Od početka rata u Pojasu Gaze, Izrael je potrošio desetine milijardi dolara na vojne operacije koje su ostavile razorne posljedice po palestinsku teritoriju i predstavljaju značajan teret za izraelsku ekonomiju.
Prema procjenama, ukupna ekonomska šteta rata iznosi oko 112 milijardi dolara. Bivši vojni ekonomski savjetnik izraelske vojske, Gil Pinhas, procijenio je početkom 2025. godine da je rat Izrael koštao oko 48 milijardi dolara.
Istovremeno, Filip Lazarini, šef UNRWA-e, naveo je da je tokom pojedinih faza sukoba u prosjeku dnevno stradalo oko 100 Palestinaca.
Precizni podaci o iznosu potrošenom isključivo na municiju nijesu javno dostupni, što je uobičajena praksa kada su u pitanju vojni budžeti. Pinhas je naveo da je Izrael od početka rata izdvojio 108 milijardi dolara za municiju i naoružanje, iako sav nabavljeni materijal nije iskorišćen.
Dio troškova odnosi se i na nabavku oružja od domaćih proizvođača, što je ublažilo negativne posljedice rata po izraelsku ekonomiju kroz podsticanje vojne industrije.
Značajan dio ukupnih troškova povezan je sa mobilizacijom velikog broja vojnika. Od oko 465.000 izraelskih rezervista, više od 300.000 bilo je raspoređeno tokom prve godine rata, uz dodatnih 170.000 aktivnih vojnika.
Prema podacima izraelskog Ministarstva finansija, oko 22,3 milijarde dolara potrošeno je samo na rezervne snage, dok su troškovi održavanja stalne vojske u 2025. godini procijenjeni na 4,9 milijardi dolara.
Prema izvještaju Univerziteta Braun o troškovima ratova za 2025. godinu, od 7. oktobra 2023. godine Sjedinjene Američke Države pružile su Izraelu oko 21,7 milijardi dolara vojne pomoći.
Uz to, američke operacije podrške Izraelu u Jemenu, Iranu i širem regionu koštale su između 9,65 i 12,07 milijardi dolara, čime se ukupna američka izdvajanja povećavaju na između 31,35 i 33,77 milijardi dolara.
Dok vojni troškovi nastavljaju da rastu, procjene obnove razorene teritorije takođe su izuzetno visoke. Prema podacima Ujedinjenih nacija, obnova Pojasa Gaze mogla bi koštati oko 70 milijardi dolara i trajati decenijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Drugi američki nosač aviona kreće se prema Bliskom istoku, dok Vašington nastavlja vršiti pritisak na Iran zbog njegovog vojnog programa i nedavnog smrtonosnog obračuna s demonstrantima.
USS Džerald R. Ford, najveći ratni brod na svijetu, u srijedu je nakratko emitovao svoju lokaciju koja je pokazivala da se nalazi kod atlantske obale Maroka.
Tokom 48 minuta, koliko su podaci o njegovoj lokaciji bili javni, činilo se da se brod kreće prema Sredozemnom moru.
Međutim, nosač još nije viđen kako prolazi kroz Gibraltarski moreuz u Sredozemlje, a avion koji operira s njega uočen je u četvrtak kako se vraća u Atlantik.
Američki i iranski zvaničnici sastali su se u utorak na drugoj rundi razgovora, pri čemu je, prema izvještajima, postignut napredak među pregovaračima u Švajcarskoj. Predsjednik Amerike Donald Tramp izjavio je u četvrtak da će svijet saznati u narednih, vjerovatno, 10 dana hoće li SAD postići dogovor s Iranom ili preduzeti vojnu akciju.
U ponedjeljak je BiBiSi verifaj (BBC Verify) identifikovao još jedan nosač aviona USS Abraham Linkoln na satelitskim snimcima snimljenim u subotu kod obale Omana, oko 700 kilometara od Irana.
Dolazak dva od ukupno 11 nosača aviona kojima raspolaže američka mornarica dodatno pojašnjava ono što znamo o vojnom jačanju na Bliskom istoku tokom proteklih nekoliko sedmica, gdje je BiBiSi verifaj pratio povećano prisustvo razarača, borbenih brodova i borbenih aviona.
I Džerald R. Ford i Abraham Linkoln predvode udarne grupe s nekoliko razarača naoružanih vođenim projektilima. Njima upravlja više od 5.600 članova posade i nose desetine letilica.
USS Džerald R. Ford je u srijedu u 12:30 po GMT-u po prvi put u 2026. godini uključio automatski identifikacijski sistem za praćenje brodova (AIS). Nosač je emitovao svoju lokaciju, vidljivu na veb-stranici za praćenje brodova MarineTraffic do 13:18 i plovio je u pravcu Sredozemnog mora.
Međutim, transportni avion pridružen nosaču, koji je u srijedu sletio u Španiju, praćen je oko 13:00 u četvrtak kako leti prema području gdje je nosač aviona uočen.
Pojavljivanje Džeralda R. Forda uslijedilo je nakon što je BiBiSi verifaj identifikovao Abraham Linkoln u Arapskom moru, oko 240 kilometara od obale Omana, na javno dostupnim snimcima koje su u subotu zabilježili evropski sateliti Sentinel-2.
Abraham Linkoln nije viđen otkako je, prema izvještajima, ušao u regiju u januaru, ali se kretao otvorenim morem gdje je satelitsko pokrivanje ograničeno. Vojna sredstva na kopnu vidljivija su i češće se bilježe na satelitskim snimcima.
BiBiSi verifaj je sada pratio 12 američkih brodova na Bliskom istoku: Abraham Linloln, nuklearni nosač aviona klase Nimitz, koji zajedno s tri razarača klase Arlej Burk čini udarnu grupu nosača; zatim još dva razarača sposobna za izvođenje dalekometnih raketnih udara te tri specijalizovana broda za borbe u blizini obale, koji su trenutno stacionirani u pomorskoj bazi u Bahreinu u Zalivu. Dva druga razarača viđena su u istočnom Sredozemlju u blizini američke baze Suda Bej, a još jedan u Crvenom moru.

