Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da u Gazi izgradi vojnu bazu za 5.000 vojnika, koja će se prostirati na više 140 hektara, saznaje britanski list Gardijan.
Prema evidenciji o ugovarima Odbora za mir, u koju je Gardijan imao uvid, radi se o operativnoj vojnoj bazi za buduće Međunarodne stabilizacione snage (MSS), koje bi trebalo da budu multinacionalne.
MSS su dio Odbora za mir koji bi trebalo da upravlja Gazom.
Na čelu Odbor nalazi se Tramp, a djelimično ga vodi njegov zet Džared Kušner.
Planovi koje je pregledao Gardijan predviđaju faznu izgradnju vojne baze površine 1.400 metara sa 1.100 metara, okružene sa 26 oklopnih osmatračnica na prikolicama, poligonom za malokalibarsko oružje, bunkerima i skladištem za vojnu opremu.&nbsp;
Čitava baza će biti okružena bodljikavom žicom.
U planovima piše da će postojati mreža bunkera, svaki dimenzija 6 metara sa 4 metra, i visok 2,5 metra, sa složenim sistemima ventilacije u koje vojnici mogu da uđu radi zaštite.
Namjera je da baza bude na sušnom dijelu ravnice u južnoj Gazi.
Područje je prekriveno i komadima iskrivljenog metala, zbog višegodišnjeg izraelskog bombardovanja.
Izvor upoznat sa planom rekao je Gardijanu da je mala grupa ponuđača, međunarodnih građevinskih kompanija sa iskustvom u ratnim zonama, već posjetila područje.
Savjet bezbjednosti UN ovlastio je Odbor za mir da u Gazi uspostavi privremene MSS, i one će, prema UN, biti zadužene za obezbjeđivanje granice Gaze i održavanje mira u tom području.
Snage bi takođe trebalo da štite civile i obučavaju i podržavaju "provjerene palestinske policijske snage".
Nije jasno kakva bi bila pravila angažovanja MSS u slučaju borbi, novog bombardovanja od strane Izraela ili napada Hamasa.
Nije jasno ni kakvu ulogu MSS treba da imaju u razoružavanju Hamasa, što je uslov Izraela za nastavak rekonstrukcije Gaze.
Dok se više od 20 zemalja prijavilo za članstvo u Odboru, veći dio svijeta je ostao po strani.
Iako je osnovan uz odobrenje UN, povelja organizacije izgleda daje Trampu stalno vođstvo i kontrolu, piše Gardijan.
- Odbor za mir je neka vrsta pravne fikcije, nominalno sa sopstvenim međunarodnim pravnim subjektivitetom odvojenim i od UN i od Sjedinjenih Država, ali u stvarnosti je to samo prazna ljuštura koju SAD mogu da koriste kako im odgovara - smatra profesor prava na Univerzitetu Rutgers Adil Hak.
Stručnjaci kažu da su strukture finansiranja i upravljanja nejasne, a nekoliko izvođača radova je reklo Gardijanu da se razgovori sa američkim zvaničnicima često vode putem aplikacije za mobilne telefone Signala, a ne putem vladine elektronske pošte.
Prema izvoru Gardijana upoznatim sa procesom ugovaranja radova, dokument o ugovaranju vojne baze izdao je Odbor za mir, a pripremljen je uz pomoć američkih zvaničnika za ugovaranje.
Nije jasno ko je vlasnik zemljišta na kojem će biti izgrađen vojni kompleks, ali veliki dio južnog područja Gaze je trenutno pod izraelskom kontrolom.
Zvaničnici Centralne komande SAD, zadužene za Bliski istok, uputili su Gardijan da se sa svim pitanjima o vojnoj bazi obrati Odboru za mir.
Zvaničnik Trampove administracije odbio je da razgovara o ugovoru o vojnoj bazi.
- Kao što je predsjednik rekao, američka čizma neće biti na terenu. Nećemo razgovarati o procurjelim dokumentima - naveo je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Trampova administracija planira izgradnju baze za 5.000 vojnika u Gazi

