Nešto manje od 1000 osoba poginulo je, a gotovo milion je moralo napustiti svoje domove nakon višenedjeljnih poplava i klizišta na sjeveru ostrva Sumatra, prema podacima koje je danas objavila indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Nacionalna agencija za upravljanje katastrofama (BNPB) od četvrtka je zabilježila 961 smrtni slučaj, 234 nestale osobe i oko 5000 povrijeđenih širom ostrvskih pokrajina Aceh, Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra. Agencija je takođe saopštila da je oštećeno više od 156.000 domova. Ukupno 52 okruga i grada i dalje su teško pogođeni prirodnom nepogodom.
Ljudi traže utočište u privremenim skloništima
Suharyanto, čelnik BNPB-a, rekao je predsjedniku Prabovu Subiantu u nedjelju uveče da je 975.075 ljudi potražilo utočište u privremenim skloništima u sve tri pokrajine. Pokrajina Aceh je najteže pogođena i tamo je raseljeno više od 900.000 osoba, prema podacima BNPB-a.
Poplavne vode počele su da se povlače u brojnim priobalnim okruzima, ali velika područja u centralnom, planinskom dijelu i dalje su odsječena od ostatka svijeta. Predsjednik Prabovo posjetio je poplavama pogođena područja u pokrajini Aceh u nedjelju. Kasnije je predsjedavao vanrednim sastankom sa ministrima vlade, vojnim zapovjednicima i pokrajinskim zvaničnicima.
Sezona kiša u Indoneziji, koja je u pravilu najintenzivnija između novembra i aprila, često prouzrokuje velike poplave. Organizacije za zaštitu životne sredine i stručnjaci za upravljanje katastrofama godinama upozoravaju da su brza deforestacija, neregulisana izgradnja i narušeni riječni slivovi povećali rizik kojem su izložene zajednice na Sumatri.
Predviđa se da će narednih dana još obilnih padavina pogoditi pojedine dijelove ostrva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Indonezija: U poplavama stradala 961 osoba, raseljeno gotovo milion ljudi

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama i odronima tla koji su pogodili indonežansko ostrvo Sumatru porastao je na 753, dok se još 504 osobe vode kao nestale. Vlasti su evakuisale milion ljudi iz najugroženijih područja, a radi se o drastičnom porastu broja žrtava u odnosu na juče, kada je bilo zabilježeno 604 smrtna slučaja, piše The Guardian.
<h3>Humanitarna kriza na pomolu</h3>
Ukupno je 3,2 miliona ljudi pogođeno poplavama, 2.600 ih je povrijeđeno, a milion je evakuisan iz područja visokog rizika. Spasilački timovi i humanitarni radnici vode trku s vremenom kako bi došli do preživjelih, no napore im otežavaju blokirani putevi i srušeni mostovi, zbog čega su neka područja na sjeveru Sumatre i dalje drumskim putem nedostupna. U Acehu, jednoj od najteže pogođenih regija, na pijacama ponestaje riže, povrća i drugih osnovnih namirnica, a cijene su se utrostručile. Organizacija Islamic Relief, koja šalje 12 tona hitne pomoći u hrani, upozorava: „Zajednice širom Aceha suočavaju se s ozbiljnim rizikom od nestašice hrane i gladi ako se snabdijevanje ne uspostavi u narednih sedam dana.”
<h3>Reakcija vlasti i međunarodnih organizacija</h3>
Indonežanska vlada juče je saopštila da šalje 34.000 tona riže i 6,8 miliona litara jestivog ulja u Aceh te u provincije Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je najavila slanje timova za brzi odgovor i ključnih zaliha u pogođenu regiju te pojačava nadzor nad mogućim širenjem bolesti. Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je novinarima u Ženevi da je ovo „još jedan podsjetnik na to kako klimatske promjene podstiču češće i ekstremnije vremenske događaje, s katastrofalnim posljedicama”.
<h3>Potresna svjedočanstva preživjelih</h3>
Preživjeli, od kojih su mnogi smješteni u privremenim skloništima, opisuju kako su snažne vodene bujice u trenu potopile njihova sela.&nbsp;
- Nijesmo mislili da ćemo preživjeti tu noć jer je situacija bila toliko haotična. Svi su razmišljali samo o tome kako da se spasu. Nije bilo nikakvog prethodnog upozorenja prije nego što je voda stigla- ispričala je Gahitsa Zahira Cahjani, sedamnaestogodišnja učenica islamskog internata.
Stotine učenika iz njene škole bježale su u noć tražeći sigurno utočište, a neki su se spašavali držeći se za drveće i krov džamije.
<h3>Posljedica monsuna i rijetke tropske oluje</h3>
Iako sezonski monsuni često donose obilne kiše koje uzrokuju odrone i poplave, ovogodišnje su padavine bile pojačane rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom moreuzu. Oluja je poharala dijelove Sumatre, ali i južnog Tajlanda, gdje je poginula 181 osoba.
S katastrofalnim poplavama i odronima bori se i Šri Lanka, koju je pogodila zasebna oluja – ciklon Ditvah. Tamo je poginulo 410 ljudi, a još 336 se smatra nestalima.
Predsjednik Anura Kumara Disanajake proglasio je vanredno stanje kako bi se zemlja nosila s, kako je rekao, „najizazovnijom prirodnom katastrofom u našoj istoriji”. Kiše su u međuvremenu oslabile, no upozorenja na odrone i dalje su na snazi u najteže pogođenoj centralnoj regiji.

