Sedamnaest Palestinaca poginulo je u izraelskom napadu u Gazi, a većina žrtava su žene i djeca saopštila je danas lokalna bolnica.
Rano jutros, izraelske trupe su pucale na zgradu u naselju Tufah na sjeveru Gaze, ubivši najmanje 11 ljudi, većinom iz iste porodice, saopštila je bolnica Šifa, koja je primila tijela.
- Genocidni rat protiv našeg naroda u Pojasu Gaze se nastavlja- izjavio je Mohamed Abu Selmija, direktor bolnice Šifa.
Hamas je saopštio da je ovaj napad "kršenje sporazuma", dok je izraelska vojska saopštila da reaguje na napade na svoje vojnike.
Tri izraelska vojnika su ubijena od potpisivanja primirja.
Više od 530 Palestinaca je ubijeno u izraelskim napadima otkako je sporazum o primirju stupio na snagu u oktobru 2025. godina, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novi izraelski napad na Gazu: Sedamnaest žrtava, većinom žene i djeca

Prvi pacijenti evakuisani iz Gaze ušli su danas u Egipat pošto je granični prelaz Rafa ponovo otvoren.
Više od 20.000 palestinske djece i odraslih kojima je potrebna medicinska njega nada se da će napustiti ratom razorenu Gazu preko ovog prelaza, rekli su zdravstveni zvaničnici iz Gaze.
To je ključni korak u prekidu vatre između Izraela i palestinskog pokreta Hamasa, mada uglavnom simboličan, jer će tek mali broj ljudi moći da putuje preko tog prelaza, i neće biti prometa robe preko njega.
Prelaz Rafa je bio zatvoren od maja 2024. godine otkako su ga zauzele izraelske trupe.
S druge strane hiljade Palestinca žele da uđu na tu teritoriju iz Egipta i vrate se kući.
Očekuje se veći broj prelazaka ako sistem bude uspješan.
Izrael je saopštio da će ta zemlja i Egipat provjeravati ko su ljudi koji hoće da pređu.

Ponovo otvoren prelaz Rafa: Prvi pacijenti evakuisani iz Gaze ušli u Egipat

Bolnice u Gazi saopštile su da se broj stradalih u današnjim izraelskim napadima na Gazu popeo na 31, uključujući šestoro djece, što je jedan od najvećih brojeva smrtnih slučajeva od kada je postignut sporazum o prekidu borbi. Medicinski zvaničnici ranije su naveli da su izraelske rakete pogodile lokacije i na sjeveru i na jugu Gaze, uključujući stan u gradu Gazi i šatorski kamp u Han Junis.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Tijelo Šam Abu Hadajd, koji je ubijen u izraelskom napadu, donijeto je na sahranu u Khan Younis, u Pojasu Gaze, u subotu, 31. januara 2026.(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Napadi su se dogodili dan prije nego što su zvaničnici trebali ponovo otvoriti granični prijelaz s Egiptom u Rafahu, najjužnijem gradu Gaze. Bolnica Al-Šifa saopštila je da je u napadu na stambenu zgradu u gradu Gazi u subotu ujutro ubijeno troje djece, zajedno s njihovom tetkom i bakom. Bolnica je dodala da je majka djece preživjela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Israel Palestinians"> </figure>  Bolnica Naser saopštila je da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je poginulo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi. U međuvremenu, u napadu na policijsku stanicu ubijeno je najmanje 11 policajaca, uključujući četiri policajke, zajedno sa zatvorenicima koji su bili držani u stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb" data-rendition-name="original" width="7991" height="5327" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinci traže tijela i preživjele među ruševinama policijske stanice nakon što je meta izraelskog vojnog udara u gradu Gazi, u subotu, 31. januara 2026. (Photo: AP photo/Jehad Alshrafi)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio je na 31. Od stupanja na snagu primirja između Hamasa i Izraela, postignutog uz posredovanje SAD-a, palestinsko Ministarstvo zdravstva u Gazi saopštilo je da je u izraelskim napadima ubijeno više od 500 Palestinaca, većinom civila, a najmanje 1.412 je povrijeđeno. Novinari koji djeluju u Pojasu Gaze izvještavaju da u enklavi vlada panika i strah te da ljudi ne razumiju šta se dešava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinski muškarac gleda svog konja nakon što je ubijen u izraelskom napadu u Han Junisu, u južnom dijelu Pojasa Gaze, u subotu, 31. januara 2026. AP Photo/Abdel Kareem Hana)(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

