Snimci dronom koje je objavila španska policija prikazuju velike poplave u južnim gradovima Kordoba i Jerez u andaluzijskoj regiji nakon obilnih kiša uzrokovanih olujom "Marta".
Poljoprivrednici u Španiji upozorili su da su bujične kiše i jaki vjetrovi potopili polja i prouzrokovali štetu usjevima vrijednu milione eura.
Španija i Portugal se pripremaju za još ekstremnije vremenske uslove nakon niza oluja u posljednjih nekoliko sedmica.
Više od 11.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove u španskoj regiji Andaluziji, dok je širom Španije zatvoreno gotovo 170 puteva.
Nekoliko stambenih područja u blizini rijeke Guadalkivir u andaluzijskoj provinciji Kordoba evakuisano je u petak zbog dramatičnog porasta vodostaja.
Španija je upozorila da se očekuje da će rijeka dostići vrhunac tokom vikenda.
Vlasti su izdale narandžasto upozorenje na vremenske prilike zbog oluje "Marta".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Oluja "Marta" izazvala velike poplave u Španiji, zatvoreno 170 puteva

Više od 140.000 ljudi evakuisano je iz svojih domova na sjeverozapadu Maroka zbog obilnih padavina i ispuštanja vode iz prepunih brana koje su dovele do poplava, saopštilo je danas tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Olujno vrijeme je poremetilo pomorski saobraćaj između Maroka i Španije.
Obilne kiše i ispuštanje vode iz prepunih brana podigle su nivo vode posljednjih dana u rijekama, što je izazvalo poplave u nekoliko gradova, prema riječima stanovnika i lokalnih medija.
Vlasti su pozvale ljude u pogođenim područjima da odmah napuste svoje domove i rasporedile su vojsku da evakuiše stanovnike iz najteže pogođenih gradova i postavi privremena skloništa.
Ministarstvo je danas navelo da je evakuisano 143.164 ljudi.
Škole i univerziteti su zatvoreni. Zvaničnici su rekli da je do 85 odsto stanovnika Ksar El Kebira evakuisano, ostavljajući grad, poznat po proizvodnji šećera, gotovo pustim.
Dugo očekivane nakon sedam godina suše, obilne kiše donijele su olakšanje sjevernoafričkoj naciji, okončavši sušni period i obezbijedivši najmanje godinu pijaće vode punjenjem rezervoara. Ali su takođe prepunile neke brane, oštetile usjeve avokada, krompira i maslina i poremetile rad luka i odložile isporuke.
Marokansko Ministarstvo za vodosnabdijevanje saopštilo je da je pokrenulo kontrolisano ispuštanje vode iz brana koje se približavaju maksimalnom kapacitetu.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

U Maroku više od 140.000 evakuisanih zbog poplava

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

U Maroku zbog poplava više od 50.000 raseljenih: "Ksar el-Kebira postao grad duhova"