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

Spasioci i vojska angažovani su na raščišćavanju puteva i pružanju pomoći stanovništvu Šri Lanke i Indonezije, koje su pogodile snažne poplave u kojima je posljednjih dana stradalo više od 1.000 ljudi, dok se stotine vode kao nestale širom Jugoistočne i Južne Azije.
Ciklon u Šri Lanki te oluje u Tajlandu, Maleziji i Indoneziji izazvali su obilne padavine tokom monsunskog perioda. Na Sumatri je broj žrtava porastao na 502, a više od 500 ljudi se vodi kao nestalo, saopštila je indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto, koji je posjetio Sjevernu Sumatru, poručio je da je prioritet hitna isporuka pomoći i obnova infrastrukture. Angažovani su avioni, helikopteri i tri vojna broda kako bi se dostavila pomoć u teško dostupna područja. U poplavama je raseljeno gotovo 290.700 ljudi u provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
Prabovo je pod pritiskom da proglasi vanredno stanje, dok za sada nije zatražio međunarodnu pomoć.
U Šri Lanki je, nakon prestanka kiše, pokrenuta velika operacija spasavanja. Vlada je helikopterima evakuisala stanovništvo ugroženo poplavama i klizištima izazvanim ciklonom Ditva. Poginule su najmanje 334 osobe, a više stotina se vodi kao nestalo. Predsjednik Anura Kumara Disanajke proglasio je vanredno stanje i najavio obnovu najpogođenijih regiona, navodeći da je riječ o najvećoj katastrofi u istoriji zemlje poslije cunamija 2004.
U južnom Tajlandu poginulo je najmanje 176 ljudi u jednim od najtežih poplava u posljednjoj deceniji. Vlada je najavila mjere obnove, dok raste kritika javnosti zbog načina upravljanja krizom. U Maleziji su poplave u državi Perlis odnijele dva života.

1250x600

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

Najmanje 10 ljudi je poginulo, a šestoro se smatra nestalim u bujičnim poplavama i klizištima izazvanim obilnim kišama na indonežanskom ostrvu Sumatra, saopštila je danas lokalna policija.
Spasilački timovi mukotrpno pokušavaju da dođu do pogođenih područja u šest regija provincije Sjeverna Sumatra nakon što su monsunske kiše tokom prošle nedjelje izazvale izlivanje rijeka, probijajući se kroz brdovita sela dok su se blato, kamenje i drveće obrušavali, ostavljajući za sobom pustoš, javlja AP pozivajući se na saopštenje Nacionalne policija.
Spasioci su do danas našli najmanje pet tijela i tri povrijeđene osobe u najteže pogođenom gradu Sibolga i tragaju za četvoro seljana koji su prijavljeni kao nestali, navodi se u saopštenju.
U susjednom okrugu Centralni Tapanuli, klizišta su pogodila nekoliko kuća, usmrtivši najmanje jednu četvoročlanu porodicu, a poplave su potopile skoro 2.000 kuća i zgrada.
Poplave i klizišta su iščupala drveće koje je usmrtilo jedog stanovnika okruga Južni Tapanuli, gdje je bujica srušila most i potopila 470 kuća. Glavni put je blokiran blatom i kamenjem na ostrvu Nias, navodi se u saopštenju.
Video snimci na društvenim mrežama prikazuju vodu kako se sliva niz krovove dok stanovnici panično traže spas. U pojedinim oblastima bujice su poplavile ulice, noseći stabla drveća i gomile otpada.
Šef policije Sibolge, Edi Inganta, rekao je da su postavljena skloništa za hitne slučajeve i da su vlasti pozvale stanovnike u zonama visokog rizika da se odmah evakuišu, upozoravajući da bi kontinuirane padavine mogle izazvati nova klizišta, navodi AP.&nbsp;
- Loše vrijeme i klizišta ometali su operaciju spasavanja- rekao je Inganta, dodajući da je pristup i dalje ograničen dok se spasioci bore sa teškim uslovima.

