Najmanje četiri osobe poginule su tokom noći u Gazi nakon što su se, usljed snažnog vjetra koji je pogodio palestinsku obalnu enklavu, srušili zidovi na njihove šatore. Opasni uslovi za život u Gazi traju i dalje nakon više od dvije godine razornog izraelskog bombardovanja i hroničnog manjka humanitarne pomoći. Prekid vatre je na snazi od 10. oktobra, ali humanitarne organizacije upozoravaju da stanovnici Gaze i dalje nemaju adekvatan smještaj. Među poginulima su dvije žene, djevojčica i muškarac, saopštila je bolnica Šifa, najveća bolnica u Gazi, koja je zaprimila žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  Tri poginule osobe bile su iz iste porodice, a riječ je o 72-godišnjem Mohamedu Hamudu, njegovoj 15-godišnjoj unuci i snahi. Ubijeni su kada se zid visok osam metara srušio na njihov šator u obalnom području uz mediteransku obalu grada Gaze, navela je bolnica. Najmanje još pet osoba je povrijeđeno u tom urušavanju. Mohamed al-Savalha, 72-godišnji muškarac iz izbjegličkog kampa Jabalija na sjeveru Pojasa Gaze, kritikovao je uslove u kojima većina stanovnika živi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  -To ne funkcioniše ni ljeti ni zimi. Iza sebe smo ostavili kuće i zgrade s vratima koja su se mogla otvarati i zatvarati. Sada živimo u šatoru. Čak ni ovce ne žive kao mi - ispričao je. Humanitarne organizacije navode da u Gazu ni tokom primirja ne ulazi dovoljno materijala za izgradnju skloništa. Izraelska kampanja bombardovanja pretvorila je čitave četvrti u ruševine i polusrušene objekte. Stanovnici se ne mogu vratiti u svoje domove u područjima Pojasa Gaze koja su pod izraelskom kontrolom. Više od dva miliona stanovnika palestinske teritorije pokušava se zaštititi od hladnog vremena, uključujući kišu i jake oluje, i to uz ozbiljan manjak humanitarne pomoći i izraelsku zabranu ulaska stambenih kontejnera koji su im prijeko potrebni tokom zimskih mjeseci. Ovo je već treća zima otkako je rat između Izraela i Hamasa počeo 7. oktobra 2023. godine. Od početka ove zime, zaključno s ponedjeljkom, najmanje šestero djece, uključujući bebu staru samo sedam dana, umrlo je od hipotermije, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Snažna zimska oluja pogodila Palestince u Gazi, poginule četiri osobe

UNICEF je danas objavio da je od početka primirja u oktobru u Gazi ubijeno više od 100 djece.
- Više od 100 djece ubijeno je u Gazi od početka primirja početkom oktobra - rekao je portparol UNICEF-a Džejms Elder novinarima na brifingu UN-a putem video veze iz Gaze.
Elder je rekao da su gotovo sva djeca, 60 dječaka i 40 djevojčica, umrli od posljedica vojnih napada, uključujući napade iz vazduha, napade dronovima, tenkovsko granatiranje i pucnjavu, prenose mediji.
- Preživljavanje i dalje zavisi od okolnosti, iako su se bombardovanja i pucnjave smanjili tokom primirja - nisu prestali - dodao je.
Takođe je naveo da je broj vjerovatno veći, jer se navedena brojka zasniva samo na smrtnim slučajevima za koje je bilo dostupno dovoljno informacija.

1250x600

1084x550

UNICEF: Više od 100 dece ubijeno u Gazi od početka primirja

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Djeca u Gazi ponovo u školskim klupama nakon dvije godine rata: Šatori služe kao učionice, uče se samo četiri predmeta

Predsjedništvo BiH, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskoj teritoriji - Pojas Gaze.
Ministar odbrane BiH je ovlašćen da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u ovom dijelu Palestine uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude sprovedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga BiH u Misiju.
- Zadužuje se ministar odbrane Bosne i Hercegovine da sprovede proces nominacije za vojnog predstavnika BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, pa Predsedništvu BiH dostavi predlog odluke za njegovo imenovanje- navodi se u odluci.
Zadužen je i Savjet ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Savet bezbjednosti UN 17. novembra prošle godine odobrio je rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
Rezolucija, takođe, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi.
Izrael i palestinska grupa Hamas pristali su na prvu fazu Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca.
Međutim, rezolucija UN smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