Bliski istok pod lupom: Viđen drugi američki nosač aviona, rok od 10 dana za dogovor s Iranom

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu govorio je na vojnoj ceremoniji u zemlji gdje je ponovio prijetnje upućene Iranu.
Netanjahu je upozorio da bi svaka, kako ističe, agresija iz Irana izazvala posljedice koje prevazilaze ono što njegovo rukovodstvo može očekivati.
- Djelujemo u bliskoj koordinaciji s našim velikim saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama. Jasno sam svom prijatelju predsjedniku (Donaldu) Trampu stavio do znanja principe koji, po mišljenju Izraela, trebaju voditi sve pregovore s Iranom. Spremni smo za svaki scenario. I jedno je sigurno: ako i naprave grešku i napadnu nas, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti - naveo je Netanjahu.
Njegove izjave uslijedile su nakon upozorenja portparolke Bijele kuće Kerolajn Levit, koja je navela da postoje brojni razlozi koji bi mogli opravdati vojnu akciju protiv Irana, pozivajući Teheran da postigne sporazum s američkim predsjednikom.
U međuvremenu, SAD su rasporedile dodatne vojne snage u blizini Irana, uključujući ratne brodove, borbene avione i avione za dopunjavanje goriva u vazduhu. Vašington je naredio i slanje drugog nosača aviona u regiju, dok je nosač USS Abraham Lincoln sa gotovo 80 letilica pozicioniran oko 700 kilometara od iranske obale, prema satelitskim snimcima.
Teheran je istovremeno nastojao demonstrirati vlastitu vojnu moć. Korpus islamske revolucionarne garde održao je ratne vježbe u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom. Iranski političari su više puta zaprijetili blokadom tog pomorskog prolaza u slučaju sukoba.

