Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao je sinoć za usvajanje američke rezolucije koja podržava plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odobrava međunarodne stabilizacione snage za palestinsku enklavu.
Izrael i palestinska militantna grupa Hamas prošlog mjeseca su se saglasili sa prvom fazom Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu – prekidom vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazumom o oslobađanju talaca – ali se rezolucija UN-a smatra ključnom za davanje legitimiteta prelaznom upravnom tijelu i za pružanje uvjeravanja državama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Tekst rezolucije navodi da države članice mogu učestvovati u Savjetu za mir, kojim bi predsjedavao Tramp, a koji je zamišljen kao prelazna vlast zadužena za nadzor obnove i ekonomskog oporavka Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacione snage, koje bi sprovodile proces demilitarizacije Gaze, uključujući uklanjanje oružja i uništavanje vojne infrastrukture.
Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružati i da svoju borbu protiv Izraela smatra legitimnim otporom, što ga potencijalno dovodi u sukob sa međunarodnim snagama koje rezolucija ovlašćuje.
- Rezolucija nameće mehanizam međunarodnog starateljstva nad Pojasom Gaze, što naš narod i njegove frakcije odbijaju - naveo je Hamas u saopštenju objavljenom nakon usvajanja rezolucije.
Majk Vonc, ambasador SAD pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja Trampov plan od 20 tačaka uključuje kao aneks, „zacrtava mogući put ka palestinskom samoopredjeljenju… u kojem će rakete ustupiti mjesto grančicama masline i u kojem će postojati šansa da se postigne dogovor o političkoj budućnosti“.
- Ona razbija kontrolu Hamasa i obezbjeđuje da Gaza bude oslobođena sjenke terora, napredna i bezbjedna - rekao je Vonc u obraćanju Savjetu prije glasanja.
Rusija, koja ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti, ranije je nagovijestila potencijalno protivljenje, ali se uzdržala od glasanja, čime je omogućila da rezolucija bude usvojena.
Ambasadori Rusije i Kine, koji su se takođe uzdržali, kritikovali su to što rezolucija ne predviđa jasnu ulogu UN-a u budućnosti Gaze.
- Suštinski, Savjet daje blagoslov američkoj inicijativi na osnovu obećanja Vašingtona, prepuštajući potpunu kontrolu nad Pojasom Gaze Savjetu za mir i međunarodnim stabilizacionim snagama, o čijem načinu funkcionisanja za sada ne znamo ništa - rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja.
Palestinske vlasti su u saopštenju pozdravile rezoluciju i poručile da su spremne da učestvuju u njenoj primjeni. Diplomate su navele da je podrška palestinskih vlasti prošle sedmice bila ključna da se spriječi ruski veto.
Tramp je proslavio glasanje kao „trenutak istinski istorijskog značaja“ u objavi na društvenim mrežama.&nbsp;
- Članovi Savjeta, kao i mnoge druge uzbudljive objave, biće predstavljeni u narednim sedmicama - napisao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Trampovom planu za Gazu

Više od mjesec dana nakon primirja između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, humanitarna situacija u Gazi i dalje je teška, saopštila je organizacija Ljekari bez granica.
Koordinatorka za hitne intervencije MSF-a u Gazi Karolin Segin opisala je situaciju kao "očajnu", ističući da izraelske snage gotovo svakodnevno ubijaju ili ranjavaju Palestince, piše Brasels Tajms.
Mnogi incidenti dešavaju se u blizini tzv. "žute linije", granice sa koje bi izraelska vojska trebalo da se povuče prema uslovima primirja.
Međutim, ova granica je često slabo obilježena, što dodatno povećava tenzije. Prema riječima Segin, Palestinci se suočavaju sa životno ugrožavajućim rizicima kada pokušavaju da se vrate svojim domovima, dok se ključne bolnice nalaze u područjima pod izraelskom kontrolom, što otežava pristup vitalnim zdravstvenim uslugama.
MSF upozorava da ovo ozbiljno ugrožava mogućnost Palestinaca da bezbjedno dobiju medicinsku pomoć.
Organizacija je takođe optužila izraelske vlasti za ograničavanje protoka humanitarne pomoći u Gazu, navodeći da su medicinski materijal, higijenski proizvodi i rezervni djelovi i dalje u oskudici, uprkos hitnim potrebama stanovništva.
Segin je naglasila da je moguće izbjeći patnju stanovništva palestinske enklave, napominjući da su životni uslovi u Gazi užasni, sa ljudima koji žive u šatorima bez pristupa vodi i struji dok se približava zima.

