<article><p>Najmanje 33 osobe su ubijene, 85 je ranjeno u izraelskom vazdušnom napadu na izbjeglički kamp Džabalija na sjeveru Gaze, saopštile su palestinske vlasti.</p><p>- Žrtava je možda i znatno više, oko 50, jer se pretpostavlja da su mnogi ostali zatrpani ispod ruševina - objavljeno je iz Pojasa Gaze.</p><p>Navodi se da je 400.000 ljudi zarobljeno u kampu Džabalija sa malo hrane ili vode već više od dvije nedjelje.</p><p>Izrael se za sada o ovome nije oglašavao, ali je prethodno saopštavao da je cilj oružanih udara u toj oblasti da spriječe borce palestinskog Hamasa, koji SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, da se pregrupišu za nove napade.</p><p>Palestinsko Ministasrtvo zdravlja saopštilo je da je za 24 sata u više izraelskih napada u Pojasu Gaze ubijeno više od 50 ljudi, kada je pogođena indonežanska bolnica u Beit Lahiji, pucano na izbjeglički kamp Magazi, kuće u Zavajdi i na sjeveru Gaze.</p></article>

<p>Najmanje 33 osobe su ubijene, 85 je ranjeno u izraelskom vazdušnom napadu na izbjeglički kamp Džabalija na sjeveru Gaze, saopštile su palestinske vlasti.</p>
<p>- Žrtava je možda i znatno više, oko 50, jer se pretpostavlja da su mnogi ostali zatrpani ispod ruševina - objavljeno je iz Pojasa Gaze.</p>
<p>Navodi se da je 400.000 ljudi zarobljeno u kampu Džabalija sa malo hrane ili vode već više od dvije nedjelje.</p>
<p>Izrael se za sada o ovome nije oglašavao, ali je prethodno saopštavao da je cilj oružanih udara u toj oblasti da spriječe borce palestinskog Hamasa, koji SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, da se pregrupišu za nove napade.</p>
<p>Palestinsko Ministasrtvo zdravlja saopštilo je da je za 24 sata u više izraelskih napada u Pojasu Gaze ubijeno više od 50 ljudi, kada je pogođena indonežanska bolnica u Beit Lahiji, pucano na izbjeglički kamp Magazi, kuće u Zavajdi i na sjeveru Gaze.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gaza

Izrael

Palestina

Svijet

Najmanje 33 osobe ubijene u napadu na izbeglički kamp Džabalija u Gazi

<p>Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.</p>
<p>Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.</p>
<p>Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.</p>
<p>Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao<b> Damir Šehović</b>, tadašnji ministar prosvjete.</p>
<p>DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.</p>
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
<p>Bivši ministar prosvjete <b>Miomir Vojinović</b> je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa <b>Mijajlo Đurić</b>, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.</p>
<p>Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.</p>
<p>Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.</p>
<p>Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.</p>
<p>Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.</p>
<p>Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.</p>
<p>Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")</p>
<p>Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.</p>
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
<p>Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.</p>
<p>Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke <b>Vesne Bratić</b>. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.</p>
<p>Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.</p>
<p>Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.</p>
<p>Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.</p>
<p>Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.</p>
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
<p>Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.</p>
<p>To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.</p>
<p>DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.</p>
<p>- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.</p>
<p>Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.</p>
<p>Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.</p>
<p>DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.</p>
<p>A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ <b>Jugoslava Blagojevića</b>, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.</p>
<p>Akademik <b>Slobodan Backović</b> je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:</p>
<p>- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete</p>
<p>Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.</p>
<p>Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.</p>
<p>Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.</p>
<p>- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.</p>