Hitne službe na Novom Zelandu tragaju za nekoliko osoba, uključujući i jedno dijete, za koje se vjeruje da su nestale nakon što je klizište pogodilo kamp tokom oluja koje su izazvale veliku štetu širom Sjevernog ostrva.
Ministar za vanredne situacije Mark Mičel izjavio je da dijelovi istočne obale izgledaju kao „ratna zona“. Helikopteri su angažovani kako bi spasili porodice koje su utočište od poplava potražile na krovovima kuća. Lokalno vanredno stanje proglašeno je u pet regija širom Nortlenda i Istočnog Kejpa zbog višednevnih rekordnih, bujičnih padavina.
Klizište se pokrenulo u četvrtak ujutro u kampu u turističkom mjestu Maunt Maunganui, na istočnoj obali. Mičel je potvrdio da je među nestalima i jedna djevojčica.
- Situacija je trenutno promjenjiva i osjetljiva. Svi rade najbolje što mogu kako bi se postigao najbolji mogući ishod, ali nema sumnje da je ovo veoma teška i izazovna situacija - rekao je Mičel.
Portparol Vatrogasne i hitne službe Novog Zelanda (FENZ) Vilijam Pajk izjavio je da su prvi koji su stigli na mjesto događaja čuli pozive u pomoć koji su dolazili iz unutrašnjosti klizišta.
- Građani koji su se tu zatekli pokušali su da uđu u ruševine i zaista su čuli glasove. Naša prva vatrogasna ekipa je stigla i potvrdila isto – i oni su mogli da čuju te glasove - rekao je Pajk.
Snimci iz Maunt Maunganuija prikazuju prevrnuta kamp-vozila i iščupano drveće. Svjedoci su za lokalne medije kazali da su čuli izuzetno jaku buku neposredno prije nego što je ogromna masa zemlje sa brda pogodila kamp.
Alister Mekhardi, ribar koji se nalazio u blizini, izjavio je za NZ Herald da je čuo „kotrljajuću grmljavinu i pucanje drveća“ prije nego što je podigao pogled i vidio kako „cijelo brdo popušta“.
- Ljudi su trčali i vrištali, vidio sam kako ih masa nosi. Ima zarobljenih ljudi - rekao je on.
Tauranga, grad najbliži Maunt Maunganuiju, primio je 295 milimetara kiše u roku od 30 sati, prije nego što se klizište pokrenulo oko 9:30 sati. Broj stanovnika Maunt Maunganuija naglo raste tokom ljeta jer turisti hrle na prelijepe plaže ovog područja. Planina, vulkanska kupola na kraju poluostrva, u istom periodu privlači desetine hiljada posjetilaca.
Australijanac Soni Voral za dlaku je izbjegao klizište dok je plivao u obližnjem bazenu.
- Dok sam plivao, čuo sam ogromno klizište iza sebe, pucanje drveća, a jedna kamp-prikolica me je umalo pogodila. Morao sam da zaronim u susjedni bazen - izjavio je za novinsku agenciju Stuff.
U Papamoi, južno od Maunt Maunganuija, jedna osoba je teško povrijeđena, dok se dvije vode kao nestale nakon što je klizište pogodilo kuću u četvrtak oko četiri sata ujutro. Policija nastavlja potragu za muškarcem u četrdesetim godinama kojeg je u srijedu odnijela voda na riječnom prelazu blizu Varkvorta, sjeverno od Oklanda.
Ubrzo su počele da kruže fotografije koje prikazuju poplavljene kuće, poljoprivredna zemljišta, društvene domove i puteve odsječene klizištima, a pojavile su se i priče o jezivim bjekstvima i nevjerovatnim spašavanjima. Lokalna zajednica pritekla je u pomoć 94-godišnjem muškarcu koji je bio zarobljen poplavnim vodama u Koromandelu, dok je jedna žena spašena kajakom dok je brza voda do visine vrata okruživala njenu kuću.
Vatrogasna i hitna služba Tairāwhitija saopštila je da je spasavala ljude sa krovova. Njihove fotografije prikazuju kuće prekrivene drvnim otpadom, blatom i vodom, dok su automobili i ograde u velikoj mjeri zatrpani.
- Ovo nijesu snimci sa vježbe - poručili su iz službe.
Premijer Kristofer Lukson izjavio je da Vlada čini sve što je u njenoj moći kako bi pomogla pogođenima ekstremnim vremenskim prilikama i zahvalio spasilačkim ekipama na njihovom trudu.&nbsp;
- Cijela zemlja je zahvalna svima koji se izlažu opasnosti kako bi očuvali bezbjednost Novozelanđana - rekao je on.
Tropska depresija (ciklon) trebalo bi u četvrtak da donese još obilnih padavina, saopštila je Nacionalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (NEMA).
- Kiša pada na tlo koje je već u potpunosti zasićeno vlagom, što znači da su posljedice poput oborenih stabala, klizišta, poplava i opasnih uslova na rijekama još vjerovatnije - poručio je Lukson.

Velike poplave izazvale klizišta na Novom Zelandu: Traga se za nestalima, među njima i dijete

Više od 100 ljudi je poginulo uslijed obilnih kiša i poplava u Južnoj Africi, Mozambiku i Zimbabveu, a vlasti su upozorile da se očekuju još teži vremenski uslovi u nekoliko južnoafričkih zemalja.
Južna Afrika je prijavila najmanje 19 smrtnih ishoda na sjeveru zemlje, pošto su jake kiše, koje su počele prošlog mjeseca, dovele do velikih poplava.
Vlasti susjednog Mozambika saopštile su da su 103 osobe poginule tokom neobično teške kišne sezone. Uzrok smrti tih osoba se razlikuje - strujni udar od groma, utapanje u poplavama, kolaps infrastrukture usled nevremena i kolera.
Najveće poplave u Mozambiku bile su u centralnim i južnim regionima, gdje je pogođeno više od 200.000 ljudi, hiljade domova su oštećene, dok se desetine hiljada pripremaju za evakuaciju, saopštio je Svetski program za hranu.
U Zimbabveu su vlasti saopštile da je 70 ljudi poginulo, da je više od hiljadu domova uništeno u jakim kišama od početka godine, i da je došlo do kolapsa infrastrukture, uključujući škole, puteve i mostove.
Poplave su pogodile i ostrvsku državu Madagaskar, gdje je 11 ljudi poginulo u poplavama od kraja novembra, kao i države Malavi i Zambija.
Sistem SAD za rano upozoravanje na glad saopštio je da su poplave prijavljene ili da se očekuju u najmanje sedam južnoafričkih zemalja, moguće zbog prisustva klimatskog fenomena La Ninja, koji može da donese jake kiše u djelove jugoistočne Afrike.

