Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da pripadnici hrvatske vojske ni na koji način neće sarađivati s izraelskom vojskom i vojnom industrijom i pozvao vladu premijera Andreja Plenkovića da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume, piše Beta.
- Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u maju prošle godine zapovijedio sam prekid svake saradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu Hrvatske da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom - navodi se u pisanoj izjavi predsjednika države.
Izjava dolazi u vrijeme zvanične posjete potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Ivana Anušića Izraelu gdje će se sastati s predstavnicima kompanija izraelske odbrambene industrije i predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku saradnju, prenosi Danas.
- Kao vrhovni komandat OSRH ponovo ističem da OSRH neće ni ubuduće ni na koji način sarađivati s izraelskom vojskom. Kako bi se spriječila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaknuti: pripadnici OSRH neće učestvivati ni na koji način u sprovođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom - upozorio je Milanović.
On je ocijenio da bi takav dogovor, ugovor ili sporazum bio „neprovediv i štetan za Hrvatsku“.
Milanović, koji je dva puta pobijedio na predsjedničkim izborima kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vladu, koja je nadležna i odgovorna za nabavku vojne opreme i oružja, da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela.
- Odgovornost je predsjednika Vlade da na vrijeme reaguje i postupi u skladu s interesima Republike Hrvatske. A hrvatski su interesi saradnja sa saveznicima iz NATO-a i istovremeno jačanje kapaciteta hrvatske industrije za posredno ili direktno učešće u proizvodnji vojne opreme - &nbsp;istakao je Milanović u izjavi koju je prenijela pres služba predsjednika.
On je naveo i da je nedavno u telefonskom razgovoru direktno upozorio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je ujedno i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, da bi bilo kakav oblik vojne saradnje s Izraelom bio neprihvatljiv.
Milanović i Plenković dolaze iz različitih političkih opcija i imaju izrazito narušene međusobne odnose, pa se ne mogu dogovoriti gotovo ni o jednom pitanju.
Po Ustavu Hrvatske su predsjednik i premijer sukreatori spoljne i bezbjednosne politike s tim da je predsjednik vrhovni komandat oružanih snaga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milanović hrvatskoj vladi: Nema saradnje s izraelskom vojskom, obustavite dogovore

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.
Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.
Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“
Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.
U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“
Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.
Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.
-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.
Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.
Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.
Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.
Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.
Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.
U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.
Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.
Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.

1250x600

1084x550

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Saudijska Arabija najoštrije je osudila izjave američkog ambasadora u Izraelu, koji je sugerirao da bi bilo prihvatljivo da Izrael preuzme kontrolu nad cijelim Bliskim istokom. Rijad je njegove komentare nazvao nesmotrenim i direktnim kršenjem međunarodnog prava.
Američki izaslanik u Izraelu Majk Hakabi izjavio je u subotu da bi bilo prihvatljivo ukoliko bi Izrael preuzeo kontrolu nad cijelim Bliskim istokom, uključujući i okupiranu Zapadnu obalu.
U zvaničnom saopćenju, Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije navelo je da "kategorički osuđuje" ove komentare, odbacujući ih kao neodgovorne izjave koje su u potpunoj suprotnosti s međunarodnim pravom, Poveljom Ujedinjenih nacija i uspostavljenim diplomatskim normama.
Ministarstvo je upozorilo da ovakve izjave predstavljaju izuzetno opasan presedan, posebno imajući u vidu da dolaze od visokog američkog zvaničnika, te da predstavljaju nepoštivanje odnosa između SAD-a i zemalja širom regije.
- Ovakvi stavovi nose teške posljedice i prijete globalnom miru i sigurnosti, jer podstiču neprijateljstva prema narodima i državama Bliskog istoka, istovremeno podrivajući temelje međunarodnog poretka zasnovanog na poštivanju suvereniteta i međunarodno priznatih granica - poručuju iz Rijada.
Saudijska Arabija je zbog toga javno pozvala američki Stejt department da hitno pojasni svoj zvanični stav o ovim izjavama, naglašavajući da su ovakvi prijedlozi naišli na osudu miroljubivih zemalja širom svijeta.
Na kraju saopštenja, Kraljevina je ponovo potvrdila svoje čvrsto protivljenje bilo kakvim akcijama ili izjavama koje zadiru u suverenitet, granice ili teritorijalni integritet suverenih država. Ponovili su svoj dobro poznati stav da se pravedan i sveobuhvatan mir može postići isključivo okončanjem okupacije i provođenjem rješenja o dvije države.
To rješenje, kako se zaključuje, mora uključivati uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine, s istočnim Jerusalemom kao njenim glavnim gradom.

Nezapamćen diplomatski skandal: Ambasador SAD-a šokirao izjavom o Izraelu, Saudijci traže hitnu reakciju Vašingtona

Nekoliko arapskih zemalja osudilo je u subotu izjave američkog ambasadora u Izraelu Majka Hakabija, koji je izjavio da bi bilo "sasvim u redu" da Izrael preuzme cijeli Bliski istok.
Saopštenja u kojima se oštro kritikuju ove opaske stigla su iz Palestine, Egipta, Jordana, kao i od Organizacije islamske saradnje (OIC) i Arapske lige.
Jordansko Ministarstvo vanjskih poslova opisalo je Hakabijeve izjave kao "neodgovorne, eskalirajuće i apsurdne".
- Zvanični portparol ministarstva, ambasador Fuad Al-Majali, odbacio je ove apsurdne i provokativne izjave koje predstavljaju kršenje diplomatskih normi, napad na suverenitet zemalja regiona, te flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - navodi se u saopštenju.
Istaknuto je da su Hakabijeve opaske, izrečene tokom intervjua u emisiji "The Tucker Carlson Show" u petak, u suprotnosti sa stavom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je odbacila aneksiju okupirane Zapadne obale.
Palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je slične stavove, navodeći da ove izjave predstavljaju "eksplicitni poziv na ugrožavanje suvereniteta država". Dodali su da komentari takođe podržavaju izraelsko istrebljenje i raseljavanje Palestinaca, uz aneksiju međunarodno priznatih okupiranih teritorija.
Prema međunarodnom pravu, okupacionoj sili je zabranjeno prisvajanje zemlje na okupiranoj teritoriji. U saopštenju se pozivaju SAD da zauzmu "jasan i eksplicitan stav" povodom ovih izjava, za koje se navodi da "ne pomažu u ostvarivanju vizije predsjednika Trampa o trajnom miru na Bliskom istoku".
OIC je osudio izjave kao „jasan poziv na kršenje međunarodnog prava“, upozoravajući da će „ekstremistička ideološka retorika podstaći ekstremizam i ohrabriti [Izrael] da nastavi sa svojim ilegalnim mjerama“.
Arapska liga je naglasila da su Hakabijeve izjave „prekršile sve osnovne principe i utvrđene norme diplomatije, te da prkose logici i razumu“.

Arape unervozile izjave američkog ambasadora o širenju Izraela: Apsurdno je i provokativno

Od početka rata u Pojasu Gaze, Izrael je potrošio desetine milijardi dolara na vojne operacije koje su ostavile razorne posljedice po palestinsku teritoriju i predstavljaju značajan teret za izraelsku ekonomiju.
Prema procjenama, ukupna ekonomska šteta rata iznosi oko 112 milijardi dolara. Bivši vojni ekonomski savjetnik izraelske vojske, Gil Pinhas, procijenio je početkom 2025. godine da je rat Izrael koštao oko 48 milijardi dolara.
Istovremeno, Filip Lazarini, šef UNRWA-e, naveo je da je tokom pojedinih faza sukoba u prosjeku dnevno stradalo oko 100 Palestinaca.
Precizni podaci o iznosu potrošenom isključivo na municiju nijesu javno dostupni, što je uobičajena praksa kada su u pitanju vojni budžeti. Pinhas je naveo da je Izrael od početka rata izdvojio 108 milijardi dolara za municiju i naoružanje, iako sav nabavljeni materijal nije iskorišćen.
Dio troškova odnosi se i na nabavku oružja od domaćih proizvođača, što je ublažilo negativne posljedice rata po izraelsku ekonomiju kroz podsticanje vojne industrije.
Značajan dio ukupnih troškova povezan je sa mobilizacijom velikog broja vojnika. Od oko 465.000 izraelskih rezervista, više od 300.000 bilo je raspoređeno tokom prve godine rata, uz dodatnih 170.000 aktivnih vojnika.
Prema podacima izraelskog Ministarstva finansija, oko 22,3 milijarde dolara potrošeno je samo na rezervne snage, dok su troškovi održavanja stalne vojske u 2025. godini procijenjeni na 4,9 milijardi dolara.
Prema izvještaju Univerziteta Braun o troškovima ratova za 2025. godinu, od 7. oktobra 2023. godine Sjedinjene Američke Države pružile su Izraelu oko 21,7 milijardi dolara vojne pomoći.
Uz to, američke operacije podrške Izraelu u Jemenu, Iranu i širem regionu koštale su između 9,65 i 12,07 milijardi dolara, čime se ukupna američka izdvajanja povećavaju na između 31,35 i 33,77 milijardi dolara.
Dok vojni troškovi nastavljaju da rastu, procjene obnove razorene teritorije takođe su izuzetno visoke. Prema podacima Ujedinjenih nacija, obnova Pojasa Gaze mogla bi koštati oko 70 milijardi dolara i trajati decenijama.

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Drugi američki nosač aviona kreće se prema Bliskom istoku, dok Vašington nastavlja vršiti pritisak na Iran zbog njegovog vojnog programa i nedavnog smrtonosnog obračuna s demonstrantima.
USS Džerald R. Ford, najveći ratni brod na svijetu, u srijedu je nakratko emitovao svoju lokaciju koja je pokazivala da se nalazi kod atlantske obale Maroka.
Tokom 48 minuta, koliko su podaci o njegovoj lokaciji bili javni, činilo se da se brod kreće prema Sredozemnom moru.
Međutim, nosač još nije viđen kako prolazi kroz Gibraltarski moreuz u Sredozemlje, a avion koji operira s njega uočen je u četvrtak kako se vraća u Atlantik.
Američki i iranski zvaničnici sastali su se u utorak na drugoj rundi razgovora, pri čemu je, prema izvještajima, postignut napredak među pregovaračima u Švajcarskoj. Predsjednik Amerike Donald Tramp izjavio je u četvrtak da će svijet saznati u narednih, vjerovatno, 10 dana hoće li SAD postići dogovor s Iranom ili preduzeti vojnu akciju.
U ponedjeljak je BiBiSi verifaj (BBC Verify) identifikovao još jedan nosač aviona USS Abraham Linkoln na satelitskim snimcima snimljenim u subotu kod obale Omana, oko 700 kilometara od Irana.
Dolazak dva od ukupno 11 nosača aviona kojima raspolaže američka mornarica dodatno pojašnjava ono što znamo o vojnom jačanju na Bliskom istoku tokom proteklih nekoliko sedmica, gdje je BiBiSi verifaj pratio povećano prisustvo razarača, borbenih brodova i borbenih aviona.
I Džerald R. Ford i Abraham Linkoln predvode udarne grupe s nekoliko razarača naoružanih vođenim projektilima. Njima upravlja više od 5.600 članova posade i nose desetine letilica.
USS Džerald R. Ford je u srijedu u 12:30 po GMT-u po prvi put u 2026. godini uključio automatski identifikacijski sistem za praćenje brodova (AIS). Nosač je emitovao svoju lokaciju, vidljivu na veb-stranici za praćenje brodova MarineTraffic do 13:18 i plovio je u pravcu Sredozemnog mora.
Međutim, transportni avion pridružen nosaču, koji je u srijedu sletio u Španiju, praćen je oko 13:00 u četvrtak kako leti prema području gdje je nosač aviona uočen.
Pojavljivanje Džeralda R. Forda uslijedilo je nakon što je BiBiSi verifaj identifikovao Abraham Linkoln u Arapskom moru, oko 240 kilometara od obale Omana, na javno dostupnim snimcima koje su u subotu zabilježili evropski sateliti Sentinel-2.
Abraham Linkoln nije viđen otkako je, prema izvještajima, ušao u regiju u januaru, ali se kretao otvorenim morem gdje je satelitsko pokrivanje ograničeno. Vojna sredstva na kopnu vidljivija su i češće se bilježe na satelitskim snimcima.
BiBiSi verifaj je sada pratio 12 američkih brodova na Bliskom istoku: Abraham Linloln, nuklearni nosač aviona klase Nimitz, koji zajedno s tri razarača klase Arlej Burk čini udarnu grupu nosača; zatim još dva razarača sposobna za izvođenje dalekometnih raketnih udara te tri specijalizovana broda za borbe u blizini obale, koji su trenutno stacionirani u pomorskoj bazi u Bahreinu u Zalivu. Dva druga razarača viđena su u istočnom Sredozemlju u blizini američke baze Suda Bej, a još jedan u Crvenom moru.

Bliski istok pod lupom: Viđen drugi američki nosač aviona, rok od 10 dana za dogovor s Iranom

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu govorio je na vojnoj ceremoniji u zemlji gdje je ponovio prijetnje upućene Iranu.
Netanjahu je upozorio da bi svaka, kako ističe, agresija iz Irana izazvala posljedice koje prevazilaze ono što njegovo rukovodstvo može očekivati.
- Djelujemo u bliskoj koordinaciji s našim velikim saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama. Jasno sam svom prijatelju predsjedniku (Donaldu) Trampu stavio do znanja principe koji, po mišljenju Izraela, trebaju voditi sve pregovore s Iranom. Spremni smo za svaki scenario. I jedno je sigurno: ako i naprave grešku i napadnu nas, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti - naveo je Netanjahu.
Njegove izjave uslijedile su nakon upozorenja portparolke Bijele kuće Kerolajn Levit, koja je navela da postoje brojni razlozi koji bi mogli opravdati vojnu akciju protiv Irana, pozivajući Teheran da postigne sporazum s američkim predsjednikom.
U međuvremenu, SAD su rasporedile dodatne vojne snage u blizini Irana, uključujući ratne brodove, borbene avione i avione za dopunjavanje goriva u vazduhu. Vašington je naredio i slanje drugog nosača aviona u regiju, dok je nosač USS Abraham Lincoln sa gotovo 80 letilica pozicioniran oko 700 kilometara od iranske obale, prema satelitskim snimcima.
Teheran je istovremeno nastojao demonstrirati vlastitu vojnu moć. Korpus islamske revolucionarne garde održao je ratne vježbe u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom. Iranski političari su više puta zaprijetili blokadom tog pomorskog prolaza u slučaju sukoba.

Netanjahu ponovo prijeti Iranu: Ako naprave grešku, doživjeće odgovor kakav ne mogu ni zamisliti

Snažno osuđujemo jednostrane izraelske odluke i mjere usmjerene na proširenje nezakonitog prisustva Izraela na Zapadnoj obali, piše, između ostalog, u izjavi za medije o najnovijim odlukama Izraela u vezi sa okupiranom Zapadnom obalom, koje je potpisalo više od 90 država i iznijelo je stav u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njuroku
&nbsp;Dodaje se da su takve odluke &nbsp;u suprotnosti sa obavezama Izraela prema međunarodnom pravu i moraju se odmah poništiti. U tom pogledu naglašavamo naše snažno protivljenje bilo kom obliku aneksije.
Izjavu je medijima dostavila Ambasada Države Palestine u Crnoj Gori. U nastavku izjave stoji da ponavljaju svoje odbacivanje svih mjera koje imaju za cilj promjenu demografskog sastava, karaktera i statusa palestinske teritorije okupirane od 1967. godine, uključujući Istočni Jerusalim.
- Takve mjere krše međunarodno pravo, potkopavaju tekuće napore za mir i stabilnost u regionu, protive se Sveobuhvatnom planu i ugrožavaju izglede za postizanje mirovnog sporazuma kojim bi se okončao sukob. Reafirmišemo našu posvećenost, izraženu u Njujorškoj deklaraciji, da preduzmemo konkretne mjere u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija, kao i Savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde od 19. jula 2024. godine, kako bismo pomogli u ostvarivanju prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje i suprotstavili se politici ilegalnih naselja na okupiranoj palestinskoj teritoriji, uključujući Istočni Jerusalim, te politikama i prijetnjama prisilnog raseljavanja i aneksije - navodi se u izjavi.
Ponavljaju da pravedan i trajan mir, zasnovan na relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija, madridskim principima, uključujući princip „zemlja za mir", te Arapskoj mirovnoj inicijativi — koji podrazumijeva okončanje izraelske okupacije započete 1967. godine i sprovođenje rješenja o dvije države, gdje dvije demokratske države, nezavisna i suverena Palestina i Izrael, žive rame uz rame u miru i bezbjednosti, unutar svojih sigurnih i međunarodno priznatih granica na osnovu linija iz 1967. godine, uključujući i pitanje Jerusalima — ostaje jedini put za osiguranje bezbjednosti i stabilnosti u regionu.
Izjava u ime: Alžira, Andore, Australije, Austrije, Bahreina, Bangladeša, Bjelorusije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Bruneja Darusalama, Čada, Crne Gore, Kanade, Kine, Kolumbije, Kube, Kipra, Demokratske Narodne Republike Koreje, Danske, Džibutija, Egipta, El Salvadora, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Gvajane, Islanda, Indonezije, Irske, Italije, Japana, Jordana, Kuvajta, Kirgistana, Letonije, Libana, Liberije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malezije, Maldiva, Malte, Mauritanije, Mauricijusa, Meksika, Maroka, Mozambika, Namibije, Nizozemske, Novog Zelanda, Norveške, Omana, Pakistana, Poljske, Portugala, Katara, Republike Koreje, Ruske Federacije, San Marina, Sao Tomea i Principa, Saudijske Arabije, Senegala, Slovačke, Slovenije, Somalije, Južne Afrike, Španije, Sudana, Švedske, Švajcarske, Sirije, Tadžikistana, Gambije, Turske, Ugande, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ujedinjene Republike Tanzanije, Ujedinjenog Kraljevstva, Urugvaja, Vanuatua, Venecuele, Jemena, Zimbabvea, Lige arapskih država, Organizacije islamske saradnje i Evropske unije.

Više od 90 država osudilo izraelske pretenzije na Zapadnu obalu, među njima i Crna Gora

Četiri libanska državljana ubijena su u ponedjeljak ujutro u napadu dronom koji su izvele izraelske snage, u blizini sirijske granice.
Libanska Nacionalna novinska agencija javila je da je izraelski dron ciljao automobil na libansko-sirijskoj granici, pritom ubivši četiri osobe u njemu.
U povezanom incidentu, izraelske snage su u zoru izvršile raciju na periferiji gradova Aita al-Shaab i Ramiya u okrugu Bint Jbeil na jugu Libana. Postavili su i eksploziv u kuću i detonirali ga, potpuno je uništivši.
Takođe jutros, izraelski dron je izveo vazdušni napad s nekoliko projektila ciljajući dva vozila u gradu Haninu, blizu Bint Jbeila. Vozila su zapaljena, a jedna osoba je ranjena, prenosi palestinska novinska agencija WAFA.

U izraelskom napadu na istoku Libana četvoro ubijenih

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu tokom sastanka u Mar-a-Lagu u decembru da će podržati izraelske udare na iranski program balističkih projektila ukoliko se ne postigne dogovor između Vašingtona i Teherana, tvrde dva izvora upoznata s tim pitanjem za SiBiEs njuz (CBS News).
Dva mjeseca kasnije, SiBiEs njuz saznaje da su unutar američke vojske i obavještajne zajednice počele interne rasprave o mogućnosti podrške novom krugu izraelskih udara na Iran.
Američka razmatranja fokusirana su manje na to da li Izrael može djelovati, a više na to kako bi Sjedinjene Američke Države (SAD) mogle pomoći, uključujući osiguravanje dopune goriva u vazduhu za izraelske avione, kao i delikatno pitanje osiguravanja dozvola za prelet od zemalja koje se nalaze na potencijalnoj ruti napada.
Još nije jasno koje bi zemlje dale dozvolu za prelet kako bi SAD mogle dopuniti gorivo izraelskim avionima. Jordan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati javno su izjavili da neće dozvoliti korištenje svog vazdušnog prostora za bilo kakve napade na Iran, niti za iranske napade na bilo koju drugu zemlju.
<h2>Gomilanje vojne sile na Bliskom istoku</h2>
Ovi razgovori unutar američkog sigurnosnog aparata poklapaju se s vidljivom demonstracijom sile Sjedinjenih Država prema Iranu. SiBiEs njuz je u četvrtak izvijestio da će drugi američki nosač aviona, USS "Gerald R. Ford", zajedno sa svojom flotilom ratnih brodova, biti poslan na Bliski istok, pridružujući se već značajnom američkom prisustvu u regiji.
Zvaničnici navode da se očekuje preraspodjela udarne grupe nosača iz Kariba, što bi postavilo ogromnu vatrenu moć u domet Irana u trenutku povišenih tenzija. Tramp je u petak u Bijeloj kući ovo raspoređivanje nazvao "razumnim osiguranjem" u slučaju da pregovori propadnu.
Sve ovo događa se dok Trampova administracija nastavlja pregovore s Teheranom o nuklearnom programu. Izraelski premijer i dalje je otvoreno skeptičan prema diplomatiji s Iranom, te je insistirao da bilo kakav sporazum mora uključivati ograničenja na balističke rakete i finansiranje proksija u regiji, pitanja koja bi proširila dogovor izvan samog nuklearnog programa.
SAD i Iran bi trebalo održati drugu rundu nuklearnih pregovora u Ženevi u utorak u pokušaju da se postigne dogovor koji bi spriječio rat. Iranski državni mediji izvještavaju da su ministar vanjskih poslova Abas Arakči i njegova delegacija na putu za Ženevu.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u nedjelju da je "jasno stavio do znanja da preferira diplomatiju", te potvrdio da američki izaslanik Stiv Viktof i Džared Kušner putuju na "važne sastanke" s iranskim predstavnicima.
- Vidjećemo kako će to ispasti - dodao je Rubio.

Šta planira Vašington: Tramp obećao Netanjahuu podršku za vojne udare na Iran ako pregovori propadnu

Suđenje u slučaju napada na fotoreportera Borisa Pejovića prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, odloženo je na neodređeno vrijeme nakon što je jedan od okrivljenih Nikola Raičević zatražio izuzeće sudije Ivana Došljaka.
Kako saznaje mreža <a href="https://safejournalists.net/sudenje-zbog-napada-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme/">SafeJournalists</a>, Raičević je izuzeće zatražio jer je njegov otac u prošlosti navodno imao sukob sa sudijom, koji mu je tada bio nadređeni.
Pred Osnovnim sudom u Beranama vode se dva odvojena postupka zbog incidenta u Gornjem Zaostru, kada je grupa mještana napala fotoreportere Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića. Oni su tog dana izvještavali o uklanjanju spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
Prvi postupak počeo je 13. oktobra protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera.
Drugi postupak, u kojem se Nikola Raičević i Milić Ralević terete za isto krivično djelo, trebalo je da počne 5. decembra. Međutim, ročište je tada odloženo zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića. Naredno ročište takođe je odgođeno zbog izostanka njegovog branioca.
Pejović je na današnjem ročištu ocijenio da učestala odlaganja ne mogu biti slučajna.
- Kada su se konačno stekli uslovi za početak suđenja, zatraženo je izuzeće postupajućeg sudije. Ako je postojala potreba za tim, izuzeće je trebalo tražiti odmah po saznanju za navodni razlog. Smatram da je riječ o klasičnoj opstrukciji vođenja krivičnog postupka - naveo je Pejović.

Suđenje za napad na fotoreportera Pejovića odloženo na neodređeno vrijeme: Raičević traži izuzeće sudije Došljaka

Neću da budem predsjednik Bijelog Polja ili poslanik zato što sam Bošnjak - nego zato što želim da budem prepoznat kao dobar čovjek, koji teži društvu svijeta, obrazovanju i profesionalnom integritetu - poručio je potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević u odgovoru na izjavu Amera Smailovića iz Bošnjačke stranke (BS) koji ga je pozvao da se „zajedno bore za građansku državu u kojoj mu nacionalna pripadnost neće biti smetnja da bude predsjednik Opštine“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsmailovic-abaze-bujrum-kod-nas-da-se-borimo-za-gradansku-drzavu-u-kojoj-ti-nacionalna-pripadnost-nece-biti-smetnja-da-budes-predsjednik-opstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dizdarević je istakao da je, za one koji ga poznaju, jasno njegovo promišljanje da se interes Bošnjaka ne ostvaruje isključivo kroz funkcije - nego kroz doprinos građanskom društvu i afirmaciji vrijednosti savremenog doba.
- S vašeg stanovišta, to je jako teško za razumjeti? Nijesu fotelje osnovni princip za djelovanje u politici, nikako da se tome naučimo. Funkcije prema meritokratskom, a ne nacionalnom ključu je politika za koju se zalažem i za koju ću se boriti - naglasio je Dizdarević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAbazDizdarevic%2Fstatus%2F2026266677428535602&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bošnjaci, cijeni on, najviše rade u svoju korist kad rade na građanskoj - a ne etnofederalizovanoj Crnoj Gori.
- Narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku, bez razumijevanja koju vrstu štete dugoročno možete nanijeti građanskoj Crnoj Gori - zaključio je Dizdarević.

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako je moguće da Vlada usvoji inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, a ne za uvođenje srpskog jezika kao službenog.
Knežević je, na vanrednoj sjednici Skupštine na kojoj se razmatra set prijdloga zakona u oblasti pravosuđa, rekao da je Crna Gora nije Crna Gora, nego "ambasadoristana", a da je premijer Johan Satler koji je, kako je rekao, dao nalog da se sve inicijative DNP-a odbiju.
- Pošto ste prošle nedjelje usvojili inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, kako može ta inicijativa, a ne za srpski jezik? Kako su to važniji Tužilački i sudski savjet od srpskog jezika kojim govori lingvistička većina? To je vrhunski primjer licemjerstva premijera Milojka Spajića da nas upućuje u Skupštinu da pričamo o srpskom jeziku, a Vlada 15 dana nakon toga donosi inicijativu za ustavnu promjenu u oblasti pravosuđa. Hajde, budite šmekeri, pa ubacite i srpski jezik u tu priču i da se potpuno poravna priča o diskriminaciji i pokušajima da se sprki jezik predstavi kao kočenje evropskog puta Crne Gore - istakao je Knežević u parlamentu.
Umjesto da se povećavaju penzije, predlaže se, navodi on, rast plata sudijama.
- Predložio bih da kažete Satleru da sve sudije i tužioci koji su pravili greške, od kojih će država imati štetu, zatvorimo u onaj tunel i da ih držimo jedno deset dana. Ko pretekne da im damo 30 odsto, ko ne pretekne da ih zatrpamo. Jer nam je država otkopani tunel koji je zacementiran, a svako može da uđe i izađe iz njega - naveo je Knežević.
Na dnevnom redu Skupštine su Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Knežević je upitao Božovića da li imaju saglasnost Satlera za donošenje ovih izmjena.&nbsp;
- Pojedini visoki državni fucnkcioneri bez njegove saglasnosti ne mogu se ni istuširati. Satler je izazvao ustavnu krizu proške godine, jer je tražio da se penzionišu tri sudije Ustavnog suda. A kada su penzionisali samo sutkinju Draganu Đuranović, pojavio se kao vatrogasac da ugasi krizu. On je tražio i insistirao i najodgovorniji je za inrervenciju u Botunu - kazao je, pored ostalog, Knežević.
<h2>Nikolić: Imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a gdje je milionska šteta po državu vlada muk.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
Uskoro opširnije...

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene kao i pravosuđe

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Privrednog suda Crne Gore &nbsp;po tužbi „CG SKI“ doo Žabljak i „Baltic International Trading“ iz Talina protiv Crne Gore za naknadu materijalne štete u iznosu od 18.791.841,05 eura i vratio predmet tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
- Tom presudom djelimično je usvojen tužbeni zahtjev i obavezana Crna Gora da na ime naknade materijalne štete isplati tužiocima iznos od 1.369.726,93 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26. novembra 2024. godine do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan - naveli su u Apelacionom sudu.
Tužioci tužbeni zahtjev, prema njihovim riječima, zasnivaju na tvrdnjama da je država povrijedila obaveze iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 20. novembra 2018. godine, zaključenog radi realizacije turističkog projekta na lokalitetu bivšeg vojno-turističkog kompleksa „Mediteran“ na Žabljaku.
- Tužioci potražuju naknadu stvarne štete i izgubljene dobiti, tvrdeći da je realizacija projekta onemogućena postupanjem nadležnih organa u vezi sa procedurama zaštite područja Nacionalnog parka „Durmitor“, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a - pojasnili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud je odlučujući o žalbama i jedne i druge strane u sporu, ocijenio da prvostepena presuda sadrži bitne povrede odredaba parničnog postupka, da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, kao i da je materijalno pravo za sada pogrešno primijenjeno.&nbsp;
Ovaj sud je posebno ukazao da u prvostepenoj odluci nijesu dati jasni i potpuni razlozi o odlučnim činjenicama koje se tiču odgovornosti države za eventualnu štetu i u vezi sa tim nijesu cijenjene sve relevantne ugovorne odredbe, uključujući međusobne izjave i garancije ugovornih strana, niti je razjašnjena pravna priroda i sadržaj eventualnog mišljenja UNESCO-a, niti ishod upravnog postupka u vezi sa prijavom građenja.
U rješenju je navedeno da je u ponovnom postupku potrebno da prvostepeni sud ima u vidu ukazano, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu na zakonu zasnovanu odluku.

Tag: izrael