Broj poginulih u katastrofalnim poplavama i odronima tla koji su pogodili indonežansko ostrvo Sumatru porastao je na 753, dok se još 504 osobe vode kao nestale. Vlasti su evakuisale milion ljudi iz najugroženijih područja, a radi se o drastičnom porastu broja žrtava u odnosu na juče, kada je bilo zabilježeno 604 smrtna slučaja, piše The Guardian.
<h3>Humanitarna kriza na pomolu</h3>
Ukupno je 3,2 miliona ljudi pogođeno poplavama, 2.600 ih je povrijeđeno, a milion je evakuisan iz područja visokog rizika. Spasilački timovi i humanitarni radnici vode trku s vremenom kako bi došli do preživjelih, no napore im otežavaju blokirani putevi i srušeni mostovi, zbog čega su neka područja na sjeveru Sumatre i dalje drumskim putem nedostupna. U Acehu, jednoj od najteže pogođenih regija, na pijacama ponestaje riže, povrća i drugih osnovnih namirnica, a cijene su se utrostručile. Organizacija Islamic Relief, koja šalje 12 tona hitne pomoći u hrani, upozorava: „Zajednice širom Aceha suočavaju se s ozbiljnim rizikom od nestašice hrane i gladi ako se snabdijevanje ne uspostavi u narednih sedam dana.”
<h3>Reakcija vlasti i međunarodnih organizacija</h3>
Indonežanska vlada juče je saopštila da šalje 34.000 tona riže i 6,8 miliona litara jestivog ulja u Aceh te u provincije Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je najavila slanje timova za brzi odgovor i ključnih zaliha u pogođenu regiju te pojačava nadzor nad mogućim širenjem bolesti. Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je novinarima u Ženevi da je ovo „još jedan podsjetnik na to kako klimatske promjene podstiču češće i ekstremnije vremenske događaje, s katastrofalnim posljedicama”.
<h3>Potresna svjedočanstva preživjelih</h3>
Preživjeli, od kojih su mnogi smješteni u privremenim skloništima, opisuju kako su snažne vodene bujice u trenu potopile njihova sela.&nbsp;
- Nijesmo mislili da ćemo preživjeti tu noć jer je situacija bila toliko haotična. Svi su razmišljali samo o tome kako da se spasu. Nije bilo nikakvog prethodnog upozorenja prije nego što je voda stigla- ispričala je Gahitsa Zahira Cahjani, sedamnaestogodišnja učenica islamskog internata.
Stotine učenika iz njene škole bježale su u noć tražeći sigurno utočište, a neki su se spašavali držeći se za drveće i krov džamije.
<h3>Posljedica monsuna i rijetke tropske oluje</h3>
Iako sezonski monsuni često donose obilne kiše koje uzrokuju odrone i poplave, ovogodišnje su padavine bile pojačane rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom moreuzu. Oluja je poharala dijelove Sumatre, ali i južnog Tajlanda, gdje je poginula 181 osoba.
S katastrofalnim poplavama i odronima bori se i Šri Lanka, koju je pogodila zasebna oluja – ciklon Ditvah. Tamo je poginulo 410 ljudi, a još 336 se smatra nestalima.
Predsjednik Anura Kumara Disanajake proglasio je vanredno stanje kako bi se zemlja nosila s, kako je rekao, „najizazovnijom prirodnom katastrofom u našoj istoriji”. Kiše su u međuvremenu oslabile, no upozorenja na odrone i dalje su na snazi u najteže pogođenoj centralnoj regiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