Više od 100 mrtvih uslijed poplava u južnoafričkim zemljama

The situation in Komarnica may appear calmer at first glance, but in essence it is deeply worrying and far from stable. The water has receded, but the consequences remain and cannot be ignored - damaged road infrastructure, compromised terrain safety along the river, and perhaps most importantly, a sense of uncertainty among the people who live there. Today, the residents of Komarnica fear not only the consequences of recent floods, but also the realization that there is no permanent, systemic solution to protect them.
The biggest problem in this part of the municipality is not nature itself, but the absence of a long-term state response to recurring risks - President of the Municipality of Šavnik Jugoslav Jakić said in an interview for ETV Portal.
<h2>LEFT TO FEND FOR THEMSELVES</h2>
As Jakić explained, Komarnica has been facing extreme weather conditions for years, while the local government, with limited resources, is forced to repeatedly repair damage instead of addressing the root of the problem. He believes that such an approach exhausts the community and sends the message that people in this area should accept a state of emergency as normal.
He points out that the issue of Komarnica and flooding is merely a symptom of a deeper problem - the long-term neglect of the north and rural areas. In addition to protection from natural disasters, Šavnik, Jakić emphasizes, urgently needs serious support in the development of road infrastructure, utility systems, and basic living conditions. Without this, he believes, there can be neither economic development, population retention, nor sustainable use of the natural resources this municipality possesses.
- What is being sought here are not privileges, but basic conditions for a normal life. If the state wants balanced regional development, then it must also be present where challenges are greatest and capacities weakest. Otherwise, we risk entire areas becoming deserted, only to be mentioned when a natural disaster occurs. Ultimately, without state assistance in these areas, local communities are left to fend for themselves. And when a village disappears, the state disappears from those areas as well - said the head of the Municipality of Šavnik.
He reiterates that Komarnica is not merely a local issue of the Municipality of Šavnik, as it is sometimes portrayed, but a state issue par excellence. Therefore, according to our interlocutor, the lack of interest at the state level is particularly concerning. He recalls that after the most recent floods no one showed interest in the situation in Komarnica, no one from the Government came to visit the area, nor did anyone attempt to assess the scale of the problem and the needs of the people living in Šavnik.
<h2>THE BURDEN OF THE PROBLEM ON LOCAL GOVERNMENT</h2>
This is, he says, especially incomprehensible given that Komarnica is legally and institutionally under multiple layers of state protection.
- This area was declared the „Dragišnica and Komarnica“ Nature Park in 2018, with the aim of preserving natural values and ensuring sustainable development. At the same time, Komarnica is part of the „Emerald Network“, meaning that Montenegro has assumed an international obligation to protect this area through the Bern Convention, and it has also been recognized as a potential „Natura 2000“ site, which will be of particular importance in the process of accession to the European Union. In addition, clear legal restrictions under the Nature Protection Act apply, which imply the responsibility of the state for the management and protection of this area - Jakić stated decisively.
Under such circumstances, he stresses, it is completely illogical to shift the burden of the problem onto local government. Jakić says that Šavnik does not shy away from responsibility - quite the opposite. The local administration, as our interlocutor explained, has done everything within its power: it has prepared project documentation for the construction of a bridge, as one of the key infrastructure solutions that would significantly improve the safety and functionality of this area. However, he adds that the implementation of such a project exceeds the financial and technical capacities of a small municipality and requires direct involvement from the state.
- Last year’s experience further confirms this need. Even then, assistance from the state level was absent at the most critical moment. Only after several days, when the local administration had already taken all available measures and practically halted further escalation of the floods, did a visit by the President of the state and the engagement of the Montenegrin Armed Forces follow. I want to emphasize that the role played at that time by the Chief of the General Staff of the Armed Forces of Montenegro, General Zoran Lazarević, was extremely important and professional, but that does not change the essence of the problem - the reaction came too late. Therefore, it is entirely legitimate to expect that someone from the extensive government administration comes to Komarnica, sees the situation on the ground, and assumes part of the responsibility. Otherwise, the impression is created that state assistance is provided selectively, along political lines, rather than in accordance with legal obligations and real needs - said Jakić.
He also pointed out that last year’s floods laid bare the true state of the system. According to him, they showed how quickly and solidarily the local community can act when faced with a crisis, but also how fragile that system is when timely and coordinated state support is absent. They also demonstrated that problems such as those in Komarnica cannot be addressed sporadically and symbolically.
- If we have not learned a lesson from those experiences, then we risk returning to the same issues every year, with increasing damage and diminishing trust among people that things will change. In the end, I want to clearly state: citizens of Montenegro live in Šavnik. They should not be viewed through a party or political lens, but as people to whom the state owes security, protection, and equal treatment - Jakić emphasized.

