Zvanični i nezvanični portparoli Izraela su u režimu „kontrole štete“ nakon što je prošle nedjelje jedan visoki vojni zvaničnik priznao da Izrael prihvata broj ubijenih koji objavljuje Ministarstvo zdravlja Gaze, a koji trenutno iznosi više od 70.000.
Ovo dolazi nakon dvije godine tokom kojih su Izrael i njegovi pristalice koristili svaku priliku da ospore i umanje brojke Ministarstva zdravlja, tvrdeći da su preuveličane ili da ih je izmislio Hamas.
Ta prestižna lista osporavalaca uključuje portparole izraelske vlade i vojske, tadašnjeg predsjednika SAD Džo Bajdena, Kongres SAD, direktora Anti-Defamation League (ADL) Džonatana Grinblata, Američko izraelski komitet za javne poslove (AIPAC) i brojne analitičare u uticajnim think-tank institucijama i centrima za politiku.
Veću kredibilnost njihovim poricanjima davali su i istaknuti mediji širom sveta koji su često opisivali Ministarstvo zdravlja Gaze kao „pod Hamasom“, čime su čitaoce i gledaoce podsticali da brojeve poginulih posmatraju sa sumnjom, piše u analizi za Gardijan Ben Reif, zamjenik urednika magazina +972.
U stvari, pouzdanost zvaničnog broja poginulih nikada nije trebalo dovoditi u pitanje.
Prvo, UN je nezavisno verifikovao tačnost podataka Ministarstva zdravlja nakon svake od prethodnih izraelskih bombardovanja Gaze još od 2008.
Drugo, podaci koje je Ministarstvo zdravlja objavljivalo od 7. oktobra su izuzetno detaljni: uključuju puno ime, datum rođenja, pol i broj lične karte svih žrtava čije su smrti potvrđene bilo u bolničkim mrtvačnicama, bilo od strane njihovih porodica.
Naravno, greške su se dešavale usred intenziteta izraelskog napada koji je praktično uništio čitav zdravstveni sistem Gaze, ali one su bile izuzetno rijetke i brzo ispravljene: Skaj Njuz je prošle godine otkrio da je broj unosa u listi poginulih sa nedostajućim ili nevažećim brojem lične karte pao sa 2.769 početkom aprila na samo 313 krajem jula.
Još u januaru 2024, moj kolega Juval Abraham je izvijestio da su izraelske vojne obavještajne agencije čak nadgledale osoblje Ministarstva zdravlja u Gazi kako bi provjerile tačnost njihovih podataka. Nakon što su utvrdile da su podaci tačni, počele su da ih koriste u internim obavještajnim izveštajima.
- U svakom statusnom brifingu, kada se svi međusobno informišu o dešavanjima, postoji slajd koji prikazuje trenutni broj civila ubijenih u Gazi. I to se gotovo isključivo zasniva na podacima Ministarstva zdravlja pod Hamasom - rekao je izvor iz obavještajne službe.
Ipak, poricanja su se nastavila, pune dvije godine. Čak i sada, izraelska vojska je brzo reagovala nakon prošlonedjeljnih izvještaja tvrdeći da „objavljeni detalji ne odražavaju zvanične podatke IDF-a“ – uprkos tome što su izraelski mediji jasno naveli da im je to rečeno od strane visokog zvaničnika na privatnom brifingu.
Dakle, da li ćemo sada vidjeti talas priznanja grešaka, ili makar trunku samopregleda, od svih onih koji su širili tezu da se broju poginulih ne može vjerovati?
Ne oslanjajte se na to. Zapravo, neki od njih već djeluju kao da pomjeraju ciljeve, tvrdeći da, iako je ukupan broj poginulih od 70.000 možda tačan, ono što zaista znači jeste odnos civila i boraca među njima, za koji oni tvrde da je relativno nizak u urbanom ratu.
Tokom rata, izraelski lideri su citirali odnos civilnih žrtava kao nizak kao 1:1, ili, u novije vrijeme, 1,5:1, a sada tvrde da borci čine čak 25.000 od poginulih u Gazi. Ali i ove tvrdnje se raspadaju pod osnovnom provjerom.
Da biste razumjeli zašto, dovoljno je da razmotrite koga izraelska vojska definiše kao borca. Nakon invazije pojasa Gaze krajem 2023. vojska je počela da formira militarizovane zone koje je nazvala „zone ubijanja“ sa proizvoljnim i često nevidljivim granicama, unutar kojih bi automatski ubijali svakog Palestinca koji bi ušao, uključujući djecu i naknadno ih etiketirali kao teroriste.
(Ovo trenutno uključuje otprilike 60 odsto teritorije Gaze koju izraelska vojska i dalje drži uprkos primirju.)
A same vojne brojke to i dokazuju. Prošlog avgusta, magazin +972 (gdje sam zamjenik glavnog urednika) i Gardijan su objavili zajedničku istragu koja je otkrila postojanje klasifikovane izraelske obavještajne baze podataka koja održava ažurirane informacije o statusu svakog Palestinca u Gazi za kojeg Izrael, kombinacijom masovnog nadzora i algoritama vještačke inteligencije, sumnja da pripada Hamasa ili islamskoj džihadskoj organizacije.
Prema podacima koje smo dobili iz ove baze u maju prošle godine, Izrael je ubio manje od 9.000 boraca u trenutku kada je ukupan broj poginulih po podacima Ministarstva zdravlja iznosio 53.000.
Dakle, baza je pokazivala da su civili činili 83 odsto poginulih u Gazi što ukazuje na odnos civilnih žrtava sa malim paralelama u modernom ratovanju, a što dodatno potvrđuje optužbe UN-a, organizacija za ljudska prava i vodećih stručnjaka za genocid da Izrael vrši genocid. (Vojska je u odgovoru izjavila da „brojke prikazane u članku nijesu tačne“, ali nije osporila postojanje baze niti precizirala koje podatke osporava.)
A to je ako se oslanjamo na podatke Ministarstva zdravlja, koji ne uključuju otprilike 10.000 tijela za koja se još smatra da su ispod ruševina, niti uključuju „neposredne“ smrti od gladi, bolesti, hipotermije i izlečivih zdravstvenih stanja, koje često premašuju „direktne“ smrti u ratnim zonama.
Zapravo, različite naučne studije sprovedene tokom rata procjenjuju da je stvarni broj poginulih uslijed izraelskog napada možda značajno prešao 100.000.
Iako nećemo sa sigurnošću znati koliko je stvarno poginulo od 7. oktobra dok Izrael ne prestane da bombarduje Gazu i dok lokalni i međunarodni mediji ne budu mogli slobodno da izvještavaju širom pojasa, jedno je sigurno: klima poricanja podataka Ministarstva zdravlja omogućila je Izraelu da masovno ubija Palestince nekažnjeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izrael priznao podatke Ministarstva zdravlja u Gazi: "Masovna ubistva bez kazne"