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

<p>Odsustvo premijera <b>Milojka Spajića</b> sa svečanosti koju je organizovao predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> povodom Dana parlamentarizma, kao i kasnije Mandićevo ignorisanje koktela organizovanog na godišnjicu rada 44. Vlade Crne Gore, nije rezultat izostanka poziva ili neki propust državnog protokola, već ilustracija sukoba unutar parlamentarne većine.&nbsp;</p> <p>I prvenstveno je posljedica oštrih neslaganja između PES-a i Nove srpske demokratije.&nbsp;</p> <p><b>JAVNI POLITIČKI KONFLIKTI&nbsp;</b></p> <p>Prema informacijama izvora Portala ETV, ,,odnosi dva ključna koaliciona partnera na državnom nivou se iz dana u dan usložnjavaju” pa su sve češće i javne polemike, poput one između Andrije Mandića i <b>Nika Đeljošaja</b>.&nbsp;</p> <p>Krajem oktobra su iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore” otvoreno optužili Đeljošaja, ministra ekonomskog razvoja i lidera Albanskog foruma, za ,,naglašeni šovinizamprema Srbima u Crnoj Gori”.&nbsp;</p> <p>Đeljošaj nije čekao sa odgovorom: već sljedećeg dana je u javnom obraćanju poručio da nema ,,nikakav problem sa srpskim narodom”. &nbsp;</p> <p>-Imam problem sa prevarantima koji se pozivaju na nacionalno - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore, direktno prozivajući Mandića i njegovu NSD.&nbsp;</p> <p>Uzrok javne polemike bila je ranija izjava Đeljošaja za ,,Glas Amerike” kada se suprotstavio ideji uvođenja dvojnog državljanstva, što je, očito, razljutilo Mandića i funkcionere NSD-a.&nbsp;</p> <p>Međutim, nakon razmjene teških uvreda, više nije bilo javnih sukoba lidera dvije stranke parlamentarne većine, a izvori Portala ETV ukazuju da je Mandiću, direktno iz Beograda, sugerisano ,,da spusti loptu” kako ne bi došlo do raspada parlamentarne većine i pada 44. Vlade Crne Gore.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011152_c1f29f1ff8e10357aba58c88893d8b367338613bb23048dc4d79b2cd315dfa57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241115011152_c1f29f1ff8e10357aba58c88893d8b367338613bb23048dc4d79b2cd315dfa57" data-rendition-name="original" width="976" height="549" loading="lazy" alt="Mandić i Knežević"> <figcaption>OPERACIJA ZAUZIMANJA SEKTORA BEZBJEDNOSTI: <span>(Photo: Mandić i Knežević)</span></figcaption> </figure>  <p>To, međutim, ne znači da su sukobi unutar parlamentarne većine zamrli.&nbsp;</p> <p><b>SPORENJA OKO IDENTITETA, ALI I LJUDI U VRHU ANB</b></p> <p>Naprotiv: prema informacijama od više izvora iz parlamentarne većine, ,,gotovo da nema dana bez medusobnih optuživanja i sporenja, iako se pokušava sve držati van očiju javnosti”.&nbsp;</p> <p>Teško je, ipak, sakriti nesporazume i netrpeljivost između Mandića i Spajića, makar kada su ,,na dnevnom redu” rasprave oko identitetskih pitanja.&nbsp;</p> <p>Tako je premijer Spajić je smatrao velikom političkom greškom inicijativu predsjednika Skupštine Crne Gore da srpski jezik dobije status službenog jezika. Istini za volju, lider PES-a, nekadašnji lobista za interese Crkve Srbije tokom litija 2020. godine, intimno nije bio protiv Mandićeve inicijative, ali je strahovao da bi ta ideja uzrokovala velike probleme u funkcionisanju većine koja podržava Vladu.