1250x600

1084x550

(FOTO) Primirje koje ništa ne znači: Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio na 31, pogođena policijska stanica

U napadima izraelskih snaga na Pojas Gaze rano jutros ubijeno je najmanje 12 Palestinaca, saopštile su bolnice u palestinskoj enklavi.
Kako prenosi AP, to se događa dok primirje postignuto u oktobru i dalje traje, a vlasti se pripremaju za otvaranje prelaza Rafa.
Zvaničnici bolnica koje su primile tijela stradalih kazali su da su napadi pogodili lokacije na sjeveru i jugu Gaze, uključujući jednu stambenu zgradu u gradu Gazi i šator u Kan Junisu.
Bolnica Šifa saopštila je da je u jutrošnjem napadu na grad Gazu poginula majka, troje djece i jedan njihov rođak.
Iz bolnice Naser kazali su da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je stradalo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi.
Napadi su se dogodili dan prije planiranog otvaranja graničnog prelaza u najjužnijem gradu Gaze, što je podsjetnik da broj poginulih i dalje raste, iako se sporazum o prekidu vatre postepeno pomjera ka primjeni.
Svi granični prelazi tog područja zatvoreni su od početka rata, a Palestinci prelaz Rafa sa Egiptom vide kao spas za desetine hiljada ljudi kojima je potrebno liječenje van teritorije, gdje je većina medicinske infrastrukture uništena.

Najmanje 12 osoba ubijeno u Gazi

Komandant Hamasovog bataljona Istočni Rafah zarobljen je danas nakon pokušaja bjekstva iz tunela u južnom Pojasu Gaze, javlja Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je saopštila da je on bio među osam Hamasovih operativaca koji su izašli iz tunela tokom noći i bili meta vazdušnih napada.
Ranije je izraelska vojska saopštila da su najmanje trojica pripadnika Hamasa ubijena u vazdušnom napadu.
- Nakon izviđanja tog područja, jedan od terorista je uhapšen dok je pokušavao da pobjegne i sakrije se - navodi izraelska vojska, dodajući da je on „ključni komandant“ u Hamasovom bataljonu Istočni Rafah.
Međutim, snimci objavljeni na internetu navodno pokazuju da je komandanta Hamasa zapravo zarobila oružana grupa Abu Šabab, koja se bori protiv Hamasa i bazirana je u oblasti Rafe.
Nakon toga, on je predat vojsci Izraela, čije trupe nastavljaju da pretražuju područje.

Izrael zarobio komandanta jednog Hamasovog bataljona

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Više od 18,5 hiljada ljudi u Pojasu Gaze, uključujući najmanje četiri hiljade djece, i dalje čeka evakuaciju zbog medicinskog tretmana koji nije dostupan u toj palestinskoj enklavi, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je agencija 19. januara podržala evakuaciju iz Gaze u Jordan za 21 pacijenta, u pratnji 36 rođaka.
Tedros je rekao da hiljade pacijenata ostaju zarobljene u Gazi dok zdravstveni sistem enklave i dalje trpi zbog izraelskih stalnih vojnih napada, ozbiljne nestašice lijekova i goriva i velike štete na bolnicama, prenosi Anadolija.
On je pozdravio nedavno odobrenje za putovanje jednog pacijenta iz Gaze na okupiranu Zapadnu obalu nakon presude Okružnog suda u Jerusalimu, navodeći da je to prvi takav slučaj od oktobra 2023. godine.
- Ovo je korak u pravom smjeru i mora utrti put ponovnom otvaranju medicinske evakuacijske rute na Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalim, koja ostaje vremenski i isplativija ruta, s bolnicama spremnim za prijem pacijenata - rekao je Tedros.
Prema izraelskim vojnim podacima, Izrael i dalje kontroliše južnu i istočnu tampon zonu Gaze, kao i velika područja na sjeveru, održavajući kontrolu nad više od polovine teritorije.
Od stupanja na snagu primirja, u izraelskim napadima su ubijena 483 Palestinca i ranjeno 1.287 drugih, dok je Izrael uveo stroga ograničenja na ulazak hrane, materijala za sklonište i medicinskih potrepština u Gazu.
Oko 2,4 miliona Palestinaca živi u sve težim uslovima.
Od početka sukoba u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, ubijeno je više od 71 hiljade Palestinaca, dok je 171 hiljada ranjenih.
Ujedinjene nacije procjenjuju da je uništeno oko 90 odsto civilne infrastrukture, a očekuje se da će troškovi obnove dostići oko 70 milijardi dolara.