Marija Žižić

State assistance is selective, politically motivated and neglects the needs of citizens

Opština Danilovgrad će u skladu sa svojim mogućnostima nadoknaditi štetu nastalu usljed poplava koje su zadesile grad, rekao je za "Dan" predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović.
On je pozvao građane da putem internet platforme poplavedanilovgrad.me ili na arhivu Opštine prijave štetu na svojim objektima, nakon čega će Komisija za elementarne nepogode izaći na teren i obići sva pogođena domaćinstva i objekte.
– Otvoren je i poseban žiro-račun na koji sva fizička i pravna lica koja imaju dobru volju mogu uplatiti novac koji će biti opredijeljen ugroženim građanima da lakše prevaziđu situaciju u kojoj su se našli – kaže Grgurović.
On dodaje da će se ozbiljno pristupiti sagledavanju problema sa zatrpanim kanalima, koji su uočeni na određenim lokacijama.
– Opštinske službe će svakako pristupiti otklanjanju tih problema u skladu sa svojim ovlašćenjima. Prvenstveno će se ići sa stavljanjem u funkciju onih kanala koji se nalaze na posjedu države ili Opštine, a koji su nemarom pojedinaca zatrpani. Nažalost, na privatnim imanjima službe nemaju nadležnosti da bez saglasnosti vlasnika intervenišu, ali će se posegnuti za javnom kampanjom kojom će se pozvati svi sugrađani da održavaju svoje kanale, kao i da ukoliko nisu u mogućnosti da sami to urade, zajednički djelujemo u rješavanju ovih problema – rekao je Grgurović.
Da čelnici Opštine Danilovgrad nemaju razrađen sistem djelovanja u vanrednim situacijama smatra Branko Bošković, odbornik DPS-a u SO Danilovgrad. On ističe da to potvrđuje i činjenica da budžetom za 2026, nije određena stavka koja bi se odnosila na vanredne situacije.&nbsp;
– Opštinu Danilovgrad i njene građane je tokom praznika usled obilnih padavina zadesila nepogoda širokih razmjera. Pogođeni su građani na svim područjima opštine, te se lokalna samouprava suočila sa veoma složenom situacijom na terenu. Moja prvenstvena primjedba je da se sa centralnog nivoa nije reagovalo i izostala je konkretna podrška. Smatram da se i sa lokalnog nivoa malo kasno reagovalo jer je tim koji je nadležan za zaštitu i spasavanje kasnio sa reakcijom. Takođe, ne možemo zanemariti utisak da lokalna uprava nije izvukla pouke iz situacije sa Q groznicom kao ni i iz ljetnjih požara – kaže Bošković.
On dodaje da su građani koji žive u dijelu opštine uz Martinićki put sa razlogom negodovali, jer se ovakve poplave nijesu dešavale do rekonstrukcije ovog putnog pravca.
– Očigledno nijesu da odvodni kanali nijesu urađeni kako je trebalo. U ovako složenoj situaciji želim da istaknem da svi treba da se usredsredimo, u skladu sa svojim mogućnostima, na rješavanje posledica i pomognemo u saniranju od poplava. Porodicama koje su pretrpjele materijalna štetu, treba maksimalno izaći u susret, a najbitnije od svega je da nije bilo ljudskih žrtava. Kao predstavnik građana u lokalnom parlamentu u ime DPS-a sa svojim kolegama ću biti na usluzi svim građanima, i u koordinaciji sa svim opštinskim službama kanalisati njihove zahtjeve – naveo je Bošković.
<h3> 
Voda sa svih izvorišta ispravna za piće</h3>
<h3> </h3>
Voda sa svih vodoizvorišta za javno vodosnabdijevanje na teritoriji opštine zdravstveno je ispravna, saopštili su iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Danilovgrad.
– Navedeni rezultati odnose se na analizu uzoraka vode od petka, 9. januara što ukazuje da je voda u opštinskom sistemu vodosnabdijevanja bila mikrobiološki ispravna i u periodu obilnih padavina. Takođe, interna ispitivanja već nekoliko dana pokazuju da su vrijednosti mutnoće u granicama dozvoljenih parametara. Saglasno tome, voda u sistemu javnog vodosnabdijevanja Danilovgrada je ispravna i bezbjedna za piće – saopštili su iz Vodovoda.
Aleksandar Grgurović, predsjednik i Bojan Popović, potpredsjednik Opštine juče su sa Dejanom Marunovićem, komandirom Službe zaštite i spašavanja obišli područja pogođena poplavama i, kako navode iz Opštine, sa mještanima razgovarali o teškoj situaciji u kojoj su se našli.
– Obilazak je, zajedno sa predstavnicima Vlade i Privredne komore nastavljen posjetom fabrici "Maljat Stone", koja je takođe bila pogođena poplavom i čiji su proizvodni pogoni bili u potpunosti pod vodom. Situacija je dodatno bila usložnjena činjenicom da se u krugu fabrike nalazi trafostanica sa koje se napaja sama fabrika, ali i veliki broj domaćinstava u naselju Lalevići, koja su, zbog prinudnog gašenja trafostanice koja se nalazila pod vodom, 24 sata bili bez napajanja električnom energijom – saopštili su iz Opštine.