Ljekari bez granica: Humanitarna situacija u Gazi kritična, Izraelci i dalje ubijaju i ranjavaju Palestince

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su danas da su srušile tunel dug jedan kilometar u Bejt Hanunu, na sjeveru Gaze, koji je Hamas koristio da izvede smrtonosni napad na njihove vojnike prije skoro godinu.
U Hamasovom napadu izvedenom 2024. godine poginula su tri vojnika koja su služila u Šimšon bataljonu Kfir brigade, prenosi Tajms of Izrael.
Vojnici bataljona Šimšon posljednjih nedjelja djeluju u oblasti Bejt Hanuna na izraelskoj strani Žute linije da bi uništili preostalu infrastrukturu Hamasa, uključujući i tunel koji je korišćen u tom napadu.
IDF navodi da je tunel bio dug oko kilometar i dubok nekoliko desetina metara.

Izraelske snage srušile tunel u Bejt Hanunu, koji je Hamas koristio u napadu 2024.

Palestinska uprava objavila je sinoć da su dva adolescenta od 15 godina ubijena u izraelskoj vatri kod Hebrona na Zapadnoj obali, gdje je izraelska vojska ranije objavila da je "eliminisala dvoje terorista".
Paletinsko Ministarstvo zdravlja objavilo je da bez više detalja imena dvojice ubijenih 15-ogodišnjaka i navela da su ubijeni "mecima okupacije (Izraela)" popodne kod Beit Omara sjeverno od Hebrona.
Izraelska vojska ranije je saopštila da su vojnici koji su bili u operaciji u sektoru Karmei Tzur, izraelskom naselju pored palestinskog sela Beit Omar, na nekoliko kilometara sjeverno od Hebrona, "eliminisali dvojicu terorista koji su pripremali napad".
Zapadna obala je pod izraelskom okupacijom od 1967. godine.

Palestinska uprava: Izraelska vojska ubila dva palestinska adolescenta na Zapadnoj obali

zrael je uništio više od 1,5 hiljada zgrada u djelovima Gaze koji su ostali pod njegovom kontrolom od kada je 10. oktobra stupilo na snagu primirje s Hamasom. 
 
To pokazuju satelitski snimci koje je analizirao BBC Verify.
Nove fotografije, od kojih je posljednja nastala 8. novembra, pokazuju da su čitavi kvartovi koje kontrolišu izraelske odbrambene snage (IDF) sravnjeni sa zemljom za manje od mesec — očigledno planskim rušenjima. 
 
Stvarni broj uništenih objekata mogao bi biti i znatno veći, jer satelitski snimci za pojedine oblasti nijesu dostupni za procjenu BBC-a. 
 
Neki stručnjaci tvrde da ova situacija može predstavljati kršenje uslova primirja koje su posredovali Sjedinjene Američke Države, Egipat, Katar i Turska.
Portparol izraelske vojske rekao je za BBC da Izrael „postupa u skladu sa okvirom primirja“. 
 
Vizuelna analiza BBC pokazuje da izraelska vojska nastavlja sa razaranjem zgrada u velikim razmjerama, prenosi Nova.rs.
Koristeći algoritam za detekciju promjena, stručnjaci su uporedili radarske slike prije i poslije početka primirja, identifikujući promjene koje ukazuju na uništenje objekata, a zatim su ručno prebrojali vidljivo porušene zgrade. 
 
Analiza je obuhvatila područja iza takozvane Žute linije – granice koja se proteže duž severnog, južnog i istočnog dela Gaze. 
 
Prema dogovoru iz oktobra, Izrael se obavezao da povuče svoje snage do te linije, označene na mapama koje je objavio IDF.

