Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Državno tužilaštvo u Berlinu podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv poslanika Alternative za Njemačku (AfD) Matijasa Mosdorfa zbog navodnog izvođenja tzv. Hitlerovog pozdrava.
Kako prenose njemački mediji, Mosdorf je, navodno, u junu ove godine, tokom jedne sjednice Bundestaga, u predvorju parlamenta pozdravio jednog partijskog kolegu uzdignutom desnom rukom, što se u Njemačkoj smatra tzv. Hitlerovim pozdravom.
Parlamentarni odbor Bundestaga još je u oktobru ukinuo imunitet Mosdorfu, kako bi mogla biti sprovedena istraga.
<h3>Poslanik negira optužbe</h3>
Sam Mosdorf odbacuje optužbe i tvrdi da se one zasnivaju na iskazu jedne osobe, bivše poslanice Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).
- Svi ostali koji su tog dana bili prisutni u tom dijelu zgrade negiraju da sam ikoga pozdravio uzdignutom desnicom- tvrdi Mosdorf.
Poslanika AfD-a iz savezne pokrajine Saksonija nedavno je sankcionisala i njegova stranka, zbog neodobrenog putovanja u Rusiju.
Za isticanje tzv. Hitlerovog pozdrava, koje se prema njemačkom zakonodavstvu smatra krivičnim djelom upotrebe simbola protivustavnih i terorističkih organizacija, zaprijećena je kazna do tri godine zatvora.

Berlin: Podignuta optužnica protiv poslanika AfD-a zbog nacističkog pozdrava

Desetine političara iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) otputovaće u decembru u Vašington na poziv grupe republikanskih zastupnika u Predstavničkom domu, rekla je američka kongresmenka Ana Paulina Luna.
Poziv AfD političarima dolazi u trenutku kada njemačke krajnje desne figure sve više traže podršku MAGA republikanaca u SAD-u za ono što predstavljaju kao borbu protiv političkog progona i cenzure kod kuće.
- Ugostićemo 40 članova AfD-a. I neću biti samo ja, biće tu i drugih članova Kongresa - rekla je Luna u intervjuu za "Welt".
Luna je pokazala aktivno interesovanje za tvrdnje njemačkih krajnje desnih aktera da su progonjeni u Njemačkoj zbog svojih stavova, nedavno rekavši za Politico da "nedavne akcije njemačke vlade protiv vlastitih građana više podsjećaju na autoritarizam Sovjetskog Saveza prije njegovog pada nego na današnju Rusiju".
Neki zvaničnici iz administracije američkog predsjednika Donalda Trampa takođe su izrazili podršku AfD-u.
Kada je njemačka savezna obavještajna služba za unutrašnju sigurnost ranije ove godine proglasila AfD ekstremističkom organizacijom, američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je taj potez "tiranjom pod maskom".
Tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, američki potpredsjednik Džej Di Vens pozvao je evropske mejnstrim političare da sruše "zidove" koji drže krajnje desne stranke izvan vlade.
Njemački poslijeratni ustav dopušta domaćim obavještajnim agencijama nadzor političkih stranaka, aktera i organizacija koje se smatraju ekstremističkim, te čini teoretski mogućim i zabranu takvih stranaka.
Ova ograničenja su tvorci zapadnonjemačkog ustava uveli kako bi spriječili ponavljanje nacističkog uspona na vlast, kada su antidemokratske snage uspjele potkopati demokratiju iznutra.
Lideri AfD-a vide poziv u Vašington kao priliku da steknu veću legitimnost kod kuće za svoje tvrdnje o progonu. Luna je krajem prošlog mjeseca putem objave na mreži Iks (X) pozvala kopredsjednicu AfD-a Alis Vajdel u Vašington. Vajdel je reagovala pozitivno i rekla da će se javiti kako bi dogovorile daljnje aranžmane.
Luna se nedavno sastala i s Naomi Seibt, desničarskom influensericom i saveznicom AfD-a, koja je nedavno rekla da je zatražila azil u SAD-u, tvrdeći da je meta "ozbiljnog nadzora i maltretiranja od vlade i obavještajnih službi" zbog svojih političkih stavova i odbrane slobode govora u Njemačkoj.
- Mislim da je Seibt sjajna mlada žena i vjerujem da ima obećavajuću budućnost, čime god se odluči baviti, i zato ćemo je u potpunosti podržati - rekla je Luna za "Welt".
Dodala je da neće pomagati samo Seibt, nego i drugima iz Njemačke koji su u "sličnoj situaciji".
- Nadam se da će ovo barem otvoriti neku vrstu dijaloga o tome kako njemačka vlada, posebno političari i policija, tretiraju vlastite građane čak i ako se ne slažu s njima - rekla je Luna.
Putovanje članova AfD-a u Vašington u decembru trebalo bi biti praćeno većom konferencijom početkom iduće godine, rekla je Luna, nečim što će "biti kontrateža Davosu", mjestu gdje se održava Svjetski ekonomski forum, i što će biti više fokusirano na "suverenitet država".