U Vašingtonu danas počinje inauguralni sastanak Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trampa, inicijative usmjerene na okončanje rata u Gazi. Očekuje se učešće predstavnika više od 45 država.
Međutim, pojedini ključni evropski saveznici Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku, odbili su pozive za učešće, izražavajući zabrinutost zbog načina funkcionisanja ovog tijela i mogućnosti da ono postane paralelna struktura Ujedinjenim nacijama. U Odboru nema palestinskih predstavnika, dok Izrael ima svoje mjesto.
Samit se održava gotovo tri mjeseca nakon što je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odobrio plan o prekidu vatre koji su podržale SAD, a koji predviđa dvogodišnji mandat Odbora za mir za nadzor nad demilitarizacijom i obnovom Gaze. I dalje su neriješena ključna pitanja, uključujući razoružanje Hamasa, povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, obim obnove i dotok humanitarne pomoći.
Tramp je uoči sastanka saopštio da su članice Odbora obećale pet milijardi dolara za obnovu, što je tek dio od procijenjenih 70 milijardi dolara potrebnih za rekonstrukciju palestinske teritorije razorene tokom dvije godine sukoba.
Primirje u Gazi i dalje je krhko, a Izrael i Hamas međusobno se optužuju za njegovo kršenje. U skladu sa sporazumom, izraelske snage povukle su se iza tzv. žute linije, ali i dalje kontrolišu više od polovine teritorije.
U međuvremenu, američki mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, navode da se američka vojska priprema za moguće udare na Iran, potencijalno već tokom vikenda. Prema izvještajima listova i televizijskih mreža, predsjednik Tramp još nije donio konačnu odluku, ali je tokom sedmice nastavljeno pojačano raspoređivanje američkih vojnih kapaciteta na Bliskom istoku, sposobnih da gađaju nuklearna postrojenja i druge ciljeve u Iranu, uprkos indirektnim razgovorima dvije zemlje.
Tramp je više puta zahtijevao da Iran obustavi svoj nuklearni program, upozoravajući da će u suprotnom upotrijebiti silu.
<h3>Kontroverze oko sastava Odbora</h3>
Odbor za mir osnovan je s ciljem sprovođenja Trampove vizije budućnosti Gaze nakon razaranja izazvanih ratom, ali je predsjednik SAD proširio njegov mandat, nazivajući ga „najznačajnijim međunarodnim tijelom u istoriji“.
Brojne svjetske sile, uključujući tradicionalne saveznike Vašingtona, izražavaju bojazan da je riječ o pokušaju zaobilaženja Ujedinjenih nacija i stvaranja tijela pod snažnim uticajem jedne države. Nije poznato koliko će članica Odbora, kojim predsjedava sam Tramp, prisustvovati prvom sastanku. Pojedine zemlje, poput Italije i Grčke, najavile su dolazak posmatrača.

Vašington: Danas prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Snažno osuđujemo jednostrane izraelske odluke i mjere usmjerene na proširenje nezakonitog prisustva Izraela na Zapadnoj obali, piše, između ostalog, u izjavi za medije o najnovijim odlukama Izraela u vezi sa okupiranom Zapadnom obalom, koje je potpisalo više od 90 država i iznijelo je stav u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njuroku
&nbsp;Dodaje se da su takve odluke &nbsp;u suprotnosti sa obavezama Izraela prema međunarodnom pravu i moraju se odmah poništiti. U tom pogledu naglašavamo naše snažno protivljenje bilo kom obliku aneksije.
Izjavu je medijima dostavila Ambasada Države Palestine u Crnoj Gori. U nastavku izjave stoji da ponavljaju svoje odbacivanje svih mjera koje imaju za cilj promjenu demografskog sastava, karaktera i statusa palestinske teritorije okupirane od 1967. godine, uključujući Istočni Jerusalim.
- Takve mjere krše međunarodno pravo, potkopavaju tekuće napore za mir i stabilnost u regionu, protive se Sveobuhvatnom planu i ugrožavaju izglede za postizanje mirovnog sporazuma kojim bi se okončao sukob. Reafirmišemo našu posvećenost, izraženu u Njujorškoj deklaraciji, da preduzmemo konkretne mjere u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija, kao i Savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde od 19. jula 2024. godine, kako bismo pomogli u ostvarivanju prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje i suprotstavili se politici ilegalnih naselja na okupiranoj palestinskoj teritoriji, uključujući Istočni Jerusalim, te politikama i prijetnjama prisilnog raseljavanja i aneksije - navodi se u izjavi.
Ponavljaju da pravedan i trajan mir, zasnovan na relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija, madridskim principima, uključujući princip „zemlja za mir", te Arapskoj mirovnoj inicijativi — koji podrazumijeva okončanje izraelske okupacije započete 1967. godine i sprovođenje rješenja o dvije države, gdje dvije demokratske države, nezavisna i suverena Palestina i Izrael, žive rame uz rame u miru i bezbjednosti, unutar svojih sigurnih i međunarodno priznatih granica na osnovu linija iz 1967. godine, uključujući i pitanje Jerusalima — ostaje jedini put za osiguranje bezbjednosti i stabilnosti u regionu.
Izjava u ime: Alžira, Andore, Australije, Austrije, Bahreina, Bangladeša, Bjelorusije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Bruneja Darusalama, Čada, Crne Gore, Kanade, Kine, Kolumbije, Kube, Kipra, Demokratske Narodne Republike Koreje, Danske, Džibutija, Egipta, El Salvadora, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Gvajane, Islanda, Indonezije, Irske, Italije, Japana, Jordana, Kuvajta, Kirgistana, Letonije, Libana, Liberije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malezije, Maldiva, Malte, Mauritanije, Mauricijusa, Meksika, Maroka, Mozambika, Namibije, Nizozemske, Novog Zelanda, Norveške, Omana, Pakistana, Poljske, Portugala, Katara, Republike Koreje, Ruske Federacije, San Marina, Sao Tomea i Principa, Saudijske Arabije, Senegala, Slovačke, Slovenije, Somalije, Južne Afrike, Španije, Sudana, Švedske, Švajcarske, Sirije, Tadžikistana, Gambije, Turske, Ugande, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ujedinjene Republike Tanzanije, Ujedinjenog Kraljevstva, Urugvaja, Vanuatua, Venecuele, Jemena, Zimbabvea, Lige arapskih država, Organizacije islamske saradnje i Evropske unije.