Spasioci i vojska angažovani su na raščišćavanju puteva i pružanju pomoći stanovništvu Šri Lanke i Indonezije, koje su pogodile snažne poplave u kojima je posljednjih dana stradalo više od 1.000 ljudi, dok se stotine vode kao nestale širom Jugoistočne i Južne Azije.
Ciklon u Šri Lanki te oluje u Tajlandu, Maleziji i Indoneziji izazvali su obilne padavine tokom monsunskog perioda. Na Sumatri je broj žrtava porastao na 502, a više od 500 ljudi se vodi kao nestalo, saopštila je indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto, koji je posjetio Sjevernu Sumatru, poručio je da je prioritet hitna isporuka pomoći i obnova infrastrukture. Angažovani su avioni, helikopteri i tri vojna broda kako bi se dostavila pomoć u teško dostupna područja. U poplavama je raseljeno gotovo 290.700 ljudi u provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
Prabovo je pod pritiskom da proglasi vanredno stanje, dok za sada nije zatražio međunarodnu pomoć.
U Šri Lanki je, nakon prestanka kiše, pokrenuta velika operacija spasavanja. Vlada je helikopterima evakuisala stanovništvo ugroženo poplavama i klizištima izazvanim ciklonom Ditva. Poginule su najmanje 334 osobe, a više stotina se vodi kao nestalo. Predsjednik Anura Kumara Disanajke proglasio je vanredno stanje i najavio obnovu najpogođenijih regiona, navodeći da je riječ o najvećoj katastrofi u istoriji zemlje poslije cunamija 2004.
U južnom Tajlandu poginulo je najmanje 176 ljudi u jednim od najtežih poplava u posljednjoj deceniji. Vlada je najavila mjere obnove, dok raste kritika javnosti zbog načina upravljanja krizom. U Maleziji su poplave u državi Perlis odnijele dva života.

1250x600

1084x550

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

Najmanje 10 ljudi je poginulo, a šestoro se smatra nestalim u bujičnim poplavama i klizištima izazvanim obilnim kišama na indonežanskom ostrvu Sumatra, saopštila je danas lokalna policija.
Spasilački timovi mukotrpno pokušavaju da dođu do pogođenih područja u šest regija provincije Sjeverna Sumatra nakon što su monsunske kiše tokom prošle nedjelje izazvale izlivanje rijeka, probijajući se kroz brdovita sela dok su se blato, kamenje i drveće obrušavali, ostavljajući za sobom pustoš, javlja AP pozivajući se na saopštenje Nacionalne policija.
Spasioci su do danas našli najmanje pet tijela i tri povrijeđene osobe u najteže pogođenom gradu Sibolga i tragaju za četvoro seljana koji su prijavljeni kao nestali, navodi se u saopštenju.
U susjednom okrugu Centralni Tapanuli, klizišta su pogodila nekoliko kuća, usmrtivši najmanje jednu četvoročlanu porodicu, a poplave su potopile skoro 2.000 kuća i zgrada.
Poplave i klizišta su iščupala drveće koje je usmrtilo jedog stanovnika okruga Južni Tapanuli, gdje je bujica srušila most i potopila 470 kuća. Glavni put je blokiran blatom i kamenjem na ostrvu Nias, navodi se u saopštenju.
Video snimci na društvenim mrežama prikazuju vodu kako se sliva niz krovove dok stanovnici panično traže spas. U pojedinim oblastima bujice su poplavile ulice, noseći stabla drveća i gomile otpada.
Šef policije Sibolge, Edi Inganta, rekao je da su postavljena skloništa za hitne slučajeve i da su vlasti pozvale stanovnike u zonama visokog rizika da se odmah evakuišu, upozoravajući da bi kontinuirane padavine mogle izazvati nova klizišta, navodi AP.&nbsp;
- Loše vrijeme i klizišta ometali su operaciju spasavanja- rekao je Inganta, dodajući da je pristup i dalje ograničen dok se spasioci bore sa teškim uslovima.