Netanjahu ponovo prijeti Iranu: Ako naprave grešku, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti

Snažno osuđujemo jednostrane izraelske odluke i mjere usmjerene na proširenje nezakonitog prisustva Izraela na Zapadnoj obali, piše, između ostalog, u izjavi za medije o najnovijim odlukama Izraela u vezi sa okupiranom Zapadnom obalom, koje je potpisalo više od 90 država i iznijelo je stav u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njuroku
&nbsp;Dodaje se da su takve odluke &nbsp;u suprotnosti sa obavezama Izraela prema međunarodnom pravu i moraju se odmah poništiti. U tom pogledu naglašavamo naše snažno protivljenje bilo kom obliku aneksije.
Izjavu je medijima dostavila Ambasada Države Palestine u Crnoj Gori. U nastavku izjave stoji da ponavljaju svoje odbacivanje svih mjera koje imaju za cilj promjenu demografskog sastava, karaktera i statusa palestinske teritorije okupirane od 1967. godine, uključujući Istočni Jerusalim.
- Takve mjere krše međunarodno pravo, potkopavaju tekuće napore za mir i stabilnost u regionu, protive se Sveobuhvatnom planu i ugrožavaju izglede za postizanje mirovnog sporazuma kojim bi se okončao sukob. Reafirmišemo našu posvećenost, izraženu u Njujorškoj deklaraciji, da preduzmemo konkretne mjere u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija, kao i Savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde od 19. jula 2024. godine, kako bismo pomogli u ostvarivanju prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje i suprotstavili se politici ilegalnih naselja na okupiranoj palestinskoj teritoriji, uključujući Istočni Jerusalim, te politikama i prijetnjama prisilnog raseljavanja i aneksije - navodi se u izjavi.
Ponavljaju da pravedan i trajan mir, zasnovan na relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija, madridskim principima, uključujući princip „zemlja za mir", te Arapskoj mirovnoj inicijativi — koji podrazumijeva okončanje izraelske okupacije započete 1967. godine i sprovođenje rješenja o dvije države, gdje dvije demokratske države, nezavisna i suverena Palestina i Izrael, žive rame uz rame u miru i bezbjednosti, unutar svojih sigurnih i međunarodno priznatih granica na osnovu linija iz 1967. godine, uključujući i pitanje Jerusalima — ostaje jedini put za osiguranje bezbjednosti i stabilnosti u regionu.
Izjava u ime: Alžira, Andore, Australije, Austrije, Bahreina, Bangladeša, Bjelorusije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Bruneja Darusalama, Čada, Crne Gore, Kanade, Kine, Kolumbije, Kube, Kipra, Demokratske Narodne Republike Koreje, Danske, Džibutija, Egipta, El Salvadora, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Gvajane, Islanda, Indonezije, Irske, Italije, Japana, Jordana, Kuvajta, Kirgistana, Letonije, Libana, Liberije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malezije, Maldiva, Malte, Mauritanije, Mauricijusa, Meksika, Maroka, Mozambika, Namibije, Nizozemske, Novog Zelanda, Norveške, Omana, Pakistana, Poljske, Portugala, Katara, Republike Koreje, Ruske Federacije, San Marina, Sao Tomea i Principa, Saudijske Arabije, Senegala, Slovačke, Slovenije, Somalije, Južne Afrike, Španije, Sudana, Švedske, Švajcarske, Sirije, Tadžikistana, Gambije, Turske, Ugande, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ujedinjene Republike Tanzanije, Ujedinjenog Kraljevstva, Urugvaja, Vanuatua, Venecuele, Jemena, Zimbabvea, Lige arapskih država, Organizacije islamske saradnje i Evropske unije.

Više od 90 država osudilo izraelske pretenzije na Zapadnu obalu, među njima i Crna Gora

Četiri libanska državljana ubijena su u ponedjeljak ujutro u napadu dronom koji su izvele izraelske snage, u blizini sirijske granice.
Libanska Nacionalna novinska agencija javila je da je izraelski dron ciljao automobil na libansko-sirijskoj granici, pritom ubivši četiri osobe u njemu.
U povezanom incidentu, izraelske snage su u zoru izvršile raciju na periferiji gradova Aita al-Shaab i Ramiya u okrugu Bint Jbeil na jugu Libana. Postavili su i eksploziv u kuću i detonirali ga, potpuno je uništivši.
Takođe jutros, izraelski dron je izveo vazdušni napad s nekoliko projektila ciljajući dva vozila u gradu Haninu, blizu Bint Jbeila. Vozila su zapaljena, a jedna osoba je ranjena, prenosi palestinska novinska agencija WAFA.

