Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Izraelski rezervista udario je kvadom Palestinca dok se molio pored puta na okupiranoj Zapadnoj obali u četvrtak, nakon što je ranije pucao u tom području, saopštila je izraelska vojska.
- Dobili smo snimke na kojima naoružana osoba gazi Palestinca - navodi se u saopštenju, uz dodatak da je riječ o rezervisti čija je vojna služba prekinuta, prenosi Rojters.
Rezervista je "ozbiljno prekršio svoje nadležnosti“ i njegovo oružje je oduzeto, saopštila je vojska.
Izraelski mediji su javili da je rezervista zadržan pod kućnim pritvorom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUMpwXtkutg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Izraelska policija nije odmah odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar.
Palestinac je nakon napada otišao u bolnicu na pregled, ali nije povrijeđen i sada je kod kuće.
Na snimku, čiju je autentičnost Rojters potvrdio, vidi se muškarac u civilu sa oružjem prebačenim preko ramena kako vozi terensko vozilo pravo u čovjeka koji se moli pored puta.
Ova godina je bila jedna od najnasilnijih u istoriji ikada je reč o napadima izraelskih civila na Palestince na Zapadnoj obali, prema podacima Ujedinjenih nacija koji pokazuju više od 750 povreda.
Više od hiljadu Palestinaca je ubijeno na Zapadnoj obali između 7. oktobra 2023. i 17. oktobra 2025. godine, uglavnom u operacijama bezbjednosnih snaga, a djelimično i zbog nasilja naseljenika, navodi UN.
U istom periodu, 57 Izraelaca je ubijeno u palestinskim napadima.

(VIDEO) Izraelski vojnik udario Palestinca kvadom dok se molio pored puta

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

500x500

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Jedan izraelski vojnik povrijeđen je u eksploziji u Gazi, zbog čega je Tel Aviv optužio Hamas za kršenje primirja.
Visoki zvaničnik Hamasa Mahmud Mrdavi naveo je na društvenim mrežama da je eksplozija posljedica neeksplodirane municije i da je grupa obavijestila posrednike. U kasnijoj izjavi Hamas je negirao odgovornost za ono što je nazvao „ratnim ostacima“ koje je Izrael postavio u zoni pod kontrolom Izraela.
Izraelska vojska negirala je tvrdnje Hamasa. Premijer Benjamin Netanjahu nazvao je incident kršenjem primirja i rekao da će Izrael „reagovati u skladu s tim“.
To je bio najnoviji incident koji je ugrozio krhko primirje koje je na snazi od 10. oktobra, dok se svaka strana međusobno optužuje za kršenja.
Eksplozija se dogodila dok se Hamas sastajao s turskim zvaničnicima u Ankari kako bi razgovarali o drugoj fazi primirja. Iako je sporazum uglavnom poštovan, njegov napredak je usporen.
Svi osim jednog od 251 taoca Hamasa pušteni su, živi ili mrtvi, u zamjenu za palestinske zatvorenike. Majka posljednjeg taoca čiji se posmrtni ostaci još uvijek nalaze u Gazi pozvala je da tijelo bude vraćeno prije nego što pregovarači pređu na drugu fazu primirja. 
Ta faza je još izazovnija: raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga, formiranje tehnokratskog upravnog tijela za Gazu, razoružavanje Hamasa i dalje povlačenje izraelske vojske s te teritorije.
Izraelska vojska saopštila je da je eksplozivna naprava juče detonirana ispod vojnog vozila dok su vojnici „rastavljali“ infrastrukturu militanata u gradu Rafi na jugu Gaze. Lakše ranjeni vojnik nalazi se u bolnici, saopštila je vojska.

1250x600

1084x550

Izrael optužuje Hamas za kršenje primirja

Rusija se pridružila naporima koje su odobrile Sjedinjene Američke Države s ciljem posredovanja u sigurnosnom sporazumu između Sirije i Izraela, nastojeći smanjiti tenzije duž granice i upravljati regionalnom dinamikom.
Izvori koje citiraju izraelski mediji, uključujući Izraelsku radioteleviziju (KAN), navode da Moskva tiho olakšava ove razgovore, koji uključuju sastanke održane u Azerbejdžanu uz posjete visokih zvaničnika.
Zvaničnici upoznati s procesom navode da i dalje postoje razlike u pregovorima između Damaska i Tel Aviva, ali da je u proteklim sedmicama ostvaren određeni napredak. Rusko posredovanje je, kako se navodi, dobilo prihvatanje Sjedinjenih Američkih Država, s obzirom na vojno prisustvo Moskve u Siriji.
Osim toga, Moskva vrši pritisak za premještanje ruskih trupa na jug Sirije, u blizinu granice s Izraeom, što, prema navodima, Izrael preferira u odnosu na širenje turskog prisustva u tom području.
Navodni pregovori odvijaju se paralelno s naporima jačanja sirijsko-ruskih odnosa. Prošlog mjeseca Rusija je rasporedila trupe i vojnu opremu u regiji Latakija duž sirijske obale. Sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šibani posjetio je Moskvu u srijedu, gdje se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, naglasivši planove za podizanje bilateralnih odnosa na strateški nivo.
Ovo je uslijedilo nakon oktobarskog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i sirijskog tranzicijskog predsjednika Ahmada al-Šare, na kojem su obje strane istakle značaj strateške, političke i ekonomske saradnje, posebno u energetskom i prehrambenom sektoru.

Izraelu prihvatljivija ruska od turske vojske na granici sa Sirijom: Vode se tajni pregovori

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Više od deset zemalja, uglavnom iz Evrope, u srijedu je oštro kritikovalo odobrenje izraelske Vlade za izgradnju 19 novih naselja na Zapadnoj obali i pozvalo Izrael da poništi tu odluku.
Grupa uključuje Njemačku, Belgiju, Kanadu, Dansku, Francusku, Italiju, Island, Irsku, Japan, Maltu, Holandiju, Norvešku, Španiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Oni su osudili izraelske postupke, navodeći da oni „ne samo da krše međunarodno pravo, već i rizikuju podsticanje nestabilnosti“, navodi se u zajedničkoj izjavi objavljenoj na internet stranici njemačkog Ministarstva spoljnih poslova.
Odobrenje novih naselja takođe rizikuje da potkopa mirovni plan za Gazu i šteti „izgledima za dugoročni mir i bezbjednost u čitavom regionu“.
Izrael je nedavno odobrio formiranje 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Godine 1967. Izrael je preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom i Istočnim Jerusalimom, gdje danas živi više od 700.000 doseljenika među oko tri miliona Palestinaca.
Naselja su ilegalna prema međunarodnom pravu.
Ujedinjene nacije smatraju izraelska naselja glavnom preprekom mirovnom rješenju, jer bi ostavila malo susjednog teritorije za Palestince u mogućem rješenju sa dvije države, koje bi omogućilo Izraelu i nezavisnoj palestinskoj državi da mirno postoje jedna pored druge.

Više evropskih država, Japan i Kanada traže da Izrael odustane od izgradnje 19 novih naselja

Velika Britanija, Kanada, Njemačka i niz drugih država u srijedu su osudile odluku Izraela da odobri izgradnju 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, upozoravajući da takav potez krši međunarodno pravo i može dodatno podstaći nestabilnost. U zajedničkom apelu pozvale su izraelsku vladu da poništi ovu odluku, prenosi France 24.
Odluku izraelskog bezbjednosnog kabineta, pored Velike Britanije, Kanade i Njemačke, osudile su i Belgija, Danska, Francuska, Irska, Island, Italija, Japan, Malta, Holandija, Norveška i Španija.
- Pozivamo Izrael da poništi ovu odluku, kao i dalje širenje naselja- navodi se u zajedničkoj izjavi koju je objavila Velika Britanija.
U saopštenju se podsjeća da takve jednostrane mjere, kao dio šire politike intenziviranja naseljavanja na Zapadnoj obali, ne samo da krše međunarodno pravo, već i nose rizik dodatnog narušavanja regionalne stabilnosti.

Više država osudilo izraelsku odluku da gradi nova naselja na Zapadnoj obali

Više od dvije godine nakon masakra 7. oktobra 2023. godine, koji su u Izraelu počinile islamistička teroristička organizacija Hamas i druge ekstremističke grupe, premijer Benjamin Netanjahu i dalje odbija nezavisnu istragu tih događaja. Umjesto osnivanja državne istražne komisije, on podržava imenovanje vladine komisije.
Ministarski odbor odobrio je odgovarajući nacrt zakona desno-konzervativne vladajuće stranke Likud, prenio je informativni portal ynet. Preliminarno glasanje o tom prijedlogu u parlamentu planirano je za srijedu.
<h2>„Ozbiljni nedostaci“</h2>
Stručnjaci, opozicija, kao i članovi porodica bivših talaca i poginulih 7. oktobra, oštro su kritikovali ovaj potez. Oni optužuju Netanjahua i njegovu koaliciju da odbijaju da prihvate svoj dio odgovornosti koji je doprinio političkom i vojnom neuspjehu toga dana.
Glavna državna tužiteljka Gali Baharav-Miara izjavila je da nacrt zakona sadrži „ozbiljne nedostatke“. Na taj način istražiteljima bi bilo onemogućeno da do kraja rasvijetle događaje od 7. oktobra 2023. godine i da iz njih izvuku pouzdane zaključke. Po njenoj ocjeni, prijedlog vlade stavlja političke interese ispred principa nezavisne i profesionalne istrage.
Džonatan Polin, otac Herša Goldberga-Polina, koji je ubijen u zatočeništvu Hamasa, zatražio je, prema navodima yneta, nezavisnu istragu. U demokratiji, objasnio je on, državni i politički donosioci odluka ne mogu sami sebe da istražuju.
<h2>Omiljeni vojni radio pred gašenjem</h2>
Pored toga, izraelska vlada odlučila je da ugasi popularnu vojnu radio-stanicu. Kabinet je, prema izvještajima medija, podržao prijedlog ministra odbrane Izraela Kaca da se stanica Galei Cahal zatvori do 1. marta 2026. godine.
Kac je to obrazložio tvrdnjom da taj, kako se smatra, kritički nastrojen medij prenosi „političke i razdorne sadržaje koji nijesu u skladu s vrijednostima izraelske vojske“.
Televizija i24news prenijela je da je komandant odgovoran za stanicu, Tal Lev-Ram, nagovijestio da će tu odluku osporiti pred Vrhovnim sudom. Vojni radio ima dugu tradiciju i emituje program već 75 godina.
Opozicija ovu odluku kritikuje kao kršenje slobode mišljenja i pokušaj kontrole medija. Vlada se, takođe, zalaže i za gašenje uglednog javnog servisa Kan.

Netanjahu blokira nezavisnu istragu o masakru 7. oktobra

Dvojica palestinskih muškaraca izjavila su za BBC da su lično doživjela vrste premlaćivanja i seksualnog zlostavljanja koje su istaknute u nedavnim izvještajima o postupanju prema zatvorenicima u izraelskom pritvoru.
Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture saopštio je prošlog mjeseca da je duboko zabrinut zbog izvještaja koji ukazuju na „de fakto državnu politiku organizovane i raširene torture i zlostavljanja“ palestinskih pritvorenika u izraelskim zatvorima.
Navedeno je da su se optužbe „dramatično intenzivirale“ nakon napada koje je predvodio Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Drugi izvještaji izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava detaljno su opisali ono što nazivaju „sistematskim“ zlostavljanjem.
Izrael je negirao sve optužbe, ali organizacije za ljudska prava tvrde da su bijes u zemlji zbog napada 7. oktobra i postupanja prema izraelskim taocima u Gazi stvorili kulturu nekažnjivosti unutar zatvorskog sistema, naročito prema pritvorenicima koji su iskazivali podršku Hamasu i njegovim napadima.
Prošle godine procurili su snimci nadzornih kamera iz izraelskog vojnog zatvora koji su navodno prikazivali palestinskog muškarca iz Gaze kako ga zatvorski čuvari seksualno zlostavljaju. To je dovelo do ostavki i međusobnih optužbi na vrhu izraelskog vojnog i političkog establišmenta.
Sami al-Saei (46) danas radi u prodavnici namještaja, a ranije je bio slobodni novinar u gradu Tulkarmu, na sjeveru okupirane Zapadne obale.
Izraelski vojnici uhapsili su ga u januaru 2024. godine, nakon što je sarađivao s novinarima na organizovanju intervjua s pripadnicima Hamasa i drugih naoružanih grupa.
Bio je zadržan bez optužnice 16 mjeseci, u okviru kontroverznog izraelskog sistema poznatog kao administrativni pritvor, prije nego što je pušten na slobodu tokom ljeta.
Dok je bio pritvoren u zatvoru Megido, na sjeveru Izraela, rekao je da su ga čuvari djelimično svukli i silovali palicom oko 13. marta 2024. godine.
Kazao je da je odlučio da govori za BBC o navodima seksualnog zlostavljanja, uprkos riziku da bude odbačen u često konzervativnom palestinskom društvu na Zapadnoj obali.
„Bilo ih je pet ili šest. Smijali su se i uživali u tome. Jedan čuvar me pitao: ‘Da li uživaš u ovome? Želimo da se igramo s tobom i dovedemo i tvoju ženu, sestru, majku i prijatelje ovdje’. Nadao sam se da ću umrijeti i da se sve završi, jer bol nije bio samo od silovanja, već i od teškog i bolnog premlaćivanja“, rekao je al-Saei.
Naveo je da je napad trajao oko 15 do 20 minuta, tokom kojih su mu čuvari i stiskali genitalije, izazivajući ekstreman bol.
Dodao je da su se premlaćivanja dešavala gotovo svakodnevno, ali da je seksualno zlostavljan samo jednom.
BBC je zatražio komentar Izraelske zatvorske službe (IPS) u vezi s al-Saeijevim navodima. U saopštenju IPS-a navodi se: „Radimo u potpunosti u skladu sa zakonom, uz obezbjeđivanje sigurnosti, dobrobiti i prava svih zatvorenika pod našim nadzorom. Nijesmo upoznati s opisanim tvrdnjama i, koliko nam je poznato, takvi incidenti se nijesu dogodili pod odgovornošću IPS-a.“
Optužbe o zlostavljanju Palestinaca u izraelskim zatvorima iznose se decenijama, ali je jedan nedavni slučaj uzdrmao državni establišment i produbio rastući raskol u izraelskom društvu u vezi s postupanjem prema zatvorenicima i pritvorenicima optuženim za podršku Hamasu.
U avgustu 2024. godine procurili su snimci CCTV-a iz vojnog zatvora Sde Teiman, na jugu Izraela, koji navodno prikazuju palestinskog pritvorenika iz Gaze kako ga vojnici zlostavljaju oštrim predmetom, ostavljajući ga s probijenim rektumom. Napad se, prema navodima, dogodio u julu 2024.
Pet izraelskih rezervnih vojnika optuženo je za teško zlostavljanje i nanošenje teških tjelesnih povreda pritvoreniku.
Prošlog mjeseca održali su konferenciju za novinare na izraelskoj televiziji, pri čemu su se četvorica pojavila s crnim fantomkama kako bi sakrili identitet.
U intervjuu za Channel 14 News, peti vojnik skinuo je masku i otkrio lice, kazavši da nema šta da krije. Sva petorica negirala su optužbe.
Rezervisti su održali konferenciju nakon što je postalo poznato da je snimke CCTV-a procurila glavna pravnica izraelske vojske, vojna tužiteljka u činu general-majora, Yifat Tomer-Yerushalmi.
Ona je podnijela ostavku u oktobru, navodeći da preuzima punu odgovornost za curenje snimaka. Objasnila je da je željela da se „suprotstavi lažnoj propagandi protiv organa za sprovođenje zakona u vojsci“, aludirajući na tvrdnje pojedinih desničarskih političara da su optužbe izmišljene.
Pristalice krajnje desnice održavale su proteste u znak podrške petorici optuženih rezervista ispred zatvora Sde Teiman.
U julu, prije njene ostavke, na burnom saslušanju parlamentarnog odbora u Knesetu, Hanoch Milwidsky, političar iz desničarske stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua, suočen je s pitanjem da li je silovanje pritvorenika prihvatljivo.
„Začepi, začepi. Da, sve je legitimno ako su oni Nukhba (elitni borci Hamasa). Sve“, vikao je tokom saslušanja.
Nedavno istraživanje javnog mnjenja Izraelskog instituta za demokratiju pokazalo je da se većina izraelske javnosti protivi istragama protiv vojnika kada postoji sumnja da su zlostavljali Palestince iz Gaze.
Ahmed, što nije njegovo pravo ime, živi na Zapadnoj obali sa suprugom i jedanaestoro djece.
Uhapšen je u januaru 2024. godine i proglašen krivim za podsticanje na terorizam, nakon objava na društvenim mrežama u kojima je hvalio napade Hamasa 7. oktobra, u kojima je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom Izraelaca, dok je 251 osoba oteta.
Osuđen je na godinu zatvora i novčanu kaznu od 3.000 šekela.
Tvrdi da je tokom boravka u izraelskom pritvoru bio teško seksualno zlostavljan.
- Zatvorski čuvari, njih trojica, odveli su me u kupatilo i potpuno svukli, prije nego što su me oborili na pod. Stavili su mi glavu u WC-šolju, a ogroman čovjek, možda težak oko 150 kilograma, stao mi je na glavu, tako da sam bio savijen. Zatim sam čuo glas nekoga ko je razgovarao sa zatvorskim psom. Pas se zvao Messi, kao fudbaler - rekao je Ahmed.
Zatim je detaljno opisao kako je, kako tvrdi, pas korišćen da ga seksualno ponizi. Naveo je da su mu skinuli pantalone i donji veš, te da mu se pas popeo na leđa.
- Mogao sam da osjetim njegov dah, a onda je skočio na mene. Počeo sam da vrištim. Što sam više vrištao, više su me tukli, dok nijesam skoro izgubio svijest - rekao je.
Tokom pritvora, Ahmed je naveo i da su ga čuvari redovno tukli, uključujući udarce u genitalije.
Rekao je da je pušten 12 dana nakon seksualnog zlostavljanja, pošto je odslužio punu kaznu.
Upitan da li postoje medicinski dokazi u vezi s njegovim tvrdnjama, Ahmed je rekao da ih nema.
U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi više od 9.000 palestinskih bezbjednosnih pritvorenika, gotovo dvostruko više nego prije napada 7. oktobra. Mnogi od njih nikada nijesu optuženi.
Nedavni izvještaj Komiteta UN-a protiv torture nedvosmisleno je osudio napade 7. oktobra, ali je istovremeno izrazio duboku zabrinutost zbog izraelskog odgovora i ogromnog gubitka ljudskih života u Gazi.
U izvještaju podnesenom u oktobru Komitetu UN-a protiv torture, pet izraelskih organizacija za ljudska prava navelo je da je došlo do „dramatične eskalacije torture i okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja u svim pritvorskim objektima, sprovođene uz gotovo potpunu nekažnjivost i implementirane kao državna politika usmjerena protiv Palestinaca“.
Organizacije Adalah, Javni komitet protiv torture u Izraelu, Parents Against Child Detention, HaMoked i Physicians for Human Rights–Israel navele su da posjeduju dokaze koji, kako tvrde, pokazuju da je Izrael „demontirao postojeće zaštitne mehanizme i sada primjenjuje torturu tokom čitavog procesa pritvora – od hapšenja do zatvaranja – ciljajući Palestince pod okupacijom i palestinske građane, uz sankcionisanje ovih zloupotreba od strane visokih zvaničnika, dok sudski i administrativni mehanizmi ne uspijevaju da intervenišu“.
U izvještaju se navodi da su takve prakse dovele do porasta broja smrti Palestinaca u pritvoru, pri čemu je najmanje 94 smrtna slučaja u izraelskom pritvoru dokumentovano između početka rata u Gazi i kraja avgusta 2025. godine.
Izraelski ambasador pri UN-u u Ženevi odbacio je optužbe iznesene pred Komitetom UN-a protiv torture kao „dezinformacije“.
Daniel Meron je prošlog mjeseca rekao stručnom panelu da je Izrael „posvećen poštovanju svojih obaveza u skladu s našim moralnim vrijednostima i principima, čak i suočen s izazovima koje predstavlja teroristička organizacija“.
Naveo je da relevantne izraelske institucije u potpunosti poštuju zabranu torture i da Izrael odbacuje optužbe o sistematskoj upotrebi seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Uznemirujuća svjedočenja: Palestinci za BBC opisali detalje seksualnog zlostavljanja u izraelskim zatvorima

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno će duvati umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak vjetar, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do 11, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano i vjetrovito

Premijerski sat: obaveza na papiru, opstrukcija u praksi Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, već jedan od ključnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvršnom vlašću, jer omogućava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade. Zato je, ističu u toj organizaciji, neprihvatljiva praksa koju uspostavlja premijer Milojko Spajić, koji takve sesije izbjegava na različite načine, čime se krši Poslovnik Skupštine Crne Gore, koji propisuje da se premijerski sat mora održati najmanje jednom u okviru svakog dvomjesečnog redovnog zasijedanja. Prijedlog predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, o izmjeni Poslovnika, kojom bi se premijerski sat redovno održavao u posljednjoj sedmici svakog mjeseca tokom redovnih zasijedanja, nije dobio podršku, uz obrazloženje da bi takvo rješenje dodatno ograničilo prostor za njegovo održavanje zbog međunarodnih obaveza premijera, državnih praznika i potencijalnih vanrednih okolnosti. CGO je tokom 2024. i 2025. godine evidentirao niz opstrukcija održavanja premijerskog sata. - Sjednica zakazana za 29. jun 2024. godine otkazana je zbog službene posjete premijera Briselu, najavljene tek dan ranije, što je izazvalo oštre reakcije opozicije i ocjene o nepoštovanju Skupštine. Pomjerena sjednica za 1. jul nije održana zbog blokade opozicije, obrazložene kontinuiranim ignorisanjem Skupštine od strane premijera - podsjeća Itana Gogić, asistenkinja na programima u CGO. Ona podsjeća da je sličan scenario ponovljen 26. jula 2024. godine, kada je sjednica odložena zbog odlaska premijera u Pariz povodom otvaranja Olimpijskih igara.&nbsp; - Novi termin, 30. jul, nije realizovan jer je istovremeno trajalo kontrolno saslušanje premijera i ministra finansija pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Odlukom predsjednika Skupštine sjednica je otkazana uz obrazloženje očuvanja digniteta Skupštine, dok je opozicija ocijenila da je riječ o namjernom izbjegavanju političke odgovornosti - podsjeća Gogić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815" data-rendition-name="original" width="3194" height="4791" loading="lazy" alt="Itana Gogić"> <figcaption>Itana Gogić(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Premijerski sat zakazan za 20. decembar 2024. godine nije održan zbog blokade opozicionih poslanika, koji su optužili vladajuću većinu za ustavni puč, u kontekstu produbljene institucionalne krize i spornog penzisonisanja sudije Ustavnog suda. Ni pomjereni termin 23. decembra, kaže Gogić, nije donio pomak, jer premijer nije prisustvovao sjednici, pravdajući odsustvo objavljivanjem pisanih odgovora na sajtu Vlade. CGO podsjeća da takva praksa ne može biti zamjena za neposredan i javan parlamentarni dijalog. - Ni 27. juna 2025. godine premijer nije prisustvovao premijerskom satu zbog održavanja Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom. Iako je sjednica formalno održana, izostali su odgovori premijera na poslanička pitanja - napominje Gogić. Dodatna opstrukcija zabilježena je 28. jula, kada je Spajić odlučio da na pitanja odgovori isključivo u pisanoj formi, obrazlažući to prioritetima u vezi sa usvajanjem zakona iz oblasti evropskih reformi. To je izazvalo političke kritike zbog potkopavanja kontrolne uloge Skupštine. Gogić kaže da je tokom mandata premijera Milojka Spajića održan deset premijerskih satova, na kojima je razmatrano 457 poslaničkih pitanja, od čega je 132 bilo direktno upućeno premijeru.&nbsp; - Ovaj broj je značajno manji od onog predviđenog Poslovnikom, što ukazuje na sistemsku praksu izbjegavanja parlamentarne kontrole od strane premijera - ističe Gogić. Tematski, u 2024. godini dominirala su identitetska pitanja, naročito ona koja se odnose na dvojno državljanstvo i status srpskog jezika. No, navodi Gogić, fokus je bio i na infrastrukturnim projektima, uključujući kašnjenja u izgradnji ključnih dionica autoputa, saobraćajnim gužvama koje utiču na turizam, kao i razvoju sjevera Crne Gore.&nbsp; - Poslanici su se interesovali i za planove Vlade u vezi sa punom zaposlenošću i smanjenjem nezaposlenosti ispod četiri odsto, kao jednim od predizbornih obećanja. Zastupljene su bile i teme spoljne politike i evropskih integracija, naročito u kontekstu unutarkoalicionih tenzija i njihovog uticaja na proces pristupanja EU, kao i kadrovske promjene u institucijama - navela je Gogić. U 2025. godini fokus se, dodaje ona, proširio na javne finansije, fiskalnu stabilnost, javni dug, inflaciju i sprovođenje strukturnih reformi u skladu sa preporukama MMF-a. Poslanička pitanja obuhvatila su i pravosuđe, bezbjednost, zdravstvo, socijalnu zaštitu, evropske integracije, zaštitu životne sredine, demografiju i zakonodavne reforme. - U oblasti vladavine prava posebna pažnja bila je usmjerena na nezavisnost institucija, političke pritiske na pravosuđe i veting u bezbjednosnom sektoru, dok su bezbjednosne teme uključivale kriminal, političke uticaje na policiju, kontrolu granica i očuvanje javnog reda. Dodatno, pitanja su se odnosila i na kvalitet zdravstvenih usluga, prava zapošljenih, kao i kulturu, socijalnu politiku, natalitet, legalizaciju objekata i migracione politike - kazala je Gogić. CGO ističe da institucije ne mogu efikasno funkcionisati ukoliko se procedure poštuju selektivno, a njihova suština zanemaruje.&nbsp; - Premijerski sat ne smije biti sveden na administrativnu formu niti zamijenjen pisanim odgovorima. Riječ je o jednom od temeljnih stubova demokratskog nadzora koji mora ostati prostor neposrednog dijaloga i političke odgovornosti. Zato CGO poziva Skupštinu da obezbijedi dosljednu primjenu Poslovnika, a premijera da ličnim prisustvom pokaže spremnost na odgovornost i otvorenost prema kritikama - poručila je Gogić.

CGO: Niz opstrukcija održavanja premijerskog sata, Spajićeva praksa neprihvatljiva

Skupština Crne Gore zasijedaće i danas, a pred poslanicima će, pored ostalog, biti Prijedlog za imenovanje direktora Uprave policije, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja...
Radni dan će započeti sedmom sjednicom Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, a na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o energetici i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije. 
Nakon završene rasprave, uslijediće nastavak Prve sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja na kojoj će poslanici voditi raspravu o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. 
Potom će poslanici nastaviti sedmu sjednicu na kojoj će rasrpavljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o radu, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja i Prijedlogu za imenovanje direktora Uprave policije. 
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.

Danas dvije sjednice Skupštine: Na dnevnom redu i prijedlog za imenovanje direktora policije, mjere za Pljevlja, izmjene Zakona o PIO...

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj biće generalni komesar paviljona Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
Vlada Crne Gore je, u februaru ove godine, donijela odluku o učešću na EXPO-u, a Ministarstvo ekonomskog razvoja zaduženo je da koordinira sve aktivnosti u vezi sa pripremom i predstavljanjem Crne Gore na ovom međunarodnom događaju.
Na posljednjoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog ugovora sa organizatorom EXPO 2027, čijim usvajanjem Crna Gora stiče formalno-pravne uslove za sprovođenje narednih faza priprema, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) i propisima Srbije.
Prema ugovoru, Crna Gora će na EXPO 2027 dobiti izložbeni prostor do 1.000 kvadratnih metara, koji će joj organizator ustupiti bez naknade, dok će država biti odgovorna za opremanje, održavanje i programski sadržaj paviljona.&nbsp;
U okviru crnogorskog paviljona biće dozvoljene ograničene komercijalne aktivnosti, uključujući promociju i prodaju proizvoda karakterističnih za Crnu Goru, kao i mogućnost otvaranja nacionalnog restorana, uz poštovanje pravila i ograničenja propisanih pravilnikom izložbe.
Organizator EXPO 2027 obavezao se da učesnicima obezbijedi logističku i tehničku podršku, dok će posebni mehanizmi biti uspostavljeni radi olakšavanja carinskih, transportnih i administrativnih procedura.
Na EXPO-u u Beogradu očekuje se učešće najmanje 120 država i međunarodnih organizacija, kao i posjeta od preko četiri miliona ljudi iz različitih djelova svijeta, uključujući kreatore javnih politika, investitore, poslovne zajednice, akademsku zajednicu, umjetnike, medije i široku međunarodnu javnost.&nbsp;
Učešće Crne Gore na ovoj izložbi ocijenjeno je kao značajna prilika za promociju ekonomskih potencijala, razvojnih politika, kulturnog i turističkog identiteta države, kao i za afirmaciju inovacija i kreativnih industrija. Takođe, EXPO se vidi kao platforma za jačanje diplomatske, bilateralne i regionalne saradnje.
Vlada Crne Gore ocijenila je da će učešće na EXPO 2027 Beograd imati dugoročne ekonomske i diplomatske benefite za državu, kao i dodatno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Petnaest ljudi je jutros ranjeno u napadu nožem i hlorom u jednoj fabrici u Japanu, prenose mediji.
Japanska novinska agencija Kjodo je prenijela da je napadač s gas maskom polio hlorom i nožem napao radnike u fabrici automobilskih guma kompanije Jokohama u gradu Mišimi, na centralnom ostrvu Honšu.
Napadač koji ima 38 godina je uhapšen na mjestu napada, a njegov motiv nije objavljen.
Teški zločini su relativno rijetki u Japanu koji ima nisku stopu ubistava i neke od najstrožih zakona o oružju na svijetu. Međutim, povremeno ima napada nožem, čak i vatrenim oružjem, a jedan je bio atentat na bivšeg premijera Šinza Abea 2022. godine.
Jedan Japanac je u oktobru osuđen na smrt zbog napada vatrenim oružjem i nožem 2023. godine kada je ubio četiri osobe, uključujući dva policajca.
Jedan četrdesettrogodišnjak je optužen za pokušaj ubistva u maju zbog napada nožem na metro stanici Toda-mae u Tokiju., piše N1

Polio hlorom i napao nožem radnike u fabrici u Japanu, 15 povrijeđenih

Kako bi se osiguralo da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne usudi da napadne nijednu državu članicu NATO-a, ključno je maksimalno ojačati Ukrajinu, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
Rute je naglasio da takav pristup podrazumijeva i povećanje izdvajanja za odbranu u samim državama članicama NATO-a. Objasnio je da bi ispunjavanjem ta dva uslova – jačanjem Ukrajine i većim ulaganjima u odbranu – Savez postao dovoljno snažan da se odbrani, čime bi Putin bio odvraćen od preuzimanja takvog rizika.
Podsjetio je i da je ranije upozoravao kako se NATO mora pripremiti za rat razmjera kakve su doživjeli naši djedovi i pradjedovi. Sa tom procjenom, međutim, nije se složio njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je izrazio skepticizam u vezi sa scenarijem sveobuhvatnog rata između Rusije i NATO-a.

Rute: Jačanje Ukrajine ključno za odvraćanje Rusije od napada na NATO

Viši sud u Beogradu osudio je na tri godine zatvora vozača koji je automobilom pregazio grupu članova Beogradske filharmonije tokom odavanja pošte stradalima u novosadskoj tragediji u centru glavnog grada Srbije krajem 2024. godine.
Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa u Višem sudu, okrivljeni Radojko Stanić je prvostepenom presudom u petak oglašen krivim zbog krivičnog djela teško djelo protiv opšte sigurnosti.
U kaznu mu se uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru.
- Navedenom presudom, okrivljeni je ujedno osuđen na kaznu oduzimanja vozačke dozvole, kao sporednu kaznu, u trajanju od tri godine računajući od dana pravnosnažnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uračunava u vrijeme trajanja ove kazne - navode u Višem sudu.
Četvoro muzičara Beogradske filharmonije, koji su se priključili jednoj od protestnih akcija "Zastani Srbijo", povrijeđeno je kada je automobil uletio u grupu građana koja je stajala u centru Beograda, odajući poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Vozač je kasnije uhapšen, a Više javno tužilaštvo je optužnicu podiglo krajem februara 2025. godine.
Betonska nadstrešnica Željezničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra 2024. i usmrtila 16 ljudi, a jedna osoba je teško povrijeđena.
To je širom Srbije pokrenulo talas protesta i studentskih blokada.

Tri godine zatvora za vozača koji je pregazio članove Beogradske filharmonije

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Tag: izrael