Najmanje 10 poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri

Pred crnogorskim sudovima odbijeno je preko 100 tužbi koje su podnijete protiv države Crne Gore zbog štete nastale plavljenjem rijeke Zete u periodu od 2012. do 2018. godine, saopštili su iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Postupci pokrenuti protiv države za naknadu štete usled plavljenja rijeke Zete 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018. godine, kako su naveli, epilog su dobili i na Vrhovnom sudu, na način da je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici kojom je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete.
U informaciji o postupanju u drugom kvartalu ove godine (za period od 1. aprila do 30. juna), Zaštitnik je Vladi ukazao i na nejednaku sudsku praksu u slučajevima tužbi razriješenih direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.
- U toku su postupci pokrenuti od strane razriješenih direktora vaspitnih i obrazovnih ustanova, koji su upravljeni na naknade štete u vidu izgubljene zarade, Međutim, stav sudske prakse da im pripada naknada do kraja mandata je različit, dok Zaštitnik u žalbama ukazuje na odredbu člana 153h Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, shodno kojoj je svim direktorima vaspitno-obrazovnih ustanova stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Opšteg zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju 12.6.2021. godine prestao mandat - navela je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović.
U toj instituciji smatraju spornim stav vijeća Vrhovnog suda koje je u brojnim odlukama, kroz priznato svojstvo stranke, tumačilo da javnopravni organ može da angažuje advokata kao punomoćnika ako nije procesno sposobna stranka. Smatraju da im je Vrhovni sud na ovaj način, kontradiktornim tumačenjem zakonskih odredbi i suprotno Zakonu o državnim organima koji nemaju svojstvo pravnog lica, dao za pravo da zaključuju ugovore sa advokatskim kancelarijama, koje ih dalje zastupaju pred Upravnim sudom Crne Gore.
– Ovakvim postupanjem, Vrhodni sud Crne Gore je obesmislio odredbe Zakona o upravnom sporu i uputio državne organe na nezakonito postupanje. Intencija zakonodavca nije bila da olakša posao Zaštitniku, a da državni organi angažuju advokate, već je tim državnim organima sa namjerom neposrednog učešća kao donosioca odluke dao svojstvo stranke, ali ne i svojstvo pravnog lica, što je Vrhovni sud Crne Gore previdio. Odluke Vrhovnog suda Crne Gore biće predmet preispitivanja Ustavnog suda Crne Gore – najavili su iz institucije Zaštitnika.
U izvještaju za drugi kvartal ponovo je ukazano na nastavak prakse neizvršavanja pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, neizvršavanje obaveza po zaprimljenim fakturama, što doprinosi dodatnim odlivima sredstava i prinudnim naplatama. Zaštitnik je konstatovao da se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa i dalje pokreću od strane zaposlenih u državnoj upravi, najčešće protiv Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Preko stotinu tužbi dobilo epilog na Vrhovnom sudu: Država neće platiti štetu zbog plavljenja Zete

Najmanje jedna osoba stradala je u Albaniji u poplavama koje su izazvale jake kiše, koje su padale proteklih nekoliko dana, saopštila je danas albanska policija.
Policija je saopštila da je tijelo žene (76) pronađeno nakon što se nivo vode povukao u poplavljenoj jugoistočnoj opštini Devol, prenosi AP.
Poplave su najviše štete izazvale u ruralnim regionima na jugu Albanije, a u selu Dušar je 30 porodica odsječeno od svijeta, jer su zbog poplava neprohodni putevi.
Padavine su izazvale izlivanje rijeka Vjosa i Seman, a prema Agenciji za civilnu zaštitu, u sjeverozapadnom regionu Leža oko 220 hektara zemljišta je pod vodom.

