Novo otkriće na Marsu: Voda ostavila trag u tri faze

Planeta Mars je u dalekoj prošlosti možda bila znatno vlažnija i geološki aktivnija nego što sugeriše njen današnji izgled, jer je nova studija otkrila dokaze da su stijene u krateru Jezero bile izložene djelovanju vode u tri različite faze, od kojih je jedna uključivala cirkulaciju vrele podzemne vode kroz same stijene.

Istraživači su do ovog zaključka došli nakon analize više od 185 stijena u oblasti nazvanoj "Margin Unit" (Rubni pojas), koristeći instrument "SuperCam" na roveru "Perseverance", koji je sletio u krater Jezero u februaru 2021. godine u okviru misije pokrenute u julu 2020. godine.

Rezultati su značajni jer pružaju složeniji zapis o drevnoj vodi na Marsu, što naučnicima može pomoći da bolje razumiju nekadašnju klimu Crvene planete i njenu potencijalnu pogodnost za život, prenosi "Al Džazira".

Rover otkrio nešto što naučnici nisu očekivali

Kada je rover "Perseverance" u septembru 2023. godine stigao do oblasti "Margin Unit", naučnici su očekivali da će pronaći sedimentne stijene nastale na obali drevnog jezera koje je nekada ispunjavalo krater Jezero.

Umjesto toga, rover je otkrio magmatske stijene koje su nastale od rastopljenog materijala iz dubine Marsa ili kao posljedica vulkanske aktivnosti.

Mjerenjem sastava stijena, "SuperCam" je otkrio da je voda na njima ostavila tragove u različitim periodima.

Ovaj instrument može da analizira stijene sa distance tako što usmjerava laser prema njima sa udaljenosti do 6,5 metara, a zatim proučava svjetlost koja se tom prilikom emituje kako bi utvrdio njihov hemijski sastav.

Voda ostavila tragove u tri različite faze

U prvoj fazi, podzemna voda bogata ugljen-dioksidom reagovala je sa mineralom olivinom u stijenama, stvarajući karbonatne minerale unutar pukotina.

Druga faza vjerovatno je povezana sa vodom drevnog jezera, budući da su naučnici pronašli silicijum-dioksid u stijenama koje su se nalazile ispod tadašnjeg nivoa vode.

Eleni Ravanis, planetarna naučnica sa Univerziteta Havaji u Manoi i jedna od autorki studije, rekla je da transformacija olivina u karbonate može da ostavi silicijum-dioksid, što bi objasnilo njegovo povećano prisustvo u stijenama koje su bile potopljene u vodu.

Treća faza posebno je zainteresovala istraživače, jer su pronašli mineralne žile debljine do oko 0,25 metara koje sadrže kalcijum-sulfat i fluorit u istočnom dijelu Rubnog pojasa.

Naučnici vjeruju da bi ovi nalazi mogli da pomognu u rekonstrukciji istorije vode, klimatskih promjena i rane nastanjivosti Marsa.