</p> <p>Osim toga, Spajić je brzo uvidio da je Mandićeva priča o srpskom kao službenom jeziku izazvala nesuglasice i polarizaciju unutar PES-a, jer je dio rukovodstva te stranke intimno saglasan sa Mandićevom inicijativom. Slične nesporazume unutar PES-a izazvale su i neke ranije Mandićeve ideje, poput ,,vapaja za ujedinjenjem Crnogorca i Srba” izgradnjom kapele na Lovćenu; kao i brzinska izrada novog loga Skupštine Crne Gore ili uklanjanje crnogorskih zastava iz skupštinskog hola…</p> <p>-Spajić je vrlo nervozan i revoltiran jer smatra da Mandić svim ovim incijativama i insistiranjem na identitetskim pitanjima remeti, ne samo odnose unutar PES-a, već i urušava stabilnost parlamentarne većine, samim tim i Vlade – kaže za Portal ETV izvor iz vrha PES-a.&nbsp;</p> <p>Isti izvor ocjenjuje da se iza svega krije Spajićevo nezadovoljstvo jer crnogorska, ali i međunarodna javnost, doživljava Andriju Mandića stvarnim šefom 44. Vlade i liderom vladajuće koalicije. Zato je Spajić odlučio – sve u namjeri da Mandiću stavi do znanja da je on taj koji ima potpunu kontrolu u Vladi – da ne prisustvuje obilježavanju Dana parlamentarizma.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011152_68823f10d2b79df66df5d40bbe229bbaadb141cb43e52f1e26cf09b370d5c2f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115011152_68823f10d2b79df66df5d40bbe229bbaadb141cb43e52f1e26cf09b370d5c2f9" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>SELEKTIVNO INFORMISANJE MANDIĆA: <span>(Photo: Boris Milić)</span></figcaption> </figure>  <blockquote>Prema Mandićevim ocjenama, čelnik ANB-a Milić redovno informiše premijera Spajića, dok se lideru NSD-a selektivno dostavljaju informacije, za što je, smatra predsjednik Skupštine, ,,krivac” Branko Krvavac, čovjek od Spajićevog povjerenja, koji praktično kontroliše rad Agencije.</blockquote> <p>Istovremeno, sve u želji da ponizi Mandića, Spajićev kabinet je uputio poziv mitropolitu Crnogorske pravoslavne crkve <b>Mihailu</b> za prijem povodom godišnjice rada Vlade. Kada se Mandić, inforsmisan o svemu, nije pojavio, iz Spajićeve ekipe je stiglo lakonsko objašnjenje da je bila - ,,greška protokola”.&nbsp;</p> <p>Javna politička prepucavanja samo su dio jedne mnogo veće, ali prikrivene, bitke - one za kontrolu bezbjednosnog sektora, prvenstveno kroz pokušaje namještenja partijskih kadrova u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Upravi policije.&nbsp;</p> <p><b>TAJNI STRANAČKI RAT OKO ANB-A I POLICIJE</b></p> <p>Da se vodi tajni rat unutar parlamentarne većine potvrdila je i sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 7. novembra.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011156_fc91e4888925be2dbe369df61810315a8b3c3082f0fe90220ac9c9358675796a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241115011156_fc91e4888925be2dbe369df61810315a8b3c3082f0fe90220ac9c9358675796a" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>TAJNI KONFLIKTI I JAVNA PREPUCAVANJA: <span>(Photo: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost)</span></figcaption> </figure>  <p>Umjesto da se analiziraju propusti policije u slučaju neuspjelog hvatanja osumnjičenog za dvostruko ubistvo <b>Alije Balijagića</b> ili imenuju odgovorni što se nije ni pokušalo preventivno djelovati prema klanovima i spriječiti stravična ubistva na Cetinju i u Podgorici, tokom sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost uglavnom se vodila polemika o kadrovskim promjenama u sektoru bezbjednosti, tražene su smjene direktora UP <b>Zorana Brđanina</b>, prvog čovjeka ANB-a <b>Borisa Milića</b>, kao i policijskog funkcionera <b>Miloša Rakonjca, </b>te promocija u čelnika UP sadašnjeg funkcionera policije <b>Lazara Šćepanovića</b>...