Albanija pod vodom: Pronađeno tijelo žene, ogromna šteta pričinjena u ruralnim krajevima

Poplave su ponovo pogodile opštinu Ulcinj, a najkritičnije je bilo u prijepodnevnim satima u Ulici Majke Tereze. Prema riječima sekretara za komunalni nadzor i inspekcijske poslove, Amira Mehmetija, ova ulica bila je zatvorena za saobraćaj nekoliko sati, dok je voda prodrla u više kuća, prenosi RTCG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151144_d2fc07d7b6482201f2d00c2713b55bfeb0519112ebf31531e974d61efca98503.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120151144_d2fc07d7b6482201f2d00c2713b55bfeb0519112ebf31531e974d61efca98503" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Poplave u Ulcinju"> <figcaption>Poplave u Ulcinju(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Teška situacija zabilježena je i na ulazu u naselje Đerane 2, gdje se voda iz kanala Bratice izlila i poplavila prilaznu ulicu. Poplavljena je bila i jedna kolovozna traka na magistralnom putu Bar–Ulcinj, na potezu od naselja Krute do samog ulaza u Ulcinj. Saobraćaj je na ovom dijelu bio znatno otežan, jer se velika količina vode slivala magistralom prema gradu.

Poplave u Ulcinju: Zatvorene ulice, voda prodrla u kuće

Velike padavine izazvale su ozbiljne probleme u Albaniji, a naročito u djelovima prema granici sa našom državom.
Kako javljaju tamošnji mediji, u planinama na sjeveru Albanije više je sela potpuno odsječeno usljed bujica koje su nastale juče.
Riječ je o naseljima na području Teta i u okolini, istočno od Skadra. U djelovima te planinske regije nema ni struje. Pritom, pet vozila sa devet ljudi bilo je blokirano na putu kod Teta, a nadležni su pravovremeno reagovali.
Problema je bilo i na putu od Skadra ka Vrmoši.
Kako navode albanski mediji, u požaru je izgorjela jedna kuća u selu Preknicaj u Velikoj Malesiji, a pretpostavlja se kako je uzrok svemu grmljavina.
Više naselja poplavljeno je u Lješu.
U drugom dijelu države takođe je bilo neprilika, a u Valoni je vjetar čupao drveće.

Albanija: Više sela odsječeno, izgorjela kuća, ljudi bili 'zarobljeni' na putevima, naselja pod vodom

Dva muškarca poginula su u Bruklinu i na Menhetnu nakon što su jake kiše izazvale poplave koje su doprle do podruma, saopštila je danas policija.
Jedan muškarac (39) zaglavio se u podrumu svog doma u naselju Fletbuš dok je pokušavao da spase jednog od svojih pasa, piše "Njujork tajms".
Njega su izvukli ronioci, ali je preminuo u bolnici okruga Kings.
Drugi muškarac (43) pronađen je mrtav u poplavljenoj kotlarnici podruma u Vašington Hajtsu na Menhetnu.
Njihova imena još nisu objavljena.
Padavine su bile izuzetno intenzivne - u periodu od 20 minuta popodne je palo između pet i sedam centimetara kiše, a na aerodromu La Gvardija registrovano je rekordnih 12 centimetara.
Velika količina kiše, koja je bila predviđena za period od osam sati, pala je za samo 20 minuta, što je izazvalo bujične poplave i probleme u gradskom saobraćaju.
Najteže pogođena područja bila su Fletbuš i Holis u Kvinsu, gdje je nivo poplave usljed padavina dostigao skoro 60 centimetara.
Zbog poplava je takođe zatvoren dio auto-puta Long Ajlend, a došlo je i do kašnjenja u metro i željezničkom saobraćaju.
Automobili su bili zaglavljeni, a oborena stabla dodatno su otežala kretanje.
Meteorolozi upozoravaju da takvi kratkotrajni, ali ekstremni pljuskovi postaju sve učestaliji, a grad poziva stanovnike da prate poplavne senzore i izbjegavaju podzemne prostore tokom oluja.