DPS Danilovgrad: Lokalna samouprava nije izvukla pouke iz požara

Prvi dani 2026. godine donijeli su obilne padavine koje su uzrokovale brz porast vodostaja, izlivanje rijeke Zete i poplave koje su, nažalost, pogodile više domaćinstava i privrednih subjekata, zbog čega je Opština Danilovgrad otvorila žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima.
Voda je prodrla u više od 20 domaćinstava u naseljima Pažići, Bogićevići, Strahinjići, Podanje, Spuž, Klikovače i Bandići, a brojni putni pravci, uključujući i glavni gradski most, iz bezbjednosnih razloga morali su biti zatvoreni.
- Na juče održanom sastanku Kriznog štaba, pored analize trenutnog stanja, dogovoreni su dalji koraci u sanaciji štete nastale usljed poplava. Pored sredstava koja će biti obezbijeđena iz budžeta Opštine Danilovgrad, otvoren je namjenski žiro račun za pomoć ugroženima u poplavi. Opština Danilovgrad će pokrenuti sveobuhvatnu kampanju u okviru koje će apelovati na predstavnike lokalne i državne privrede, državne i međunarodne organe kao i svoje građane da, shodno svojim mogućnostima, učestvuju u prikupljanju pomoći onima koji su tokom perioda poplave bili najugroženiji- navode u saopštenju.
Zainteresovani uplate mogu vršiti na broj žiro računa 520-21009-98 kod Hipotekarne banke.
Za uplate iz inostranstva, aktiviran je devizni račun kod iste banke: ME25520042000001009685 Naziv korisnika: Opština Danilovgrad MB 02000156
- U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad i Crna Gora ujedinjeni stoje uz one kojima je pomoć najpotrebnija- poručuju iz danilovgradske opštine.

Opština Danilovgrad: Otvoren žiro račun za pomoć ugroženima u poplavama

Voda se polako povlači, ali ostaju problemi koje su poplave ogolile. Je li država adekvatno odgovorila - u emisiji E-uživo, pitamo ekološkog aktivistu Vuka Ikovića.
Takotsubo kardiomiopatija, odnosno stanje slomljenog srca, povezano je sa jakim emocionalnim stresom ili stresnim događajima. Panelisti emisije komentarisaće rezultate istraživanja, koje je obuhvatilo više od 200 000 ljudi, a čiji rezultati su - kako prenose svjetski mediji -iznenađujući.
Emisiju E-uživo danas gledajte na TV E - od 16 do 17 i 30.

E uživo: Poplave, stanje slomljenog srca...

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vranjina - situacija složena, ali pod kontrolom
Iako je većina vodostaja u Crnoj Gori u opadanju, rast nivoa vode na Skadarskom jezeru izaziva zabrinutost, posebno u naseljima uz obalu, gdje su domaćinstva potencijalno ugrožena. To područje tradicionalno je u riziku pri porastu vodostaja. Donosimo priču sa terena; šta kažu mještani Vranjine, da li žive u stalnom strahu, kakva su ranija iskustva i koje preventivne mjere preduzimaju.
Najnovija mjerenja vodostaja pokazuju da su u opadanju većina rijeka i jezera, osim Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice, gdje je zabilježen blagi porast. Direktorat za zaštitu i spašavanje i lokalne službe prate situaciju i ističu da, iako je stanje složeno, trenutno nije alarmantno, a građani će biti blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama. 
 
Govorimo i o protestima u Iranu: Broj poginulih premašio 100, Tramp „spreman da pomogne“ 
 
Demonstracije širom Irana ušle su u treću sedmicu, a broj poginulih premašio je 116, dok je privedeno 2.600 ljudi. Protesti su izazvani ekonomskom krizom, a vlasti su uvele komunikacionu blokadu i prijete smrtnom kaznom učesnicima. 
 