Bolnice u Gazi saopštile su da se broj stradalih u današnjim izraelskim napadima na Gazu popeo na 31, uključujući šestoro djece, što je jedan od najvećih brojeva smrtnih slučajeva od kada je postignut sporazum o prekidu borbi. Medicinski zvaničnici ranije su naveli da su izraelske rakete pogodile lokacije i na sjeveru i na jugu Gaze, uključujući stan u gradu Gazi i šatorski kamp u Han Junis.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260131170116_a0c614235dc0e8414d7adeba71dd3bbfa7c9f25052291617ee58930bb96aa81f" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Tijelo Šam Abu Hadajd, koji je ubijen u izraelskom napadu, donijeto je na sahranu u Khan Younis, u Pojasu Gaze, u subotu, 31. januara 2026.(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Napadi su se dogodili dan prije nego što su zvaničnici trebali ponovo otvoriti granični prijelaz s Egiptom u Rafahu, najjužnijem gradu Gaze. Bolnica Al-Šifa saopštila je da je u napadu na stambenu zgradu u gradu Gazi u subotu ujutro ubijeno troje djece, zajedno s njihovom tetkom i bakom. Bolnica je dodala da je majka djece preživjela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260131170116_f65a9c7b769e6ae873aa6cc66bbb447ebb13356a816d858ae9ab9c7ea9394dd9" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Israel Palestinians"> </figure>  Bolnica Naser saopštila je da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je poginulo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi. U međuvremenu, u napadu na policijsku stanicu ubijeno je najmanje 11 policajaca, uključujući četiri policajke, zajedno sa zatvorenicima koji su bili držani u stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260131170116_13bb7e0b9f7a48e0370db66c5bd7664b1c883cdf5b1b68eff5906f85989fffdb" data-rendition-name="original" width="7991" height="5327" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinci traže tijela i preživjele među ruševinama policijske stanice nakon što je meta izraelskog vojnog udara u gradu Gazi, u subotu, 31. januara 2026. (Photo: AP photo/Jehad Alshrafi)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio je na 31. Od stupanja na snagu primirja između Hamasa i Izraela, postignutog uz posredovanje SAD-a, palestinsko Ministarstvo zdravstva u Gazi saopštilo je da je u izraelskim napadima ubijeno više od 500 Palestinaca, većinom civila, a najmanje 1.412 je povrijeđeno. Novinari koji djeluju u Pojasu Gaze izvještavaju da u enklavi vlada panika i strah te da ljudi ne razumiju šta se dešava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260131170116_f60b4591f7dbe6c345a2acf24f397fa263fc1bb60095a8b41feaa34cf2fa671c" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Gaza "> <figcaption>Palestinski muškarac gleda svog konja nakon što je ubijen u izraelskom napadu u Han Junisu, u južnom dijelu Pojasa Gaze, u subotu, 31. januara 2026. AP Photo/Abdel Kareem Hana)(Photo: AP photo/Abdel Kareem Hana)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