Dvije osobe stradale u Njujorku usljed poplava izazvanih obilnim kišama

Broj poginulih u poplavama u centralnom Vijetnamu porastao je na 13, saopštila je danas vlada, dok su stanovnici poplavljenog Hoi Ana počeli operacije čišćenja kako se nivo vode počeo povlačiti.
Poplave izazvane rekordnim količinama padavina preplavile su veliki dio centralnog Vijetnama proteklih dana, pri čemu su bivša carska prijestonica Hue, koja je na UNESCO listi, i Hoi An najteže pogođeni.
Fotografije koje kruže državnim medijima pokazuju da su veliki dijelovi ova dva grada još pod vodom, sa nekim kućama potopljenim do krova.
Vijetnam je često izložen smrtonosnim olujama i poplavama koje izazivaju ogromnu materijalnu štetu, posebno tokom olujne sezone od juna do oktobra.
U Hoi Anu, dobro očuvanom starom gradu koji je nekada bio prometna luka u jugoistočnoj Aziji od 15. do 19. vijeka, voda je danas počela da se povlači.
- Viđao sam poplave mnogo puta, ali ovo je najgore što sam ikada vidio - rekao je stanovnik Hoi Ana Tran Van Tien (60) za Rojters.
Većina turista je otkazala svoje rezervacije hotela u Hoi Anu, koji je prošle godine primio više od 4,4 miliona posjetilaca, uključujući skoro 3,6 miliona stranih turista.
- Voda je naglo porasla, uzrokujući značajnu materijalnu štetu - rekla je Ngujen Ti Tu, menadžerka hotela, čiji je hotel zatvoren od ponedjeljka.
Zbog poplava se 11 osoba vodi kao nestalo, poplavile više od 116.000 kuća i 5.000 hektara usjeva, te oštetile puteve i željeznicu, prekidajući saobraćaj i struju u više oblasti, saopštila je vlada kroz izvještaj agencije za vanredne situacije.
Prema izvještaju, očekuje se da će obilne kiše nastaviti u centralnom Vijetnamu, sa dnevnim padavinama većim od 500 milimetara u nekim oblastima od jutros do kasno sjutra.
- Nadam se da poplave više neće biti, kako bismo mogli ponovo otvoriti naš hotel… Svi ovdje zavisimo od turizma - rekla je Tu.

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu porastao na 13, nestalo 11 osoba

U poplavama i klizištima koji su pogodili centralni i istočni dio Meksika nastradalo je 76 ljudi, a njih 27 se vodi kao nestalo.
Oko 120 naselja je ostalo odsječeno, nakon višednevnih obilnih padavina, saopšteno je na konferenciji za medije meksičke predsjednice Klaudije Šajnbaum.
- Reakcija na vanredne situacije još nije završena, nastavljamo da radimo- rekla je predsjednica, koja je takođe najavila raspodjelu prve tranše finansijske pomoći od oko 466 miliona eura za oko 100.000 pogođenih porodica.
Savezna država Idalgo ima najveći broj izolovanih naselja, njih 65, jer su u planinskim područjima kojima je otežan pristup jer su putevi oštećeni u klizištima.
Verakruz, na istoku zemlje, na obali Meksičkog zaliva, je država koju su poplave najteže pogodile.
Nekoliko opština presjecaju rijeke koje mogu da se izliju u roku od nekoliko sati ako se nivo vode poveća.
Više od 12.700 pripadnika vojske i mornarice raspoređeno je u saveznim državama pogođenim katastrofom, a izolovanima se pomoć pruža iz vazduha i čamcima.
Prema meteorološkoj službi, padavine na kraju kišne sezone bile su rezultat tropske depresije koja je ušla u Meksički zaliv i naišla na hladni front sa sjevera.