Izrael uništio više od 1,5 hiljada zgrada u Gazi od početka primirja

Izraelske vlasti objavile su danas da trajno otvaraju prelaz Zikim, na sjeveru pojasa Gaze - da dozvole ulaz međunarodne pomoći u palestinsku teritoriju.
- Prelaz Zikim je otvoren... za ulazak kamiona sa humanitarnom pomoći koji će prevoziti UN i međunarodne organizacije, poslije detaljnih bezbjednosnih inspekcija- napisalo je na mreži Iks Kogat, tijelo izraelskog ministarstva odbrane koje nadzire aktivnosti civila u palestinskim teritorijama.
Portparol Kogata rekao je za Frans pres da će prolaz Zikim od sada biti stalno otvoren, kao i prelaz Kerem Šalom, na jugu teritorije, preko koga je najveći dio pomoći upućeno u Gazu od početka rata u oktobru 2023. godine.
Prelaz Zikim nalazi se na sjeveru palestinske teritorije, blizu zona gdje je humanitarna situacija posebno kritična zbog vojnih operacija koje su tu sprovođene, sa velikom izraelskom ofanizivom na grad Gazu u septembru.
Prethodno je prelaz bio otvaran povremeno da bi između ostalog pustio pomoć Svjetskog programa za hranu (WFP). Od kada je zatvoren 12. septembra UN su saopštile da ne mogu da dopreme pomoć na sjever Gaze.
Humanitarne organizacije se redovno žale na kontrole i razne mjere koje im nameću izraelske vlasti, koje odbacuju te optužbe i objašnjavaju da moraju da spriječe ulazak dobara koja bi mogla da budu preusmjerena na oružane grupe koje djeluju u pojasu Gaze.
Kada jednom pomoć uđe na palestinsku teritoriju, distribucija pomoći do njene finalne destinacije takođe se ometa ili razaranjima ili nekad krađama.
- Otvaranje direktnog prolaza ka sjeveru neophodno je da se garantuje da će dovoljno pomoći brzo stići stanovništvu- saopštila je ranije Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja (Ocha).