1250x600

1084x550

Više od 90 država osudilo izraelske pretenzije na Zapadnu obalu, među njima i Crna Gora

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je danas da su države članice Odbora za mir obećale više od pet milijardi američkih dolara za humanitarnu pomoć i obnovu Gaze, kao i slanje hiljada pripadnika međunarodnih snaga radi očuvanja bezbjednosti.
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da Odbor za mir ima "neograničen potencijal" i podsjetio da je u oktobru prošle godine predstavio plan za trajno okončanje sukoba u Gazi, za koji tvrdi da ga je jednoglasno usvojio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Prema njegovim riječima, ubrzo nakon toga omogućena je humanitarna pomoć "rekordnom brzinom", kao i oslobađanje svih živih i preminulih talaca.
Tramp je najavio da će 19. februara 2026. godine u Vašingtonu, zajedno sa članovima Odbora za mir, zvanično saopštiti da su države članice obezbijedile više od pet milijardi dolara za humanitarne i rekonstrukcione napore u Gazi.
On je dodao da su članice takođe preuzele obavezu da upute hiljade pripadnika u međunarodne stabilizacione snage i lokalnu policiju, sa ciljem održavanja bezbjednosti i mira za stanovnike Gaze.
Američki predsjednik je naglasio i da palestinski militantni pokret Hamas mora da ispuni obavezu potpune i hitne demilitarizacije.
- Odbor za mir će se pokazati kao najznačajnije međunarodno tijelo u istoriji i čast mi je da budem njegov predsjedavajući - zaključio je Tramp.

Tramp: Članice Odbora za mir daće više od pet milijardi dolara za Gazu

Izraelska vojska izvela je danas vazdušne udare širom Pojasa Gaze, nakon što su palestinski militanti noćas otvorili vatru na izraelske snage i ranili jednog vojnika, saopštila je izraelska vojska, prenosi Njujork tajms.
Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, u udarima je poginuo najmanje 21 Palestinac, među kojima nekoliko djece, žena i jedan medicinski radnik Crvenog polumjeseca, koji je pokušao da pomogne ranjenima u Kan Junisu. U napadima je ranjeno najmanje 38 osoba.
Izraelska vojska saopštila je da je u udarima eliminisala dvojicu visokih komandanata palestinskih grupa - komandanta Sjeverne brigade Islamskog džihada u Gazi Alija Razijana, odgovornog za držanje izraelskih talaca i koordinaciju napada sa Hamasom i komandira voda koji je učestvovao u napadima 7. oktobra 2023. i u kasnijim sukobima Bilala Abu Asija.
Vojska je izrazila žaljenje zbog eventualne štete civilima i navela da su preduzete mjere za minimiziranje žrtava među civilima, uključujući upotrebu preciznog naoružanja i nadzora.
Incident se dogodio u sjevernom dijelu Gaze, istočno od Žute linije, granice između izraelskog i Hamasovog područja, gdje su izraelske snage izvodile rutinske operacije.
Izrael optužuje militante za "očigledno kršenje" krhkog primirja koje je na snazi od 10. oktobra 2025. Hamas je odbacio optužbe i izraelske udare nazvao "namernim sabotažama napora za učvršćivanje primirja", optužujući Izrael za nastavak agresije.
Udarima je prethodilo ponovno otvaranje prelaza Rafa prije dva dana, što je omogućilo ograničeno kretanje pacijenata na liječenje u inostranstvo i povratak Palestinaca u Gazu, ali sa dugim čekanjima, oduzimanjem stvari i ispitivanjima.
Danas je evakuacija pacijenata obustavljena.
Od stupanja primirja na snagu, izraelske snage ubile su više od 550 Palestinaca, dok su tri izraelska vojnika poginula u Gazi.