Oružane snage BiH idu u Gazu, Predsjedništvo dalo saglasnost

Izrael je saopštio da je ukinuo dozvolu za više od 25 humanitarnih organizacija da posluju na području Gaze, a među njima su Ljekari bez granica i CARE.
Kao razlog je navedeno to što se naprosto nisu pridržavali novih pravila registracije.
Izrael tvrdi da ta pravila sprečavaju Hamas i druge militantne grupe da se infiltriraju među humanitarce. Međutim, organizacije tvrde da su pravila arbitrarna i upozorile da će nova zabrana naškoditi civilnoj populaciji kojoj je humanitarna pomoć očajnički potrebna.
Ljekari bez granica, poznati po francuskoj skraćenici MSF, saopštili su da će odluka vlada u Jerusalimu imati katastrofalne posledice po njihov rad u Gazi, jer ta organizacija na to pom području opslužuje oko 20 odsto bolničkih kreveta i vrši trećinu porođaja.
MSF je takođe negirala izraelske optužbe u vezi sa svojim osobljem.&nbsp;
- MSF nikada ne bi svjesno zaposlio ljude koji se bave vojnim aktivnostima- navodi se.
Dok Izrael tvrdi da će odluka na terenu imati tek ograničen uticaj, pogođene organizacije smatraju da je njen tajming - manje od tri mjeseca otkako je stupio krhki prekid vatre - zapravo razornog karaktera.
- Uprkos prekidu vatre, potrebe u Gazi su ogromne, a mi i desetine drugih organizacija sada smo i nastavićemo da budemo blokirani u nastojanjima da donesemo neophodnu pomoć koja spasava živote- izjavila je Šaina Lou, savjetnica za komunikacije Norveškog savjeta za izbjeglice.
Ta organizacija takođe je na udaru odluke.&nbsp;
- Nemogućnost slanja osoblja u Gazu znači da sav obim posla pada na naše iscrpljeno lokalno osoblje- rekla je Lou.
Neke humanitarne grupe kažu da nisu Izraelu dostavile spisak palestinskog osoblja, kako jevrejska država to zahtijeva, iz straha da će oni biti na meti Izraela i evropskog zakona o zaštiti podataka.
- To proističe sa pravne i bezbjednosne tačke gledišta. U Gazi smo vidneli kako su ubijene stotine humanitarnih radnika- objasnila je Lou.
Odluka da se ne obnove licence humanitarnim grupama znači da će njihove kancelarije u Izraelu i istočnom Jerusalimu biti zatvorene, a organizacije neće moći da šalju međunarodno osoblje ili pomoć u Gazu.
Izrael je tokom cijelog rata u Gazi tvrdio da Hamas uzima pomoć od humanitarac – što je optužba koju ova militantna palestinska organizacija poriče.
Početkom ove godine, Izrael je saopštio da će od humanitarnih organizacija zahtijevati da registruju imena svojih radnika i dostave detalje o finansiranju i operacijama kako bi mogle da nastave sa radom u Gazi.
Novi propisi uključuju i ideološke zahteve – diskvalifikaciju organizacija koje su pozivale na bojkot Izraela, negirale Hamasov napad od 7. oktobra na tu zemlju ili izrazile podršku za bilo koji od međunarodnih sudskih postupaka koji su pokrenuti protiv izraelskih vojnika ili lidera.
Izraelsko ministarstvo za dijasporu saopštilo je da više od 30 grupa – oko 15 odsto organizacija koje djeluju u Gazi – nije ispunilo zahtjeve i da će njihov rad biti obustavljen.
Saopštilo je i da Ljekari bez granica, jedna od najvećih i najpoznatijih humanitarnih grupa u Gazi, nijesu odgovorili na izraelske tvrdnje da su neki od njihovih radnika povezani sa Hamasom ili Islamskim džihadom.
- Poruka je jasna: humanitarna pomoć je dobrodošla – eksploatacija humanitarnih okvira za terorizam nije- rekao je izraelski ministar za dijasporu Amihaj Čikli.