U izraelskom napadu na istoku Libana četvoro ubijenih

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu tokom sastanka u Mar-a-Lagu u decembru da će podržati izraelske udare na iranski program balističkih projektila ukoliko se ne postigne dogovor između Vašingtona i Teherana, tvrde dva izvora upoznata s tim pitanjem za SiBiEs njuz (CBS News).
Dva mjeseca kasnije, SiBiEs njuz saznaje da su unutar američke vojske i obavještajne zajednice počele interne rasprave o mogućnosti podrške novom krugu izraelskih udara na Iran.
Američka razmatranja fokusirana su manje na to da li Izrael može djelovati, a više na to kako bi Sjedinjene Američke Države (SAD) mogle pomoći, uključujući osiguravanje dopune goriva u vazduhu za izraelske avione, kao i delikatno pitanje osiguravanja dozvola za prelet od zemalja koje se nalaze na potencijalnoj ruti napada.
Još nije jasno koje bi zemlje dale dozvolu za prelet kako bi SAD mogle dopuniti gorivo izraelskim avionima. Jordan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati javno su izjavili da neće dozvoliti korištenje svog vazdušnog prostora za bilo kakve napade na Iran, niti za iranske napade na bilo koju drugu zemlju.
<h2>Gomilanje vojne sile na Bliskom istoku</h2>
Ovi razgovori unutar američkog sigurnosnog aparata poklapaju se s vidljivom demonstracijom sile Sjedinjenih Država prema Iranu. SiBiEs njuz je u četvrtak izvijestio da će drugi američki nosač aviona, USS "Gerald R. Ford", zajedno sa svojom flotilom ratnih brodova, biti poslan na Bliski istok, pridružujući se već značajnom američkom prisustvu u regiji.
Zvaničnici navode da se očekuje preraspodjela udarne grupe nosača iz Kariba, što bi postavilo ogromnu vatrenu moć u domet Irana u trenutku povišenih tenzija. Tramp je u petak u Bijeloj kući ovo raspoređivanje nazvao "razumnim osiguranjem" u slučaju da pregovori propadnu.
Sve ovo događa se dok Trampova administracija nastavlja pregovore s Teheranom o nuklearnom programu. Izraelski premijer i dalje je otvoreno skeptičan prema diplomatiji s Iranom, te je insistirao da bilo kakav sporazum mora uključivati ograničenja na balističke rakete i finansiranje proksija u regiji, pitanja koja bi proširila dogovor izvan samog nuklearnog programa.
SAD i Iran bi trebalo održati drugu rundu nuklearnih pregovora u Ženevi u utorak u pokušaju da se postigne dogovor koji bi spriječio rat. Iranski državni mediji izvještavaju da su ministar vanjskih poslova Abas Arakči i njegova delegacija na putu za Ženevu.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u nedjelju da je "jasno stavio do znanja da preferira diplomatiju", te potvrdio da američki izaslanik Stiv Viktof i Džared Kušner putuju na "važne sastanke" s iranskim predstavnicima.
- Vidjećemo kako će to ispasti - dodao je Rubio.

Šta planira Vašington: Tramp obećao Netanjahuu podršku za vojne udare na Iran ako pregovori propadnu

Verbalni napad američkog predsjednika Donalda Trampa na izraelskog predsjednika Isaka Hercoga u vezi s pomilovanjem premijera Benjamina Netanjahua izazvao je napetosti u Izraelu, prenosi agencija dpa.
Podsjetimo, Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da bi se Hercog trebao “sramiti” jer još nije pomilovao izraelskog premijera, koji je optužen za korupciju. Rekao je i da je Netanjahu postigao izvanredne stvari tokom ratnog razdoblja.
<h2>Netanjahu u novembru podnio zahtjev za pomilovanjem</h2>
Kabinet izraelskog predsjednika potom je pojasnio da Hercog još nije donio odluku o pomilovanju, suprotno Trampovom prikazu situacije. Zahtjev, koji je Netanjahu podnio u novembru, još uvijek razmatra ministarstvo pravosuđa u skladu s utvrđenim postupcima.
Tek nakon završetka tog procesa Hercog će razmotriti zahtjev “u skladu sa zakonom, u najboljem interesu Izraela, vođen vlastitom savješću i bez ikakva vanjskog ili unutrašnjeg pritiska”, stoji u saopštenju iz njegovog kabineta.
- Hercog duboko cijeni Trampovu podršku jevrejskoj državi, ali Izrael je suverena država kojom upravlja načelo vladavine prava - navodi se u saopštenju.
Nedugo prije Trampovog napada na Hercoga američki predsjednik sastao se s Netanjahuom u Bijeloj kući. Kako prenose mediji, Hercogov kabinet zatražio je pojašnjenja o tome je li Netanjahu podstakao Trampa na njegove izjave protiv izraelskog predsjednika.