Izraelska vojska ubila 21 Palestinca: Među njima djeca, žena, medicinski radnik

Sedamnaest Palestinaca poginulo je u izraelskom napadu u Gazi, a većina žrtava su žene i djeca saopštila je danas lokalna bolnica.
Rano jutros, izraelske trupe su pucale na zgradu u naselju Tufah na sjeveru Gaze, ubivši najmanje 11 ljudi, većinom iz iste porodice, saopštila je bolnica Šifa, koja je primila tijela.
- Genocidni rat protiv našeg naroda u Pojasu Gaze se nastavlja- izjavio je Mohamed Abu Selmija, direktor bolnice Šifa.
Hamas je saopštio da je ovaj napad "kršenje sporazuma", dok je izraelska vojska saopštila da reaguje na napade na svoje vojnike.
Tri izraelska vojnika su ubijena od potpisivanja primirja.
Više od 530 Palestinaca je ubijeno u izraelskim napadima otkako je sporazum o primirju stupio na snagu u oktobru 2025. godina, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze.

Novi izraelski napad na Gazu: Sedamnaest žrtava, većinom žene i djeca

Prvi pacijenti evakuisani iz Gaze ušli su danas u Egipat pošto je granični prelaz Rafa ponovo otvoren.
Više od 20.000 palestinske djece i odraslih kojima je potrebna medicinska njega nada se da će napustiti ratom razorenu Gazu preko ovog prelaza, rekli su zdravstveni zvaničnici iz Gaze.
To je ključni korak u prekidu vatre između Izraela i palestinskog pokreta Hamasa, mada uglavnom simboličan, jer će tek mali broj ljudi moći da putuje preko tog prelaza, i neće biti prometa robe preko njega.
Prelaz Rafa je bio zatvoren od maja 2024. godine otkako su ga zauzele izraelske trupe.
S druge strane hiljade Palestinca žele da uđu na tu teritoriju iz Egipta i vrate se kući.
Očekuje se veći broj prelazaka ako sistem bude uspješan.
Izrael je saopštio da će ta zemlja i Egipat provjeravati ko su ljudi koji hoće da pređu.

Ponovo otvoren prelaz Rafa: Prvi pacijenti evakuisani iz Gaze ušli u Egipat

Bolnice u Gazi saopštile su da se broj stradalih u današnjim izraelskim napadima na Gazu popeo na 31, uključujući šestoro djece, što je jedan od najvećih brojeva smrtnih slučajeva od kada je postignut sporazum o prekidu borbi. Medicinski zvaničnici ranije su naveli da su izraelske rakete pogodile lokacije i na sjeveru i na jugu Gaze, uključujući stan u gradu Gazi i šatorski kamp u Han Junis.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Tijelo Šam Abu Hadajd, koji je ubijen u izraelskom napadu, donijeto je na sahranu u Khan Younis, u Pojasu Gaze, u subotu, 31. januara 2026.(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Napadi su se dogodili dan prije nego što su zvaničnici trebali ponovo otvoriti granični prijelaz s Egiptom u Rafahu, najjužnijem gradu Gaze. Bolnica Al-Šifa saopštila je da je u napadu na stambenu zgradu u gradu Gazi u subotu ujutro ubijeno troje djece, zajedno s njihovom tetkom i bakom. Bolnica je dodala da je majka djece preživjela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Israel Palestinians"> </figure>  Bolnica Naser saopštila je da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je poginulo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi. U međuvremenu, u napadu na policijsku stanicu ubijeno je najmanje 11 policajaca, uključujući četiri policajke, zajedno sa zatvorenicima koji su bili držani u stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb" data-rendition-name="original" width="7991" height="5327" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinci traže tijela i preživjele među ruševinama policijske stanice nakon što je meta izraelskog vojnog udara u gradu Gazi, u subotu, 31. januara 2026. (Photo: AP photo/Jehad Alshrafi)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio je na 31. Od stupanja na snagu primirja između Hamasa i Izraela, postignutog uz posredovanje SAD-a, palestinsko Ministarstvo zdravstva u Gazi saopštilo je da je u izraelskim napadima ubijeno više od 500 Palestinaca, većinom civila, a najmanje 1.412 je povrijeđeno. Novinari koji djeluju u Pojasu Gaze izvještavaju da u enklavi vlada panika i strah te da ljudi ne razumiju šta se dešava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinski muškarac gleda svog konja nakon što je ubijen u izraelskom napadu u Han Junisu, u južnom dijelu Pojasa Gaze, u subotu, 31. januara 2026. AP Photo/Abdel Kareem Hana)(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