Izrael onemogućio rad brojnim humanitarnim organizacijama u Gazi, među njima i Ljekari bez granica

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Više od deset zemalja, uglavnom iz Evrope, u srijedu je oštro kritikovalo odobrenje izraelske Vlade za izgradnju 19 novih naselja na Zapadnoj obali i pozvalo Izrael da poništi tu odluku.
Grupa uključuje Njemačku, Belgiju, Kanadu, Dansku, Francusku, Italiju, Island, Irsku, Japan, Maltu, Holandiju, Norvešku, Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Oni su osudili izraelske postupke, navodeći da oni „ne samo da krše međunarodno pravo, već i rizikuju podsticanje nestabilnosti“, navodi se u zajedničkoj izjavi objavljenoj na internet stranici njemačkog Ministarstva spoljnih poslova.
Odobrenje novih naselja takođe rizikuje da potkopa mirovni plan za Gazu i šteti „izgledima za dugoročni mir i bezbjednost u čitavom regionu“.
Izrael je nedavno odobrio formiranje 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Godine 1967. Izrael je preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom i Istočnim Jerusalimom, gdje danas živi više od 700.000 doseljenika među oko tri miliona Palestinaca.
Naselja su ilegalna prema međunarodnom pravu.
Ujedinjene nacije smatraju izraelska naselja glavnom preprekom mirovnom rješenju, jer bi ostavila malo susjednog teritorije za Palestince u mogućem rješenju sa dvije države, koje bi omogućilo Izraelu i nezavisnoj palestinskoj državi da mirno postoje jedna pored druge.

Više evropskih država, Japan i Kanada traže da Izrael odustane od izgradnje 19 novih naselja

Najviši katolički velikodostojnik u Svetoj zemlji pozvao je Palestince da ne samo prežive, već i da obnove život u Gazi, dok je u nedjelju predvodio božićnu misu u crkvi Svete Porodice, koja je tokom rata bila meta smrtonosnog izraelskog napada. Kardinal Pjerbatista Picabala, latinski patrijarh Jerusalima, posjetio je crkvu u Gazi četvrti put od početka izraelske agresije na Gazu, a prvi put nakon julske eksplozije u župi, u kojoj je bilo poginulih i velike materijalne štete.
– Naša situacija je vrlo nesigurna, kao i kod mnogih drugih širom Gaze. Često mislimo da će sile svijeta odlučiti našu budućnost, ali u stvarnosti, mi smo ti koji ćemo odlučiti kako obnoviti sve što je uništeno. Ohrabrujem vas – ne gubite nadu. Sada ulazimo u novu fazu: ne smijemo samo preživjeti, već moramo i obnoviti život, rekao je Picabala vjernicima tokom propovijedi.
Patrijarh je dodao da nova faza zahtijeva – „duh Božića, duh svjetlosti, nježnosti i rasta“.
– Sada se čini nemogućim, ali nakon dvije godine užasnog rata – još smo ovdje, naglasio je.
Picabalina posjeta dolazi u trenutku dok borba za opstanak stanovnika Gaze i dalje traje, više od dva mjeseca nakon američkim posredovanjem uspostavljenog primirja između Izraela i Hamasa. Ograničen pristup humanitarnoj pomoći, nesigurnost u snabdijevanju hranom, izraelska vatra i poplave dodatno pogoršavaju stanje u enklavi. Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, od 11. oktobra poginula je najmanje 401 osoba, dok je od početka sukoba 7. oktobra 2023. ubijeno 70.925 Palestinaca, a 171.185 ranjeno.
Zvona crkve odjekivala su Gazom dok je beba Mario krštena kao simbol „novog života“ i „nove nade“. U crkvi su bile postavljene crveno-zlatne kugle, zeleni vijenci i ukrasne trake, dok je u uglu stajala velika božićna jelka.
Jedanaestogodišnji Džordž Bisan kazao je za CNN da je još u šoku zbog napada na crkvu u julu.
– Kada su bombardovali crkvu, mnogi su bili povrijeđeni, a neki su poginuli. Moja želja za Novu godinu je da odem odavde, da se sretnem sa porodicom u inostranstvu i da živimo u miru. Želimo da živimo, rekao je dječak.
Za hrišćane u Gazi posjete vjerskih lidera predstavljaju podršku i utjehu u svakodnevnoj borbi za opstanak.
– Takve posjete doživljavaju se kao čin podrške i istrajnosti, kazao je Ramez Al-Suri, raseljen iz Gaze. – Narod Gaze voli život i teži miru.
Al-Suri je izgubio troje djece – Suhajlu (14), Džuliju (12) i Madžida (11) – u izraelskom napadu na grčko-pravoslavnu crkvu Svetog Porfirija, jednu od najstarijih aktivnih crkava na svijetu, oktobra 2023. godine. Napad je, prema navodima, ciljao pripadnike Hamasa, a život je izgubilo najmanje 17 osoba.
– Nijedno dijete nije ostalo. Sva su postala žrtve ovog rata. Sa dolaskom Nove godine, nadamo se da će to biti godina ljubavi i mira, godina u kojoj će svi ljudi moći živjeti slobodno i s nadom u bolje sjutra, poručio je Al-Suri.

