<article>Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.</article>

Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima.&nbsp;
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
 
Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.
Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.
Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Venecuela

američke trupe

napetost

Svijet

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima. 
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.
Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.
Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.

Moskva raspoređuje nove hipersonične balističke projektile sposobne da nose nuklearne bojeve glave u bivšoj vazdušnoj bazi u istočnom dijelu Bjelorusije, što bi moglo da poveća sposobnost Rusije da tim projektilima dosegne ciljeve širom Evrope, zaključila su dva američka istraživača proučavanjem satelitskih snimaka.
Zaključak istraživača uglavnom je u skladu s nalazima američke obavještajne službe, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi podijelio informacije koje nijesu bile odobrene za javno objavljivanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da u Bjelorusiji planira rasporediti rakete srednjeg dometa Orešnik, s procijenjenim dometom do 5.500 kilometara, ali tačna lokacija prethodno nije objavljena.
Raspoređivanje Orešnika dodatno bi istaklo sve veću zavisnost Kremlja od prijetnje nuklearnim oružjem, budući da pokušava da obeshrabri članice NATO-a da snabdijevaju Kijev oružjem koje može pogoditi duboko unutar Rusije, rekli su neki stručnjaci. Ruska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, dok je bjeloruska ambasada odbila da komentariše.
Državna novinska agencija Belta citirala je u srijedu ministra odbrane Viktora Krenjina, koji je rekao da raspoređivanje Orešnika neće promijeniti ravnotežu snaga u Evropi i da je to "odgovor na agresivne akcije Zapada". Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a CIA je odbila da komentariše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdambrv%2Fstatus%2F2003436848102932906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003436848102932906%7Ctwgr%5Ef01a75b9b0213462ab3afc29172678a740ee94c7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Revidirana ruska strategija</h2>
Istraživači Džefri Levis iz Instituta za međunarodne studije Middlebury u Kaliforniji i Deker Evelet iz istraživačke i analitičke organizacije CNA u Virdžiniji rekli su da su svoje nalaze o raspoređivanju Orešnika temeljili na snimcima satelitske kompanije Planet Labs, koje su pokazale karakteristike koje odgovaraju ruskoj strateškoj raketnoj bazi.
Levis i Evelet tvrde da su 90 odsto sigurni da će mobilni lanseri Orešnika biti stacionirani u bivšoj vazdušnoj bazi u blizini Kričeva, oko 307 kilometara istočno od glavnog grada Bjelorusije, Minska, i 478 kilometara jugozapadno od Moskve.
Moskva je ispitivala konvencionalno naoružani Orešnik protiv cilja u Ukrajini u novembru 2024. Putin se hvali da ga je nemoguće presresti zbog brzina koje navodno prelaze deset Macha.&nbsp;
- Putin planira da rasporedi oružje u Bjelorusiji kako bi proširio njegov domet dalje u Evropu - rekao je Džon Forman, stručnjak Chatham Housea koji je služio kao britanski vojni ataše u Moskvi i Kijevu.
Forman je rekao da takav potez vidi i kao reakciju na planirano stacioniranje konvencionalnih projektila SAD-a u Njemačkoj sljedeće godine, što uključuje hipersonični projektil srednjeg dometa Dark Eagle.
Putin je nakon sastanka sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom u decembru 2024. rekao da bi Orešnik mogao biti stacioniran u Bjelorusiji u drugoj polovini ove godine, što je dio revidirane strategije u kojoj Moskva prvi put od Hladnog rata postavlja nuklearno oružje izvan svog teritorija.
Lukašenko je prošle sedmice rekao da su prvi projektili raspoređeni, bez navođenja lokacije, dodajući da će u Bjelorusiji biti smješteno do deset Orešnika. Američki istraživači procijenili su da je lokacija dovoljno velika da primi samo tri lansera i da bi drugi mogli biti smješteni na drugoj lokaciji.
<h2>Politička poruka Moskve</h2>
Levis je rekao da raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji naglašava kako rusko stacioniranje nuklearnog oružja izvan svog teritorija šalje "političku poruku" o povećanom oslanjanju na njih.
- Možete li zamisliti da u Njemačkoj postavimo nuklearno naoružani Tomahawk umjesto samo konvencionalnih? Nema vojnih razloga za postavljanje sistema u Bjelorusiji, samo političkih - rekao je Levis.