1250x600

1084x550

(FOTO) Primirje koje ništa ne znači: Broj ubijenih u izraelskim napadima na Gazu skočio na 31, pogođena policijska stanica

U napadima izraelskih snaga na Pojas Gaze rano jutros ubijeno je najmanje 12 Palestinaca, saopštile su bolnice u palestinskoj enklavi.
Kako prenosi AP, to se događa dok primirje postignuto u oktobru i dalje traje, a vlasti se pripremaju za otvaranje prelaza Rafa.
Zvaničnici bolnica koje su primile tijela stradalih kazali su da su napadi pogodili lokacije na sjeveru i jugu Gaze, uključujući jednu stambenu zgradu u gradu Gazi i šator u Kan Junisu.
Bolnica Šifa saopštila je da je u jutrošnjem napadu na grad Gazu poginula majka, troje djece i jedan njihov rođak.
Iz bolnice Naser kazali su da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je stradalo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi.
Napadi su se dogodili dan prije planiranog otvaranja graničnog prelaza u najjužnijem gradu Gaze, što je podsjetnik da broj poginulih i dalje raste, iako se sporazum o prekidu vatre postepeno pomjera ka primjeni.
Svi granični prelazi tog područja zatvoreni su od početka rata, a Palestinci prelaz Rafa sa Egiptom vide kao spas za desetine hiljada ljudi kojima je potrebno liječenje van teritorije, gdje je većina medicinske infrastrukture uništena.

Najmanje 12 osoba ubijeno u Gazi

Komandant Hamasovog bataljona Istočni Rafah zarobljen je danas nakon pokušaja bjekstva iz tunela u južnom Pojasu Gaze, javlja Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je saopštila da je on bio među osam Hamasovih operativaca koji su izašli iz tunela tokom noći i bili meta vazdušnih napada.
Ranije je izraelska vojska saopštila da su najmanje trojica pripadnika Hamasa ubijena u vazdušnom napadu.
- Nakon izviđanja tog područja, jedan od terorista je uhapšen dok je pokušavao da pobjegne i sakrije se - navodi izraelska vojska, dodajući da je on „ključni komandant“ u Hamasovom bataljonu Istočni Rafah.
Međutim, snimci objavljeni na internetu navodno pokazuju da je komandanta Hamasa zapravo zarobila oružana grupa Abu Šabab, koja se bori protiv Hamasa i bazirana je u oblasti Rafe.
Nakon toga, on je predat vojsci Izraela, čije trupe nastavljaju da pretražuju područje.