Poplave u Meksiku: Broj žrtava porastao na 76

Kad dobijem Rješenje o razrješenju direktora Javne ustanove „Muzeji i galerije Budve“ predaću ključ od svoje kancelarije – kazala je za Pobjedu doskorašnja direktorica ove ustanove Lucija Đurašković.&nbsp;
Ona je za naš list potvrdila da je novoimenovana direktorica Ivana Ćupić danas došla kako bi izvršila primporedaju dužnosti, ali da joj nije dozvolila jer osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta.&nbsp;
- Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan. Posebno je sporna Ana Zenović koja nije izabrana prema Statutu, član 13 Javne ustanove „Muzeji i galerije Budve“. Savjet u tom smislu nije trebalo da bude važeći, niti izabran na Skupštini 25. avgusta ove goidne. Ona je sporna, ali sporni su i drugi koji ne zadovoljavaju zakonske odrebe da budu stručnjaci u kulturi – kazala je Đurašković, kojoj je mandat istekao u avgustu 2021. godine, ali je nastavila da rukovodi ustanovom, kako to predviđa Statut, do „izbora novog direktora“.&nbsp;
Na pitanje gdje se sada nalazli, Đurašković je rekla da radi „od kuće“.&nbsp;
- Nijesam se zatvorila u kancelariju, a nijesam njoj dala ključ od kancelarije zbog toga jer nemam Rješenje o razrješenju direktora. Nije mi najavljeno da će Ćupić da dođe da preuzme dužnost, ni na koji način mi nije rečeno da treba da budem smijenjena. Sve je to nezakonito jer je Savjet falsifikovao pečat – kazala je Đurašković.&nbsp;
Ona je danas na Fejsbuk profilu postavila link sa portala Radio-televizije Budva, koja je objavila da je Ćupić imenovana za novu direktoricu.
- Ne znam da li se neko srami zbog nezakonitog Savjeta i novog vd direktora izabranog falsifikovanim pečatom. Srećno joj bilo, jer nemamo naših ljudi, već se imenuju izbačeni iz Podgorice. A poslušnički RTV Budva, jedva dočekali. Gdje ste Budvani, da branite kulturu grada? – upitala je Đurašković.&nbsp;
Novoimenovana direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u maju razriješena dužnosti direktorice Muzeja i galerija Podgorice, za portal ETV je saopštila da joj je, sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, prioritet da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započne proces obnove i modernizacije.&nbsp;
- Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je Ćupić.
Na njeno imenovanje reagovala je Nova srpska demokratija, čiji su budvanski predstavnici najoštrije osudili „nedopustiv način na koji je sprovedena smjena direktorice Lucije Đurašković – žene koja je više od četiri decenije posvećena kulturi, od čega 20 godina upravo ovoj ustanovi.“&nbsp;
- O njoj, kao i o Jasni Dokić, svoj stav će dati sud, ali dok čekamo da postupak započne, dužno je ukazati da je njena smjena izvedena na nezakonit i skandalozan način. Smjena je sprovedena pod okriljem noći, bez valjane odluke i bez saglasnosti nadležnih organa, a uz korišćenje lažnog pečata, što baca ozbiljnu sumnju na legalnost postupanja samozvanog i nelegalno imenovanog Savjeta ustanove. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini dokumenti potpisani i ovjereni falsifikovanim pečatom, koji je očigledno korišćen kako bi se sprovele partijske i političke direktive. Ponovo svjedočimo bezakonju OKG DPS-a, za koje smo vjerovali da se nikada neće vratiti u Budvu. Ovakvi postupci zahtijevaju hitan angažman nadležnih organa i utvrđivanje odgovornosti svih učesnika – saopšteno je, između ostalog, iz Nove srpske demokratije.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.4452%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flucija-duraskovic-zakljucala-kancelariju-cupic-u-hodniku-ceka-policiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đurašković: Dok ne vidim Rješenje o razrješenju, ne dam ključ od kancelarije