</p> <p>-Konstatovano je da ne postoje procesne pretpostavke za smjenu Brđanina i njegova smjena se može očekivati tek krajem godine, kada će Odbor za bezbjednost odbiti da usvoji izvještaj o radu Uprave policije. Time bi se stvorile pretpostavke za smjenu Brdanina, dok su Demokrate, prije svega <b>Boris Bogdanović</b>, insistirali da ne dode do smjene Rakonjca, ukoliko istovremeno ne bude smijenjen <b>Boris Milić </b>– prenosi &nbsp;izvor Portala ETV. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111502110_2d35c7350528cdde9821e4a7e962a04189ea9e69bab31c611747dd0acba5eb02.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024111502110_2d35c7350528cdde9821e4a7e962a04189ea9e69bab31c611747dd0acba5eb02" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin, direktor Uprave policije "> <figcaption>NA METI: <span>(Photo: Zoran Brđanin, direktor Uprave policije)</span></figcaption> </figure>  <p>Medutim, protiv smjene direktora ANB-a Milića je bio PES, pa je stvorena pat pozicija koja je na kraju rezultirala zaključkom da se u ovom trenutku ne obave kadrovske promjene u bezbjedonosnom sektoru.&nbsp;</p> <p>Tom svojevrsnom ,,pat pozicijom” vrlo je nezadovoljan predsjednik NSD-a Andrija Mandić koji je, tvrde izvori Portala ETV, već izvjesno vrijeme izuzetno nezadovoljan načinom na koji Boris Milić informiše državne čelnike o dešavanjima u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.&nbsp;</p> <p>Prema Mandićevim ocjenama, čelnik ANB-a Milić redovno informiše premijera Spajića, dok se lideru NSD-a selektivno dostavljaju informacije, za što je, smatra predsjednik Skupštine, ,,krivac” <b>Branko Krvavac</b>, čovjek od Spajićevog povjerenja, koji praktično kontroliše rad Agencije.</p> <blockquote>-U akciji kontrole rada Uprave policije, ministar unutrašnjih poslova se uglavnom oslanja na usluge Lazara Šćepanovića koji je svojevremeno bio ,,vezan” za Uru Dritana Abazovića ali je sada vrlo blizak Demokratama i na stalnoj je vezi sa Šaranovićem i Bogdanovićem.<b>&nbsp;</b></blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011156_bc528fc3d400f253c9921d578661cca0e89639398b9b93d3ebaa60c2530d6c4a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241115011156_bc528fc3d400f253c9921d578661cca0e89639398b9b93d3ebaa60c2530d6c4a" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"> <figcaption>AMBICIJE: <span>(Photo: Lazar Šćepanović)</span></figcaption> </figure>  <p>Da ne bi dodatno uzdrmao poziciju Vlade, time i ugrozio reputaciju izvršne vlasti u Briselu, Mandić je osmislio ,,sporovoznu”, ali za partiju korisnu taktiku - da upravo kod PES-a inicira angažovanje pojedinih članova NSD-a u Agenciji i to na nekim načelničkim pozicijama. &nbsp;</p> <p>Pitanje je, međutim, koliko će funkcioneri Nove srpske demokratije imati strpljenja da čekaju svoja postavljenja u ANB-u i koliko će sve to uticati na porast tenzija unutar parlamentrane većine.&nbsp;</p> <p><b>ŠARANOVIĆEV IZBOR I ŠĆEPANOVIĆEVE ASPIRACIJE&nbsp;</b></p> <p>Neće se lako rasplesti ni kadrovska kombinatorika oko čelnika Uprave policije.