Najmanje 10 poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri

Pred crnogorskim sudovima odbijeno je preko 100 tužbi koje su podnijete protiv države Crne Gore zbog štete nastale plavljenjem rijeke Zete u periodu od 2012. do 2018. godine, saopštili su iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Postupci pokrenuti protiv države za naknadu štete usled plavljenja rijeke Zete 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018. godine, kako su naveli, epilog su dobili i na Vrhovnom sudu, na način da je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici kojom je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete.
U informaciji o postupanju u drugom kvartalu ove godine (za period od 1. aprila do 30. juna), Zaštitnik je Vladi ukazao i na nejednaku sudsku praksu u slučajevima tužbi razriješenih direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.
- U toku su postupci pokrenuti od strane razriješenih direktora vaspitnih i obrazovnih ustanova, koji su upravljeni na naknade štete u vidu izgubljene zarade, Međutim, stav sudske prakse da im pripada naknada do kraja mandata je različit, dok Zaštitnik u žalbama ukazuje na odredbu člana 153h Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, shodno kojoj je svim direktorima vaspitno-obrazovnih ustanova stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Opšteg zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju 12.6.2021. godine prestao mandat - navela je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović.
U toj instituciji smatraju spornim stav vijeća Vrhovnog suda koje je u brojnim odlukama, kroz priznato svojstvo stranke, tumačilo da javnopravni organ može da angažuje advokata kao punomoćnika ako nije procesno sposobna stranka. Smatraju da im je Vrhovni sud na ovaj način, kontradiktornim tumačenjem zakonskih odredbi i suprotno Zakonu o državnim organima koji nemaju svojstvo pravnog lica, dao za pravo da zaključuju ugovore sa advokatskim kancelarijama, koje ih dalje zastupaju pred Upravnim sudom Crne Gore.
– Ovakvim postupanjem, Vrhodni sud Crne Gore je obesmislio odredbe Zakona o upravnom sporu i uputio državne organe na nezakonito postupanje. Intencija zakonodavca nije bila da olakša posao Zaštitniku, a da državni organi angažuju advokate, već je tim državnim organima sa namjerom neposrednog učešća kao donosioca odluke dao svojstvo stranke, ali ne i svojstvo pravnog lica, što je Vrhovni sud Crne Gore previdio. Odluke Vrhovnog suda Crne Gore biće predmet preispitivanja Ustavnog suda Crne Gore – najavili su iz institucije Zaštitnika.
U izvještaju za drugi kvartal ponovo je ukazano na nastavak prakse neizvršavanja pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, neizvršavanje obaveza po zaprimljenim fakturama, što doprinosi dodatnim odlivima sredstava i prinudnim naplatama. Zaštitnik je konstatovao da se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa i dalje pokreću od strane zaposlenih u državnoj upravi, najčešće protiv Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Preko stotinu tužbi dobilo epilog na Vrhovnom sudu: Država neće platiti štetu zbog plavljenja Zete

Najmanje jedna osoba stradala je u Albaniji u poplavama koje su izazvale jake kiše, koje su padale proteklih nekoliko dana, saopštila je danas albanska policija.
Policija je saopštila da je tijelo žene (76) pronađeno nakon što se nivo vode povukao u poplavljenoj jugoistočnoj opštini Devol, prenosi AP.
Poplave su najviše štete izazvale u ruralnim regionima na jugu Albanije, a u selu Dušar je 30 porodica odsječeno od svijeta, jer su zbog poplava neprohodni putevi.
Padavine su izazvale izlivanje rijeka Vjosa i Seman, a prema Agenciji za civilnu zaštitu, u sjeverozapadnom regionu Leža oko 220 hektara zemljišta je pod vodom.