Trampova izjava izazvala napetosti u Izraelu

Izrael se pridružio „Komitetu za mir“, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa, objavio je juče premijer Benjamin Netanijahu tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastao sa Trampom i državnim sekretarom Markom Rubiom, piše Reuters.
Nakon sastanka sa Rubiom, objavljeni su snimci Netanijahuovog potpisivanja dokumenta o pristupanju Izraela komitetu. Netanijahu je kasnije na društvenoj mreži X potvrdio da je „potpisao pristupanje Izraela kao član Komiteta za mir". Nakon toga, sa Trampom je razgovarao o Iranu.
Komitet je rezolucijom Savieta bezbiednosti UN, usvojenom sredinom novembra, ovlašćen da uspostavi međunarodne stabilizacione snage u Gazi. Krhko primirje je počelo u regionu u oktobru prema Trampovom planu, koji su potpisali Izrael i palestinska militantna grupa Hamas.
Prema ovom planu, komitet je trebalo da nadgleda privremenu administraciju u Gazi. Tramp je potom objavio da će se komitet, kojim predsiedava, proširiti kako bi se bavio globalnim sukobima. Prvi sastanak komiteta biće održan 19. februara u Vašingtonu, a tema će biti rekonstrukcija Gaze.
Mnogi stručnjaci za ljudska prava nazvali su Trampovo vođstvo u odboru zaduženom za upravljanje stranom teritorijom sličnim kolonijalnoj strukturi. Očekuje se da će članstvo Izraela izazvati dalje kritike jer ne uključuje Palestince.
Zemlje su oprezno reagovale na Trampov poziv da se pridruži odboru, koji je pokrenut krajem januara. Mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost da bi odbor mogao da potkopa autoritet Ujedinjenih nacija. Dok su se neki od bliskoistočnih saveznika Vašingtona pridružili, mnogi tradicionalni zapadni saveznici su ostali po strani.
Primirje u Gazi je više puta kršeno, a najmanje 580 Palestinaca i četiri izraelska vojnika su ubijena od njegovog početka u oktobru, prema palestinskim i izraelskim podacima.
Sliedeća faza Trampovog plana za Gazu uključuje rješavanje složenih pitanja kao što su razoružanje Hamasa, što grupa dugo odbija da učini, dalje izraelsko povlačenje iz Gaze i raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga.
Više od 72.000 ljudi je ubijeno u izraelskim napadima na Gazu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Napad je izazvao krizu gladi i doveo do internog raseljavanja cjelokupnog stanovništva Pojasa Gaze.
Više stručnjaka za ljudska prava, naučnika i istraga UN navodi da je ovo genocid. Izrael svoje akcije naziva samoodbranom nakon napada militanata predvođenih Hamasom krajem 2023. godine, u kojima je ubijeno 1.200 ljudi i uzeto više od 250 talaca.

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopšteno je da će se u srijedu u Vašingtonu sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom kako bi razgovarali o Iranu.
- Premijer smatra da svi pregovori moraju uključivati ograničavanje balističkih projektila i okončanje podrške iranskoj osi - navodi se u kratkom saopštenju Netanjahuovog ureda.
Sjedinjene Američke Države i Iran održali su u petak indirektne razgovore u Omanu, koji su, čini se, vratili proces na početnu tačku kada je riječ o pristupu diskusiji o nuklearnom programu Teherana.
Tramp je više puta zaprijetio upotrebom sile kako bi natjerao Iran na postizanje sporazuma o nuklearnom programu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je novinarima u petak da se "nuklearni pregovori i rješavanje ključnih pitanja moraju odvijati u mirnoj atmosferi, bez tenzija i bez prijetnji".