Sve jače veze američkih i njemačkih desničara: Velika delegacija AfD-a stiže u Vašington

Kancelarija njemačkog javnog tužioca naložila je pretres kancelarije poslanika Bundestaga iz desničarske Alterantive za Njemačku (AfD) Rajmonda Šajriha, a istraga je povezana sa navodima o pronevjeri unutar gradske odborničke grupe te stranke u Augzburgu, saopštila je njemačka policija.
Pretres kancelarije prethodno je odobrio Bundestag, koji je Šajrihu ukinuo imunitet, a policija je zaplijenila dokaze koji su pronađeni na licu mjesta, prenosi Špigel.
Kako su vlasti i policija saopštile, istraga je otvorena i protiv drugih osumnjičenih, između ostalog, i protiv još jednog poslanika Bundestaga, kao i poslanika bavarskog državnog parlamenta, zbog optužbi za pronevjeru i prevaru. 
Policija je takođe pretražila kancelariju u bavarskom državnom parlamentu.
Prema istražiteljima, članovi vijeća, koji su bili predsjednik i zamjenik predsjednika odborničke grupe AfD-a između 2022. i 2023. godine, navodno su zloupotrijebili sredstva koja je grad Augzburg dodijelio za aktivnosti odborničke grupe, zajedno sa drugim optuženima. 
Sredstva su navodno "namjerno pogrešno predstavljena" u finansijskom izvještaju kako bi se "spriječila otplata gradu Augzburgu", prenosi Tanjug.

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Njemački sud je danas odbacio žalbu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) uloženu zbog procjene domaće tajne službe iz maja ove godine da je AfD, trenutno druga po snazi stranka iza CDU-a, "ekstremno desničarska organizacija".
To znači da je presuda regionalnog upravnog suda u Kelnu, koja je potvrdila klasifikaciju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka o AfD-u kao "ekstremno desničarskoj organizaciji", konačna.
Savezni ured, koji je ujedno unutrašnja tajna služba, je početkom maja cijeli AfD, uključujući i sada raspušteni ogranak mladih, proglasio ekstremno desničarskom organizacijom koja širenjem nacionalne i rasne mržnje djeluje protiv ustavnog poretka Njemačke.
Dotad su tako okvalifikovani bili samo ogranci stranke u saveznim pokrajinama Saska, Saska-Anhalt i Tiringija.
Klasifikacija stranke kao ekstremističke omogućuje BfV-u da nadzire AfD metodama tajne službe poput prisluškivanja i infiltriranja doušnika.