Izrael zarobio komandanta jednog Hamasovog bataljona

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Izrael kaže da je pristao da ponovo otvori ključni granični prelaz Pojasa Gaze sa Egiptom tek nakon što se završi operacija pronalaženja tijela posljednjeg preostalog izraelskog taoca na toj teritoriji.
Prelaz Rafa bio je uglavnom zatvoren od maja 2024. godine, kada su izraelske snage zauzele palestinsku stranu. Planirano je da bude ponovo otvoren tokom prve faze primirja između Izraela i Hamasa, koje je počelo u oktobru.
Međutim, izraelska Vlada je to uslovila time da Hamas uloži sve napore da vrati tijelo posljednjeg taoca, policajca, glavnog narednika Rana Gvilija.
U nedjelju je izraelska vojska saopštila da je počela novu potragu za njegovim posmrtnim ostacima na sjeveru Gaze.
Iako u najnovijem saopštenju Izrael djeluje kao da nudi vremenski okvir za ponovno otvaranje prelaza, nije poznato koliko će potraga za Gvilijem trajati.
Izraelski mediji citirali su vojne zvaničnike koji su rekli da se operacija odvija na groblju u gradu Gazi i da bi mogla da potraje nekoliko dana.
U četvrtak je šef nove tehnokratske palestinske vlade u Gazi rekao da će prelaz Rafa ove nedjelje biti otvoren „u oba smjera“.
Ovo se dešava u trenutku dok SAD i drugi posrednici nastavljaju da vrše pritisak na obje strane kako bi preduzele sljedeće korake ka unapređenju mirovnog plana predsjednika Donalda Trampa.
U nedjelju uveče, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael „pristao na ograničeno ponovno otvaranje prelaza Rafa isključivo za pješački saobraćaj, uz uslov potpunog izraelskog mehanizma inspekcije“.
U saopštenju se navodi da izraelska vojska „trenutno sprovodi fokusiranu operaciju kako bi iskoristila sve prikupljene obavještajne podatke u nastojanju da locira i vrati“ posmrtne ostatke Rana Gvilija.
- Po završetku ove operacije, i u skladu sa onim što je dogovoreno sa SAD, Izrael će otvoriti prelaz Rafa - dodaje se.
Izraelski list Harec citirao je izvor koji je rekao da će na prelazu postojati „potpuni izraelski mehanizam nadzora“, koji će uključivati kontrolu spiskova ulazaka i izlazaka.
Izrael takođe planira da uspostavi dodatnu tačku provjere za sve osobe koje ulaze u Gazu, smještenu u oblasti oko Žute linije, koja označava teritoriju koja je i dalje pod kontrolom izraelskih snaga prema sporazumu o prekidu vatre, dodao je izvor.
Ranije u nedjelju, izraelska vojska je saopštila da su trupe „počele ciljanu operaciju u oblasti Žute linije na sjeveru Pojasa Gaze“ kako bi pronašle Gvilijevo tijelo.
Izraelski vojni zvaničnici rekli su lokalnim medijima da se operacija zasniva na obavještajnim podacima prikupljanim tokom dužeg vremenskog perioda, koji ukazuju na to da bi Gvilijevi posmrtni ostaci mogli biti sahranjeni u oblastima Šedžaja i Daradž Tufah u gradu Gazi, istočno od Žute linije.
Na terenu su bile specijalizovane jedinice, uključujući rabine, timove za pretragu i stomatološke stručnjake opremljene mobilnim rendgen-aparatima, dodali su.
Vojno krilo Hamasa, Brigade Izedina el Kasama, saopštilo je u nedjelju da je „posrednicima dostavilo sve detalje i informacije kojima raspolaže u vezi sa lokacijom“ Gvilijevog tijela.
Dodaje se da izraelske snage „pretražuju jednu od lokacija“.
Gvilijeva porodica je u međuvremenu ponovila svoje snažno protivljenje ponovnom otvaranju prelaza Rafa prije nego što njegovo tijelo bude vraćeno u Izrael radi sahrane.&nbsp;
- Prije svega, Ran mora biti vraćen kući - poručili su.
Dvadesetčetvorogodišnjak je ubijen u kibucu Alumim tokom napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, a njegovo tijelo je potom odnijeto u Gazu kao talac.
Početkom decembra, izraelska vlada je saopštila da će prelaz Rafa biti otvoren „u narednim danima“ kako bi se Palestincima omogućio izlazak iz Gaze.
Međutim, došlo je do spora sa Egiptom, koji je rekao da će prelaz biti otvoren samo ako kretanje bude dozvoljeno u oba smjera, čime bi se omogućio povratak desetina hiljada Palestinaca koji su tokom rata pobjegli iz Gaze.
U subotu su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner predvodili delegaciju koja se sastala sa izraelskim premijerom, a razgovori su bili usmjereni na sprovođenje druge faze mirovnog plana za Gazu. Vitkof je rekao da je sastanak bio „konstruktivan i pozitivan“.
U okviru prve faze, Hamas i Izrael su se dogovorili o prekidu vatre, razmeni svih živih i mrtvih izraelskih talaca u Gazi za Palestince pritvorene u izraelskim zatvorima, djelimičnom povlačenju izraelskih snaga i značajnom povećanju isporuka humanitarne pomoći.
Druga faza bi trebalo da dovede do toga da nova tehnokratska palestinska vlada u Gazi preuzme upravljanje javnim službama, kao i obnovu i potpunu demilitarizaciju teritorije, uključujući razoružavanje Hamasa i drugih grupa.
Rat je pokrenut napadom 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao taoci.
Izrael je odgovorio pokretanjem vojne kampanje u Gazi, tokom koje je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi kojim upravlja Hamas, ubijeno više od 71.650 ljudi.