(FOTO) Primirje koje ništa ne znači: Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio na 31, pogođena policijska stanica

U napadima izraelskih snaga na Pojas Gaze rano jutros ubijeno je najmanje 12 Palestinaca, saopštile su bolnice u palestinskoj enklavi.
Kako prenosi AP, to se događa dok primirje postignuto u oktobru i dalje traje, a vlasti se pripremaju za otvaranje prelaza Rafa.
Zvaničnici bolnica koje su primile tijela stradalih kazali su da su napadi pogodili lokacije na sjeveru i jugu Gaze, uključujući jednu stambenu zgradu u gradu Gazi i šator u Kan Junisu.
Bolnica Šifa saopštila je da je u jutrošnjem napadu na grad Gazu poginula majka, troje djece i jedan njihov rođak.
Iz bolnice Naser kazali su da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je stradalo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi.
Napadi su se dogodili dan prije planiranog otvaranja graničnog prelaza u najjužnijem gradu Gaze, što je podsjetnik da broj poginulih i dalje raste, iako se sporazum o prekidu vatre postepeno pomjera ka primjeni.
Svi granični prelazi tog područja zatvoreni su od početka rata, a Palestinci prelaz Rafa sa Egiptom vide kao spas za desetine hiljada ljudi kojima je potrebno liječenje van teritorije, gdje je većina medicinske infrastrukture uništena.

Najmanje 12 osoba ubijeno u Gazi

Komandant Hamasovog bataljona Istočni Rafah zarobljen je danas nakon pokušaja bjekstva iz tunela u južnom Pojasu Gaze, javlja Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je saopštila da je on bio među osam Hamasovih operativaca koji su izašli iz tunela tokom noći i bili meta vazdušnih napada.
Ranije je izraelska vojska saopštila da su najmanje trojica pripadnika Hamasa ubijena u vazdušnom napadu.
- Nakon izviđanja tog područja, jedan od terorista je uhapšen dok je pokušavao da pobjegne i sakrije se - navodi izraelska vojska, dodajući da je on „ključni komandant“ u Hamasovom bataljonu Istočni Rafah.
Međutim, snimci objavljeni na internetu navodno pokazuju da je komandanta Hamasa zapravo zarobila oružana grupa Abu Šabab, koja se bori protiv Hamasa i bazirana je u oblasti Rafe.
Nakon toga, on je predat vojsci Izraela, čije trupe nastavljaju da pretražuju područje.