Albanija pod vodom: Pronađeno tijelo žene, ogromna šteta pričinjena u ruralnim krajevima

Poplave su ponovo pogodile opštinu Ulcinj, a najkritičnije je bilo u prijepodnevnim satima u Ulici Majke Tereze. Prema riječima sekretara za komunalni nadzor i inspekcijske poslove, Amira Mehmetija, ova ulica bila je zatvorena za saobraćaj nekoliko sati, dok je voda prodrla u više kuća, prenosi RTCG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151144_d2fc07d7b6482201f2d00c2713b55bfeb0519112ebf31531e974d61efca98503.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120151144_d2fc07d7b6482201f2d00c2713b55bfeb0519112ebf31531e974d61efca98503" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Poplave u Ulcinju"> <figcaption>Poplave u Ulcinju(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Teška situacija zabilježena je i na ulazu u naselje Đerane 2, gdje se voda iz kanala Bratice izlila i poplavila prilaznu ulicu. Poplavljena je bila i jedna kolovozna traka na magistralnom putu Bar–Ulcinj, na potezu od naselja Krute do samog ulaza u Ulcinj. Saobraćaj je na ovom dijelu bio znatno otežan, jer se velika količina vode slivala magistralom prema gradu.

Poplave u Ulcinju: Zatvorene ulice, voda prodrla u kuće

Velike padavine izazvale su ozbiljne probleme u Albaniji, a naročito u djelovima prema granici sa našom državom.
Kako javljaju tamošnji mediji, u planinama na sjeveru Albanije više je sela potpuno odsječeno usljed bujica koje su nastale juče.
Riječ je o naseljima na području Teta i u okolini, istočno od Skadra. U djelovima te planinske regije nema ni struje. Pritom, pet vozila sa devet ljudi bilo je blokirano na putu kod Teta, a nadležni su pravovremeno reagovali.
Problema je bilo i na putu od Skadra ka Vrmoši.
Kako navode albanski mediji, u požaru je izgorjela jedna kuća u selu Preknicaj u Velikoj Malesiji, a pretpostavlja se kako je uzrok svemu grmljavina.
Više naselja poplavljeno je u Lješu.
U drugom dijelu države takođe je bilo neprilika, a u Valoni je vjetar čupao drveće.

Albanija: Više sela odsječeno, izgorjela kuća, ljudi bili 'zarobljeni' na putevima, naselja pod vodom

Dva muškarca poginula su u Bruklinu i na Menhetnu nakon što su jake kiše izazvale poplave koje su doprle do podruma, saopštila je danas policija.
Jedan muškarac (39) zaglavio se u podrumu svog doma u naselju Fletbuš dok je pokušavao da spase jednog od svojih pasa, piše "Njujork tajms".
Njega su izvukli ronioci, ali je preminuo u bolnici okruga Kings.
Drugi muškarac (43) pronađen je mrtav u poplavljenoj kotlarnici podruma u Vašington Hajtsu na Menhetnu.
Njihova imena još nisu objavljena.
Padavine su bile izuzetno intenzivne - u periodu od 20 minuta popodne je palo između pet i sedam centimetara kiše, a na aerodromu La Gvardija registrovano je rekordnih 12 centimetara.
Velika količina kiše, koja je bila predviđena za period od osam sati, pala je za samo 20 minuta, što je izazvalo bujične poplave i probleme u gradskom saobraćaju.
Najteže pogođena područja bila su Fletbuš i Holis u Kvinsu, gdje je nivo poplave usljed padavina dostigao skoro 60 centimetara.
Zbog poplava je takođe zatvoren dio auto-puta Long Ajlend, a došlo je i do kašnjenja u metro i željezničkom saobraćaju.
Automobili su bili zaglavljeni, a oborena stabla dodatno su otežala kretanje.
Meteorolozi upozoravaju da takvi kratkotrajni, ali ekstremni pljuskovi postaju sve učestaliji, a grad poziva stanovnike da prate poplavne senzore i izbjegavaju podzemne prostore tokom oluja.