Njemačka: AfD je službeno klasifikovan kao ekstremistička stranka

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke uzvratilo je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju nakon što je on kritikovao odluku o klasifikaciji stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kao „ekstremno desničarske“ organizacije.
Spor se u petak produbio, uključivši Ministarstvo vanjskih poslova, Rubija, potpredsjednika SAD-a J.D. Vensa i tehnološkog milijardera Ilona Maska. Sve se dešava u osjetljivom trenutku za Njemačku – svega nekoliko dana prije obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata i bezuslovne kapitulacije nacističke Njemačke.
Uz to, upravo je potvrđen koalicioni sporazum između stranaka centra desnice i centra ljevice, a Bundestag treba naredne sedmice da glasa o izboru konzervativnog lidera Fridriha Merca za novog kancelara.
Merc se još nije javno oglasio povodom odluke obavještajne službe.
Oleksi Makeiev, ambasador Ukrajine u Njemačkoj, izjavio je za njemačku novinsku agenciju DPA da je zabrinut zbog veza AfD-a s Rusijom, s obzirom na novu klasifikaciju.
AfD je odavno na meti kritika zbog svojih pro-ruskih stavova i protivljenja zvaničnoj njemačkoj politici prema ratu u Ukrajini. Njemačka je, odmah nakon SAD-a, drugi najveći dobavljač oružja Ukrajini.
<h2>‘Ne poštuje ljudsko dostojanstvo’</h2>
Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava opisala je AfD kao prijetnju demokratskom poretku zemlje, navodeći da stranka „ne poštuje ljudsko dostojanstvo“ – naročito zbog, kako su kazali, „stalne huškačke retorike“ protiv izbjeglica i migranata.
Odluka domaće obavještajne službe da klasifikuje AfD, koji je osvojio drugo mjesto na nacionalnim izborima u februaru, kao ekstremno desničarsku grupu, omogućava službi da koristi doušnike, kao i audio i video nadzor, kako bi pratila aktivnosti stranke na nacionalnom nivou.
Međutim, ova odluka nosi rizik jačanja tvrdnji stranke da je meta političkog progona. Krajnje desne stranke bilježe rast širom Evrope, a AfD privlači međunarodnu pažnju, uključujući podršku Muska, bliskog saveznika američkog predsjednika Donalda Trampa.
Lideri AfD-a, Alis Veidel i Tino Krupala, u petak su osudili ovu odluku kao „težak udarac za njemačku demokratiju“, navodeći da je stranka postala jedna od najpopularnijih političkih snaga u zemlji. Tvrdili su da je odluka politički motivisana, što vlast negira.
- AfD će se i dalje pravno boriti protiv ovih kleveta koje ugrožavaju demokratiju - poručili su.
Drugoplasirana pozicija AfD-a na izborima učvrstila je status stranke kao faktora koji drugi političari ne mogu ignorisati, ali takozvani „vatreni zid“ – pravilo da se ne sarađuje s krajnjom desnicom – još uvijek stoji.
<h2>Rubio i Vens na mreži X</h2>
U svojoj objavi u petak, Rubio je pozvao Njemačku da povuče odluku o klasifikaciji.
- Njemačka je upravo dala svojoj obavještajnoj službi nova ovlašćenja da nadzire opoziciju. To nije demokratija – to je tiranija pod maskom - napisao je Rubio. 
- Ono što je zaista ekstremno nije popularni AfD – koji je bio drugi na izborima – već pogubne politike otvorenih granica koje AfD osporava. Njemačka treba da promijeni kurs – poručio je Rubio.
Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo mu je direktno: „Ovo jeste demokratija.“
- Odluka je rezultat temeljne i nezavisne istrage u cilju zaštite našeg ustava i vladavine prava. Nezavisni sudovi će donijeti konačnu odluku. Naučili smo iz naše istorije da se desni ekstremizam mora zaustaviti - navelo je ministarstvo kasno u petak.
Vens se takođe oglasio na mreži X, aludirajući na Hladni rat.
- AfD je najpopularnija stranka u Njemačkoj, i daleko najreprezentativnija u Istočnoj Njemačkoj. A sada birokrate pokušavaju da je unište. Zapad je zajedno srušio Berlinski zid. A sada je ponovo podignut – ne od strane Sovjeta ili Rusa, već od strane njemačkog establišmenta - napisao je Vens.
Mask, vlasnik mreže X, podijelio je Vensov komentar i dodao: „sudbina voli ironiju“.
<h2>Veze Trampovog kruga sa AfD-om</h2>
Vens se sastao sa Veidel u februaru, devet dana prije izbora, na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije. U svom govoru na konferenciji, napao je princip političke izolacije AfD-a.
- Mnogima od nas s druge strane Atlantika to sve više liči na stare, ukorijenjene interese koji se skrivaju iza ružnih, sovjetskih pojmova poput dezinformacija, jer jednostavno ne žele da neko s alternativnim pogledima iznese mišljenje ili, ne daj Bože, glasa drugačije – ili još gore, pobijedi na izborima - rekao je.
Mask već mjesecima podržava AfD, uključujući i livestream razgovor sa Veidel ranije ove godine na mreži X, kojim je pojačao poruke stranke. Tom prilikom je rekao da „snažno preporučuje ljudima da glasaju za AfD“. Livestream je pratilo više od 200.000 X naloga u jednom trenutku.

