<article>Predsjednica Kosova Vjosa Osmani razgovarala je danas u Prištini sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o aktuelnim pitanjima na Kosovu, nedavno održanim lokalnim izborima i odnosima sa Evropskom unijom.Kako je saopšteno, Osmani je istakla posvećenost Kosova reformskom programu u okviru Plana rasta, naglašavajući važnost njegove implementacije i bliske saradnje sa EU u tom procesu i navela da će usvajanje Plana rasta biti među prvim odlukama Skupštine.- Predsjednica Osmani je naglasila da uspješne reforme i kontinuirani napredak Kosova u međunarodnim indeksima demokratije i vladavine prava predstavljaju jasan dokaz posvećenosti zemlje evropskoj integraciji. U tom kontekstu, ponovo je istakla važnost da Kosovu bude dodijeljen status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz pronalaženje načina za prevazilaženje postojeće blokade u EU- dodaje se u saopštenju.Navodi se da je tokom sastanka Osmani insistirala na ukidanju "nepravednih mjera protiv Kosova" podsjećajući da je i sama Evropska komisija potvrdila da te mjere treba ukinuti, još u junu 2024.Takođe je dodala da EU treba da pruži podršku naporima Kosova ka približavanju Uniji i da je podrška Evropske komisije u tom procesu ključna.Tokom sastanka bilo je riječi i o procesu formiranja vlade nakon konstituisanja Skupštine, kao i o organizaciji lokalnih izbora.Osmani je ocijenila da su ti izbori pokazali profesionalizam kosovskih institucija i posvećenost građana demokratiji.Ona je takođe izrazila zabrinutost zbog "kontinuiranih i nezakonitih miješanja Srbije" u izborne procese u Kosovu.Trenutno je u toku sastanak Fon der Lajen sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem koji se održava u zgradi Skupštine Kosova, pošto predstavnici EU ne prihvataju sastanak sa Kurtijem i ministrima na dužnosti u objektima vlade.Predsjednica Evropske komisije je na Kosovo došla poslije posjete Srbiji, a prethodnih dana bila je i u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok će iz Prištine otputovati u posjetu Sjevernoj Makedoniji.</article>

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani razgovarala je danas u Prištini sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o aktuelnim pitanjima na Kosovu, nedavno održanim lokalnim izborima i odnosima sa Evropskom unijom.
Kako je saopšteno, Osmani je istakla posvećenost Kosova reformskom programu u okviru Plana rasta, naglašavajući važnost njegove implementacije i bliske saradnje sa EU u tom procesu i navela da će usvajanje Plana rasta biti među prvim odlukama Skupštine.
- Predsjednica Osmani je naglasila da uspješne reforme i kontinuirani napredak Kosova u međunarodnim indeksima demokratije i vladavine prava predstavljaju jasan dokaz posvećenosti zemlje evropskoj integraciji. U tom kontekstu, ponovo je istakla važnost da Kosovu bude dodijeljen status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz pronalaženje načina za prevazilaženje postojeće blokade u EU- dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je tokom sastanka Osmani insistirala na ukidanju "nepravednih mjera protiv Kosova" podsjećajući da je i sama Evropska komisija potvrdila da te mjere treba ukinuti, još u junu 2024.
Takođe je dodala da EU treba da pruži podršku naporima Kosova ka približavanju Uniji i da je podrška Evropske komisije u tom procesu ključna.
Tokom sastanka bilo je riječi i o procesu formiranja vlade nakon konstituisanja Skupštine, kao i o organizaciji lokalnih izbora.
Osmani je ocijenila da su ti izbori pokazali profesionalizam kosovskih institucija i posvećenost građana demokratiji.
Ona je takođe izrazila zabrinutost zbog "kontinuiranih i nezakonitih miješanja Srbije" u izborne procese u Kosovu.
Trenutno je u toku sastanak Fon der Lajen sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem koji se održava u zgradi Skupštine Kosova, pošto predstavnici EU ne prihvataju sastanak sa Kurtijem i ministrima na dužnosti u objektima vlade.
Predsjednica Evropske komisije je na Kosovo došla poslije posjete Srbiji, a prethodnih dana bila je i u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok će iz Prištine otputovati u posjetu Sjevernoj Makedoniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vjosa Osmani

Ursula fon der Lajen

Svijet

Osmani sa Fon der Lajen o aktuelnoj situaciji na Kosovu i odnosima sa EU

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković upozorio je u srijedu da je konzumacija droga postala ozbiljan društveni problem, dodavši da se u Dubrovniku ‘kokain šmrče na svakom kantunu‘, a količina mjesečne potrošnje može se mjeriti u kamionima, a ne gramima – javlja HINA, a prenosi jutarnji.hr
Franković je na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća pozvao Vijeće za prevenciju kriminaliteta na gradskoj i županijskoj razini na hitnu reakciju.
Slobodno možemo reći, a ja se ne bojim to izreći, da se količina kokaina koja se potroši na području grada Dubrovnika mjeri mjesečno u kamionima, a ne u gramima.To je ozbiljan društveni problem u Dubrovniku. Količina amfetamina, ecstasyja i drugih tableta i tabletica dostupnih mladima je porazna -izjavio je dubrovački gradonačelnik.
Nadam se da će Vijeće za prevenciju kriminaliteta djelovati na dvije razine. Prva je edukacijska, upozoriti mlade na opasnosti koje vrebaju od samo jedne tablete. I druga je vezana za kokain, drogu bogatih, onih koji imaju novca i ne znaju više što bi od ludila pa šmrču do besvijesti.
O tome treba progovarati. Toga u gradu ima puno i previše. Na svakom kantunu se šmrče i to je društveni problem o kojem treba progovarati i tražiti rješenje – poručio je Franković.

