Odavno su prošla vremena u kojima je većina ljudi u Mađarskoj mogla da na jedan od tri nacionalna praznika makar donekle prevaziđe političke razlike. Mađarski premijer Viktor Orban počeo je još prije mnogo godina da na te dane - koji bi zapravo trebalo da pripadaju cijelom narodu - žigoše, vrijeđa i otvoreno napada svoje kritičare. Tako su nacionalni praznici u Mađarskoj danas svaki put iznova prilike kada se otrovna atmosfera u javnosti osjeća na naročito mučan način, piše Dojče vele. Ovogodišnji 23. oktobar prevazišao je sve dosadašnje. Na dan kada se obilježava antikomunistička revolucija iz 1956. godine, koju je Sovjetski Savez krvavo ugušio, u Budimpešti su desetine hiljada pristalica dva politička tabora marširale na dvije ogromne predizborne manifestacije - što je oličenje one dvije Mađarske koje će se suočiti na parlamentarnim izborima u aprilu sljedeće godine. Sa strane Viktora Orbana, ovog 23. oktobra radilo se o tome da se svim protivnicima i neistomišljenicima ospori pravo da pripadaju zemlji i naciji. „Ko je Mađar, stoji uz nas“, pisalo je na ogromnom zidu ispred parlamenta, gdje je Orban održao govor. One Mađare koji njega i njegovu stranku Fides (Savez mladih demokrata) ne podržavaju, premijer je nazvao „zavedenim ljudima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63" data-rendition-name="original" width="3508" height="2338" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Orbanov izazivač Peter Mađar, koji sa svojom strankom Tisa (Poštovanje i sloboda) ima dobre šanse da porazi dugogodišnjeg premijera, trudio se u svom govoru na Trgu heroja u Budimpešti da uglavnom zadrži pomirljiv ton. Kada su se među njegovim pristalicama začuli uobičajeni povici „Prljavi Fides!“, brzo je pojačao glas govoreći u mikrofon kako bi nadjačao te parole. Ipak, dobar dio njegovog govora bio je posvećen tome da sebe i sopstvenu stranku proglasi za pobjednike na izborima i da ujedno najavi radikalne promjene sistema. <h2>„Demonstracija moći“ dva tabora</h2> Orbanov skup zvao se „Marš mira“, a onaj Petera Mađara „Nacionalni marš“. Nezavisni mađarski mediji zato su ovogodišnji 23. oktobar od samog početka tretirali kao „meč“ i „demonstraciju snage“ dva politička tabora, pitajući se: „Ko je bio pobjednik dana – Mađar ili Orban?“ ili: „Gdje je bilo više ljudi?“. Javni mediji, koji su zakonom obavezani na uravnoteženo izvještavanje, ali su u stvarnosti lojalni Orbanu, skup opozicione stranke Tisa pomenuli su samo posredno. Privatni Orbanovi mediji, kao i obično, širili su propagandu protiv Mađara nazivajući ga „marionetom Brisela“ i „ratnim huškačem“. Nezavisni stručnjaci procijenili su broj učesnika Fidesovog skupa na 85.000 do 90.000, a onog stranke Tisa na 160.000 do 170.000 ljudi. <h2>Perfidan retorički trik</h2> Mađarska revolucija iz 1956. bila je antikomunistički ustanak koji je ujedno bio otvoreno usmjeren protiv Rusije kao imperije i kolonijalne sile. To se, između ostalog, odražavalo u legendarnom sloganu „Rusi, idite kući!“ (Ruszik haza!), koji je 1956. bio ispisivan po zidovima i sovjetskim tenkovima. „Ruszik haza!“ bio je 1989/90. i izborni slogan tada još radikalno-liberalnog Orbana i njegove stranke Fides. Sam Orban je u junu 1989. postao preko noći poznat kada je u govoru zatražio povlačenje sovjetske armije iz Mađarske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d" data-rendition-name="original" width="3799" height="2533" loading="lazy" alt="Peter Mađar"> <figcaption>Peter Mađar na skupu u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ove godine na 23. oktobar, Orban je izveo perfidan retorički manevar: slavio je borbu Mađara za slobodu 1956. kao jedinstvenu, ali nijednom riječju nije pomenuo Moskvu, brutalan sovjetski upad u Mađarsku te godine, niti današnji rat Rusije u Ukrajini. Umjesto toga, optužio je tadašnji svijet da je „ostavio Mađarsku na cjedilu“. Istovremeno je oklevetao današnju borbu Ukrajine za slobodu, rekavši da Mađarska jedina u Evropi stoji „na strani mira“.