U 24 sata, u okviru analize o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni tokom 2025. godine, pogledajte intervju sa rediteljem Danilom Marunovićem.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) preporučuje državljanima Crne Gore koji se nalaze u pogođenim zemljama da postupaju sa maksimalnim oprezom, izbjegavaju potencijalno ugrožene lokacije i redovno prate uputstva i preporuke lokalnih vlasti i službi civilne zaštite - poručili su oni povodom najnovije eskalacije bezbjednosne situacije na Bliskom istoku, koja uključuje raketne napade u više država tog regiona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizrael-napao-iran-tvrde-da-je-cilj-uklanjanje-prijetnji-po-drzavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Državljanima Crne Gore koji se nalaze u državama Bliskog istoka savjetuje se da ostanu u svojim domovima i izbjegavaju nepotrebna kretanja dok se bezbjednosna situacija ne stabilizuje.
- Takođe, preporučuje se da obezbijede dovoljne zalihe vode, hrane i osnovnih životnih potrepština za naredni period, kako bi bili spremni u slučaju eventualnih ograničenja kretanja ili drugih vanrednih mjera - dodali su u MVP.
Za eventualnu konzularnu pomoć, državljani Crne Gore mogu kontaktirati: Ambasadu Crne Gore u Abu Dabiju, broj telefona: 00971562770174; Ambasadu Crne Gore u Ankari, broj telefona: 0038269117117; Generalni konzulat Crne Gore u Istanbulu, broj telefona: 00905526452439; Generalni konzul Crne Gore u Izraelu, broj telefona: 00972544209707; kao i počasne konzule Crne Gore u državama regiona: počasni konzul Crne Gore u Azerbejdžanu 0038268101016 i počasni konzul Crne Gore u Libanu 009613245553.
Dežurni broj u Ministarstva vanjskih poslova je: 0038267159000 i 0038267171777.
- Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nastaviće da pažljivo prati razvoj situacije i o svim relevantnim okolnostima blagovremeno obavještava javnost - zaključili su u saopštenju.

MVP: Državljani Crne Gore u državama Bliskog istoka da izbjegavaju nepotrebna kretanja dok se bezbjednosna situacija ne stabilizuje

Dok Tivćani i furešti jutros na suncu uživaju u neobično mirnoj suboti, ja se, kao odbornik, opravdano pitam: da li je ova tišina rezultat političkog blagostanja ili činjenice da nam ključni akteri polako prelaze u „stanje nestajanja - poručio je odbornik Evropskog saveza u SO Tivat Ćazim Lisičić.
​Nakon što smo, navodi Lisičić, u ovom mandatu uspješno apsolvirali vještinu mađioničarstva na lokalnom nivou, red je da podvučemo crtu pod tivatski „Bermudski trougao“:
- Nestao je dio puta u Radovićima: kažu, krivi su „prirodni karstni procesi“. Čudo jedno kako ti procesi decenijama miruju, a onda se aktiviraju baš na mjestu đe je put već bio izgrađen i godinama stajao. Pitam se, jesu li ti isti „procesi“ popasli i vještačku travu iz balon hale? Znate onu iz poništenog tendera: shockpad od jednog centimetra i pet centimetara zelenila... Ili je trava, za razliku od puta, nestala nekim „neprirodnim“ putem? Da li su i tribine i mokri čvor iz balon hale žrtva „karstnih procesa“ pa su propale u neku jamu čim je prošao onaj famozni rok za završetak radova? Ili su isparili da se sportisti ne bi previše opuštali - navodi Lisičić.&nbsp;
Kako dodaje, nema traženih analitičkih kartica FK Arsenal.
- Ovdje se očigledno igra „dupli pas“ sa transparentnošću, dok se čeka da vrijeme odradi svoje - ističe on.&nbsp;
​Ipak, dodaje, najviše ga brine najnoviji trend „isparavanja“ čelnih ljudi.
- Gledajući državni nivo, đe ljudi pod procesom kruže (navodno) kao lažni AI snimci ili pišu pisma iz ilegale, opravdano sam zabrinut za predśednika Opštine. Malo o hronologiji „neprisustva“ kojoj svjedočim: śecam se sjednice na kojoj se čekao Izvještaj komisije o poslovanju FK "Arsenal" predśednika ni na mapi, dok veći dio njegove koalicije mudro ćuti - rekao je on.
Na onoj prethodnoj maratonskoj sjednici od preko 13 sati više je, kaže, bio „u tranzitu“ po skupštinskim hodnicima nego u klupi.
- Iskreno se nadam da se predśednik neće javiti kao digitalni avatar ili nam pisati pisma. Očekujem da se konačno „materijalizuje“ na sjednici 6. marta. Do tada, dragi sugrađani i furešti, ako ga sretnete na Pinama, ne paničite, to je vjerovatno on u punom formatu, a ne neka deepfake projekcija. Subota je, razmrdajte se, jer 6. mart je blizu, a ja imam još mnogo pitanja o stvarima koje ne mogu tek tako da „ispare“ - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Brine najnoviji trend „isparavanja“ čelnih ljudi, đe nam je predśednik opštine?