Dubrovnik u ozbiljnim društvenim problemima

Policija za suzbijanje demonstracija sukobila se danas s medicinskim osobljem u državnoj bolnici u Atini, tokom protesta zbog stanja javnih zdravstvenih službi održanog tokom posjete premijera Kirijakosa Micotakisa toj ustanovi.
Policija je ispalila plotune biber spreja i koristila štitove i palice da bi odgurnula ljekare u Univerzitetskoj opštoj bolnici Atikon koji su zahtijevali da se sastanu s Micotakisom.
Zdravstveni radnici su protestovali zbog nedostatka osoblja, niskih plata i loših uslova rada.
Micotakis u pratnji ministra zdravlja Adonisa Georgijadisa, je u tu bolnicu u zapadnoj Atini došao na otvaranje novog onkološkog odjeljenja i renoviranog odjeljenja hitne službe.
Jorgos Sideris, šef Udruženja bolničkih ljekara Atine i Pireja je rekao: "Duguju nam 10.000 dana odsustva! Plate su nam zamrznute!".
Sideris, ljekar u toj bolnici, rekao je da je 130 pacijenata nedavno spavalo na nosilima u hodnicima zbog prenatrpanosti i da je hitno potrebno dodatnih 125 medicinskih sestara samo da bi se radilo na bezbjednom nivou za pacijente.
Novo onkološko odjeljenje bolnice izgrađeno je uz finansiranje dobrotvorne organizacije i očekuje se da će brinuti o više od 20.000 pacijenata godišnje što je 41% više nego 2019. godine, saopštio je kabinet premijera.
Micotakis je u govoru na ipak održanoj svečanosti rekao da je redovno finansiranje za Atikon povećano sa 90 miliona eura na 150 miliona eura. Broj zaposlenih se takođe povećao, rekao je on, "ne do nivoa koji bismo željeli, ali nastavljamo da se sveobuhvatno restrukturira Nacionalni zdravstveni sistem".

Sukob grčke policije sa ljekarima bolnice koju je posjetio premijer

Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u Kotoru od italijanske Brešre 14:13, u utakmici prvog kola C grupe Lige šampiona.
Odlučujući pogodak, 44 sekunde prije kraja, postigao je nekadašnji vaterpolista Jadrana Vlado Popadić.
U uzbudljivom i kvalitetnom meču, sa puno preokreta, Breša je bila prisebnija i srećnija.
Primorac je imao svoje šanse, činilo se i da je bliži pobjedi, ali je presudila mirnija ruka gostiju iz Italije.
Brešu su do pobjede vodili Filipo Ferero, Tomazo Đanaca i Alesandro Balzarini sa po tri gola.
U kotorskom timu najbolji je bio Marko Mršić sa četiri, po dva gola postigli su Savo Ćetković i Nemanja Vico, a po jedan Jusuke Inaba, Luka Murišić, Balša Vučković, Nikola Brkić i Đorđije Stanojević.

Breša slavila u Kotoru

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pojačava pritisak na Moskvu kako bi se vratila za pregovarački sto. Ministar odbrane Pit Hegset u srijedu je, na sastanku NATO-a u Briselu, upozorio Kremlj na mogućnost uvođenja "troškova" zbog nastavka agresije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da će uvjeriti Trampa da dodatno pojača pritisak odobravanjem američkih dalekometnih projektila za udare na dublje teritorije Rusije, tokom svoje posjete Vašingtonu u petak.
- Ako u kratkom roku ne bude puta ka miru, Sjedinjene Američke Države sa saveznicima preduzeće potrebne korake kako bi Rusiji nametnule cijenu zbog njene kontinuirane agresije - rekao je Hegset evropskim kolegama na sastanku, čiji je cilj bio obezbjeđivanje dodatne vojne pomoći za Kijev.
On je dodao: - Ako budemo morali preduzeti taj korak, Ministarstvo rata SAD-a je spremno da učini svoj dio na načine na koje to samo Sjedinjene Američke Države mogu.
Kako Tramp signalizira da će ponovo fokus staviti na rat u Ukrajini, razmatra se mogućnost slanja dalekometnih krstarećih raketa tipa Tomahawk u Kijev, kao oblik pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ukrajina je već nanijela štetu ruskim naftnim postrojenjima pomoću svojih dalekometnih dronova, ali rakete bi mogle izazvati još veću štetu.

Nakon NATO sastanka Hegset upozorio Moskvu: Ako uskoro ne bude mira, Amerika će reagovati onako kako samo mi možemo

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Osmani sa Fon der Lajen o aktuelnoj situaciji na Kosovu i odnosima sa EU

Tagovi

Dubrovnik u ozbiljnim društvenim problemima

Sukob grčke policije sa ljekarima bolnice koju je posjetio premijer

Breša slavila u Kotoru

Nakon NATO sastanka Hegset upozorio Moskvu: Ako uskoro ne bude mira, Amerika će reagovati onako kako samo mi možemo

PRATITE TVe UŽIVO