&nbsp; - Brisel je odlučio da krene u rat - tvrdio je Orban.&nbsp; Finansijsku podršku Ukrajini od strane EU nazvao je „investicijom Brisela“. Pošto Brisel, prema njemu, „nema novca“, želi da ga „izvuče iz džepova evropskih građana, pa i Mađara“. Prvi put u nekom govoru, Orban je indirektno priznao da u zemlji postoji raspoloženje za promjene.&nbsp; - Postoji mnogo Mađara koji vjeruju da se bore za dobru stvar kada podržavaju Brisel i kandidate briselske marionetske vlade - rekao je premijer aludirajući na svog protivnika Petera Mađara.&nbsp; "Zavedenim ljudima“ treba, po njegovim rečima, objasniti da Brisel „nije pomoć, već opasnost“. <h2>Populizam, ali bez mržnje</h2> Konzervativno nastrojeni Peter Mađar posjeduje talenat da Orbanove i Fidesove narative suprotstavi njihovim sopstvenim oružjem - uz dozu populizma, ali bez upadanja u govor mržnje. Tako se, na primjer, u vezi s podrškom Ukrajini ili migracijom ne distancira potpuno od Orbanovih stavova, ali ističe njegovu dvostruku igru, ukazujući da premijer huška protiv migranata i promoviše etnički čistu Mađarsku, a istovremeno u zemlju pušta desetine hiljada neevropskih radnika. U cjelini gledano, Mađar na neki način predstavlja demokratsku verziju Fidesa. To se poklapa sa široko rasprostranjenim nezadovoljstvom Orbanovim režimom, korupcionaškim i luksuznim aferama i zamorom od pretjerane polarizacije koju Orban neprestano podstiče.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97" data-rendition-name="original" width="4727" height="3151" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  U svom govoru 23. oktobra, Mađar je povukao paralelu između 1956. i današnje situacije i obećao da će poslije svoje izborne pobjede – koju je samouvereno već sada proglasio – sprovesti potpuni raskid s Orbanovim režimom, ali i sa postkomunističkom erom socijalno-liberalnih vlada. U novoj Mađarskoj će, rekao je, ono što se računa biti „iskrenost, pristojnost, poštovanje i solidarnost“ – to će biti Mađarska bez oligarha, zemlja koja se neće okretati ka istoku, već će ostati u EU i NATO-u. Za ovo posljednje obećanje dobio je najveći aplauz, dok su se iz mase čuli snažni povici „Rusi, idite kući!“. <h2>Više je to bio uspjeh za Tisu</h2> Mađar, koji je nekada i sam bio član Fidesa, zakoračio je na političku scenu Mađarske prije samo godinu i po. Od tada je sebe i svoju stranku Tisa uspio da dovede na vrh istraživanja javnog mnjenja. Neki izborni stručnjaci smatraju čak mogućim da bi njegova stranka mogla da osvoji dvotrećinsku većinu. Od ljeta je Mađar bio na velikoj, 80-dnevnoj predizbornoj turneji po Mađarskoj. Sada najavljuje da će od 5. novembra do dana izbora ponovo putovati kroz zemlju. Taj izborni maraton nazvao je „Put ka pobjedi“. Posmatrači su skupove koji su održani ovog četvrtka uglavnom ocijenili kao uspjeh za Mađara i njegovu stranku Tisa. Politikolog Gabor Terek rekao je da je Orbanov izazivač dokazao da po pitanju mobilizacije masa može da parira Fidesu - što do sada nije pošlo za rukom nijednoj opozicionoj stranci. Portal HVG u naslovu je sumirao: „Mađarska nije Fides“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban protiv Mađara: Jedan praznik, dva marša u Budimpešti

NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Sve je više dokaza da se jedna velika tajna krije ispod prašnjavih crvenih prostranstava Marsa. Tajna koja bi mogla da potpuno redefiniše naš pogled na najbližeg komšiju - ogromni rezervoar tečne vode zakopan duboko ispod površine.
Mars je prekriven tragovima nekadašnjih prostranih vodenih tokova. Ali slagalica o tome gdje je sva ta voda otišla kada je planeta zahladnjela i opustjela i dalje nije potpuna, prenosi RTS.
Nova studija nudi potencijalni odgovor. Koristeći seizmičke podatke od Nasine misije "InSight", otkriveni su dokazi koji pokazuju da seizmički talasi usporavaju u sloju između 5,4 i osam kilometara ispod površine, što bi moglo da ukazuje na prisustvo tečne vode na tim dubinama.
<h2>Gdje je sva voda nestala?</h2>
Mars nije oduvijek bio pustara kakva je danas. Prije više milijardi godina, rijeke su izrezbarile doline, a jezera i mora svjetlucala pod zracima sunca.
Kako je Marsovo magnetno polje slabilo i atmosfera se tanjila, veći dio vode je nestao - dio u svemir, dio se zamrzao u polarnim kapama, a dio ostao zarobljen u mineralima do danas.
Međutim, isparavanje, zarmzavanje i zarobljavanje u stijenama ne može da objasni za cjelokupnu količinu vode koja se nalazila na Crvenoj planeti. Računanja su došla do zaključka da količina vode koja „fali“ je dovoljna da pokrije planetu okeanom dubine od 700 do 900 metara.
Jedna hipoteza jeste da je voda iscurjela dublje u koru. Mars je u svojoj prošlosti pretrpio ozbiljna meteoritska „bombardovanja“, koja su mogla da naprave pukotine kroz koje bi voda otekla.
Duboko ispod površine, veće temperature nego na površini bi održavale vodu u tečnom stanju.
<h2>Seizmički snimak Marsove kore</h2>
Nasina sonda "InSight“ sletjela je na Mars 2018. godine kako bi slušala unutrašnjost planete uz pomoć superosjetljivog seizmometra.
Proučavajući posebnu vrstu vibracije, naučnici su otkrili značajnu podzemnu anomaliju - sloj između 5,4 i osam kilometara dubine gdje su se vibracije kretale sporije.
Ovaj sloj manje brzine kretanja talasa su najvjerovatnije veoma porozne stijene ispunjene tečnom vodom, poput veoma vlažnog sunđera. Nešto slično kao Zemljini vodonosni slojevi.
Izračunali su da bi taj vodonosni sloj na Marsu mogao da sadrži dovoljno vode da pokrije planetu globalnim okeanom dubine od 520 do 780 metara, nekoliko puta više vode nego što se nalazi u ledu na Antarktiku.
Ova zapremina odgovara procejnama o Marsovskoj „nedostajućoj“ vodi (710 do 920 metara dubine globalnog okeana), nakon uračunavanja gubitaka u isparavanju, leđenju i vodi zarobljenoj u mineralima.
<h2>Meteoriti i masozemljotresi</h2>
Naučnici su do otkrića došli uz pomoć dva udara meteorita 2021. godine i jednog potresa 2022. godine. Ovi događaji su poslali seizmičke talase kroz njegovi koru, slično kao kada kamen upadne u vodu.
Seizmometar na misiji "InSight" registrovao je ove vibracije i iskoristio ih da mapira skrivene slojeve u planetarnoj kori.
<h2>Zašto je ovo važno</h2>
Tečna voda je esencijalna za život kakvih ga znamo. Na Zemlji brojni mikrobi uspijevaju se razvijaju i žive.
Da li bi slični oblici života, ostaci drevnog marsovskog ekosistema, mogli da se održe u ovakvim podzemljnim rezervoarima.
Voda bi mogla da posluži i za više i složenije oblike života - poput budućih ljudskih istraživača. Prerađena bi mogla da obezbijedi pijaću vodu, kiseonik, pa i gorivo za rakete.
Naravno, bušenje kilometrima duboko na drugoj planeti je veliki izazov. Međutim, drugi podaci otkrivaju mogućnost da se blizu Marsovog evaktora bliže površini nalazi još zona bogatih vodom, poput rezervoara zaleđenog blata u regionu Utopija planitija.