Izrael zarobio komandanta jednog Hamasovog bataljona

Zbog sumnje na krivično djelo rasno motivisanog oštećenja imovine, uhapšen je muškarac (38) nakon što je grafitima išarao spomenik Vinstona Čerčila na Trgu Parlamenta, prenosi BBC.&nbsp;
Spomenik je oskrnavljen grafitima u kojima se bivši premijer naziva "cionističkim ratnim zločincem“, prenosi BBC.
Na bronzanoj skulpturi u Vestminsteru, u centru Londona, crvenom bojom ispisane su i poruke "Stop genocidu“, "Slobodna Palestina“, "Nikad više je sada“ i "Globalizujmo intifadu“.
Spomenik je ograđen i u procesu čišćenja.
Portparol Metropoliten policije izjavio je u petak, 27. februara, viđen muškarac kako sprejom ispisuje grafite na spomeniku Vinstona Čerčila na Trgu Parlamenta.
- Prvi policajci stigli su na lice mjesta u roku od dva minuta. Muškarac (38) uhapšen je zbog sumnje na rasno motivisano oštećenje imovine- kazao je portparol.
Portparol Gradske uprava Londona saopštio je da je "zgrožen ovim vandalizmom".
Kako je dodao, policiju su na grafite upozorili čuvari kulturne baštine koji 24 časa dnevno patroliraju Trgom Parlamenta.
U decembru su i Metropoliten policija i policija Mančestera saopštile da će svako ko uzvikuje "globalizujmo intifadu“ biti uhapšen.
Odluka dvije policijske uprave uslijedila je nakon terorističkog napada na plaži Bondi, kao i terorističkog napada na sinagogu u Hiton Parku u Mančesteru u oktobru.
Spomenik bivšem premijeru ranije je više puta bio meta vandalizma, uključujući i tokom protesta.
U junu 2020. godine po njemu su ispisani grafiti koji Čerčila optužuju za rasizam, tokom protesta Black Lives Matter pokreta, izazvanih smrću Džordža Flojda u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kasnije te godine, u oktobru, aktivisti pokreta Extinction Rebellion naloženo je da plati više od 1.500 funti zbog skrnavljenja spomenika, nakon što je tokom klimatskog protesta na postolju ispisao riječ "rasista“.
Monument visok 12 stopa (3,6 metara), djelo vajara Ivora Robertsa-Džonsa, otkrila je 1973. godine udovica ratnog premijera, ledi Čerčil.
To je jedan od 12 spomenika na ili oko Trga Parlamenta, uglavnom posvećenih poznatim državnicima, poput Abrahama Lincolna i Nelsona Mandelae.