Dvije osobe stradale u Njujorku usljed poplava izazvanih obilnim kišama

Broj poginulih u poplavama u centralnom Vijetnamu porastao je na 13, saopštila je danas vlada, dok su stanovnici poplavljenog Hoi Ana počeli operacije čišćenja kako se nivo vode počeo povlačiti.
Poplave izazvane rekordnim količinama padavina preplavile su veliki dio centralnog Vijetnama proteklih dana, pri čemu su bivša carska prijestonica Hue, koja je na UNESCO listi, i Hoi An najteže pogođeni.
Fotografije koje kruže državnim medijima pokazuju da su veliki dijelovi ova dva grada još pod vodom, sa nekim kućama potopljenim do krova.
Vijetnam je često izložen smrtonosnim olujama i poplavama koje izazivaju ogromnu materijalnu štetu, posebno tokom olujne sezone od juna do oktobra.
U Hoi Anu, dobro očuvanom starom gradu koji je nekada bio prometna luka u jugoistočnoj Aziji od 15. do 19. vijeka, voda je danas počela da se povlači.
- Viđao sam poplave mnogo puta, ali ovo je najgore što sam ikada vidio - rekao je stanovnik Hoi Ana Tran Van Tien (60) za Rojters.
Većina turista je otkazala svoje rezervacije hotela u Hoi Anu, koji je prošle godine primio više od 4,4 miliona posjetilaca, uključujući skoro 3,6 miliona stranih turista.
- Voda je naglo porasla, uzrokujući značajnu materijalnu štetu - rekla je Ngujen Ti Tu, menadžerka hotela, čiji je hotel zatvoren od ponedjeljka.
Zbog poplava se 11 osoba vodi kao nestalo, poplavile više od 116.000 kuća i 5.000 hektara usjeva, te oštetile puteve i željeznicu, prekidajući saobraćaj i struju u više oblasti, saopštila je vlada kroz izvještaj agencije za vanredne situacije.
Prema izvještaju, očekuje se da će obilne kiše nastaviti u centralnom Vijetnamu, sa dnevnim padavinama većim od 500 milimetara u nekim oblastima od jutros do kasno sjutra.
- Nadam se da poplave više neće biti, kako bismo mogli ponovo otvoriti naš hotel… Svi ovdje zavisimo od turizma - rekla je Tu.

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu porastao na 13, nestalo 11 osoba

Oko stotinu dječaka koji su bili oteti iz katoličke škole u ​​centralnoj Nigeriji prošlog mjeseca, oslobođeno je, saopštile su danas nigerijske vlasti.
Načelnik policije države Niger Adamu Abdulahi Eleman i biskup Bulus Dauva Johana, koji je zadužen za školu kao lokalni vođa katoličke zajednice, rekli su za BBC da su dobili potvrdu o oslobađanju učenika.
Oni su potvrdili da ih je vladina Kancelarija savjetnika za nacionalnu bezbjednost obavijestila da će djeca od danas biti ponovo sa roditeljima.
Više od 250 učenika i 12 zaposlenih kidnapovano je iz katoličke škole "Sveta Marija" u Papiriju, što je posljednja u nizu masovnih otmica u Nigeriji.
Detalji o oslobađanju 100 školske djece ostaju nejasni, uključujući pitanje da li je to obezbijeđeno pregovorima ili silom, a nije poznato ni da li je otmičarima plaćen otkup.
Guverner susjedne države Nasarava, Abdulahi Sule, rekao je lokalnim medijima da je savezna vlada odigrala ključnu ulogu u oslobađanju đaka.
Škole i vjerski objekti u u sjevernoj i centralnoj Nigeriji su sve češće na meti otmičara.
Prošle nedjelje, naoružani otmičari su odveli najmanje 20 ljudi u dva odvojena napada - u novoosnovanoj crkvi u centralnoj državi Kogi i u pretežno muslimanskoj sjevernoj državi Sokoto, gdje su među otetima bile nevjesta i njene djeveruše.