Seizmička pomijeranja otkrila tajne rezervoare vode na Marsu

Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask izjavio je da prioritet daje svojoj viziji života na Marsu, dok se njegov angažman u okviru Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) privodi kraju.
Mask je u intervjuu za Fox News podijelio rezultate istraživanja DOGE tima koji se bavio vladinim "prevarama", a zatim je proširio svoju ideju o kolonizaciji Marsa kao "životnom osiguranju" za čovječanstvo.
- Mars je životno osiguranje. Na kraju će sav život na Zemlji uništiti Sunce. Sunce se postepeno širi, i tako da ćemo na neki način morati da postanemo višeplanetarna civilizacija, jer će Zemlja biti uništena - rekao je Musk u intervjuu, prenosi Tanjug.
Sunce, zvijezda sa poluprečnikom od oko 700.000 kilometara, na kraju će iskoristiti svu svoju energiju i proširiti se u crvenu "džin zvijezdu" kada počne da umire, podaci su američke svemirske agencije NASA.
NASA napominje da bi crvena "džin zvijezda" mogla da postane dovoljno velika da proguta Merkur, Veneru, pa čak i Zemlju, iako naučnici predviđaju da će životni vijek Sunca trajati još oko pet milijardi godina.
Mask je objasnio da njegova vizija za Mars nije samo slijetanje na planetu, postavljanje zastava i ostavljanje otisaka stopala, već je cilj da se stvori "samoodrživi" grad.
- Osnovna tačka na kojoj zavisi sudbina života je to da Mars bude dovoljno samoodrživ i da može da raste samostalno, čak i ako brodovi za snabdijevanje sa Zemlje prestanu da dolaze, bez obzira na to da li je to zbog toga što je civilizacija nestala u nekoj katastrofi ili mirno - rekao je Mask.
Mask je u objavi na mreži X u martu najavio da će "SpaceX Starship" krenuti na crvenu planetu krajem 2026. godine, sa robotom Optimusom.
On je predvidio da bi ljudi mogli da počnu da slijeću na Mars već 2029. godine, iako je 2031. godina vjerovatniji datum.

Mask: Moj prioritet je vizija života na Marsu

Da li je moguć život na Marsu? Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli da postoje neki mikroorganizmi kao vanzemaljski oblici života.
Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojeg je na površini Marsa život gotovo nemoguć, piše britanski Independent.
Ali, nova studija ukazuje na to da bi takvi oblici života trebalo da se nalaze dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istovremeno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze.
U sklopu studije naučnici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva tačka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu.
U zavisnosti od procenta prašine koju led sadrži, područje u kojem bi mogao opstati život nalazilo bi se između pet i 38 centimetara dubine, a da je led čišći nastanjiva bi zona bila i veća – na dubini od 2,15 do 3,10 metara dubine.
Prašina unutar leda povremeno bi otapala led, što znači da bi bilo dovoljno tekuće vode koja bi doprinijela fotosintezi potrebnoj za preživljavanje takvih oblika života.
Istraživači upozoravaju da nova studija ne znači da oni zaista i postoje u tim ledenim područjima, ali smatraju da bi ih tamo najprije trebalo tražiti.
Pozivaju kolege da to ubuduće postane ključna lokacija u potrazi za životom na Marsu jer bi se moglo raditi o najdostupnijem mjestu za njegov pronalazak.
Članak pod nazivom "Potencijal za fotosintezu na Marsu unutar snijega i leda" objavljen je u časopisu Nature Communications Earth &amp; Environment.

Naučnici vjeruju da bi u ledu na Marsu mogli da postoje oblici života

Ministarstvo odbrane (MOD) i Vojska Crne Gore (VCG) organizovaće danas humanitarni marš sa ciljem podrške Centru za ranu razvoj Kliničkog centra (KCCG), u susret proslavi 7. oktobra – Dana VCG. 
 
Kako je najavljeno iz Ministarstva, učesnici će se kretati od Trga nezavisnosti do zgrade Centra za rani razvoj na Zabjelu, a zainteresovani građani su pozvani da se pridruže i podrže tu humanitarnu akciju. 
 
- Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i podrže našu inicijativu u skretanju pažnje na važnost pružanja pomoći djeci sa smetnjama u razvoju - naveli su iz Ministartsva. 
 
U saopštenju se navodi da, pored učešća u maršu, građani mogu da doniraju sredstva za podršku Centru za rani razvoj uplatom na žiro račun Kliničkog centra Crne Gore (530-1866-41) uz naznaku "Vojska Crne Gore Centru za rani razvoj".

Danas humanitarni marš povodom Dana Vojske Crne Gore

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Oprez zbog vode, poledice i odrona na putu