Centralna banka Crne Gore (CBCG) pokrenula je prvu sveobuhvatnu <a href="https://cbcg.me/me/anketa/anketa-o-zadovoljstvu-klijenata-bankarskim-uslugama">anketu o zadovoljstvu korisnika bankarskih usluga</a>, s ciljem identifikovanja područja u kojima je potrebno unaprijediti kvalitet bankarskih usluga u zemlji.
- Kroz kratku onlajn anketu sa 18 pitanja, korisnici bankarskih usluga mogu ocijeniti različite aspekte bankarskog poslovanja – sigurnost transakcija, visinu kamatnih stopa i naknada, dostupnost digitalnih servisa, zaštitu ličnih podataka, kvalitet informisanja, stručnost i ljubaznost službenika, kao i nivo društvene odgovornosti banaka čiji su klijenti - kazali su u Centralnoj banci.
Istraživanje se sprovodi kako bi se obezbijedili podaci za dalje unapređenje politika i praksi u bankarskom sektoru, a shodno nadležnostima Centralne banke Crne Gore u oblasti zaštite prava klijenata banaka i korisnika finansijskih usluga,
Anketa će biti aktivna narednih 15 dana na sajtu i društvenim mrežama CBCG. 
- Anketa je u potpunosti anonimna i koristiće se isključivo za unapređenje kvaliteta usluga i identifikaciju oblasti u kojima je potrebno poboljšanje - kazali su u CBCG.

CBCG sprovodi anketu o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama, koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu, kazao je potredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
U Skupštini je danas održano zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom, koje je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i uz pokroviteljstvo predsjednika Skupštine Andrije Mandića.&nbsp;
- Događaj je upriličen povodom obilježavanja 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava i okupio je predstavnike državnih institucija, organizacija osoba sa invaliditetom, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora - kaže se u saopštenju.
Camaj je poručio da Skupština današnje zasijedanje vidi kao ključnu platformu za dijalog i zajedničku akciju u cilju unapređenja položaja i prava osoba sa invaliditetom.&nbsp;
On je, kako je saopšteno, istakao potrebu sistemskog, sinhronizovanog i kontinuiranog djelovanja svih institucija na unapređenju pravnog i institucionalnog okvira, kao i na sprovođenju preporuka međunarodnih organizacija u oblasti zaštite jednakosti i zabrane diskriminacije.&nbsp;
- U procesu pune integracije u evropske strukture, Crna Gora mora obezbijediti nultu toleranciju na diskriminaciju i jednake šanse za sve građanke i građane - rekao je Camaj.&nbsp;
Ipak, kako je naglasio, osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu.
Camaj je naveo da svakodnevna borba osoba sa invaliditetom za dostojanstvo i ravnopravnost predstavlja snažan poziv svim institucijama da djeluju odgovornije, efikasnije i brže.&nbsp;
- Prava osoba sa invaliditetom nijesu posebna, već Ustavom i međunarodnim konvencijama garantovana prava, a država je dužna da obezbijedi uslove za njihovo puno ostvarivanje - poručio je Camaj.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Irena Rakočević, kazala je da se ova tematska sjednica održava sa ciljem otvaranja prostora za razmatranje ključnih pitanja i izazova sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju, ali i za realnu procjenu društvenog napretka i obaveza koje moraju biti ispunjene kako bi obezbijedili puno, efektivno i ravnopravno ostvarivanje njihovih prava.&nbsp;
Rakočević je navela da Međunarodni dan osoba sa invaliditetom simbolizuje trajnu obavezu države da svakodnevno i suštinski radi na uklanjanju fizičkih, komunikacionih, digitalnih, institucionalnih, zakonodavnih i društvenih prepreka.&nbsp;
Ona je naglasila da su prioriteti jasno definisani - potpuno usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima, posebno sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, unapređenje pristupačnosti u svim oblastima života.&nbsp;
Rakočević je istakla da se prioriteti odnose i na jačanje politika zapošljavanja i ekonomskog osnaživanja, kao i na poboljšanje sistema socijalne i zdravstvene zaštite kroz razvoj usluga u zajednici i modela individualizovane podrške.