London: Uhapšen muškarac zbog skrnavljenja Čerčilovog spomenika

Knjiga „Arsenije Boljević, Crnogorac na slovačkom nebu“, autora Srđe Martinovića i Nenada Stevovića, posvećena crnogorskom ratnom pilotu, učesniku i borcu u Slovačkom narodnom ustanku tokom Drugog svjetskog rata, predstavljena je sinoć u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju.
Govoreći o knjizi, Martinović je kazao da je ovo knjiga dubokih crnogorsko-slovačkih odnosa, koja je pažljivo zidana od podataka dobijenih sa više strana.&nbsp;
<h2>Martinović: Danas se Arso vraća kući, tu gdje je oduvijek i volio biti</h2>
- Večeras smo okupljeni oko jedne vrijednosti – vrijednosti koja život znači. Srećan sam jer je i večeras dokaz da nas još ima koji se znaju sabrati oko ljudi velikih djela kakav je pukovnik Arsenije Boljević zasigurno bio- rekao je.
Dodao je i da su znakovite poruke koje se ostavio – tiho i nenametljivo, kako je i živio.
- Nije birao ni mjesto, ni vrijeme, već ideju koju je stegonosno sljedovao. Nije bježao od rata, već je bježao da bi se borio i u ratu bio. Danas se Arso vraća kući, tu gdje je oduvijek i volio biti- poručio je Martinović.
Nenad Stevović je ovu istraživačku studiju označio kao skroman doprinos autora vječitoj borbi sjećanja protiv zaborava, u toj, kako je kazao, vječitoj borbi za očuvanje sadašnje, ali i buduće Crne Gore.
- Kolektivni zaborav je naš najveći, unutrašnji, sopstveni neprijatelj kojeg mi sami produkujemo. Ako zaboravimo teške trenutke, nesreće i stradanja iz naše istorije i prošlosti, u budućnosti ćemo ih ponovo doživjeti. Isto tako, ako zaboravimo svijetle trenutke, slavne događaje i dostignuća, istaknute pojedince i pregaoce, neko drugi će nam ih uzeti, a svjedoci smo da nam ih uzimaju i da nam se to događa- istakao je Stevović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 2304px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fmedia.portalanalitika.me%2Fmedia%2F2026%2F02%2F27%2F1772193935wxa17htgpurwwhsj-i_1920x1280.jpg%3FcacheControl%3D1772194057119&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Dakić: Narod koji pamti svoje časne ljude čuva i sopstveni identitet</h2>
Prema riječima generala u penziji, Dragutina Dakića, Arsenije Boljević je iza sebe ostavio djelo koje je nadživjelo vrijeme, a, kako je dodao, njegova odanost otadžbini i danas je uzor mladim generacijama pilota.
- Zato ova knjiga nije samo istorijski zapis, ona nosi poruku da se granice pomjeraju hrabrošću, da se čast ne izgovara već živi, da dužnost nije teret već izbor. Narod koji pamti svoje časne ljude čuva i sopstveni identitet. Upravo zato Arso Boljević nije samo ime istorije, on je svetionik hrabrosti, časti i predanosti. Trajna poruka svima nama da se danas možemo rukovoditi istim vrijednostima- rekao je Dakić.
<h2>Podsjetnik na zaboravljene ljude</h2>
Akademik Branko Baletić, iz nešto drugačijeg ugla, evocirajući uspomenu na admirale Vladimira Barovića i Krsta Đurovića, dao je osvrt na monografiju.
- Mjesecima pričamo gdje se nalazi odbjegli spomenik jednog od najvećih koljača u istoriji ovoga kraja. Ko priča o adrmiralu Baroviću, ko priča o čestitom Đuroviću? Dakle, mi moramo te istorijske trenutke, koji su formirali i našu sudbinu na kraju krajeva, razjasniti i baviti se time. Đurovića smo mi ubili, nije on nastradao u saobraćajnoj nesreći. Ali ja bih ispitao i šta je onog čestitog Barovića natjeralo i ko ga je natjerao da izvrši samoubistvo. Nije htio da oficirsku čast ukalja time da bombarduje gradove svoje države- rekao je Baletić.
Kako je istakao, ova knjiga je zapravo sjajan podsjetnik na veze između dvije prijateljske države, ali i podsjetnik na zaboravljene ljude.&nbsp;
Prema njegovim riječima, rad na ovoj knjizi trebao bi da pokrene odnos prema našim herojima.
- Vidjeli smo kako je dobro reagovala sredina, na ona dva slučaja - onog hrabrog dječka Aleksića, kome se Crna Gora ipak odužila i na oficira Toma Buzova, sjajnog čovjeka koji se usprotivio otmici u vozu i završio život zbog toga. Ova knjiga bi nam mogla pomoći da se glas te Crne Gore čuje, jer smo zaokupljeni sudbinama nekih ljudi koji ne zaslužuju ni pomen, a kamoli ovakvu pomamu i raspravu- istakao je Baletić.
<h2>Janjušević: Dragocjenost za sve poštovaoce i ljubitelje istorije</h2>
Pilot Radomir Janjušević pozvao je autore da se u okviru svog istraživačkog angažmana ne zaustave na ovoj knjizi.
- Materijal o životu i sudbinama mnogih sličnih znanih i neznanih junaka sa ovakvim obiljem dokumenata arhivskog i porodičnog porijekla, zatim sa načinom njegovog prikazivanja je prava dragocjenost za sve poštovaoce i ljubitelje istorije i one koji i dalje smatraju da iz nje treba učiti o budućnosti- poručio je Janjušević.
<h2>Spevak: Trajno svjedočanstvo o čovjeku koji je spojio moju postojbinu i moju domovinu</h2>
U ime izdavača, predsjednik Crnogorsko slovačkog prijateljstva Mihal Spevak kazao je da je Martinovićev i Stevovićev istraživački poduhvat ostvarenje koje snažno doprinosi produbljivanju veza, međusobnog razumijevanja i saradnje između Crne Gore i Slovačke.
- Ova knjiga će kao trajno svjedočanstvo ostati da govori o čovjeku koji je svojom hrabrošću spojio moju postojbinu i moju domovinu, Slovačku i Crnu Goru- poručio je Spevak.
Zamjenica ambasadorke Slovačke u Crnoj Gori, Martina Poikansova Nedbalova, izrazila je zahvalnost autorima na interesovanju za slovačku istoriju, dok je prisutne u ime bratstva Boljevića pozdravio Željko Boljević, unuk pilota Arsenija Boljevića.
U muzičkom dijelu programa nastupila je flautistkinja Žana Lekić, a organizator događaja bila je JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“.