Rubio kritikovao Njemačku, Ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo

Poslanička grupa desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu saopštila je da će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta.
Alternativa je sada dvostruko jača nego u prethodnom sazivu parlamenta i ima odgovarajuće zahtjeve, rekao je prvi sekretar poslaničke grupe te stranke Bernd Bauman.
- Sada imamo skoro četvrtinu poslanika i biće veoma teško da nas neka crveno-zelena mejnstrim većina, pa čak i dio Hrišćansko-demokratske unije, još jednom isključe - rekao je Bauman za radio Dojčlandfunk, prenosi dpa.
Od ulaska u Bundestag 2017. godine AfD je jedina poslanička grupa koja nikada nije imala predstavnika u predsjedništvu parlamenta.
U odlazećem sazivu toj stranci su uskraćena i predsjednička mjesta u parlamentarnim odborima, a žalba koju je podnijela Saveznom ustavnom sudu je odbačena.
Na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, Alternativa za Njemačku je osvojila 20,8 odsto glasova i imaće 152 poslanika, skoro dvostruko više nego u prethodnom sazivu, kada je imala 77 mandata.

AfD će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta

Ministarka za brigu o porodici i demografiju u Vladi Srbije i predsjednica stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski, poznatija kao Milica Zavetnica, saopštila je da je prihvatila poziv kopredsjedavajućeg Alternative za Njemačku (AfD) Tina Krupale i da će prisustvovati završnoj konvenciji ove političke partije u gradu Lubau u Saksoniji.
Ona će biti jedan od glavnih govornika na mitingu, prenose srpski mediji.
Kao glavni govornici najavljeni su Krupala, kao i članovi te partije Jorg Urban, Aleksander Gauland, inače jedan od osnivača AfD, Kostadin Kostadinov i Milica Đurđević Stamenkovski.
Zvanično zatvaranje izborne kampanje AfD-a za Bundestag održaće se 21. februara 2025. u 19:00 časova u sajamskoj hali u mjestu Lubau.
Očekuje se da će, pored najavljenih govornika, prisustvovati i drugi članovi stranke i njeni pristalice. Kako se navodi na zvaničnom sajtu, događaj je otvoren za sve zainteresovane.
Stamenkovski je najavila da će da podrži AfD u ime svoje stranke, ali i „u ime većinske Srbije“.
- Zahvalna sam na pozivu i na prilici da u ime svoje stranke, a vjerujem i u ime većinske Srbije, podržim Alternativu za Njemačku, koja se kroz svoj dosadašnji politički i parlamentarni rad pokazala kao iskreni i pouzdani prijatelj srpskog naroda- poručila je, sprska ministarka.
&nbsp;Kako je navela, AfD je vodeća suverenistička snaga u Njemačkoj koja je u više navrata pokazivala spremnost da uvaži srpske državne i nacionalne interese, prije svega po pitanju Kosova i Metohije.&nbsp;
- AfD kao demokratska snaga, više nije samo utemeljena politička stranka Bundestaga, već izraz svih odgovornih građana Njemačke, koji vole svoju zemlju i žele da žive u miru i Evropi- istakla je Đurđević Stamenkovski.
Među govornicima je i bugarski političar Kostadin Kostadinov. On je predsjednik &nbsp;ultranacionalističke stranke Preporod (Vazraždane). Kostadinov je bio poslanik Narodne skupštine Bugarske. Takođe je bio opštinski odbornik u Varni od 2011. do 2021. godine. Prije osnivanja stranke Preporod 2014. godine, bio je član stranke VMRO od 2002. do 2012. godine.
Kostadinov je optužen za širenje proruske propagande, a zalaže se za izlazak Bugarske iz EU i NATO-a. Jedna od njegovih najčešćih prijetnji je da će ponovo otvoriti koncentracioni logor Belene, gdje su stradale hiljade protivnika komunističkog režima u zemlji, kako bi se obračunali sa „izdajnicima otadžbine“ i „rusofobnim ološima“, ističu sprski mediji.

Milica Zavetnica na završnom mitingu njemačke ultradesničarske partije

Američki milijarder Ilon Mask dao je u subotu podršku putem videolinka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DotwSJ19FZA4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava "najbolju nadu za Njemačku".
Milijarder je u govoru hvalio "njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad", prenosi AFP.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada "agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope".
Mask je posljednjih sedmica komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi X, otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU (Hrišćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalna unija) koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca "ludakom i nesposobnim imbecilom", a predsjednika Frank-Valter Štajnmajera - tiraninom, podsjeća AFP.

Mask podržao njemačku desničarsku stranku AfD: Borite se za svijetlu budućnost

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: afd