SZO: Više od 18,5 hiljada ljudi iz Gaze čeka evakuaciju radi medicinskih tretmana

Tamara Klikovac

Varga: Trump’s military strike in Venezuela has ushered the world into new rules of the game, the time has come for a new NATO

Službenici SAD-a razmatraju ideju o proširenju Odbora za mir kojim predsjeda američki predsjednik Donald Tramp tako da obuhvata i druge globalne žarišne tačke, poput Ukrajine i Venecuele.
Fajnenšel tajms (Financial Times) je objavio da Trampova administracija vidi Odbor za mir kao potencijalnu zamjenu za Ujedinjene narode i kao neku vrstu paralelnog neformalnog tijela za rješavanje drugih sukoba izvan Gaze.
Diplomati su rekli da se očekuje da će se savjet predstaviti na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sljedeće sedmice.
Prijedlog da se proširi mandat savjeta pojačao je zabrinutost u vezi s podrškom tijelu kojim upravlja Tramp, a koje je prvobitno imalo zadatak nadzirati upravljanje nakon rata u Gazi.
Postoji oprez u regiji u vezi s ovom idejom, rekao je jedan arapski diplomata, dodajući da se pitanje raspravljalo među regionalnim zvaničnicima. Po njegovom mišljenju, ovo nije normalna procedura.
Američki zvaničnik je 16. januara rekao da planiranje Odbora za mir i dalje ostaje fokusirano na konflikt Izrael–Gaza i trenutno ne ide dalje od te teme.
Tramp je ranije najavio u svojoj objavi da je savjet formiran i da će njegova sastav, za koji se očekuje da uključuje svjetske lidere, biti objavljen uskoro.
Kao što je FT objavio, kasnije su se pojavili izvještaji o mogućem proširenju mandata savjeta. Američki zvaničnici rekli su da su pozivi potencijalnim članovima poslani u srijedu, ali nisu precizirali kome.
Međutim, prema FT-u, diplomati su naveli da su američki zvaničnici predložili Venecuelu, koja je trenutno u kriznoj situaciji nakon hapšenja njenog predsjednika Nikolasa Madura ranije ovog mjeseca, kao moguću buduću oblast u kojoj bi savjet mogao vršiti posredovanje.
Zvaničnik je dodao da bi savjet, koji bi uključivao predstavnike Ukrajine, Evrope, NATO-a i Rusije, nadgledao i garantovao implementaciju 20 tačaka mirovnog plana koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao kao 90 odsto spreman.
Zvaničnik je, takođe, rekao da SAD nisu razjasnile da li bi ovaj savjet bio podređen nekom širem tijelu.

Amerika želi iskopirati plan iz Gaze na Ukrajinu i Venecuelu: Cilj je zamijeniti UN