Amerikanci: Znamo gdje Putin razmješta Orešnik, može da gađa ciljeve širom Evrope

Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Evropski saveznici Ukrajine sastaće se u januaru da bi finalizovali planove za bezbjednosne garancije nakon završetka rata, uključujući moguće raspoređivanje trupa na terenu, izjavio je danas zvaničnik Jelisejske palate za Euraktiv.
Izvor je naveo da francuski predsjednik Emanuel Makron želi da grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, poznata kao "koalicija voljnih", finalizuje detalje podrške Ukrajini sljedećeg mjeseca, dok zapadne prijestonice čekaju odgovor Rusije na mirovni plan. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Ukrajinci, Evropljani i Amerikanci su saglasni i vjerujemo da je sada na Rusiji da pruži jasan odgovor - istakao je izvor.
Izvor je rekao da se očekuje da će pitanje garancija biti riješeno sa operativnog stanovišta, dajući Ukrajini jasnu sliku o tome kako bi izgledala dugoročna podrška saveznika.
Novi razgovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika rezultirali su planom od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini o kojem sada treba da se izjasni Rusija.
Desetine zemalja, predvođene Francuskom i Velikom Britanijom, mjesecima rade i pripremaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje uključuju raspoređivanje trupe na terenu, finansijsku pomoć, isporuke oružja kako bi se Rusija odvratila od mogućnog ponovnog napada na Ukrajinu.
Pojedine garancije, posebno one koje daju Sjedinjene Američke Države, još su u fazi rasprave.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovati na Floridu da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u "bliskoj budućnosti" kako bi bio završen plan o bezbjednosnim garancijama, navodi Euractiv.&nbsp;

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima.&nbsp;
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.
Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.
Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.

Policijska uprava iz Novog Sada saopštila je danas da je uhapsila L. N. (20) i L. M. (18) zbog sumnje da su u Savinom Selu, poslije kraćeg verbalnog sukoba, usmrtili nožem četrdesetšestogodišnjeg muškarca iz Vrbasa.
Njegovo tijelo pronađeno je na sportskom terenu, a poslije nekoliko sati, policija je identifikovala i pronašla osumnjičene, kao i nož kojim je, kako se sumnja, izvršeno krivično djelo.
Obojici osumnjičenih je određeno zadržavanje do 48 sati i biće privedeni, uz krivičnu prijavu, višem javnom tužiocu u Somboru.

Vrbas: U Savinom Selu nožem ubjen muškarac, uhapšeni osumnjičeni

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Petnaest ljudi je jutros ranjeno u napadu nožem i hlorom u jednoj fabrici u Japanu, prenose mediji.
Japanska novinska agencija Kjodo je prenijela da je napadač s gas maskom polio hlorom i nožem napao radnike u fabrici automobilskih guma kompanije Jokohama u gradu Mišimi, na centralnom ostrvu Honšu.
Napadač koji ima 38 godina je uhapšen na mjestu napada, a njegov motiv nije objavljen.
Teški zločini su relativno rijetki u Japanu koji ima nisku stopu ubistava i neke od najstrožih zakona o oružju na svijetu. Međutim, povremeno ima napada nožem, čak i vatrenim oružjem, a jedan je bio atentat na bivšeg premijera Šinza Abea 2022. godine.
Jedan Japanac je u oktobru osuđen na smrt zbog napada vatrenim oružjem i nožem 2023. godine kada je ubio četiri osobe, uključujući dva policajca.
Jedan četrdesettrogodišnjak je optužen za pokušaj ubistva u maju zbog napada nožem na metro stanici Toda-mae u Tokiju., piše N1

Polio hlorom i napao nožem radnike u fabrici u Japanu, 15 povrijeđenih

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Tagovi

Amerikanci: Znamo gdje Putin razmješta Orešnik, može da gađa ciljeve širom Evrope

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

PRATITE TVe UŽIVO