Izrael uslovljava otvaranje prelaza Rafa potragom za tijelom posljednjeg izraelskog taoca

Izrael je saopštio da je napao četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici, navodeći da ih Hezbolah koristi za krijumčarenje oružja, nakon ranijih napada na južni Liban u kojima su ubijene najmanje dvije osobe, dok je gotovo 20 ranjeno.
Najnovije izraelsko nasilje u srijedu dolazi uprkos primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kojim su okončane borbe duže od godinu dana između Izraela i boraca Hezbolaha u Libanu tokom 2024. godine, a koje je Izrael više puta prekršio.
- Izrael još jednom sprovodi politiku sistematske agresije izvođenjem vazdušnih napada na naseljena libanska sela, u opasnoj eskalaciji koja direktno cilja civile. Ovo ponovljeno agresivno ponašanje potvrđuje odbijanje Izraela da se pridržava svojih obaveza koje proizilaze iz sporazuma o prekidu neprijateljstava - rekao je libanski predsjednik Džozef Aun u izjavi kasno u srijedu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je najmanje 19 osoba ranjeno u izraelskim vazdušnim napadima na južnolibanski grad Kanarit.
Državna Nacionalna novinska agencija navela je da su izraelski ratni avioni bombardovali zgrade u nekoliko sela i gradova na jugu Libana, uključujući Al-Harajeb, Al-Ansar, Kanarit, Kfour i Džardžuh, nakon što je izraelska vojska izdala upozorenja da će izvršiti napade na ciljeve unutar zemlje.
Ranije tog dana, Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskom napadu na vozilo u gradu Zahrani, u okrugu Sidon, ubijena jedna osoba. Ministarstvo je takođe navelo da je u drugom izraelskom napadu, usmjerenom na vozilo u gradu Bazurije u okrugu Tir, ubijena još jedna osoba.
Novinska agencija AFP saopštila je da je njen dopisnik izvijestio da je vidio ugljenisani automobil na glavnom putu u Sidonu, sa krhotinama razbacanim po okolini, kao i prisustvo ekipa hitne pomoći. Fotograf agencije je takođe lakše povrijeđen, zajedno sa još dva novinara koji su radili u blizini mjesta snažnog izraelskog napada u Kanaritu, gdje je povrijeđeno 19 osoba.
Izraelska vojska saopštila je na društvenim mrežama da je ciljala četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici koji su korišćeni za „transfer oružja“, kao i da je „eliminisala“ ključnog krijumčara oružja Hezbolaha u području Sidona, na jugu Libana.
U saopštenju libanske vojske osuđeni su izraelski napadi usmjereni na „civilne zgrade i kuće“, koje su ocijenili kao „očigledno kršenje libanskog suvereniteta“ i sporazuma o prekidu vatre.
Libanska vojska je takođe navela da takvi napadi „ometaju napore vojske“ da završi plan razoružavanja Hezbolaha, koji je bio dio sporazuma o prekidu vatre.
Hezbolah je odbacio pozive da preda oružje usred tekućih izraelskih napada, u kojima je u Libanu ubijeno više od 350 ljudi, uprkos prekidu vatre potpisanom u novembru 2024. godine, prema podacima AFP-a.