Otmičari oslobodili 100 otetih đaka u Nigeriji

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,95 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 3,95 miliona vozila

Šešeljev politički učenik Aleksandar Vučić, u maniru političkog utopljenika koji svuda oko sebe traži alibi, izjavljuje kako su „radili ono što su im Rusi govorili i sada je zemlja dovedena u tešku situaciju“. Kralj drame žali se da nije omiljen ni u Sjedinjenim Američkim Državama, ni u Evropskoj uniji, ni u Rusiji, te da se, očekivano, ne sviđa nikome ni u regionu. Iza njegovih svakodnevnih paničnih javnih istupa stoji činjenica da je sopstvenom politikom Srbiju doveo na rub energetske krize i da više ne uživa povjerenje međunarodnih partnera. Dugoročno, politika balansiranja obila mu se o glavu.
U Beogradu sada vlada strah da bi zemlja mogla ostati bez naftnih derivata. Naftna industrija Srbije nalazi se pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, a kompanija je 2. decembra saopštila da je počela obustavljati rad proizvodnih postrojenja Rafinerije nafte zbog nedostatka sirove nafte. Takođe, Vlada Srbije je 25. novembra donijela odluku da Rusiji odredi rok od 50 dana kako bi pronašla kupca za svoj udio, nakon čega će država uvesti svoju upravu u NIS i ruskoj strani ponuditi „najveću moguću cijenu za kompaniju“. Ultimatum Beograda ruska bi strana, sasvim izvjesno, mogla doživjeti kao svojevrsnu prijetnju, a „zbogom Putinu“ moglo bi skupo koštati Vučićevu vlast.
Problem mu može predstavljati proruska javnost, koju je sve ove godine upravo on, zajedno sa svojom medijskom mašinerijom, svakodnevno hranio bajkama o velikom ruskom bratu kao najvećem i najpouzdanijem prijatelju Srbije. Osim toga, pozdrav Putinu mogao bi značiti i dodatno poskupljenje ionako skupog goriva. Srbija je naivno očekivala da će Vašington produžiti odobrenje za rad Naftne industrije Srbije tokom pregovora o prodaji ruskog udjela u toj kompaniji. Ruska je strana hladno odbila prijedlog Beograda o prodaji svog udjela, pa su odnosi Beograda i Moskve zahladili.
Ovaj slučaj jasno pokazuje slom srpske politike „četiri stuba“ ili „četiri stolice“, koja podrazumijeva EU, SAD, Rusiju i Kinu. Politiku koju su utemeljili Boris Tadić i tadašnji ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, Aleksandar Vučić doveo je do krajnjih granica. Nebojša Vujović, diplomata i bivši šef misije SRJ u SAD-u, u razgovoru za Večernji list ističe: „Ta se politika ‘četiri stolice’ urušila. Sada je to politika bez stolica, odnosno politika u kojoj Vučić sjedi na trulim daskama, a pri tom je izgubio kredibilitet na sve četiri strane svijeta. Kako on može govoriti o čvrstini i stabilnosti kada je i simbolički dokaz njegovog političkog haosa činjenica da je u srcu Beograda postavio ‘Ćacilend’? Pa to nije nikakav Camelot; to je utvrda najgoreg ološa u Srbiji.“
Na pitanje ima li Vučić izlaz iz te situacije i kakva sudbina čeka Srbiju na spoljnopolitičkom planu, Vujović dodaje da se Vučić, poput utopljenika, počinje hvatati za svaku slamku.
- Ali politika nije slamka. Politika se vodi na ozbiljan i stabilan način, a on je sve te atribute izgubio. Ipak, postoji jedna stvar koja ga još donekle održava: Evropska unija je mnogo investirala u njega kao ključnu figuru u projekciji mira i stabilnosti na Balkanu. No u istoj toj Evropi, koja mu je dala novac i zvala ga ‘dragim Aleksandrom’, sada je uveliko narušio svoj imidž. Drugo, Kina ne voli kada on koristi bilateralne odnose za svoje lične potrebe. A u Americi znate kako je prošao: dobio je ‘35% sankcija’ gotovo preko noći, izbačen je sa Floride, a sada se Amerikanci s njim igraju kao mačka s mišem – naročito oko pitanja NIS-a. Putin, s druge strane, jednostavno neće popustiti; on do sada nikada nije nešto prodao samo zato što je bio pod sankcijama- ističe Vujović.
Bivši šef hrvatske diplomatije Miomir Žužul za Večernji list navodi da je Srbija do sada vrlo vješto vodila politiku balansiranja, u čemu je Vučić imao važnu ulogu. Ipak, upozorava:
- Međutim, sve ima svoje granice. Te granice počinju pucati, ne na Vučiću, nego zbog ruske agresije koja je dovela do jasnog dihotomiziranja. Ova američka administracija sada se postavlja vrlo jasno: neće se igrati igara. Ne možeš u isto vrijeme biti za jedne i za druge, a pomalo i za treće ili četvrte. Kinezi to mudro posmatraju. Kako će se Srbija opredijeliti – ne znam, to je na njima. Maksimalni napori Srbije za zbližavanje s Amerikom biće prihvaćeni iz niza pragmatičnih razloga. Amerika neće ići u direktan sukob s Rusijom, ali dugoročno ne vjerujem da će Srbija uspjeti balansirati između svih strana. U svijetu u kojem više nema nesvrstanih, niko ne može biti neutralan. Može se slaviti ili žaliti, ili misliti da je sve to bila velika svjetska zabluda. No, bez obzira na sve – nesvrstanih više nema- tvrdi Žužul.
Spoljna politika Srbije zapravo je krahirala, rezolutan je Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik srpske vlade, u razgovoru za Večernji list.
- Nemam bolju riječ za to od kraha. Propala je politika balansiranja, potpuno i definitivno“, smatra Korać i dodaje: „Po meni je od početka trebalo da postoji samo jedna jasna politika – proevropska, prozapadna, jer ne vidim realnu alternativu. Šta je druga mogućnost? Biti poput Envera Hodže, u nekoj vrsti izolacionog ‘bunkerskog’ režima? Albanija i danas plaća cijenu te politike.- Korać upozorava da je nemoguće da se predsjednik Srbije ovako autodestruktivno ponaša samo iz političkih razloga.
Sve što znamo o politici i moja intuicija govore suprotno. Ovo ne može biti samo politika; ne može to biti: ‘Ja volim Ruse, oni nam brane Kosovo u Savjetu bezbjednosti.’ Nema to veze s Kosovom. Oni sigurno nešto imaju o njemu, tvrdi Korać.
Što se tiče Hrvatske, kojom je Vučić opsjednut, Miomir Žužul poručuje da je u hrvatskom interesu stabilnost u susjednoj zemlji i u cijelom regionu.
&nbsp;- U našem je interesu da svi uđu u EU, ali postoje principijelna pitanja koja ne proizilaze iz naše tvrdoglavosti. Dok se ne riješi pitanje nestalih, a zna se gdje je ključ rješenja – Srbija može samo maštati o Evropskoj uniji, ako uopšte o njoj i mašta- rezolutan je Žužul.
Kako god, politika zvaničnog Beograda, odnosno Aleksandra Vučića, ušla je u slijepu ulicu. Svi oni koji su do juče bili najžešći protivnici uvođenja sankcija Rusiji i slavili „velikog slovenskog brata“, sada naglašavaju važnost Zapada – istog onog Zapada koji je do juče bio sinonim zla i „obojenih revolucija“. U strahu od hladnih zimskih noći, režimski mediji sada ističu da je Evropska unija najvažniji partner Srbije, dok ljubavna priča s Rusima i Kinezima polako nestaje iz fokusa. Za sada. Kada je riječ o Srbiji, teško je išta prognozirati sa sigurnošću, osim što se može konstatovati da je dosadašnja spoljna politika neslavno propala.

Krah četiri stuba srpske spoljne politike: ''Propala politika balansiranja, potpuno i definitivno''

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: poplave

Indonezija: U poplavama stradala 961 osoba, raseljeno gotovo milion ljudi

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

Najmanje 10 poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri

Preko stotinu tužbi dobilo epilog na Vrhovnom sudu: Država neće platiti štetu zbog plavljenja Zete

Albanija pod vodom: Pronađeno tijelo žene, ogromna šteta pričinjena u ruralnim krajevima

Poplave u Ulcinju: Zatvorene ulice, voda prodrla u kuće

Albanija: Više sela odsječeno, izgorjela kuća, ljudi bili 'zarobljeni' na putevima, naselja pod vodom

Dvije osobe stradale u Njujorku usljed poplava izazvanih obilnim kišama

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu porastao na 13, nestalo 11 osoba

Indonezija: U poplavama stradala 961 osoba, raseljeno gotovo milion ljudi

Otmičari oslobodili 100 otetih đaka u Nigeriji

Tunel Sozina opslužio 3,95 miliona vozila

Krah četiri stuba srpske spoljne politike: ''Propala politika balansiranja, potpuno i definitivno''

PRATITE TVe UŽIVO