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas Podgorica inicijativu povodom 50. godišnjice smrti Blaža Jovanovića, zahtijevajući postupanje po već usvojenoj odluci o postavljanju spomen-obilježja, kao i obnovu njegove rodne kuće.
Kako se navodi u saopštenju, odluka o podizanju spomenika Blažu Jovanoviću donesena je na sjednici Skupštine Glavnog grada održanoj 27. i 28. decembra 2021. godine, ali do danas nije realizovana, niti je javnost obaviještena o planiranom roku njenog izvršenja.
Blažo Jovanović bio je političar, prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Crne Gore i predsjednik Narodne skupštine Crne Gore. Rođen je u Podgorici, a pravo je studirao u Beogradu i Zagrebu, gdje je i diplomirao. Bio je sekretar Inicijativnog odbora tokom Belvederskih demonstracija 1936. godine.
Tokom Drugog svjetskog rata bio je član Glavnog štaba partizanskih odreda za Crnu Goru i komandant Zetskog partizanskog odreda. Učestvovao je i na Skupštini crnogorskih rodoljuba u Ostrogu 8. februara 1942. godine, kada je formiran Narodnooslobodilački odbor za Crnu Goru i Boku. Obavljao je i dužnosti zamjenika političkog komesara Glavnog štaba, kao i zamjenika političkog komesara Pete proleterske crnogorske brigade.
U poslijeratnom periodu obavljao je najviše državne funkcije – bio je predsjednik Vlade NR Crne Gore, predsjednik Narodne skupštine Crne Gore, savezni poslanik i predsjednik Ustavnog suda Jugoslavije. Nosilac je Ordena narodnog heroja i bio član Izvršnog komiteta Svjetske organizacije pravnika „Svjetski mir putem prava“. Preminuo je 4. februara 1976. godine i sahranjen je u Podgorici.
CGO podsjeća da je Jovanović bio najuticajnija politička figura u Crnoj Gori nakon 1945. godine i da je imao ključnu ulogu u tome da Podgorica 1946. godine postane glavni grad, što je potvrđeno i Ustavom Crne Gore iz 2006. godine.
Most Blaža Jovanovića u centru Podgorice nosi njegovo ime, dok je njegova rodna kuća u Veljem Brdu u nadležnosti JU Muzeji i galerije Podgorica, ali se nalazi u lošem stanju i zahtijeva obnovu.
Prema odluci Skupštine Glavnog grada, spomen-obilježje treba da bude postavljeno na zelenoj površini između stare zgrade Vlade Crne Gore i Mosta Blaža Jovanovića, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, uz precizno definisan materijal, dimenzije i tekst natpisa.
CGO izražava žaljenje što se upravo na 50. godišnjicu smrti Blaža Jovanovića ne obilježava otvaranje spomenika, što bi, kako navode, bio snažan pokazatelj odgovornog odnosa prema jednom od najznačajnijih Podgoričana i prema odlukama Skupštine Glavnog grada.
– Neizvršavanje odluke duže od četiri godine šalje poruku neodgovornosti prema sopstvenim aktima, ali i prema istorijskom nasljeđu grada – poručuju iz CGO-a.
U saopštenju se zaključuje da podizanje spomen-obilježja Blažu Jovanoviću i obnova njegove rodne kuće nijesu samo simbolični činovi, već i pokazatelj odnosa Glavnog grada prema antifašističkoj tradiciji, kulturi sjećanja i ugledu Podgorice.

Pola vijeka od smrti Blaža Jovanovića – spomenik i dalje čeka realizaciju

Mirovni razgovori između Ukrajine i Rusije, uz posredovanje SAD, počeli su danas u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nekoliko sati pošto su ruske snage ponovo izvele napade širom Ukrajine.
Direktni pregovori u kojima učestvuju Moskva i Kijev, zajedno sa predstavnicima SAD, nastavljeni su u Abu Dabiju 23. i 24. januara. Ukrajinski i ruski pregovarači rijetko su se sastajali otkako je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022.
Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je na X da su pregovori počeli, navodeći da su pregovarači iz Ukrajine, Rusije i SAD započeli trilateralni sastanak.
- Slijedi rad u odvojenim grupama po specifičnim temama, poslije čega je planirana naknadna zajednička sinhronizacija pozicija- dodao je on.
Prema ranijim izvještajima medija koji se pozivaju na neimenovanog zvaničnika Bijele kuće, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof predstavljaće SAD na pregovorima sa Ukrajinom i Rusijom.
Nade za ikakav proboj ka okončanju rata, dok se približava njegova četvrta godišnjica ovog mjeseca, slabe su. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima rano u srijedu da stav Rusije u pregovorima nije promijenjen i da je "apsolutno jasan i da su ga dobro razumjeli i Kijev i američki pregovarači“.
Nekoliko sati prije razgovora Rusija je izvela masovan napad raketama i dronovima na ukrajinsku prijestonicu i druge regione širom zemlje, naglašavajući, kako navode ukrajinski zvaničnici, poznatu taktiku Kremlja da koristi diplomatiju za kupovinu vremena, dok intenzivira udare u najkrvavijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frustem_umerov%2Fstatus%2F2018988075343331770%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018988075343331770%7Ctwgr%5E3597accbb23f9f5da4ca304d6a6a206f9b8a9f4c%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Nastavak napada</h2>
Ruske snage su tokom noći lansirale više od 100 dronova na Ukrajinu, saopštile su u srijedu ukrajinske vazduhoplovne snage.
U Dnjepropetrovskoj oblasti, dvije osobe su poginule, a dvije ranjene uslijed napada dronom, navele prema regionalne vlasti.
U južnom regionu Odese, najmanje pet ljudi je povrijeđeno u ruskom noćnom napadu, saopštile su regionalne vlasti, dodajući da su oštećene kuće, vrtići i škola.