&nbsp;</p> <p>Prema informacijama Portala ETV, direktor Uprave policije Zoran Brđanin se na toj poziciji nalazi zahvaljujući pravnoj proceduri i uprkos volji i namjerama Demokrata <b>Alekse Bečića</b>.&nbsp;</p> <p>Iako je prvi čovjek UP, u realnosti je Brđanin okružen ljudima ministra <b>Danila Šaranovića</b> i praktično je onemogućen da rukovodi policijom.</p> <p>-U akciji kontrole rada Uprave policije, ministar unutrašnjih poslova se uglavnom oslanja na usluge <b>Lazara Šćepanovića</b> koji je svojevremeno bio ,,vezan” za Uru <b>Dritana Abazovića</b> ali je sada vrlo blizak Demokratama i na stalnoj je vezi sa Šaranovićem i Bogdanovićem. &nbsp;</p> <p>Šćepanović očekuje da će, kada se ,,završi mandat” Brđaninu, biti imenovan za direktora Uprave policije, s obzirom na to Demokrate lobiraju kod NSD da njihovi članovi Odbora za bezbjednost ne usvoje izvještaj o radu Uprave policije čime bi se otvorio prostor za Brđaninovu smjenu.&nbsp;</p> <p>Šćepanović je, prema informacijma Portala ETV, nakon postavljenja za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, ostvario intenzivne kontakte sa glavnim specijalnim tužiocem <b>Vladimirom Novovićem</b>, ,,stavljajući se na raspolaganje” za sve buduće akcije, naročito ako postane prvi čovjek UP.&nbsp;</p> <p>Izvori naše redakcije bliski vrhu SDT-a ipak ocjenjuju da Novović prilično zazire od ambicioznog Šćepanovića, ocjenjujući da ,,njegova ambicije nijesu u skladu sa njegovim kapacitetima”.</p> <p>Upravo je nadavna Šćepanovićeva izjava da se Alija Balijagića nalazi u Srbiji - i to u danu kada je bila potjera za njim bila u selu Obrade u Crnoj Gori – pokazuje da Novovićeva procjena nije bez osnova.&nbsp;</p> <p><b>RASPLET ILI RASPAD PARLAMENTARNE VEĆINE? &nbsp;&nbsp;</b></p> <p>Partijske aspiracije da se njihovi ljude postave na važna mjesta u ANB-u i Upravi policije, kao I aktuelni sukob minsitra odbrane Krapovića i predsjednika Milatovića oko načelnika Generalštaba Lazarevića pokazuje koliko se krše principi koalicije saradnje i podjele resora.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111502110_90102d9dfc735dd75b86110b363cc3c45ce8a8aee15a8dc2ccbcefd1e2ca0e0a.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024111502110_90102d9dfc735dd75b86110b363cc3c45ce8a8aee15a8dc2ccbcefd1e2ca0e0a" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Mjesto dvostrukog ubistva u Podgorici"> <figcaption>IMA LI KRAJA LIKVIDACIJAMA: <span>(Photo: Mjesto dvostrukog ubistva u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p>Borba unutar paralemnatrne većine za mjesta koja kontrolišu bezbjednosni sektor nije motivisana političkim principima ili namejrom da se zadovolje evropski kriterijumi u pristupanju EU, već je očigledna želja za partijskom kontrolom institucija.&nbsp;</p> <p>Nesporazumi, trvenja, tajne I javne svađe bi rezultirale raspadom parlaemntarne većine I novim parlementarnim izborima da Mandić, Spajić i Bečić ne strahuju da bi upravo time mogli da izgube pozicije vlasti na kojima su sada I pomognu da DPS, Evropski savez i stranke građanske orijentacije ne preuzmu kontrolu nad vlasti u Podgorici, Budvi ili Beranama…&nbsp;</p> <p>Zato ne treba očekivati brzi rasplet već nastavak sukoba koji se odvija iza kulisa. U međuvremenu, valja očekivati da će politički rat neminovno imati teške posljedice u bezbjednosnom sektoru. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>