Izrael objavio trajno otvaranje prelaza za upućivanje pomoći Gazi

De fakto podjela Gaze između područja pod kontrolom Izraela i dijela kojim upravlja Hamas postaje sve vjerovatnija, reklo je više izvora, dok napori da se unaprijedi plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata, osim primirja, stagniraju.
Šestoro evropskih zvaničnika sa direktnim uvidom u napore da se sprovede naredna faza plana reklo je Reutersu da je on praktično u zastoju i da sada izgleda da će se obnova ograničiti na dio pod izraelskom kontrolom.
To bi, upozoravaju, moglo dovesti do godina razdvajanja.
Prema prvoj fazi plana, koja je stupila na snagu 10. oktobra, izraelska vojska sada kontroliše 53% teritorije na Mediteranu, uključujući veći dio obradive zemlje, kao i Rafu na jugu, djelove grada Gaze i drugih urbanih oblasti.
Gotovo svih dva miliona stanovnika Gaze nagurano je u kampove sa šatorima i u ruševine razorenih gradova u ostatku enklave, koju kontroliše Hamas.
Reutersovi snimci dronom napravljeni u novembru pokazuju katastrofalna razaranja na sjeveroistoku grada Gaze nakon završnog izraelskog napada prije primirja, poslije mjeseci bombardovanja. To područje je sada podijeljeno između izraelske i Hamasove kontrole.
Sljedeća faza plana predviđa da se Izrael dodatno povuče sa takozvane žute linije dogovorene u okviru Trampovog plana, uz uspostavljanje prelazne uprave za Gazu, raspoređivanje multinacionalnih bezbjednosnih snaga koje bi preuzele odgovornost od izraelske vojske, razoružanje Hamasa i početak obnove.
Ali plan ne predviđa rokove niti mehanizme za sprovođenje. U međuvremenu, Hamas odbija da se razoruža, Izrael odbacuje bilo kakvo učešće Palestinske uprave koju podržava Zapad, a neizvjesnost traje kada je riječ o multinacionalnim snagama.
„Još razrađujemo ideje“, rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi na bezbjednosnoj konferenciji u Manami ovog mjeseca. „Svi želimo da se ovaj konflikt završi, svi želimo isti cilj. Pitanje je: kako da to ostvarimo?“
Bez snažnog pritiska Sjedinjenih Država da se probije zastoj, izgleda da će žuta linija postati de facto granica koja na neodređeno vrijeme dijeli Gazu, navelo je 18 izvora, među kojima šestoro evropskih zvaničnika i bivši američki zvaničnik upoznat sa pregovorima.
Sjedinjene Države su pripremile nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojom bi multinacionalne snage i prelazno tijelo dobili dvogodišnji mandat. Ali desetoro diplomata reklo je da vlade i dalje oklijevaju da pošalju trupe.
Evropske i arapske zemlje posebno bi malo vjerovatno mogle učestvovati ako bi njihove obaveze prevazilazile mirotvorne misije i podrazumijevale direktan sukob sa Hamasom ili drugim palestinskim grupama, rekli su.
Američki potpredsjednik Džej-Di Vens i Trampov uticajni zet Džared Kušner rekli su prošlog mjeseca da bi sredstva za obnovu mogla brzo početi da se preusmjeravaju u područje pod kontrolom Izraela čak i bez prelaska na narednu fazu plana, sa idejom stvaranja model zona u kojima bi neki stanovnici Gaze mogli da žive.
Takvi američki prijedlozi ukazuju da fragmentisana realnost na terenu prijeti da se „zaključa u nešto mnogo dugoročnije“, rekao je Majkl Vahid Hana, direktor programa za SAD u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Portparol Stejt departmenta rekao je da je postignut „ogroman napredak“ u unapređenju Trampovog plana, ali da predstoji još posla — ne odgovarajući na pitanje da li će se obnova ograničiti na dio pod izraelskom kontrolom.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu je rekao da Izrael nema namjeru da ponovo okupira ili upravlja Gazom, iako su krajnje desni ministri u njegovom kabinetu pozivali na obnovu naselja demontiranih 2005. godine.
I vojska se odupire takvim zahtjevima za trajnim zauzimanjem teritorije ili direktnim nadzorom nad civilima u Gazi. Netanjahu je umjesto toga obećao da će održavati bezbjednosnu zonu unutar Gaze, duž granice, kako bi se spriječilo ponavljanje Hamasovog napada iz oktobra 2023. godine koji je prouzrokovao rat.

Rizik od podjele Gaze sve veći dok Trampov plan stagnira

Više od 37.000 tona pomoći Ujedinjenih nacija (UN) ušlo je u Pojas Gaze od početka primirja 10. oktobra, izjavio je večeras portparol UN izražavajući žaljenje zbog sporog tempa uklanjanja prepreka uprkos izvjesnom napretku.
- Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) ukazuje da uprkos značajnom napretku u pojačavanju humanitarnih operacija, hitne potrebe stanovništva ostaju ogromne, a prepreke se ne uklanjaju dovoljno brzo od primirja - rekao je zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.
Dodaje da su, od primirja pa do ponedjeljka, UN i njeni partneri prikupili više od 37.000 tona pomoći, uglavnom hrane, na graničnim prelazima u Gazi, napominjući da to ne uključuje bilateralnu pomoć ili pomoć iz komercijalnog sektora.
Ulazak ostaje ograničen na samo dva prelaza, bez direktnog pristupa između Izraela i sjeverne Gaze, ili između Egipta i južne Gaze. A neke zalihe i osoblje nevladinih organizacija i dalje ne mogu da uđu, dodao je Hak
Ovih 37.000 tona je i dalje daleko od 190.000 tona humanitarne pomoći (hrana, ljekovi) koju su UN unaprijed postavile van Gaze da bi sprovele 60-dnevni plan, počev od početka primirja, kako bi se pomoglo stanovništvu teritorije opustošene dvogodišnjim ratom izazvanim napadom Hamasa 7. oktobra na izraelsko tlo.