Ona je poručila da će Ministarstvo istrajno i odgovorno raditi na izgradnji Crne Gore u kojoj svi građani, bez obzira na različitosti, imaju jednake mogućnosti za život dostojan čovjeka.
Zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković navela je da ovakvi datumi predstavljaju važnu priliku da se društvo osvrne na sve što čini, ali i na ono što još mora učiniti kako bi unaprijedilo položaj osoba sa invaliditetom.&nbsp;
Ona je rekla da očekuje da će glasovi osoba sa invaliditetom, koje najbolje osjećaju posljedice funkcionisanja sistema, biti jasno i pažljivo saslušani, a da će društvo na njihove poruke odgovoriti konkretnim djelovanjem, bez odlaganja do narednog obilježavanja ovog datuma.&nbsp;
Mijušković je istakla da svako dijete sa smetnjama u razvoju, svaka osoba sa invaliditetom i njihove porodice moraju imati mogućnost da dostojanstveno uživaju sva prava garantovana zakonima i međunarodnim konvencijama, kao i da to ne smije biti pitanje daljeg čekanja, već hitne i trajne posvećenosti.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović istakao je da Crna Gora mora prestati da posmatra osobe sa invaliditetom isključivo kao marginalizovanu grupu kojoj je potrebna pomoć.&nbsp;
Crna Gora, kako je poručio, umjesto toga treba da prepozna da su one važan ljudski kapital koji, zahvaljujući znanju, talentima, vještinama i životnom iskustvu, može značajno doprinijeti društvenom napretku.&nbsp;
Prema riječima Macanovića, ulaganje u poštovanje njihovih prava nije trošak već investicija u budućnost.
On je podsjetio da je Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom ratifikovana u Skupštini Crne Gore prije 16 godina i da se njena primjena mora dosljedno poštovati.&nbsp;
Inkluzija, kako je naglasio, nije obaveza prema Ujedinjenim nacijama, već prema ljudima koji žive u Crnoj Gori.&nbsp;
Macanović je poručio da je dužnost svih donosilaca odluka da uklanjaju barijere, modernizuju zakone, osnažuju institucije i stvaraju okruženje u kojem svaka osoba ima priliku da doprinosi razvoju zemlje.&nbsp;
Samo tako, kako je zaključio, društveni napredak može biti stvaran, održiv i pravedan.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović istakao je da je tema današnjeg zasijedanja izuzetno značajna za dalji razvoj inkluzivnih politika u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izrazio je očekivanje da će zasijedanje omogućiti sveobuhvatan uvid u dosadašnje aktivnosti usmjerene na unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, kao i u izazove sa kojima se ova populacija i dalje suočava, naglašavajući potrebu za zajedničkim i sinhronizovanim djelovanjem svih institucija - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Vučurović je naglasio da će, u skladu sa svojim nadležnostima, Odbor i u narednom periodu nastaviti da preduzima aktivnosti u okviru zakonodavne, kontrolne i nadzorne uloge, prateći rad nadležnih organa na unapređenju prava osoba sa invaliditetom.&nbsp;
On je apelovao na resorna ministarstva da ubrzaju aktivnosti kako bi se ostvario vidljiv napredak i doprinijelo izgradnji pravednog, inkluzivnog i ravnopravnog društva za sve građane.

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim barijerama

Dvije predstave reditelja Davora Dragojevića, na festivalu Osmeh Niša, osvojile su četiri nagrade. Povodom uspjeha, vrlo značajnog za Gradsko pozorište, ali i za cjelokupno stvaralaštvo u ovoj oblasti, gost emisije E-uživo je Davor Dragojević.
Gošća emisije je i kantautorka Anja Zagorac, koja je objavila dva mini-albuma – „Sjećanja“ i „Vagabund“.
Panelisti emisije E-uživo osvrnuće se na istraživanja koja pokazuju da ljudi imaju tinejdžerski mozak sve do tridesetih godina života.&nbsp;
Tema emisije biće i istraživanja koja pokazuju da pritisak javnosti skraćuje život velikih zvijezda.
Pratite emisiju E-uživo, na TV E, od 16 do 18 sati.

E-uživo: Gosti Davor Dragojević i Anja Zagorac

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: poplave