Mandić vs Spajić: rat za prevlast u sektoru bezbjednosti

<p>U posljednjih trideset godina desile su se tri velike tehnološke revolucije - internet, koji je otvorio novi svijet, pametni telefoni - koji su omogućili da se u svakom momentu i na svakom mjestu internet koristi, i društvene mreže - koje su omogućile svakome da bude medij. Pitanje je samo kako privući publiku. Za to se koriste senzacionalne izjave, radikalni stavovi, a često upravo to privlači ljude. Kada se sve to ima u vidu, dešava se situacija u kojoj predsjednički kandidat Donald Tramp pobjeđuje na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama - kazao je za 24 sata Televizije E, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na londonskom Univerzitetu Regent, Neven Anđelić.</p>
<p>On je podvukao da je zastrašujući uticaj finansijsko ekonomsko-tehnololške elite, poput uticaja Elona Maska - koji nije jedini.</p>
<p>- Moć koju posjeduje, nemogućnost kontrole i odgovornosti je nešto sa čim se do sada društva nijesu susretala - kaže Anđelić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkako-je-ilon-mask-osigurao-pobjedu-donaldu-trampu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Dodaje da su u fokusu trka za novcem i bogatstvom, u čemu se elite itekako zabavaljaju i odlično međusobno razumiju.</p>
<p>- Promjene se prvenstveno dešavaju unutar američkog društva. Ljudi sa vrlo radikalnim stavovima o pojedinim pitanjima, omalovažavaju neke tradicionalne vrijednosti koje su ustaljene u američkom društvu. Na globalnom planu dešava se maltene neka vrsta koalicije, odnosno, razumijevanja lidera poput Donalda Trampa. Takve lidere možemo naći u Rusiji, Kini, Indiji, u Meksiku, Argentini, kao i u regionu, u susjedstvu Crne Gore ih ima nekoliko - naglasio je Anđelić.</p>
<p>Evropa, kaže profesor Anđelić, na neki način paniči. Brexit je, smatra, Veliku Britaniju doveo u poziciju da izgubi tradicionalna savezništva i prijateljstva, a više se veže za Sjedinjene Američke Države.</p>
<p>- To postaje problematično. Jer, sa jedne strane je vlada lijevog centra u Londonu, a sa druge strane, nova vlast u Vašingotnu radikalno je desnog centra. Evropa, sama po sebi, nije dovoljno moćna, nije dovoljno vojno moćna. Njen ekonomski potencijal postoji, ali pitanje je kakvi će biti politički uticaji u promijenjenim geopolitičkim okolnostima. Britanija se okreće nekada tradicionalnim saveznicima, prijateljskim rivalima, poput Francuske. Dakle, traži se savezništvo, jer i jedni i drugi vide opasnost na istoku Evrope, iz Moskve. Njihova podrška Kijevu sama po sebi ne može biti dovoljna da Ukrajina nastavi borbe za opstanak. Svaka intervencija koju je vodila zapadna Evropa, zavisila je od toga da li i Amerikanci učestvuju u tom - rekao je Anđelić.</p>
<p>Komentarišući tim koji Tramp okuplja za svoj kabinet, Anđelić kaže da su to, u prvom planu, ljudi koji će mu biti lojalni. Podsjeća da su u prethodnom mandatu (2016-2020) Trampovi saradnici bili profesionalci, njemu sličnih ideologija, ali mu nijesu dozvoljavali nelegalne poteze.</p>
<p>- Tramp je bio frustriran, prvo od sopstvenog okruženja, a zatim od demokratskih institucija koje su funkcionisale kada je on donosio neku izvršnu odluku, poput Federalnog suda koji mu je nalagao da neke odluke ne može sprovesti u djelo. Tramp, ovog puta, ima iskustvo. Postavlja ljude koji su istomišljenici, koji su mu lojalni i koji ne prezaju od kršenja zakona. Američka demokratija je izdržala prve četiri godine Trampovog mandata, ali bojim se kako će biti tokom naredne četiri - zaključio je Anđelić.</p>