„Još smo ovdje“: Nakon dvije godine patnje, hrišćani Gaze ponovo ukrašavaju crkve za Božić

Dvojica palestinskih muškaraca izjavila su za BBC da su lično doživjela vrste premlaćivanja i seksualnog zlostavljanja koje su istaknute u nedavnim izvještajima o postupanju prema zatvorenicima u izraelskom pritvoru.
Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture saopštio je prošlog mjeseca da je duboko zabrinut zbog izvještaja koji ukazuju na „de fakto državnu politiku organizovane i raširene torture i zlostavljanja“ palestinskih pritvorenika u izraelskim zatvorima.
Navedeno je da su se optužbe „dramatično intenzivirale“ nakon napada koje je predvodio Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Drugi izvještaji izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava detaljno su opisali ono što nazivaju „sistematskim“ zlostavljanjem.
Izrael je negirao sve optužbe, ali organizacije za ljudska prava tvrde da su bijes u zemlji zbog napada 7. oktobra i postupanja prema izraelskim taocima u Gazi stvorili kulturu nekažnjivosti unutar zatvorskog sistema, naročito prema pritvorenicima koji su iskazivali podršku Hamasu i njegovim napadima.
Prošle godine procurili su snimci nadzornih kamera iz izraelskog vojnog zatvora koji su navodno prikazivali palestinskog muškarca iz Gaze kako ga zatvorski čuvari seksualno zlostavljaju. To je dovelo do ostavki i međusobnih optužbi na vrhu izraelskog vojnog i političkog establišmenta.
Sami al-Saei (46) danas radi u prodavnici namještaja, a ranije je bio slobodni novinar u gradu Tulkarmu, na sjeveru okupirane Zapadne obale.
Izraelski vojnici uhapsili su ga u januaru 2024. godine, nakon što je sarađivao s novinarima na organizovanju intervjua s pripadnicima Hamasa i drugih naoružanih grupa.
Bio je zadržan bez optužnice 16 mjeseci, u okviru kontroverznog izraelskog sistema poznatog kao administrativni pritvor, prije nego što je pušten na slobodu tokom ljeta.
Dok je bio pritvoren u zatvoru Megido, na sjeveru Izraela, rekao je da su ga čuvari djelimično svukli i silovali palicom oko 13. marta 2024. godine.
Kazao je da je odlučio da govori za BBC o navodima seksualnog zlostavljanja, uprkos riziku da bude odbačen u često konzervativnom palestinskom društvu na Zapadnoj obali.
„Bilo ih je pet ili šest. Smijali su se i uživali u tome. Jedan čuvar me pitao: ‘Da li uživaš u ovome? Želimo da se igramo s tobom i dovedemo i tvoju ženu, sestru, majku i prijatelje ovdje’. Nadao sam se da ću umrijeti i da se sve završi, jer bol nije bio samo od silovanja, već i od teškog i bolnog premlaćivanja“, rekao je al-Saei.
Naveo je da je napad trajao oko 15 do 20 minuta, tokom kojih su mu čuvari i stiskali genitalije, izazivajući ekstreman bol.
Dodao je da su se premlaćivanja dešavala gotovo svakodnevno, ali da je seksualno zlostavljan samo jednom.
BBC je zatražio komentar Izraelske zatvorske službe (IPS) u vezi s al-Saeijevim navodima. U saopštenju IPS-a navodi se: „Radimo u potpunosti u skladu sa zakonom, uz obezbjeđivanje sigurnosti, dobrobiti i prava svih zatvorenika pod našim nadzorom. Nijesmo upoznati s opisanim tvrdnjama i, koliko nam je poznato, takvi incidenti se nijesu dogodili pod odgovornošću IPS-a.“
Optužbe o zlostavljanju Palestinaca u izraelskim zatvorima iznose se decenijama, ali je jedan nedavni slučaj uzdrmao državni establišment i produbio rastući raskol u izraelskom društvu u vezi s postupanjem prema zatvorenicima i pritvorenicima optuženim za podršku Hamasu.
U avgustu 2024. godine procurili su snimci CCTV-a iz vojnog zatvora Sde Teiman, na jugu Izraela, koji navodno prikazuju palestinskog pritvorenika iz Gaze kako ga vojnici zlostavljaju oštrim predmetom, ostavljajući ga s probijenim rektumom. Napad se, prema navodima, dogodio u julu 2024.
Pet izraelskih rezervnih vojnika optuženo je za teško zlostavljanje i nanošenje teških tjelesnih povreda pritvoreniku.
Prošlog mjeseca održali su konferenciju za novinare na izraelskoj televiziji, pri čemu su se četvorica pojavila s crnim fantomkama kako bi sakrili identitet.
U intervjuu za Channel 14 News, peti vojnik skinuo je masku i otkrio lice, kazavši da nema šta da krije. Sva petorica negirala su optužbe.
Rezervisti su održali konferenciju nakon što je postalo poznato da je snimke CCTV-a procurila glavna pravnica izraelske vojske, vojna tužiteljka u činu general-majora, Yifat Tomer-Yerushalmi.
Ona je podnijela ostavku u oktobru, navodeći da preuzima punu odgovornost za curenje snimaka. Objasnila je da je željela da se „suprotstavi lažnoj propagandi protiv organa za sprovođenje zakona u vojsci“, aludirajući na tvrdnje pojedinih desničarskih političara da su optužbe izmišljene.
Pristalice krajnje desnice održavale su proteste u znak podrške petorici optuženih rezervista ispred zatvora Sde Teiman.
U julu, prije njene ostavke, na burnom saslušanju parlamentarnog odbora u Knesetu, Hanoch Milwidsky, političar iz desničarske stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua, suočen je s pitanjem da li je silovanje pritvorenika prihvatljivo.
„Začepi, začepi. Da, sve je legitimno ako su oni Nukhba (elitni borci Hamasa). Sve“, vikao je tokom saslušanja.
Nedavno istraživanje javnog mnjenja Izraelskog instituta za demokratiju pokazalo je da se većina izraelske javnosti protivi istragama protiv vojnika kada postoji sumnja da su zlostavljali Palestince iz Gaze.
Ahmed, što nije njegovo pravo ime, živi na Zapadnoj obali sa suprugom i jedanaestoro djece.
Uhapšen je u januaru 2024. godine i proglašen krivim za podsticanje na terorizam, nakon objava na društvenim mrežama u kojima je hvalio napade Hamasa 7. oktobra, u kojima je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom Izraelaca, dok je 251 osoba oteta.
Osuđen je na godinu zatvora i novčanu kaznu od 3.000 šekela.
Tvrdi da je tokom boravka u izraelskom pritvoru bio teško seksualno zlostavljan.
- Zatvorski čuvari, njih trojica, odveli su me u kupatilo i potpuno svukli, prije nego što su me oborili na pod. Stavili su mi glavu u WC-šolju, a ogroman čovjek, možda težak oko 150 kilograma, stao mi je na glavu, tako da sam bio savijen. Zatim sam čuo glas nekoga ko je razgovarao sa zatvorskim psom. Pas se zvao Messi, kao fudbaler - rekao je Ahmed.
Zatim je detaljno opisao kako je, kako tvrdi, pas korišćen da ga seksualno ponizi. Naveo je da su mu skinuli pantalone i donji veš, te da mu se pas popeo na leđa.
- Mogao sam da osjetim njegov dah, a onda je skočio na mene. Počeo sam da vrištim. Što sam više vrištao, više su me tukli, dok nijesam skoro izgubio svijest - rekao je.
Tokom pritvora, Ahmed je naveo i da su ga čuvari redovno tukli, uključujući udarce u genitalije.
Rekao je da je pušten 12 dana nakon seksualnog zlostavljanja, pošto je odslužio punu kaznu.
Upitan da li postoje medicinski dokazi u vezi s njegovim tvrdnjama, Ahmed je rekao da ih nema.
U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi više od 9.000 palestinskih bezbjednosnih pritvorenika, gotovo dvostruko više nego prije napada 7. oktobra. Mnogi od njih nikada nijesu optuženi.
Nedavni izvještaj Komiteta UN-a protiv torture nedvosmisleno je osudio napade 7. oktobra, ali je istovremeno izrazio duboku zabrinutost zbog izraelskog odgovora i ogromnog gubitka ljudskih života u Gazi.
U izvještaju podnesenom u oktobru Komitetu UN-a protiv torture, pet izraelskih organizacija za ljudska prava navelo je da je došlo do „dramatične eskalacije torture i okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja u svim pritvorskim objektima, sprovođene uz gotovo potpunu nekažnjivost i implementirane kao državna politika usmjerena protiv Palestinaca“.
Organizacije Adalah, Javni komitet protiv torture u Izraelu, Parents Against Child Detention, HaMoked i Physicians for Human Rights–Israel navele su da posjeduju dokaze koji, kako tvrde, pokazuju da je Izrael „demontirao postojeće zaštitne mehanizme i sada primjenjuje torturu tokom čitavog procesa pritvora – od hapšenja do zatvaranja – ciljajući Palestince pod okupacijom i palestinske građane, uz sankcionisanje ovih zloupotreba od strane visokih zvaničnika, dok sudski i administrativni mehanizmi ne uspijevaju da intervenišu“.
U izvještaju se navodi da su takve prakse dovele do porasta broja smrti Palestinaca u pritvoru, pri čemu je najmanje 94 smrtna slučaja u izraelskom pritvoru dokumentovano između početka rata u Gazi i kraja avgusta 2025. godine.
Izraelski ambasador pri UN-u u Ženevi odbacio je optužbe iznesene pred Komitetom UN-a protiv torture kao „dezinformacije“.
Daniel Meron je prošlog mjeseca rekao stručnom panelu da je Izrael „posvećen poštovanju svojih obaveza u skladu s našim moralnim vrijednostima i principima, čak i suočen s izazovima koje predstavlja teroristička organizacija“.
Naveo je da relevantne izraelske institucije u potpunosti poštuju zabranu torture i da Izrael odbacuje optužbe o sistematskoj upotrebi seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Uznemirujuća svjedočenja: Palestinci za BBC opisali detalje seksualnog zlostavljanja u izraelskim zatvorima

Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Iranska vojska je trenutno borbeno mnogo spremnija i koordiniranija nego što je bila prije oružanog sukoba sa Izraelom u junu 2025. godine, izjavio je vrhovni komandant iranskih oružanih snaga general-major Amir Hatami.
- Iranske oružane snage su sada znatno spremnije za borbu nego prije "Dvanaestodnevnog rata", koji je bio jedinstveno iskustvo za iransku vojsku i doprinio je razvoju vojnih sposobnosti, obuci trupa i koordinaciji između pojedinačnih jedinica - rekao je Hatami, prenio je portal "Bagdad tudej".
On je naveo da je iskustvo borbenih dejstava u junu 2025. godine „ojačalo sposobnost iranskih oružanih snaga da se suprotstave različitim potencijalnim agresivnim scenarijima i da zaštite bezbjednost i suverenitet Islamske Republike“, prenosi Tass.
Hatami je naglasio da su, prema njegovom mišljenju, trenutne američke prijetnje "realne“ i dodao da se iranske oružane snage prema njima odnose "sa najvećom ozbiljnošću i na najvišem nivou pripravnosti“.
- Obuka iranske vojske u potpunosti je u skladu sa prirodom prijetnji - rekao je Hatami.

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol čestitao je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori na mreži Iks.
On je u objavi izrazio nadu da će konstruktivna saradnja s ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da zajedno proslavimo ulazak slobodne i samostalne Crne Gore u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2011203295386227038&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Flahauu, u sedmom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 50 sekundi i 52 stotinke.
Američka skijašica trijumfpovala u šest od sedam slaloma ove sezone i upisala 107. trijumf u Svjetskom kupu.
Amerikanka Pola Molcan završila je kao drugoplasirana sa 41 stotinkom zaostatka, a pobjedničko postolje kompletirala je Austrijanka Katarina Trupe sa 65 stotinki slabijim vremenom od pobjendika.
Pobjednica slaloma u Kranjskoj Gori, Švajcarkinja Kamil Rast, imala je četvrto vrijeme, peta je bila Švajcarkinja Vendi Holdener, a šesta Šveđanka Ana Sven Larson.
Šifrin je vodeća je u poretku slaloma sa 680 bodova.
Rast je na drugom mjestu sa 412 boda, dok je treća Holdener sa 313 metara.
Šifrin je vodeća u ukupnom poretku sa 923 boda.
Druga je Rast sa 763, a treća Molcan sa 502 boda.

Tag: gaza