Izrael gađao granične prelaze između Sirije i Libana, napade pravda borbom protiv krijumčarenja oružjem

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu saopštio je da je pristao da se pridruži Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trampa, nakon što je njegov kabinet ranije kritikovao sastav izvršnog odbora tog tijela.
U saopštenju Netanjahuovog ureda navodi se da je on prihvatio Trampov poziv.
Odbor za mir koji predvodi Tramp prvobitno je zamišljen kao mala grupa svjetskih lidera zaduženih za nadziranje plana prekida vatre u Pojasu Gaze.
Međutim, ambicije Trampove administracije u međuvremenu su se znatno proširile pa je američki predsjednik uputio pozive desetinama država i najavljuje da će ovo tijelo uskoro posredovati u globalnim sukobima, poput svojevrsnog paralelnog Savjeta bezbjednosti UN-a.
Povelja odbora još nije objavljena, ali nacrt do kojeg je došla agencija Asošijejted pres pokazuje da će najveća ovlašćenja biti koncentrisane u rukama samog Trampa. Kako se navodi u nacrtu, doprinos od milijardu dolara osigurava stalno članstvo u odboru.
Do sada je najmanje osam zemalja, Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, Maroko, Vijetnam, Kazahstan, Mađarska, Argentina i Bjelorusija, pristalo da učestvuje.
Pozivna pisma iz Trampovog kabineta upućena su i predsjedniku Paragvaja Santijagu Penji, kanadskom premijeru Marku Karnijju, egipatskom predsjedniku Abdel-Fatahu el-Sisiju i turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.
Bijela kuća je ujedno objavila sastav još jednog tijela, Izvršnog odbora za Gazu, koji će, u skladu s dogovorom o prekidu vatre, biti zadužen za provođenje zahtjevne druge faze sporazuma.
To podrazumijeva raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih snaga, razoružavanje Hamasa i obnovu ratom razorene enklave.
Odbor će nadzirati i rad novoimenovanog komiteta palestinskih tehnokrata koji će biti zaduženi za vođenje svakodnevnih poslova u Gazi.

Netanjahu pristao da uđe u Trampov Odbor za mir

Iranski zvaničnik u regionu Bliskog istoka izjavio je da su vlasti te zemlje potvrdile da je najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima, među kojima je oko 500 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Rojters da su se neki od najtežih sukoba i najveći broj smrtnih slučajeva dogodili u područjima u kojima žive Kurdi na severozapadu Irana, gdje su sukobi tokom protesta bili među najnasilnijim.
- Ne očekuje se da će konačan broj žrtava naglo porasti - rekao je iranski zvaničnik, koji je dodao da su Izrael i naoružane grupe u inostranstvu podržavali i opremali one koji izlaze na ulice.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je u subotu da je broj žrtava na protestima, koji su počeli 28. decembra prošle godine zbog teškog ekonomskog stanja u zemlji, i trajali više od dvije nedjelje, dostigao 3.308, a da je još 4.382 slučaja u fazi preispitivanja.
Grupa je saopštila i da je potvrdila više od 24.000 hapšenja.
Iranska kurdska grupa za ljudska prava Hengav, sa sedištem u Norveškoj, saopštila je da su se neki od najtežih sukoba tokom protesta koji su izbili krajem decembra dogodili u kurdskim oblastima na sjeverozapadu Irana.

Iranski zvaničnik: Najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima u Iranu

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: izrael