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore, ukoliko odigra meč na svom nivou, selekcija Albanije je bez šansi u Nikšiću, kazala je golgeter crnogorske reprezentacije Armisa Kuč.
Najbolje crnogorske u završnom su dijelu priprema za premijerni nastup u UEFA B Ligi nacija, koja, ujedno, predstavlja i prvu fazu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2027. godine.
Crna Gora će, u u utorak u Nikšiću (14.00) ugostiti Albaniju, na startu takmičenja u grupi B1, u kojoj su još i favoriti Vels i Češka.
- Ne želim da potcijenim selekciju, koja igra drugi ciklus u Ligi B, ali sigurna sam da imamo bolji tim i da možemo da osvojimo bodove. Veoma je važno da pobjedom otvorimo novo poglavlje - kazala je Kuč.
Ona je kazala da je plasman u UEFA B Ligu nacija ogroman uspjeh, a li da nikako ne smiju da se zadovolji onim što su uradile do sada.
- Treba da nastavimo da rastemo i igramo sve bolje. Naš minimalni cilj mora da bude ostanak u Ligi B. Mislim da to možemo, jer smo napredovale u svakom segmentu i da nismo autsajderke u grupi. Ali, idemo korak po korak, prvo Albanija kao najvažniji meč - rekla je &nbsp;Kuč.
Ona je naglasila da, kao i uvijek, obećava borbu od prvog do posljednjeg momenta.
- Tako je uvijek bilo kada igramo za Crnu Goru, tako će biti uvijek. Lijepo je što se naši rezultati i naš trud prepoznaje, nadam se da će ljubitelji fudbala u utorak doći u što većem broju da nas podrže i da zajedno proslavimo još jedan veliki rezultat - zaključila je Kuč.
Prema riječima Katarine Čađenović, pred crnogorskom selekcijom je zahtjevna utakmica.
- Uz naše zajedništvo i dobar rad, vjerujem da možemo da ostvarimo povoljan rezultat. Spremne smo da ostavimo srce na terenu za dres reprezentacije i za Crnu Goru - nadovezala se mlada Katarina Čađenović.