Abu Dabi: Počela nova runda pregovora između Ukrajine i Rusije

Jedan od kandidata za Oskara u selekciji kratkog animiranog filma ove godine je rusko ostvarenje „Tri sestre“ reditelja Konstantina Bronzita, za koji je djelimično ovaj ruski animator bio nadahnut crnogorskom legendom o tri sestre iz Prčanja.
Kratki dva-de animirani film Tri sestre, projekat Konstantina Bronzita, nije ni na koji način povezan sa poznatom dramom Antona Pavloviča Čehova.
Film govori o tri sestre koje žive na ostrvu, a da bi poboljšale svoje finansijsko stanje odlučuju da izdaju jednu od soba u svojoj kući. Ali, dolaskom novog stanara, morskog vuka sa lulom u ustima, njihov mir je narušen.
- Da, uzbuđen sam, toliko da se tresem kao nikada do sada, jer su svaki put šanse da dobijem Oskara i stignem na vrh filmskog Olimpa bile ravne nuli. Svaki put je čudo. Kada počne ponovo da se dešava to je zaista čudesno čudo- kaže Konstantin Bronzit, ruski reditelj kandidovan za Oskara.
U filmu sestre dolaskom novog stanara mijenjaju sivu odjeću za onu u svetlim bojama, bore se neumorno za ljubav bradatog muškarca. Jedna od njih mu donosi kafu, druga pere veš, a treća odlazi na putovanje brodom sa njim.
Ostvarenje Tri sestre je do skora potpisivao nepoznati filmski stvaralac Timur Kognov, a onda se ispostavilo da je to pseudonim za ruskog veterana Konstantina Bronzita.
- Ako govorimo o trenutku kada je počeo proces pričanja priče i animacija, bilo je potrebno šest godina da se film realizuje. Nažalost, nisam mogao da radim svakoga dana od ujutru do uveče. Proces nastanka filma za reditelja ne znači da on snima ili skicira svakoga dana, radim i druge stvari ali je ipak film u mojoj glavi, uz njega hodam, razmišljam, čak i kada sam na odmoru - objašnjava Konstantin Bronzit.
Film traje 15 minuta, bez dijaloga je, u njemu se čuju samo krici galebova i zadovoljni osmeh mornara, ali je radnja razumljiva svuda u svijetu.
Ruski reditelj je radeći na njemu bio djelimično nadahnut crnogorskom legendom o tri sestre iz Prčnja. One su voljele mornara i čekale na njegov povratak sa puta sve do smrti. Zaintrigiran tom legendom Bronzit je odlučio da pogleda tu kuću i bio iznenađen kada je shvatio da je nacrtao gotovo istu takvu.
U konkurenciji za ovogodišnjeg Oskara je 15 kratkih animiranih filmova.
- Svi kandidati za Oskara u ovoj kategoriji su jaki, prisutna je mješavina žanrova i tehnologija što je tako uvijek u svijetu kratkog animiranog filma. Potpuno je neizvjesno ko će dobiti nagradu - &nbsp;istakao je reditelj.
Konstantin Bronzit rođen u nekadašnjem Lenjingradu, diplomirao je na Institutu za lijepu umjetnost Rjepin. Na početku karijere je radio na obrazovnim animiranim filmovima, a za Studio za popularne naučne filmove je uradio svoj prvi film 1988. godine. Za nagradu Oskar je bio nominovan 2009. i 2016. godine.

Ruski kandidat za Oskara nadahnut legendom o tri sestre iz Prčanja

URA je uvijek bila sa građanima i civilnim sektorom na svim mjestima gdje su se štitila naša prirodna bogatstva i gdje se pružao otpor protiv njihove devastacije. Pokrenuli smo sa građanima proteste protiv sulude ideje koju su podržali Vlada Crne Gore i Opština Budva da se na Slovenskoj plaži grade apartmani za tržište. Takođe, napominjem da je nakon protesta na inicijativu budvanske URE donešena Deklaracija o zaštiti Miločerskog u Skupštini opštine Budva - saopštio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
On jeporučio da URA neće odustati da odbrani Sveti Stefan i Miločerski park (koji je ujedno proglašen parkom prirode) od najavljene izgradnje stanova za tržište kolika god bila cijena za to.
- URA nikad neće odustati od svojih principa, braniće svaki pedalj države zajedno sa građanima, gdje god da je potrebno i gdje se god brani javni interes - istakao je Rađenović.
Zaključio je da će prioritet URE ostati adekvatno planiranje i korišćenje prostora u Crnoj Gori, kao ključnog resursa i zaustavljanje nelegalne gradnje.

Tag: gaza