Nestašica fiziološkog rastvora, koja je u prethodnom periodu opteretila zdravstveni sistem i građane, trebalo bi da bude ublažena u narednim danima, jer su nove isporuke već na putu ka Crnoj Gori, a dio proizvoda uskoro će se ponovo naći i u slobodnoj prodaji u apotekama.
Iz državne apotekarske ustanove Montefarm juče su Pobjedi kazali da su u periodu prije praznika i tokom njih javne zdravstvene ustanove snabdijevene sa više od 50.000 boca fiziološkog rastvora koncentracije 0,9 odsto.
– Situacija sa snabdijevanjem se stabilizovala, a nove količine iz kompanije Hemofarm Vršac već su na putu ka Crnoj Gori. Hemofarm najavljuje da će isporuke u potpunosti biti stabilne u narednom periodu – navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
Istovremeno, građani bi uskoro mogli da očekuju i mogućnost kupovine fiziološkog rastvora u apotekama, jer se očekuje isporuka proizvoda kompanije Hemomont Podgorica, koji se distribuira u slobodnoj prodaji putem veledrogerije Farmegra.
Iz Montefarma su Pobjedi ranije kazali da je u Crnoj Gori trenutno registrovan samo fiziološki rastvor proizvođača Hemofarm, koji se nabavlja za potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, ali se taj proizvođač povukao sa našeg tržišta – kazali su iz Montefarma sredinom decembra.
Upravo zbog toga, usljed ograničenih proizvodnih kapaciteta jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor već mjesecima nije bilo moguće pronaći u privatnim apotekama, dok su isporuke zdravstvenim ustanovama bile povremene i nedovoljne da u potpunosti zadovolje potrebe.
U domovima zdravlja u glavnom gradu isporuke fiziološkog rastvora su formalno bile redovne, ali količinski nedovoljne. Više zaposlenih u tim ustanovama nezvanično je kazalo Pobjedi da su tokom dežurstava za vrijeme praznika dva dana bili gotovo bez ijedne flaše rastvora.
– U dežurnom domu zdravlja za svega nekoliko dana potrošeno je više od 500 boca – kazali su sagovornici Pobjede.
Pobjeda je 20. decembra objavila da fiziološkog rastvora nema u slobodnoj prodaji u apotekama, dok ga u zdravstvenim ustanovama ima, ali u nedovoljnim količinama.
Iz Kliničkog centra Crne Gore tada su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm. Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemofarm usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju ovim rastvorom, uprava KCCG naložila je kontrolu postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, racionalizaciju zahtjeva u skladu sa realnim potrebama, kao i preraspodjelu raspoloživih količina prema prioritetima, do potpune stabilizacije snabdijevanja.
Zdravstveni radnici domova zdravlja kazali su Pobjedi da je, iako su na nedostatak fiziološkog rastvora upozoravali nadležne, tek sredinom decembra iz menadžmenta stigla instrukcija da se sa tim sredstvom rukuje pažljivije, odnosno da se njegova upotreba svede na minimum.
To je, kako objašnjavaju, u praksi značilo da se terapije koje je moguće dati injekciono ili putem lijekova preferiraju u odnosu na one koje zahtijevaju infuziju.
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su saopštili da ne postoji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad te ustanove.
Iz Montefarma su pojasnili da nije došlo do potpunog prekida isporuka u njihovom skladištu, već da se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
Do nestašice fiziološkog rastvora došlo je zbog problema u proizvodnji u fabrici Hemofarma, što je izazvalo regionalni poremećaj u snabdijevanju. Zbog toga su i građani i medicinski radnici u Srbiji, Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj imali slične poteškoće u pružanju zdravstvenih usluga.
Dok se u zdravstvenim ustanovama fiziološki rastvor nabavljao uz povremene nestašice, građani ga već mjesecima nijesu mogli kupiti u privatnim apotekama. Oni kojima je bio neophodan za kućne terapije i njegu često su ga nabavljali u Albaniji, po cijeni od oko 90 centi po boci.
Iz Montefarma su juče kazali Pobjedi da je Hemomont Podgorica proizveo dodatne količine fiziološkog rastvora koje nijesu dio tenderskih nabavki za javne zdravstvene ustanove, te da će se upravo te količine naći u slobodnoj prodaji na domaćem tržištu.
Do sada se u apotekama mogao pronaći isključivo fiziološki rastvor u malim ampulama, koji je neupotrebljiv za infuzije. Fiziološki rastvor se, osim za infuzione terapije, koristi i prilikom inhalacija, ispiranja, čišćenja i drugih medicinskih intervencija.
U međuvremenu, proizvođač Hemofarm je, prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva Republike Srbije, još 11. novembra prošle godine dobrovoljno povukao iz prometa određene serije infuzionih rastvora.
– Kompanija Hemofarm A. D. Vršac obavijestila je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Srbije da dobrovoljno povlači sve serije ljekova Natrii Chloridi infundibile HF 500 ml, Natrii Chloridi Inf. Comp. Ringer HF 500 ml i Glucosi infundibile HF 5% 500 ml, proizvedene u periodu avgust–oktobar 2025. godine, nakon prijava o curenju rastvora iz pojedinih boca. Uzrok je u međuvremenu otklonjen, a kvalitet ostalih serija koje se nalaze u prometu nije doveden u pitanje – navodi se u saopštenju ALIMS-a od 14. novembra 2025. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fstizu-nove-isporuke-bice-dostupan-i-u-apotekama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: mars