Kuč: Ukoliko budemo na svom nivou Albanija je bez šansi u Nikšiću

Interkulturalizam na Zapadnom Balkanu nije samo politički koncept, već i istorijsko iskustvo zajedničkog života, kao i prostor stalnih preispitivanja - ocijenjeno je u emisiji Građanski ugao na Televiziji E, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O interkulturalizmu kroz istoriju i danas, njegovim društvenim i političkim dimenzijama, ali i o ulozi obrazovanja, politike i medija u oblikovanju narativa o različitosti, Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je sa akademicima Šerbom Rastoderom iz Crne Gore i Husnijom Kamberovićem iz Bosne i Hercegovine, Irenom Stefoskom, istoričarkom i profesoricom na univerzitetu Sv. Kiril i Metodije u Skoplju i Draganom Popovićem, istroričarem iz Beogarda.
- Interkulturalizam je često potisnut političkim interpretacijama. Zajednički život postoji, pogotovo među običnim ljudima. Bez obzira na to šta političke elite o tome misle, praksa saradnje i solidarnosti često se odvija izvan dominantnih političkih narativa - ocijenio je Husnija Kamberović.
Šerbo Rastoder je naglasio razliku između multikulturalizma i interkulturalizma, objašnjavajući da je „interkulturalizam aktivna koegzistencija različitosti dok je multikulturalizam parola“. On je ukazao da region ima snažno multikulturno nasljeđe, ali da savremena društva ne uspijevaju uvijek da to nasljeđe pretvore u osmišljene javne politike niti strateški pristup, podupirući to i primjerom Crne Gore i jaza između društvene realnosti i institucionalnog djelovanja.
Irena Stefoska je istakla da su društva regiona istorijski multikulturalna, ali da je ključno pitanje prelaska u interkulturalnu fazu, odnosno iz pasivnog postojanja različitosti u aktivnu interakciju. „Međuetnička kohabitacija nikada nije završen proces i to pitanje nikad ne možete da arhivirate kao pitanje na koje je definitivno odgovoreno“, upozorila je ona.
- U regionu se vodi dugotrajna borba oko interpretacije interkulturalizma, pri čemu nacionalističke ideologije imaju uticaja u oblikovanju političkog prostora. Njihov cilj je da se zajednice razdvoje, da se ljudi uplaše, da bi mogli lakše da vladaju - kazao je Dragan Popović, naglašavajući da bez demokratizacije društva nije moguće razvijati interkulturalne prakse.&nbsp;
- U jednom sistemu koji je pretežno autoritaran, kakav je sad, na primjer, u Srbiji, kad imate jako autoritarnu vlast koja vlada strahom, koja vlada pravljanjem podjela, izazivanjem mržnje, vi nemate čak ni priliku da diskutujete o tim pitanjima - naveo je on.
U emisiji je posebno istaknuto da građansko društvo i nacionalni identiteti nijesu suprotstavljeni.
- Građansko društvo bez slobode ne možemo graditi. Sloboda pojedinca i sloboda identiteta predstavljaju komplementarne principe, a ne suprotstavljene koncepte - ukazao je Kamberović.&nbsp;
Rastoder je, međutim, upozorio da balkanska društva i dalje imaju ograničen prostor za razvoj građanskog društva.
- Građansko društvo je pitanje pojedinca i bez jačanja uloge pojedinca nije moguće prevazići dominaciju kolektivnih identiteta u političkom prostoru. Da ne budem ciničan, to je ono kad svaki protivnik Jevreja ima prijatelja Jevreja i ovdje svaki protivnik nekog drugog ima prijatelja iz te zajednice. &nbsp;To je folkorno. Suština života je nešto sasvim drugo - pojasnio je on.
Govoreći o političkoj instrumentalizaciji identiteta, i o tome kako političke elite često nastupaju kao jedini tumači identitetskih pitanja, čime učvršćuju vlast i produbljuju društvene podjele, Popović je ukazao da se „političke elite postavljaju kao jedini arbitri u identitetskim pitanjima i kao jedini predstavnici svojih zajednica“, ocjenjujući da to otežava otvorenu društvenu debatu.
Kamberović je upozorio na naglašene narative o nemogućnosti zajedničkog života koji su, zapravo, štetna politička konstrukcija.&nbsp;
- Političke elite konstruiraju narative o tome kako interkulturalizam nije moguć, iako svakodnevna praksa pokazuje suprotno - kontinuiranu interakciju, saradnju i razmjenu među zajednicama - kazao je on.
Govoreći o ulozi istorije u savremenim društvima, Popović je rekao da istorijsko iskustvo zajedničkog života nije sporno, već da je ključno pitanje kako se to iskustvo tumači i koristi danas.
- Pitanje je kako to iskustvo transformišemo danas, šta iz njega učimo i koliko uspijevamo da se suprotstavimo revizionističkim narativima - upozorio je on, ustvrdivši da se prošlost tumači selektivno.
Rastoder je mišljenja da se prošlost ne može promijeniti, ali da se interpretacije mijenjaju. Ukazao je na razliku između naučne reinterpretacije zasnovane na novim dokazima i političkog nametanja interpretacija, upozoravajući na opasnost instrumentalizacije istorije.
Na pitanje o obrazovanju kao ključnom prostoru za razvoj interkulturalnosti, Stefoska je ukazala da svakodnevna iskustva zajedničkog života često nijesu dio nastavnih programa, jer je fokus na nacionalnim narativima, herojima i velikim događajima, što ograničava razvoj interkulturalnog razumijevanja kod mladih.
- Mi uvijek i s pravom potenciramo političke elite kao nosioce najveće moći, ali ne zaboravimo da političke elite ne mogu ništa bez intelektualnih elita, bez medijskih elita i tako dalje - podvukla je ona.
Popović je, govoreći o istorijskim primjerima, naglasio da su saradnja i konflikt paralelni procesi u istoriji regiona.
- Izbor na čemu se gradi savremena politika predstavlja vrijednosnu odluku društava. Dakle, svako područje koje je mješovito onoliko koliko je naše, naravno da ima različitih konflikata i saradnje. Vaša je sad stvar, kao ozbiljnog i modernog demokratskog društva, na čemu hoćete da gradite i sadašnost i budućnost. Naglašavanje konflikata kao dominantnog istorijskog obrasca predstavlja pojednostavljivanje koje može imati ozbiljne političke posljedice - kazao je on.
U osvrtu na iskustvo Jugoslavije, Kamberović je podsjetio kako je ideja zajedničkog života postojala i imala stvarne društvene efekte. Ukazao je da su mnogi pojedinci i zajednice unutar tog okvira ostvarivali razvoj i afirmaciju, ali i da su kasniji politički procesi pokazali krhkost tog modela i snagu nacionalističkih narativa koji su ga potisnuli.
Sagovornici su se osvrnuli i na pitanje „matičnih država“, upozoravajući da takvi koncepti mogu imati destabilizujući potencijal, posebno kada se koriste kao politički argument u identitetskim debatama. Istaknuto je da je pitanje lojalnosti državama u kojima građani žive ključno za stabilnost i razvoj građanskog društva.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq4reRbQkjcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: poplave