Operator broda pogođenog hantavirusom ne zna da li će već ovog mjeseca ponovo na krstarenje

Operator broda za turistička krstarenja na kojem je izbila epidemija hantavirusa rekao je danas za Asošijejted pres da očekuje da će do kraja sedmice znati da li će se brod pridržavati svog rasporeda plovidbe u narednim mjesecima, kako je ranije najavljeno.

Brod „Hondius“, pod holandskom zastavom, kako piše na sajtu kompanije „Oceanwide Expeditions“, trebalo bi da krene na krstarenje kasnije u maju ka Arktiku, gdje će tokom ljeta biti organizovana serija putovanja.

Taj relativno mali specijalizovani brod, dug 100 metara, izgrađen je 2019. godine u „Brodosplitu“ u Hrvatskoj upravo za plovidbu polarnim morima. Može da primi 170 putnika u 80 kabina, ima 57 članova posade, 13 vodiča i jednog ljekara.

Troje putnika tog broda preminulo je tokom epidemije koja je potvrđena početkom ovog mjeseca dok je brod bio u Atlantiku. Ukupno je zabilježeno devet potvrđenih slučajeva i dva sumnjiva.

Više od 120 ljudi – svi putnici i dio posade – evakuisano je sa broda „Hondius“ na španskim Kanarskim ostrvima u nedjelju i ponedjeljak, i sada su u izolaciji u više država. Dio putnika se ranije samoinicijativno iskrcao u nekoliko usputnih luka i na različite načine otputovao kući širom svijeta, pa se iz preventivnih razloga traga za njima i osobama koje su s njima bile u kontaktu.

Na pitanje u ponedjeljak da li će mijenjati raspored krstarenja zbog epidemije, kompanija „Oceanwide Expeditions“ je saopštila da „ne predviđa promjene u poslovanju“, uključujući i novo krstarenje „Hondiusa“ koje je planirano da počne 29. maja.

Međutim, u srijedu je kompanija navela za Asošijejted pres da očekuje da će se „do kraja ove sedmice razjasniti da li će brod ploviti i kakav će biti raspored plovidbe“.

Brod trenutno plovi ka holandskoj luci Roterdam sa 25 članova posade, dva zdravstvena radnika i tijelom jednog od preminulih putnika. Niko od njih ne pokazuje simptome, a očekuje se da brod stigne 17. ili 18. maja, saopštila je kompanija u utorak.

Po dolasku, „Hondius“ će „proći kroz temeljno čišćenje i dezinfekciju“, navodi kompanija, dodajući da se u saradnji sa zdravstvenim vlastima finalizuju precizni protokoli za taj proces.

Na pitanje o proceduri dezinfekcije, Holandski institut za javno zdravlje i životnu sredinu rekao je za Asošijejted pres da će brod „biti očišćen i dezinfikovan“, te da se trenutno radi na protokolu, bez dodatnih detalja.

Izbijanje epidemije hantavirusa na „Hondiusu“ prvi je poznati slučaj na nekom brodu.

Virus se obično prenosi putem izmeta glodara i ne širi se lako među ljudima, iako se andski soj, koji je otkriven na ovom brodu, u rijetkim slučajevima može prenositi sa čovjeka na čovjeka.

Odgovarajući na pitanje da li bi dezinfekcija mogla uticati na raspored plovidbe, kompanija je navela da prati zvanične smjernice i čeka dodatne informacije, jer „brod ne može ploviti bez zvanične dozvole“.

Prema podacima sa sajta kompanije, „Hondius“ je trebalo da novo krstarenje započne 29. maja iz Keflavika na Islandu.

Na pitanje o eventualnim otkazivanjima ili izmjenama rezervacija, kompanija je saopštila da „zasad ne komentariše komercijalna pitanja“, jer je fokus na bezbjednosti, proceduri iskrcavanja i koordinaciji sa nadležnim organima.

Stručnjaci navode da opstanak hantavirusa na površinama varira – od nekoliko dana do nekoliko sedmica – u zavisnosti od temperature i izloženosti sunčevoj svjetlosti. Ipak, smatra se da bi osnovne sanitarne mjere trebalo da budu dovoljne u ovom slučaju.

Uobičajena dezinfekciona sredstva i ultraljubičasto zračenje efikasno uništavaju virus, rekao je Erik Hil, virusolog sa Univerziteta Seton Hol.

On je objasnio da je za obolijevanje potrebna dovoljno velika izloženost virusu, zbog čega su najugroženiji oni koji dolaze u kontakt sa izmetom glodara u zatvorenim prostorima. Virus, kako je dodao, ne opstaje dugo na često dodirivanim površinama na brodu.

Hantavirus „nije tipičan problem na kruzerima“, naglasio je Hil, dodajući da su u takvim uslovima mnogo veći rizik zarazniji virusi poput malih boginja ili norovirusa.

Dr Maks Brito, potpredsjednik Američkog društva za zarazne bolesti, ocijenio je da bi, uz odgovarajuće mjere dezinfekcije i sterilizacije, povratak plovidbi mogao uslijediti u razumnom roku.

Ipak, stručnjaci ne mogu precizirati kada bi to moglo biti, jer to zavisi od više faktora.

Kompanija „Oceanwide Expeditions“ navodi da nema dokaza o prisustvu glodara na brodu i da posluje u skladu sa strogim higijenskim i bezbjednosnim standardima.

Na osnovu pretpostavke da su prvi zaraženi bili izloženi virusu na kopnu i unijeli ga na brod, kao i činjenice da glodari nijesu pronađeni, rizik za naredna krstarenja trebalo bi da bude nizak, rekao je Brito.

- Ne želim da kažem da je riječ o izolovanom slučaju, ali djeluje kao vrlo specifična epidemija koja se vjerovatno neće lako ponoviti na isti način - kazao je on.

Uprkos višegodišnjim istraživanjima, brojna pitanja o hantavirusu ostaju bez odgovora, uključujući način širenja, trajanje opstanka van domaćina i razloge zbog kojih kod nekih osoba izaziva blagu, a kod drugih tešku kliničku sliku.

Ne postoji specifičan lijek ili terapija, ali rana medicinska pomoć može povećati šanse za preživljavanje. Andski soj hantavirusa može imati inkubaciju do osam sedmica i stopu smrtnosti do 50 odsto, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.