Netanjahu će se u srijedu sastati s Trampom kako bi razgovarali o pregovorima u Iranu

Kineski investicijski fond otkrio je da je vlada u Pekingu uvela zabranu svih novih ulaganja u Izrael zbog rata u Gazi, označivši tu teritoriju kao područje visokog rizika.
Ova vijest pojavila se u izraelskim medijima usred sudske tužbe koju su podnijeli članovi Kibuca Hanita protiv kompanije "Ballet Vision", fonda pod kineskom kontrolom koji drži 80 posto udjela u fabrici "Hanita Lenses". Riječ je o tvornici intraokularnih leća smještenoj u sjevernom dijelu Izraela, u blizini granice s Libanom.
Izraelski naseljenici iz kibuca podnijeli su tužbu Okružnom sudu u Tel Avivu, tražeći približno 11 miliona dolara od kineskog fonda. Oni optužuju fond da nije iskoristio opciju kupovine preostalih dionica, kako je bilo predviđeno ranijim ugovorom.
Međutim, u odgovoru kompanije "Ballet Vision" priloženom uz tužbu, navodi se razlog zašto transakcija nije moguća. Naime, kineska vlada klasifikovala je Izrael kao "područje visokog rizika" ili "crvenu kategoriju" zbog situacije u regiji zapadne Azije, a posebno od 7. oktobra 2023. godine.
- Od izbijanja borbi, kineska vlada klasificirala je Izrael kao zonu visokog rizika (crvena kategorija) i zabranila bilo kakva nova kineska ulaganja u Izrael - navodi se u pismu fonda.
Dalje se navodi da, sve dok je ovo ograničenje na snazi, transakcija nije izvediva te da "ne postoji praktična operativna mogućnost za izvršenje opcije".
<h2>Finansijski gubici i geopolitička pozadina</h2>
Osim vladine zabrane ulaganja, "Ballet Vision" ističe da je tvornica "Hanita Lenses" pretrpjela značajne operativne gubitke. Liu Jusiao, direktor fonda i izvršni direktor fabrike, izjavio je da je kompanija u periodu od tri godine zabilježila gubitke od oko 15 miliona dolara, uz dug od 4 miliona dolara, što je dovelo do ozbiljnih finansijskih problema.
Ovi događaji dolaze u trenutku kada se odnosi između Kine i Izraela dodatno pogoršavaju zbog pitanja Tajvana. Tajvan se, naime, okrenuo Izraelu radi povećane vojne saradnje.
Kina je već upozorila Izrael da ne pruža vojnu ekspertizu i tehnologiju Tajvanu pod krinkom civilnih programa. Prema izvještajima, Tel Aviv pomaže Tajpeju u integraciji elemenata svojih sistema "Green Pine" i "Arrow" u svrhu razvoja raketnog sistema "Tian Gong-4", koji će biti dio tajvanske mreže protuzračne odbrane.
Ova vojna saradnja odvija se uprkos stalnim upozorenjima Pekinga da neće tolerisati izraelske veze s otokom koji smatra svojom odmetnutom provincijom. S druge strane, administracija Tajvana nastoji produbiti veze s Izraelom te se suzdržala od osude izraelskih akcija u Pojasu Gaze.

Kina zabranila sva nova ulaganja u Izrael, označili državu kao "crvenu zonu"

Film „Žalim te/Regretting You” (2025) zasnovan na istoimenom bestseleru biće prikazan u okviru revije „Ljubav na filmu” IX u ponedjeljak, 23. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.
U središtu ove drame nalaze se Morgan Grant (Allison Williams) i njena kćerka Klara (Mckenna Grace), koje se nakon iznenadne tragedije suočavaju s razarajućim otkrićem o izdaji unutar njihove porodice. Dok pokušavaju preboljeti gubitak i razjasniti nerazumijevanja, njihova priča postaje svjedočanstvo o snazi porodičnih veza, unutrašnjoj borbi i obnovi povjerenja. U filmu glavne uloge tumače Dejv Franko, Mejson Tems, Skot Istvud i Vila Ficdžerald.
Projekcija filma, kako se navodi u saopštenju, biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od pet eura dostupne su onlajn na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Projekcija filma „Žalim te” u poneđeljak u KIC-u

