Izrael se pridružio „Komitetu za mir“, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa, objavio je juče premijer Benjamin Netanijahu tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastao sa Trampom i državnim sekretarom Markom Rubiom, piše Reuters.
Nakon sastanka sa Rubiom, objavljeni su snimci Netanijahuovog potpisivanja dokumenta o pristupanju Izraela komitetu. Netanijahu je kasnije na društvenoj mreži X potvrdio da je „potpisao pristupanje Izraela kao član Komiteta za mir". Nakon toga, sa Trampom je razgovarao o Iranu.
Komitet je rezolucijom Savieta bezbiednosti UN, usvojenom sredinom novembra, ovlašćen da uspostavi međunarodne stabilizacione snage u Gazi. Krhko primirje je počelo u regionu u oktobru prema Trampovom planu, koji su potpisali Izrael i palestinska militantna grupa Hamas.
Prema ovom planu, komitet je trebalo da nadgleda privremenu administraciju u Gazi. Tramp je potom objavio da će se komitet, kojim predsiedava, proširiti kako bi se bavio globalnim sukobima. Prvi sastanak komiteta biće održan 19. februara u Vašingtonu, a tema će biti rekonstrukcija Gaze.
Mnogi stručnjaci za ljudska prava nazvali su Trampovo vođstvo u odboru zaduženom za upravljanje stranom teritorijom sličnim kolonijalnoj strukturi. Očekuje se da će članstvo Izraela izazvati dalje kritike jer ne uključuje Palestince.
Zemlje su oprezno reagovale na Trampov poziv da se pridruži odboru, koji je pokrenut krajem januara. Mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost da bi odbor mogao da potkopa autoritet Ujedinjenih nacija. Dok su se neki od bliskoistočnih saveznika Vašingtona pridružili, mnogi tradicionalni zapadni saveznici su ostali po strani.
Primirje u Gazi je više puta kršeno, a najmanje 580 Palestinaca i četiri izraelska vojnika su ubijena od njegovog početka u oktobru, prema palestinskim i izraelskim podacima.
Sliedeća faza Trampovog plana za Gazu uključuje rješavanje složenih pitanja kao što su razoružanje Hamasa, što grupa dugo odbija da učini, dalje izraelsko povlačenje iz Gaze i raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga.
Više od 72.000 ljudi je ubijeno u izraelskim napadima na Gazu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Napad je izazvao krizu gladi i doveo do internog raseljavanja cjelokupnog stanovništva Pojasa Gaze.
Više stručnjaka za ljudska prava, naučnika i istraga UN navodi da je ovo genocid. Izrael svoje akcije naziva samoodbranom nakon napada militanata predvođenih Hamasom krajem 2023. godine, u kojima je ubijeno 1.200 ljudi i uzeto više od 250 talaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopšteno je da će se u srijedu u Vašingtonu sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom kako bi razgovarali o Iranu.
- Premijer smatra da svi pregovori moraju uključivati ograničavanje balističkih projektila i okončanje podrške iranskoj osi - navodi se u kratkom saopštenju Netanjahuovog ureda.
Sjedinjene Američke Države i Iran održali su u petak indirektne razgovore u Omanu, koji su, čini se, vratili proces na početnu tačku kada je riječ o pristupu diskusiji o nuklearnom programu Teherana.
Tramp je više puta zaprijetio upotrebom sile kako bi natjerao Iran na postizanje sporazuma o nuklearnom programu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je novinarima u petak da se "nuklearni pregovori i rješavanje ključnih pitanja moraju odvijati u mirnoj atmosferi, bez tenzija i bez prijetnji".