Anđelić: Uticaj Elona Maska u Trampovoj pobjedi i politici je zastrašujući

<p>Da li se neko pita koliko je samo novinara koji nijesu prijavili, koji nijesu objelodanili prijetnje koje su doživljavali i zbog kojih su izvještavali na onaj način na koji ne bi željeli. Bojim se da crnogorska javnost ne razumije da napad na novinara ili novinarku, nije individualni napad, to je napad na cjelokupnu crnogorsku, ili bilo koju drugu javnost - kazala je u emisiji Na kraju dana, direktorica SOS telefona Biljana Zeković.</p>
<p>Svi vinovnici i počinioci nasilja uvijek nađu opravdanje, podsjeća Zeković i prisjeća se da u svojoj tridesetogodišnjoj karijeri još nije srela počinioca nasilja koji je priznao nasilje, već, dodaje ona, su uglavnom tvrdili da su bili izazvani, isprovocirani i da je uvijek, kako kaže, problem u žrtvi.</p>
<p>- Mislim da se olako prelazi, neću reći ovakvih incidenata kakav je ovaj (napad na novinarku Anu Raičković), jer je to jedan ozbiljniji nivo, i ja ne želim i neću da vjerujem da se ovo neće okončati na pravi način kroz sudski postupak. Međutim, vi odlično znate koliko je do sada bilo napada na novinare, koliko je bilo zastrašivanja. Da li se neko pita koliko je samo novinara koji nijesu prijavili, koji nijesu objelodanili prijetnje koje su doživljavali i zbog kojih su izvještavali na onaj način na koji ne bi željeli. Bojim se da crnogorska javnost ne razumije da napad na novinara ili novinarku, nije individualni napad, to je napad na cjelokupnu crnogorsku, ili bilo koju drugu javnost. Zato što ako vi koristite tehnike zastrašivanja, onda jednostavno javnost crnogorska ne može da zna istinu, jer je novinar neće pisati, bojaće se za svoj život i za život svoje porodice. Ma koliko mi bili hrabri i vodili se nekim svojim misijama, ciljevima, idejama, budemo u situaciji kada razmišljamo da nije bitan moj život, ali ugroziću svoju porodicu, oni nijesu dužni - rekla je Zeković.</p>
<p>Neshvatljivo je da u Crnoj Gori, ističe Zeković, ne postoje nikakvi mehanizmi zaštite novinara, niti drugih medijskih aktera, jer se prijetnje, dodaje ona, shvataju neozbiljno.</p>
<p>Institucije se probude, cijeni ona, jedino kada dođe do nekog tragičnog događaja. I to, kaže, traje manje od tri mjeseca - sve dok traje interesovanje medija za taj slučaj.</p>
<p>- Jedini način da se političari zaustave jeste da se targetiraju kao i svaki drugi građanin, a to je da moraju da snose odgovornost za izgovorenu riječ, što je, naravno, u Crnoj Gori vrlo bolna tačka. Ono čega smo svi mi siti je da u bilo kojoj situaciji i na bilo koji način prozovete nekog političara za nešto što je rekao ili uradio, svi do jednoga će na isti način da reaguju, vi ste protivnici njegovih stavova, njegove patrije, vi mrzite Crnu Goru, vi mrzite crnogorski narod, i zbog toga vi to pricate, a ne zato što je to istina. To je manipulacija koja je svakodnevna i koja trajati dosta dugo. Najbolnija tačka, to ćete pročitati u svakom izvještaju Evropske komisije jeste zaštita slobode govora, i to slobode govora koja je ugrožena moćnicima i političarima. Nije sloboda govora ugrožena običnim građanima, vjerujte, i ako dođe do takvih predmeta, to se rješava vrlo brzo. Uvijek kada su oni koji ugrožavaju nečije drugo pravo, pravo na govor, pravo na život,kako će institucije sistema reagovati zavisi od njihove pozicije u društvu - zaključila je Zeković.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHlkd0mn6APQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zeković: Napad na novinarku je napad na cjelokupnu crnogorsku javnost

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Najmanje 33 osobe ubijene u napadu na izbeglički kamp Džabalija u Gazi

Tagovi

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

Mandić vs Spajić: rat za prevlast u sektoru bezbjednosti

Anđelić: Uticaj Elona Maska u Trampovoj pobjedi i politici je zastrašujući

Zeković: Napad na novinarku je napad na cjelokupnu crnogorsku javnost

PRATITE TVe UŽIVO