UN: Više od 37.000 tona pomoći ušlo u Gazu od početka primirja, žalimo zbog sporog tempa uklanjanja prepreka

Italijanski novinar Gabrijele Nuncijati dobio je otkaz u novinskoj agenciji Agencija Nova nakon što je tokom brifinga za medije Evropskoj komisiji postavio pitanje da li Izrael treba da plati obnovu Gaze, javlja Politiko.
Nuncijati je pitanjem napravio paralelu sa zahtjevima u EU da Rusija finansira oporavak Ukrajine.
On je naveo da je u danima nakon spornog brifinga imao "napete razgovore" sa pretpostavljenima, prije nego što je 27. oktobra obaviješten da mu je ugovor raskinut.
Agencija Nova je saopštila da je pitanje stvorilo lažno izjednačavanje, i pokazalo "nedostatak razumijevanja osnovnih principa međunarodnog prava".
Pitanje slobode medija sve je aktuelnije u Italiji, koja je prema organizaciji Reporteri bez granica na 49. mjestu u svijetu po slobodi medija, i najlošije je rangirana u Zapadnoj Evropi.
Prošlog mjeseca novinari lista "Il sole 24 ore" štrajkovali su zbog uredničkih odluka, te nakon pokušaja bombaškog napada na istraživačkog novinara Sigfrida Ranučija.

Italijanski novinar dobio otkaz nakon pitanja o Gazi na brifingu Evropske komisije

Hamas je sinoć predao tijela trojice talaca, iako se palestinska militantna grupa i dalje sa Izraelom međusobno optužuje za kršenje krhkog primirja koje je uglavnom zaustavilo dvije godine rata.
Izraelske snage u Gazi primile su kovčege sa tijelima trojice talaca, koje je dostavio Crveni krst, saopštila je kancelarija premijera Benjamina Netanjahua. Posmrtni ostaci biće transportovani u Izrael radi identifikacije.
Očekuje se da su to tijela trojice od 11 talaca čije ostatke Izrael traži iz Gaze u skladu sa uslovima primirja. Izrael je rekao da Hamas suviše sporo predaje tijela; Hamas navodi da radi što je brže moguće u teškim uslovima.
To pitanje je samo jedno od spornih tačaka koje koče punu primjenu primirja kojim posreduju Sjedinjene Države koje je na snazi od 10. oktobra.
Ranije juče jedan muškarac je poginuo u izraelskom vazdušnom napadu na sjeveru Gaze. Izraelska vojska je rekla da je napala militanta koji je predstavljao prijetnju njenim snagama. Bolnica Al-Ahli saopštila je da je muškarac ubijen u napadu blizu pijace povrća u predgrađu Šedžaja u gradu Gaza.
- Još postoje džepovi Hamasa u područjima pod našom kontrolom u Gazi i mi ih sistematski eliminišemo - rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u obraćanju na početku sjednice vlade u Jerusalimu.
Hamas je objavio ono što je opisao kao listu kršenja primirja od strane Izraela. Ismail Al-Tavabta, direktor medijskog biroa vlade u Gazi pod kontrolom Hamasa, negirao je da su borci Hamasa prekršili primirje napadima na izraelske vojnike.