1250x600

1084x550

Netanjahu će se u srijedu sastati s Trampom kako bi razgovarali o pregovorima u Iranu

Kineski investicijski fond otkrio je da je vlada u Pekingu uvela zabranu svih novih ulaganja u Izrael zbog rata u Gazi, označivši tu teritoriju kao područje visokog rizika.
Ova vijest pojavila se u izraelskim medijima usred sudske tužbe koju su podnijeli članovi Kibuca Hanita protiv kompanije "Ballet Vision", fonda pod kineskom kontrolom koji drži 80 posto udjela u fabrici "Hanita Lenses". Riječ je o tvornici intraokularnih leća smještenoj u sjevernom dijelu Izraela, u blizini granice s Libanom.
Izraelski naseljenici iz kibuca podnijeli su tužbu Okružnom sudu u Tel Avivu, tražeći približno 11 miliona dolara od kineskog fonda. Oni optužuju fond da nije iskoristio opciju kupovine preostalih dionica, kako je bilo predviđeno ranijim ugovorom.
Međutim, u odgovoru kompanije "Ballet Vision" priloženom uz tužbu, navodi se razlog zašto transakcija nije moguća. Naime, kineska vlada klasifikovala je Izrael kao "područje visokog rizika" ili "crvenu kategoriju" zbog situacije u regiji zapadne Azije, a posebno od 7. oktobra 2023. godine.
- Od izbijanja borbi, kineska vlada klasificirala je Izrael kao zonu visokog rizika (crvena kategorija) i zabranila bilo kakva nova kineska ulaganja u Izrael - navodi se u pismu fonda.
Dalje se navodi da, sve dok je ovo ograničenje na snazi, transakcija nije izvediva te da "ne postoji praktična operativna mogućnost za izvršenje opcije".
<h2>Finansijski gubici i geopolitička pozadina</h2>
Osim vladine zabrane ulaganja, "Ballet Vision" ističe da je tvornica "Hanita Lenses" pretrpjela značajne operativne gubitke. Liu Jusiao, direktor fonda i izvršni direktor fabrike, izjavio je da je kompanija u periodu od tri godine zabilježila gubitke od oko 15 miliona dolara, uz dug od 4 miliona dolara, što je dovelo do ozbiljnih finansijskih problema.
Ovi događaji dolaze u trenutku kada se odnosi između Kine i Izraela dodatno pogoršavaju zbog pitanja Tajvana. Tajvan se, naime, okrenuo Izraelu radi povećane vojne saradnje.
Kina je već upozorila Izrael da ne pruža vojnu ekspertizu i tehnologiju Tajvanu pod krinkom civilnih programa. Prema izvještajima, Tel Aviv pomaže Tajpeju u integraciji elemenata svojih sistema "Green Pine" i "Arrow" u svrhu razvoja raketnog sistema "Tian Gong-4", koji će biti dio tajvanske mreže protuzračne odbrane.
Ova vojna saradnja odvija se uprkos stalnim upozorenjima Pekinga da neće tolerisati izraelske veze s otokom koji smatra svojom odmetnutom provincijom. S druge strane, administracija Tajvana nastoji produbiti veze s Izraelom te se suzdržala od osude izraelskih akcija u Pojasu Gaze.

Kina zabranila sva nova ulaganja u Izrael, označili državu kao "crvenu zonu"

Izraelska vojska izvela je danas vazdušne udare širom Pojasa Gaze, nakon što su palestinski militanti noćas otvorili vatru na izraelske snage i ranili jednog vojnika, saopštila je izraelska vojska, prenosi Njujork tajms.
Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, u udarima je poginuo najmanje 21 Palestinac, među kojima nekoliko djece, žena i jedan medicinski radnik Crvenog polumjeseca, koji je pokušao da pomogne ranjenima u Kan Junisu. U napadima je ranjeno najmanje 38 osoba.
Izraelska vojska saopštila je da je u udarima eliminisala dvojicu visokih komandanata palestinskih grupa - komandanta Sjeverne brigade Islamskog džihada u Gazi Alija Razijana, odgovornog za držanje izraelskih talaca i koordinaciju napada sa Hamasom i komandira voda koji je učestvovao u napadima 7. oktobra 2023. i u kasnijim sukobima Bilala Abu Asija.
Vojska je izrazila žaljenje zbog eventualne štete civilima i navela da su preduzete mjere za minimiziranje žrtava među civilima, uključujući upotrebu preciznog naoružanja i nadzora.
Incident se dogodio u sjevernom dijelu Gaze, istočno od Žute linije, granice između izraelskog i Hamasovog područja, gdje su izraelske snage izvodile rutinske operacije.
Izrael optužuje militante za "očigledno kršenje" krhkog primirja koje je na snazi od 10. oktobra 2025. Hamas je odbacio optužbe i izraelske udare nazvao "namernim sabotažama napora za učvršćivanje primirja", optužujući Izrael za nastavak agresije.
Udarima je prethodilo ponovno otvaranje prelaza Rafa prije dva dana, što je omogućilo ograničeno kretanje pacijenata na liječenje u inostranstvo i povratak Palestinaca u Gazu, ali sa dugim čekanjima, oduzimanjem stvari i ispitivanjima.
Danas je evakuacija pacijenata obustavljena.
Od stupanja primirja na snagu, izraelske snage ubile su više od 550 Palestinaca, dok su tri izraelska vojnika poginula u Gazi.