Predstavljena monografija o Arseniju Boljeviću; Baletić: Mjesecima pričamo o odbjeglom spomeniku koljača, a zaboravili smo naše čestite heroje

Nastup snoubordera Andreja Šibalića istorijski je za Crnu Goru, jer je on prvi crnogorski paraolimpijac na Zimskim paraolimpijskim igrama, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić.
On je poželio Šibaliću uspješan nastup i da dostojno reprezentuje Crnu Goru i njen paraolimpijski pokret.
Šibalić će se takmičiti u disciplini banked slalom, u kategoriji LL2.
Snouborder sa Žabljaka je kazao da je ovo poseban momenat za njega, navodeći da je na dan kada je dobio pozivnicu za nastup na Igrama, postao otac.
- To je još jedna velika motivacija za mene. Pripremali smo se za nastup koliko je bilo mogće na Žabljaku i Kolašinu, &nbsp;spremali smo se i vani. Putovli smo u Holandiju, Italiju, Dubai i Austriju. Spreman sam i &nbsp;motivisan, jedva čekam da uđemo u selo gdje ću imati dosta dana da se pripremim za takmičenje- kazao je Šibalić.
On je naglasio da je dobio novu opremu, dasku i vezove i da je spreman za nastup.
- Oduševljen sam podrškom, iz mog grada, ali iz ostalih gradova širom Crne Gore. Nadam se da ću pokazati najbolje od sebe, sve zašta sam se spremao, ne samo ovaj pripremni period, nego cijeli život. Daću sve od sebe da na najbolji način predstavim boje Crne Gore- rekao je Šibalić.&nbsp;
Prema propozicijama, biće vožene dvije vožnje, a za konačan rezultat računaće se bolje vrijeme.&nbsp;
- Prvu ću malo kalkulisati, koncentrisano, dok ću u drugoj dati sve od sebe, da pokažem najbolje što znam- rekao je Šibalić.
Govoreći o konkurenciji, on je kazao da je ona izuzetna i da će u Kortini nastupiti puno kvalitetnih takmičara.
- Izuzetna konkurencija, jako spremni momci, ozbiljna organizacija. Pripremaju se tokom cijele godine, za razliku od nas koji imamo snijega samo par mjeseci. Oni su sjajni, ali uvjeren da ću biti najbolji i pokazati najviše što je moguće- rekao je Šibalić.
Šef crnogorske misije Miloš Ranitović kazao je da prvi dio delegacije putuje 2. marta.
- Podizanje zastave zakazano je za 4. mart, dok je zvanično otvaranje na programu dva dana kasnije u Areni Verona. Andrej će imati vremena da se aklimatizuje, da proba stazu i da se navikne na uslove, jer je njegov nastup 14. marta. To je ujedno i posljednji takmičarski dan- rekao je Ranitović.

Nastup snoubordera Andreja Šibalića istorijski trenutak za crnogorski sport OSI

Svi u kulinarskom timu festivala San Remo, u kome je ona glavna kuvarica, su prezadovoljni ogromnim poštovanjem koje im ukazuju sponzori, vlasnici, VIP ličnosti, pa i nije teško onda i u pretfestivalskim večerima pripremiti hranu za više od 300 osoba sa mnogo gongova - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glavna kuvarica festivala San Remo 2026, Zerina Bogućanin.
Festivalska hrana, kaže Bogućanin, je neka vrsta fuzije italijanske i francuske kuhinje sa akcentom na ribi, a najviše pažnje večeras će se posvetiti bakalaru.
- Večeras je baš onaj moj bakalar, koji je je uzeo zlatnu medalju na svjetskom takmičenju, tako da bakalar, niska temperatura i preciznost- rekla je Bogućanin.
Iako ne zna kako je u potpunosti izgledao meni prethodnih godina tokom festivalskih večeri, kaže Bogućanin, uglavnom je konstanta da je to meni sa dosta gongova i novina je se ide na fuziju casual i fine dininga.&nbsp;
- Ove godine se ide, mada je to bila i moja preporuka zato su me i pozvali, da se ide na tu fuziju casual i fine dining, tako da je to novina ove godine, a poseban uslov još uvijek nijesam imala i sve je očekivano u gastronomskim smislu- istakla je Bogućanin.
Kaže da na meniju mora biti pasta, jer bez nje ne može proći kao neke vrste identifikacije sa italijanskom kulturom i kuhinjom ona je glavni dio.
Dodaje da njima koji su dio samog projekta nije ništa zabranjeno, pa tako mogu i slikati i pripremu ali i same gongove sa hranom, ali ona, ističe, za takvu vrstu marketinga nema vremena dok sam festival traje.
- Imam jako malo vremena i čekam da se vratim u Crnu Goru i napravim kompilaciju fotografija i videa, jer je nemoguće objavljivati u toku festivala i ispratiti taj dio marketinga- zaključila je Bogućanin.

Tag: gaza