Hamas predao još tri tijela talaca

Delegacija Glavnog grada predstavila je danas u Briselu kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, a odluka o gradu koji će ponijeti tu prestižnu titulu biće objavljena 28. novembra.&nbsp;
Iz Glavnog grada su naveli da su, pored Podgorice, u finalu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.&nbsp;
Kandidaturu Podgorice međunarodnom žiriju zvanično su predstavili gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić.
Kako se navodi u saopštenju oni koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - ističe se u saopštenju.
Dodaju da je izrada aplikacije trajala više od godinu i po, tokom koje je uložen trud, kroz posvećenost i saradnju sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju - navode u saopštenju.
Iz Glavnog grada su poručili da će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuju lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.&nbsp;
Mujović je, u izjavi nakon predstavljanja kandidature, kazao da je pred njima bio težak zadatak.
- Mnogobrojni žiri koji je imao veliki broj pitanja, na koje smatram da smo sa uspjehom odgovorili - rekao je Mujović.
Kako je naveo, cilj im je da kroz kandidaturu Podgoricu učine boljim mjestom za život mladih ljudi, da mladi dobiju značajniju priliku.
- Cilj nam je i da mladi dobiju bolje uslove nego što je na primjer moja generacija imala, ja sam bio dva puta na pragu napuštanja Crne Gore, upravo zbog nedostatka mogućnosti koje je Podgorica tog vremena pružala - dodao je Mujović.
On je istakao da kroz kandidaturu i titulu koju priželjkuju, žele da Podgorica bude grad mladih.
- Ova kandidatura je podržana od svih partija i svih činilaca, tako da je to jedan pokazatelj da je ovo zajednički projekat, od opšteg interesa, za dobro Podgorice i Crne Gore - poručio je Mujović.&nbsp;
Perazić je smatra da su predstavljajući kandidaturu Podgorice ostavili sjajan utisak na žiri.
On je dodao da se nada da će vrlo brzo dočekati lijepe vijesti i da će Podgorica postati Evropska prijestonica mladih.
- Ta 2028. godina je veoma važna, imajući u vidu proces proširenja Evropske unije (EU) i da svi željno iščekujemo da Crna Gora upravo te godine postane dio EU - rekao je Perazić.
On je istakao da bi ta titula dala jedan dodatan prostor za uključivanje mladih i da se glas mladih zapravo čuje.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je da Podgoricu danas predstavljaju kao inkluzivan i evropski grad i kao grad mladih.
Ona je kazala da Podgoricu predstavljaju i kao grad u kojem se pruža šansa da mladi odlučuju i da se uključuju u procese.

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.058 ambulantnih pregleda, od čega 353 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 213 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 327.
- U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 145 pacijenata, od čega 31 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz KCCG, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 580 dijagnostičkih procedura, od čega 110 CT i 43 MR pregleda.&nbsp;
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 90 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i deset MR pregleda - naveli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.087 pacijenata i odrađeno 36.260 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je 14 beba.