Američka vojska saopštila je u petak da je izvela još jedan smrtonosni napad na plovilo za koje se sumnja da je učestvovalo u krijumčarenju droge u istočnom dijelu Tihog okeana.
Južna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je na društvenim mrežama da se plovilo „kretalo poznatim rutama narko-trgovine u istočnom Pacifiku i bilo uključeno u operacije krijumčarenja droge“.&nbsp;
Navodi se da su u napadu poginule tri osobe. Na video-snimku, koji je priložen uz objavu, vidi se čamac koji pluta morem prije nego što ga zahvata plamen.
Napad izveden u petak povećao je broj poginulih u udarima administracije Donalda Trampa na navodna plovila povezana s trgovinom drogom na najmanje 148 osoba, u najmanje 43 napada sprovedena od početka septembra u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.
Tramp je izjavio da su Sjedinjene Američke Države u „oružanom sukobu“ s kartelima u Latinskoj Americi i opravdao napade kao nužnu eskalaciju s ciljem suzbijanja dotoka droge. Međutim, njegova administracija ponudila je malo dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o ubijanju „narkoterorista“.
Kritičari su doveli u pitanje ukupnu zakonitost ovih napada, kao i njihovu efikasnost, dijelom zato što se fentanil, koji stoji iza mnogih smrtonosnih predoziranja, u Sjedinjene Američke Države najčešće krijumčari kopnenim putem iz Meksika, gdje se proizvodi od hemikalija uvezenih iz Kine i Indije.
Napadi na plovila izazvali su i snažne kritike nakon otkrića da je vojska u naknadnom udaru usmrtila preživjele iz prvog napada na čamac. Administracija Donalda Trampa i brojni republikanski zakonodavci tvrdili su da je takva akcija bila zakonita i neophodna, dok su demokratski zakonodavci i pravni stručnjaci ocijenili da je riječ o ubistvima, pa čak i mogućem ratnom zločinu.