Izraelska vojska ubila 21 Palestinca: Među njima djeca, žena, medicinski radnik

Zvanični i nezvanični portparoli Izraela su u režimu „kontrole štete“ nakon što je prošle nedjelje jedan visoki vojni zvaničnik priznao da Izrael prihvata broj ubijenih koji objavljuje Ministarstvo zdravlja Gaze, a koji trenutno iznosi više od 70.000.
Ovo dolazi nakon dvije godine tokom kojih su Izrael i njegovi pristalice koristili svaku priliku da ospore i umanje brojke Ministarstva zdravlja, tvrdeći da su preuveličane ili da ih je izmislio Hamas.
Ta prestižna lista osporavalaca uključuje portparole izraelske vlade i vojske, tadašnjeg predsjednika SAD Džo Bajdena, Kongres SAD, direktora Anti-Defamation League (ADL) Džonatana Grinblata, Američko izraelski komitet za javne poslove (AIPAC) i brojne analitičare u uticajnim think-tank institucijama i centrima za politiku.
Veću kredibilnost njihovim poricanjima davali su i istaknuti mediji širom sveta koji su često opisivali Ministarstvo zdravlja Gaze kao „pod Hamasom“, čime su čitaoce i gledaoce podsticali da brojeve poginulih posmatraju sa sumnjom, piše u analizi za Gardijan Ben Reif, zamjenik urednika magazina +972.
U stvari, pouzdanost zvaničnog broja poginulih nikada nije trebalo dovoditi u pitanje.
Prvo, UN je nezavisno verifikovao tačnost podataka Ministarstva zdravlja nakon svake od prethodnih izraelskih bombardovanja Gaze još od 2008.
Drugo, podaci koje je Ministarstvo zdravlja objavljivalo od 7. oktobra su izuzetno detaljni: uključuju puno ime, datum rođenja, pol i broj lične karte svih žrtava čije su smrti potvrđene bilo u bolničkim mrtvačnicama, bilo od strane njihovih porodica.
Naravno, greške su se dešavale usred intenziteta izraelskog napada koji je praktično uništio čitav zdravstveni sistem Gaze, ali one su bile izuzetno rijetke i brzo ispravljene: Skaj Njuz je prošle godine otkrio da je broj unosa u listi poginulih sa nedostajućim ili nevažećim brojem lične karte pao sa 2.769 početkom aprila na samo 313 krajem jula.
Još u januaru 2024, moj kolega Juval Abraham je izvijestio da su izraelske vojne obavještajne agencije čak nadgledale osoblje Ministarstva zdravlja u Gazi kako bi provjerile tačnost njihovih podataka. Nakon što su utvrdile da su podaci tačni, počele su da ih koriste u internim obavještajnim izveštajima.
- U svakom statusnom brifingu, kada se svi međusobno informišu o dešavanjima, postoji slajd koji prikazuje trenutni broj civila ubijenih u Gazi. I to se gotovo isključivo zasniva na podacima Ministarstva zdravlja pod Hamasom - rekao je izvor iz obavještajne službe.
Ipak, poricanja su se nastavila, pune dvije godine. Čak i sada, izraelska vojska je brzo reagovala nakon prošlonedjeljnih izvještaja tvrdeći da „objavljeni detalji ne odražavaju zvanične podatke IDF-a“ – uprkos tome što su izraelski mediji jasno naveli da im je to rečeno od strane visokog zvaničnika na privatnom brifingu.
Dakle, da li ćemo sada vidjeti talas priznanja grešaka, ili makar trunku samopregleda, od svih onih koji su širili tezu da se broju poginulih ne može vjerovati?
Ne oslanjajte se na to. Zapravo, neki od njih već djeluju kao da pomjeraju ciljeve, tvrdeći da, iako je ukupan broj poginulih od 70.000 možda tačan, ono što zaista znači jeste odnos civila i boraca među njima, za koji oni tvrde da je relativno nizak u urbanom ratu.
Tokom rata, izraelski lideri su citirali odnos civilnih žrtava kao nizak kao 1:1, ili, u novije vrijeme, 1,5:1, a sada tvrde da borci čine čak 25.000 od poginulih u Gazi. Ali i ove tvrdnje se raspadaju pod osnovnom provjerom.
Da biste razumjeli zašto, dovoljno je da razmotrite koga izraelska vojska definiše kao borca. Nakon invazije pojasa Gaze krajem 2023. vojska je počela da formira militarizovane zone koje je nazvala „zone ubijanja“ sa proizvoljnim i često nevidljivim granicama, unutar kojih bi automatski ubijali svakog Palestinca koji bi ušao, uključujući djecu i naknadno ih etiketirali kao teroriste.
(Ovo trenutno uključuje otprilike 60 odsto teritorije Gaze koju izraelska vojska i dalje drži uprkos primirju.)
A same vojne brojke to i dokazuju. Prošlog avgusta, magazin +972 (gdje sam zamjenik glavnog urednika) i Gardijan su objavili zajedničku istragu koja je otkrila postojanje klasifikovane izraelske obavještajne baze podataka koja održava ažurirane informacije o statusu svakog Palestinca u Gazi za kojeg Izrael, kombinacijom masovnog nadzora i algoritama vještačke inteligencije, sumnja da pripada Hamasa ili islamskoj džihadskoj organizacije.
Prema podacima koje smo dobili iz ove baze u maju prošle godine, Izrael je ubio manje od 9.000 boraca u trenutku kada je ukupan broj poginulih po podacima Ministarstva zdravlja iznosio 53.000.
Dakle, baza je pokazivala da su civili činili 83 odsto poginulih u Gazi što ukazuje na odnos civilnih žrtava sa malim paralelama u modernom ratovanju, a što dodatno potvrđuje optužbe UN-a, organizacija za ljudska prava i vodećih stručnjaka za genocid da Izrael vrši genocid. (Vojska je u odgovoru izjavila da „brojke prikazane u članku nijesu tačne“, ali nije osporila postojanje baze niti precizirala koje podatke osporava.)
A to je ako se oslanjamo na podatke Ministarstva zdravlja, koji ne uključuju otprilike 10.000 tijela za koja se još smatra da su ispod ruševina, niti uključuju „neposredne“ smrti od gladi, bolesti, hipotermije i izlečivih zdravstvenih stanja, koje često premašuju „direktne“ smrti u ratnim zonama.
Zapravo, različite naučne studije sprovedene tokom rata procjenjuju da je stvarni broj poginulih uslijed izraelskog napada možda značajno prešao 100.000.
Iako nećemo sa sigurnošću znati koliko je stvarno poginulo od 7. oktobra dok Izrael ne prestane da bombarduje Gazu i dok lokalni i međunarodni mediji ne budu mogli slobodno da izvještavaju širom pojasa, jedno je sigurno: klima poricanja podataka Ministarstva zdravlja omogućila je Izraelu da masovno ubija Palestince nekažnjeno.

Izrael priznao podatke Ministarstva zdravlja u Gazi: "Masovna ubistva bez kazne"

Bolnice u Gazi saopštile su da se broj stradalih u današnjim izraelskim napadima na Gazu popeo na 31, uključujući šestoro djece, što je jedan od najvećih brojeva smrtnih slučajeva od kada je postignut sporazum o prekidu borbi. Medicinski zvaničnici ranije su naveli da su izraelske rakete pogodile lokacije i na sjeveru i na jugu Gaze, uključujući stan u gradu Gazi i šatorski kamp u Han Junis.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Tijelo Šam Abu Hadajd, koji je ubijen u izraelskom napadu, donijeto je na sahranu u Khan Younis, u Pojasu Gaze, u subotu, 31. januara 2026.(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Napadi su se dogodili dan prije nego što su zvaničnici trebali ponovo otvoriti granični prijelaz s Egiptom u Rafahu, najjužnijem gradu Gaze. Bolnica Al-Šifa saopštila je da je u napadu na stambenu zgradu u gradu Gazi u subotu ujutro ubijeno troje djece, zajedno s njihovom tetkom i bakom. Bolnica je dodala da je majka djece preživjela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Israel Palestinians"> </figure>  Bolnica Naser saopštila je da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je poginulo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi. U međuvremenu, u napadu na policijsku stanicu ubijeno je najmanje 11 policajaca, uključujući četiri policajke, zajedno sa zatvorenicima koji su bili držani u stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb" data-rendition-name="original" width="7991" height="5327" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinci traže tijela i preživjele među ruševinama policijske stanice nakon što je meta izraelskog vojnog udara u gradu Gazi, u subotu, 31. januara 2026. (Photo: AP photo/Jehad Alshrafi)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio je na 31. Od stupanja na snagu primirja između Hamasa i Izraela, postignutog uz posredovanje SAD-a, palestinsko Ministarstvo zdravstva u Gazi saopštilo je da je u izraelskim napadima ubijeno više od 500 Palestinaca, većinom civila, a najmanje 1.412 je povrijeđeno. Novinari koji djeluju u Pojasu Gaze izvještavaju da u enklavi vlada panika i strah te da ljudi ne razumiju šta se dešava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinski muškarac gleda svog konja nakon što je ubijen u izraelskom napadu u Han Junisu, u južnom dijelu Pojasa Gaze, u subotu, 31. januara 2026. AP Photo/Abdel Kareem Hana)(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

(FOTO) Primirje koje ništa ne znači: Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio na 31, pogođena policijska stanica

U napadima izraelskih snaga na Pojas Gaze rano jutros ubijeno je najmanje 12 Palestinaca, saopštile su bolnice u palestinskoj enklavi.
Kako prenosi AP, to se događa dok primirje postignuto u oktobru i dalje traje, a vlasti se pripremaju za otvaranje prelaza Rafa.
Zvaničnici bolnica koje su primile tijela stradalih kazali su da su napadi pogodili lokacije na sjeveru i jugu Gaze, uključujući jednu stambenu zgradu u gradu Gazi i šator u Kan Junisu.
Bolnica Šifa saopštila je da je u jutrošnjem napadu na grad Gazu poginula majka, troje djece i jedan njihov rođak.
Iz bolnice Naser kazali su da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je stradalo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi.
Napadi su se dogodili dan prije planiranog otvaranja graničnog prelaza u najjužnijem gradu Gaze, što je podsjetnik da broj poginulih i dalje raste, iako se sporazum o prekidu vatre postepeno pomjera ka primjeni.
Svi granični prelazi tog područja zatvoreni su od početka rata, a Palestinci prelaz Rafa sa Egiptom vide kao spas za desetine hiljada ljudi kojima je potrebno liječenje van teritorije, gdje je većina medicinske infrastrukture uništena.

Najmanje 12 osoba ubijeno u Gazi

Komandant Hamasovog bataljona Istočni Rafah zarobljen je danas nakon pokušaja bjekstva iz tunela u južnom Pojasu Gaze, javlja Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je saopštila da je on bio među osam Hamasovih operativaca koji su izašli iz tunela tokom noći i bili meta vazdušnih napada.
Ranije je izraelska vojska saopštila da su najmanje trojica pripadnika Hamasa ubijena u vazdušnom napadu.
- Nakon izviđanja tog područja, jedan od terorista je uhapšen dok je pokušavao da pobjegne i sakrije se - navodi izraelska vojska, dodajući da je on „ključni komandant“ u Hamasovom bataljonu Istočni Rafah.
Međutim, snimci objavljeni na internetu navodno pokazuju da je komandanta Hamasa zapravo zarobila oružana grupa Abu Šabab, koja se bori protiv Hamasa i bazirana je u oblasti Rafe.
Nakon toga, on je predat vojsci Izraela, čije trupe nastavljaju da pretražuju područje.

Izrael zarobio komandanta jednog Hamasovog bataljona

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Sud mrcvari intelektualce koji su se pobunili tokom dodjele Trinaestojulske nagrade, ne bi li ih zaplašio i naveo da odustanu od kritika, a sutkinja Dragović je imala i dovoljno vremena i saznanja da odbaci prijavu i time pokaže da nije sklona političkom pritisku — rekao je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E član Bošnjačkog demokratskog pokreta, dr Bejto Šahmanović.
U Sudu za prekršaje održana su dva ročišta protiv dr Bejta Šahmanovića, člana Bošnjačkog demokratskog pokreta, i penzionerke Ljiljane Vujošević, po prijavi policije zbog događaja na protestu prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore i, kako je ocijenjeno, piscu bez knjige za koju je dobio priznanje. Njih dvoje su se prvi našli pred sudom od ukupno 35 osoba protiv kojih je policija podnijela prekršajne prijave.
Šahmanović navodi da se pred sudom našao po prijavi policije, na osnovu člana 12 Zakona o javnom redu i miru, zajedno sa još 34 građanina, te da je, kako kaže, počastvovan jer je riječ o grupi ljudi koju čine ljekari, arhitekte, režiseri i profesori.
— Igrom slučaja desilo se da budem prvi među procesuiranima. Ugođaj uopšte nije prijatan, jer ja za 35 godina imam jednu saobraćajnu prijavu i smatram se normalnim građaninom koji poštuje zakone ove države. Nije prijatno nalaziti se u hodniku suda i čekati suđenje — kazao je Šahmanović.
On tvrdi da se policajci — svjedoci nijesu pojavili na pretresu, izbjegavajući suočavanje sa optuženima, sa namjerom, kako smatra, da se čitav proces što više odugovlači.
Podsjetio je da dolazi iz porodice u kojoj je majka diplomirani pravnik, otac kardiolog, sestra specijalista interne medicine, brat na specijalizaciji interne medicine, dok je i sam, kako je naveo, na specijalizaciji iz radiologije.
— Na osnovu porodične reputacije jasno vam je o kakvom se „kriminalcu“ radi, a uzimajući u obzir i biografije ostalih ljudi protiv kojih se vodi ovaj postupak, mogu slobodno reći da je ovo najškolovanija organizovana kriminalna grupa — zaključio je Šahmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmVOcl07nIUs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

Na dopler krvnih sudova u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u Podgorici pacijenti čekaju pola godine, što potvrđuje i uput izabranog doktora za ovu dijagnostiku u Centru za radiološku dijagnostiku u ovoj zdravstvenoj ustanovi, piše Dan.&nbsp;
- Usred zime, preglede zakazuju za ljeto. Znači da treba da čekate da se promijene tri godišnja doba dok dođete do specijaliste - kaže pacijent.
Na sajtu KCCG ne mogu se pronaći liste čekanja za ultrazvučna i druga snimanja u Centru za radiološku dijagnostiku.

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

Poslanici Skupštine raspravljaće na vanrednoj sjednici u ponedjeljak o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad, a kojima se garantuje neradna nedjelja.
Par dana nakon ove inicijative, stigao je prijedlog i od predsjednika Jakova Milatovića koji je podnio Skupštini prijedlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, javlja TVCG.
O ovom prijedlogu Milatovića raspravljaće skupštinski Ustavni odbor na sjednici koja još uvijek nije zakazana, prenosi portal RTCG.

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Tag: izrael