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Nizak stepen realizacije reformskih obaveza iz Reformske agende 2024–2027, posebno u oblasti vladavine prava, ukazuje na nedostatak istinske političke volje i slabosti institucionalnih kapaciteta - ocijenio je asistent na projektima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ivan Kašćelan.
To, ukazuje on, usporava proces evropskih integracija u ključnoj fazi i povećava rizik od kašnjenja u povlačenju sredstava iz Instrumenta EU za reforme i rast zemalja Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Plan rasta usmjeren je na ubrzanje evropskih integracija kroz ekonomski razvoj i sprovođenje strukturnih reformi. EU je Crnoj Gori ovim instrumentom opredijelila 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredite pod povoljnim uslovima. Povlačenje sredstava uslovljeno je realizacijom mjera iz <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, zbog čega ovaj dokument ima ključnu ulogu u ekonomskom i političkom razvoju zemlje - naveo je Kašćelan.
Vlada je, kaže on, prve nacrte reformskih mjera usvojila u decembru 2023. godine, a finalnu verziju u septembru 2024. godine.
- Evropska komisija dala je zvanično odobrenje u oktobru 2024. godine. Treba podsjetiti i da je proces izrade Reformske agende bio netransparentan i bez adekvatnog konsultativnog procesa - dodao je on.
Reformska agenda sadrži 130 kvantitativnih i kvalitativnih mjera u četiri prioritetne oblasti: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora; digitalna i energetska/zelena tranzicija; razvoj ljudskih resursa; i vladavina prava i temeljna prava. U oblasti poslovnog okruženja predviđena su 34 reformska koraka, od kojih je, ukazuje on, do juna 2025. godiine ispunjeno tri od sedam planiranih, uključujući uspostavljanje registra državnih preduzeća i privrednih društava sa državnim učešćem, povećanje transparentnosti međuvladinih sporazuma i ugovora, te usvajanje Prostornog plana Crne Gore.
- Ključne mjere, poput unapređenja integriteta inspekcija, revizije antikorupcijskog okvira i reforme korporativnog upravljanja u državnim preduzećima, kako je to i EU konstatovala, nijesu realizovane - naveo je Kašćelan.
Druga oblast, fokusirana na digitalnu infrastrukturu i tranziciju ka održivim izvorima energije, predviđa 42 reformska koraka, a do polovine godine ispunjeno je, kako navodi Kašćelan, sedam od dvanaest planiranih mjera.
- To uključuje liberalizaciju tržišta električne energije, usvajanje Nacionalnog plana razvoja širokopojasne infrastrukture, unapređenje e-uprave, usklađivanje Zakona o informacionoj bezbjednosti sa NIS2 direktivom i mjere za zaštitu energetski ranjivih potrošača. No, kasne ključni koraci poput potpune transpozicije paketa integracije električne energije, usvajanje zakonodavstva o obnovljivim izvorima (RED II direktiva), aukcija za najmanje 400 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije, strategije obnove zgrada i operativne strukture za pravednu tranziciju - naveo je on.
Treća oblast, razvoj ljudskih resursa, ima 24 reformska koraka, usmjerena na obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu uključenost. Do sada je bila predviđena samo jedna mjera, koja je i realizovana, a odnosi se na definisanje minimalnog paketa zagarantovanih socijalnih usluga i njegovo finansiranje kroz Strategiju deinstitucionalizacije.&nbsp;
- Najslabiji rezultati zabilježeni su u četvrtoj oblasti - vladavina prava i temeljna prava, presudnoj za napredak u pregovorima sa EU, za koju je predviđeno ukupno 30 reformskih mjera, posebno u domenu pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te slobode izražavanja i medija. U ovom periodu, realizovan je samo jedan od pet planiranih koraka - imenovanje predsjednice Vrhovnog suda, iako ni to nije pratio potreban nivo transparentnosti - naglasio je Kaščelan.
Nijesu, kako je naveo, sprovedene ustavne izmjene u skladu sa preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a, nije uspostavljena razmjena podataka između Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i drugih organa niti sistem standardnih operativnih procedura u pravosuđu za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, a nije ukinut ni bezvizni režim sa državama za koje EU zahtijeva vizni režim.
- Ukratko, ostvareni rezultati kreću se od 20 odsto u vladavini prava, preko 43 odsto u poslovnom okruženju do 58 odsto u digitalnoj i energetskoj tranziciji, dok je u razvoju ljudskih resursa realizovana jedina planirana mjera - istakao je Kašćelan.
On je podsjetio da je CGO ranije upozorio da <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/25/sporost-reformi-crnu-goru-kosta-evropskog-novca-i-kredibiliteta/" target="_blank">sporost reformi Crnu Goru košta evropskog novca i kredibiliteta</a>, kao i da je država do sada povukla svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera, odnosno 18,3 od predviđenih 52,1 miliona eura, realizujući samo 12 od ukupno 25 planiranih mjera u ovom periodu. Indikatovno je, cijeni on, i da je Vlada pokušala da obmane Evropsku komisiju, tvrdeći da je realizovano 17 mjera, dok je Evropska komisija, nakon svoje evaluacije, potvrdila svega 12 mjera kao realizovanih.
- Iako sredstva mogu biti povučena naredne godine, trenutno kašnjenje ukazuje da će Crna Gora završiti godinu sa značajnim zaostatkom, imajući u vidu još 32 planirane mjere do kraja godine, uz prethodni zaostatak od 13 mjera - istakao je on.
Nema, kako je ustvrdio, javno dostupnih podataka o aktivnostima Vlade u pravcu dinamiziranja ovog procesa niti o odgovornosti institucija i rukovodilaca za dosadašnje kašnjenje.
- CGO zaključuje da kašnjenje ukazuje na nedostatak političke posvećenosti i slabosti javne uprave, gdje nepotizam, klijentelizam i partijsko zapošljavanje i dalje ograničavaju kapacitete za sprovođenje reformi - naveo je Kašćelan.

Nedostatak političke odlučnosti i kapaciteta ugrožava sprovođenje reformi

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Jakič: Do ulaska u EU će biti izbori, možda Crna Gora dobije vlast koja stvarno želi članstvo

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Tag: gaza