Američka vojska pogodila plovilo u istočnom Pacifiku, ubijena tri muškarca

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušaće u srijedu, u svojstvu osumnjičene, nekadašnju ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Anu Novaković-Đurović zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine, saznaje<a href="https://www.antenam.net/clanak/sdt-ce-kao-osunjicenu-saslusavati-novakovic-durovic"> Antena M</a>.
U SDT su, takođe u svojstvu osumnjičenih, pozvani i nekadašnji generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Goran Gorašević i nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović.
Iz SDT-a su odbili da potvrde ovu informaciju.
- Uvaženi, Specijalno državno tužilaštvo ne obavještava javnost o dokaznim radnjama koje preduzima ili planira da preduzme radi zaštite interesa postupka i obezbjeđenja svrhe ostvarivanja dokaznih radnji -odgovorio je, nakon dva dana, na upit Antene M specijalni tužilac i portparol Vukas Radonjić.
Krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
Nekoliko dana uoči akcije tadašnje Vlade Dritana Abazovića, Osnovni sud u Podgorici donio je rješenje kojim je podgoričkoj kompaniji dozvoljeno da u Mahali radi i proizvodi beton, obrađuje materijal, uključujući i šljunak koji ne potiče sa lokacije u Mahali ili iz Morače.
Ipak, Vlada je u akciju rušenja krenula četiri dana kasnije, 13. februara 2023. Abazović je tada optužio Montenegro Petrol da se bavi nelegalnim aktivnostima, optužujući ih za bahatost.
Advokat Martinović je tvrdio da se akcija vlasti i rušenje postrojenja sprovode bez bilo kakve odluke državnog organa, te da je nadležnom tužiocu podnio krivičnu prijavu nakon što je srušeno postrojenje Montenegro Petrola na Morači.
Ovo je bio i predmet televizijske debate na Radio-televiziji Crne Gore, u kojoj je Abazović obećao zastupniku Montenegro Petrola Nikoli Martinoviću da će dostaviti svu dokumentaciju u vezi sa rušenjem postrojenja za proizvodnju betona u Mahali.
Martinović je tada, četiri dana nakon emisije, 27. februara 2023, tražio da mu se kompletna dokumentacija dostavi poštom, u elektronskoj verziji ili ličnim preuzimanjem, akcentirajući odluku o rušenju i dokaze da je pravosnažna i prethodno uručena strankama. Kako je odgovor izostao, Martinović je novi dopis uputio još jednom.&nbsp;
- Kad god treba podsjećati na ispunjenje datog obećanja, očigledno postoji nerazumijevanje u poimanju vrijednosti date riječi kao izraza morala i časti. Za ozbiljne ljude i ovaj dopis je višak, zato nakon ovoga više neću pisati, jer je to očigledno uzaludno - naveo je Martinović u drugom dopisu Abazoviću iz marta 2023. godine. Abazović obećanje do danas nije ispunio.
<h2>Tužba</h2>
Naredne godine, u februaru 2024, pred Privrednim sudom počeo je proces po tužbi Montenegro Petrola zbog nezakonitog rušenja postrojenja, u kojoj kompanija od države traži da joj plati odštetu u iznosu od četiri miliona eura.
Montenegro Petrol tužio je državu jer su, uz veliku medijsku pažnju i prisustvo najviših državnih zvaničnika, 13. februara 2023. srušeni njegovi objekti za proizvodnju šljunka.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodila Novaković-Đurović, 7. februara 2023. predložilo je Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz rijeke Moraču i Cijevnu, tražeći hitno rušenje objekata.
Vlada je dva dana kasnije, na dan kada je vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje kojim se dozvoljava rad postrojenja Montenegro Petrola, razmotrila ovu informaciju i zadužila Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz Moraču i Cijevnu.
Ministarstvo je potom državnoj firmi Zaštita prostora Crne Gore, 12. februara, naložilo uklanjanje i rušenje objekata uz rijeke Moraču i Cijevnu, nalažući da se sa rušenjem počne odmah.
Montenegro Petrol podnio je tužbu Privrednom sudu u maju iste godine, u kojoj su istakli da je država postupala krajnje nesavjesno, da je mašinske elemente rušila na nepodoban način, uzrokujući nepotrebnu štetu. Umjesto rastavljanja mašinskih elemenata postrojenja, oni su uništeni bagerom.
U tužbi se navodi i da su građevinski objekti srušeni bez prethodnog omogućavanja vlasniku da stvari iz unutrašnjosti objekata ukloni, pa su tako uništeni informacioni sistemi i oprema u upravljačkim kućicama, koje su služile za upravljanje i kontrolu cjelokupnog postrojenja.
Ističe se i da za rušenje nije postojao bilo kakav zakonit akt.
- O aktivnosti rušenja izvijestili su svi mediji u Crnoj Gori, jer je rušenje poslužilo kao politička promocija Dritana Abazovića, Vladimira Jokovića i Ane Novaković-Đurović - navodi se, između ostalog, u tužbi.

Tag: izrael

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Bliski istok pod lupom: Viđen drugi američki nosač aviona, rok od 10 dana za dogovor s Iranom

Netanjahu ponovo prijeti Iranu: Ako naprave grešku, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti

Više od 90 država osudilo izraelske pretenzije na Zapadnu obalu, među njima i Crna Gora

U izraelskom napadu na istoku Libana četvoro ubijenih

Šta planira Vašington: Tramp obećao Netanjahuu podršku za vojne udare na Iran ako pregovori propadnu

Trampova izjava izazvala napetosti u Izraelu

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Netanjahu će se u srijedu sastati s Trampom kako bi razgovarali o pregovorima u Iranu

Kina zabranila sva nova ulaganja u Izrael, označili državu kao "crvenu zonu"

Projekcija filma „Žalim te” u poneđeljak u KIC-u

Američka vojska pogodila plovilo u istočnom Pacifiku, ubijena tri muškarca

SDT na saslušanje pozvalo Novaković-Đurović

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO