Njemačka: AfD pred osvajanjem apsolutne većine u pojedinim pokrajinama, kulturne ustanove strahuju za umjetničke slobode

Prema anketama, Alternativa za Njemačku (AfD) na pokrajinskim izborima 6. septembra u Saskoj-Anhaltu mogla bi osvojiti apsolutnu većinu. 

To se događa uprkos tome što je stranka u toj, kao i u drugim njemačkim pokrajinama, zvanično klasifikovana kao dokazana desnoekstremistička organizacija.



Zbog najava AfD-a o kulturnoj politici, muzeji, pozorišta i druge kulturne ustanove u regiji strahuju za budućnost umjetničkih sloboda, piše Dojče vele.



AfD, koji nije odgovorio na upit DW-a za komentar, u junu je predložio da umjetnici i institucije, ako žele državna sredstva, moraju potpisati izjavu kojom se obavezuju da neće „omalovažavati Njemačku i njenu kulturu“. Mnoge od tih organizacija i pojedinaca finansijski zavise od javne podrške. Prijedlog su odbili svi ostali poslanički klubovi u pokrajinskom parlamentu.



Definicija „protivnjemačke umjetnosti“



AfD je pojasnio šta smatra nepoštovanjem njemačke kulture, definišući to kao „protivnjemačku umjetnost“.



- U našem smo programu naveli da više ne želimo trošiti javni novac na podsticanje protivnjemačke umjetnosti- rekao je Hans-Tomas Tilšnajder, AfD-ov portparol za kulturnu politiku u parlamentu Saksonije-Anhalta, u govoru krajem juna.



Na pitanje drugih poslanika šta to tačno znači, Tilšnajder je odgovorio: „Protivnjemačka umjetnost je njemačka umjetnost koja ne želi biti njemačka.“



Kao primjer je naveo izvođenje opere „Čarobni strijelac“ Karla Marije fon Vebera, ustvrdivši da je djelo klasičnog njemačkog kompozitora bilo „feministički dekonstruisano“.



- Taj otpor prema Njemačkoj, taj protivnjemački prezir, i dalje je popularan u velikim djelovima pozorišnog pogona. Takav stav, i to kažem potpuno jasno, više nećemo podsticati- poručio je.


Bauhaus ponovo na meti



Legendarna njemačka škola arhitekture, umjetnosti i dizajna Bauhaus, osnovana 1919. godine, bila je zatvorena za vrijeme nacionalsocijalizma, koji je njene avangardne i otvorene ideje smatrao „nenjemačkim“.



Uprkos tome, Bauhaus je postao jedan od najvažnijih umjetničkih pokreta 20. vijeka, a njegov uticaj osjeća se i danas širom svijeta. 

Danas AfD na Bauhaus gleda kao na „stranputicu moderne“ i smatra ga previše globalističkim za „patriotsku kulturnu politiku“ kojoj teži.

U svom programu za Sasku-Anhalt, AfD naziva Bauhaus „spornom arhitektonskom školom“ i kritikuje pokrajinsku vladu što u kampanji „moderndenken“ („Razmišljati moderno“) previše naglašava Bauhaus kao regionalnu atrakciju.



Stranka tvrdi da je Bauhaus uvijek izbjegavao nacionalnu ukorijenjenost. Umjesto toga, AfD želi pokrenuti kampanju „deutschdenken“ („Misliti njemački“), koja bi „upućivala na to da je Saska-Anhalt bitno doprinijela razvoju njemačke nacije. Od Henrika I. i Otona I, preko Lutera, pa sve do Bizmarka i Ničea“.



Rječnik s istorijskim teretom



Iako AfD odlučno odbacuje poređenja s nacističkom strankom NSDAP i Adolfom Hitlerom, u svom kulturnom programu služi se istorijski opterećenim jezikom.

Barbara Štajner, direktorka Fondacije Bauhaus Desau, uočava direktne paralele.



- To je terminologija koja veoma snažno podsjeća na prošlost. I mislim da to nije slučajno- objasnila je u razgovoru za DW.



Predloženi slogan „deutschdenken“ jedan je od primjera. „Misliti njemački“ odnosi se na „Rajhenberški govor“ koji je Adolf Hitler održao 1938. godine, kaže Štajner.

Bauhaus nije jedina ugrožena institucija.



- Kao kulturni radnici i umjetnici možemo reći da sada zaista strahujemo, jer se ovdje pokreće ideja da umjetnost i kultura moraju biti ‘njemačke’- izjavila je za DW Anetret Laabs, direktorka Muzeja umjetnosti u Magdeburgu.


Kultura zavisna od javnog novca



Laabs je i portparolka inicijative „Kultura je raznolikost i domovina“, koja okuplja brojne kulturne institucije i umjetnike iz regije.

U zajedničkoj izjavi upozoravaju da bi planovi AfD-a mogli imati dalekosežne posljedice po umjetničku slobodu, kulturu sjećanja i javni kulturni život.



- Svi znamo da se ono što radimo, od pozorišta i muzeja do biblioteka, plaća novcem poreskih obveznika. Veoma je važno da svi to plaćaju svojim porezom, jer inače kultura ne bi postojala- kaže Laabs.



Objašnjava da bi ograničavanje podrške na osnovu proizvoljne definicije „njemačke“ umjetnosti značilo propast kulture.



- Ako pogledamo širu sliku, vidimo da su kultura i umjetnost vjekovima slobodne i ne poznaju granice, pa ni nacionalne. Gdje god postoje nacionalne granice, više nema umjetnosti i kulture vrijedne tog imena- dodaje.



Osim prijetnji smanjenjem sredstava, AfD u svom programu postojeću kulturu sjećanja na Holokaust u Njemačkoj naziva „ovjekovječenjem kompleksa krivice“, koji je „zapriječio mogućnosti stabilnog oblikovanja nacionalnog identiteta“.



To smatraju „poremećajem identiteta“ koji treba „izliječiti“ fokusiranjem na „dobre strane njemačke istorije“.



 „Oduprite se počecima“



Sabine Šram, rukovoditeljka Lutkarskog pozorišta u Magdeburgu, smatra „žalosnim što kao ljudi nijesmo spremni izvući pouke iz složene istorije, koje su važne za nas kao pojedince i kao društvo“.



Za DW je rekla da se tokom svoje 30-godišnje pozorišne karijere bavila njemačkom kulturom sjećanja i na sceni suočavala s užasima nacionalsocijalizma.



- Uvijek mi je bilo važno, posebno u predstavama za mlade, pričati priče koje se bave upravo tom temom: nacionalsocijalizmom, kako on nastaje i kako se različiti elementi isprepliću- naglašava ona.

„Još se vidim kako stojim na sceni i govorim: ‘Oduprite se počecima’.

 Taj izraz postao je toliki kliše“, kaže, referišući se na poznatu njemačku misao da se buduće generacije moraju suprotstaviti prijetnjama demokratiji prije nego što bude prekasno.



- Ali gdje su tačno ti počeci? Je li ovo početak ili smo još prije početka? Jesmo li usred svega? Šta moram učiniti da se oduprem počecima?- pita se Šram.



Kao odgovor, savez kulturnih institucija pokrenuo je kampanju za raznolikost i društvenu koheziju.

Akcija #stolzaufVielfalt („ponosni na raznolikost“) trebalo bi jasno da pokaže „da različiti ljudi, iskustva i perspektive u našoj zemlji nijesu suprotnosti, već zajednička snaga, naša kultura“, saopštilo je više od deset organizacija prošle sedmice u Desauu.



Akciju, između ostalih, podržavaju Fondacija Bauhaus Desau, Fondacija spomen-područja Saske-Anhalta, Fondacija Luterovih spomen-mjesta, kao i pokrajinska Fondacija za kulturu i Muzejski savez.



- Kampanja predstavlja raznolikost, demokratsku otvorenost i društvenu koheziju. Raznolikost životnih puteva, ideja, tradicija i nacrta budućnosti obogaćuje Sasku-Anhalt i daje povoda da se na tu pokrajinu bude ponosan- poručili su inicijatori.