Novoizabrana predsjednica Skupštine Kosova Albulena Hadžiju zakazala je sjednicu na kojoj će se glasati o izboru nove vlade, nakon što je Pokret Samoopredjeljenje predložio Aljbina Kurtija za mandatara.
Predsjedavajuća Generalnog savjeta Samoopredjeljenja Arbrie Nagavci saopštila je da je prijedlog za imenovanje Kurtija predat predsjednici Kosova Vjosi Osmani, u skladu sa Ustavom i rezultatima izbora održanih 28. decembra 2025. godine.
Za izbor vlade potrebna su najmanje 61 glas u Skupštini. Samoopredjeljenje ima 57 mandata, a očekuje se podrška dijela poslanika iz nesrpskih zajednica, kao i Nenada Rašića iz Partije za slobodu, pravdu i opstanak.
Hadžiju je ranije danas proglasila završetak konstitutivne sjednice, nakon izbora predsjednice parlamenta i pet potpredsjednika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Hadžiu izabrana za predsjednicu Skupštine Kosova, Kurti predložen za mandatara

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani u nastojanju da obezbijedi još jedan mandat neuobičajeno snažno se oslanja na bliskost s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, piše Deutsche Welle, pozivajući se na tekst bečkog dopisnika Frankfurter Allgemeine Zeitunga Mihaela Martensa.
Prema navodima iz ovog istraživanja, Osmani je u Davosu demonstrativno nastupala uz Trampa i to predstavlja kao veliki diplomatski uspjeh, jer je Kosovo među osnivačima njegovog „Odbora za mir“. Nezvanične informacije iz Prištine govore da je taj potez povukla bez konsultacija s premijerom Aljbinom Kurtijem.
Navodno joj je pristup Trampovom krugu omogućio albanski premijer Edi Rama, koji ima veze s porodicom Tramp zbog velikog investicionog projekta Džareda Kušnera u Albaniji. Rama, kako se navodi, koristi svaku priliku da ojača Osmani kao političku suparnicu Kurtiju.
Mandat Vjose Osmani ističe u martu, a za reizbor joj je potrebna podrška parlamenta, koju zasad nema. U Prištini je opisuju kao zahtjevnu osobu s čestim promjenama bliskih saradnika.
Martens ocjenjuje da se Osmani pokušava predstaviti kao „Trampova kandidatkinja“, računajući da bi joj ta etiketa mogla pomoći, s obzirom na tradicionalno snažan uticaj SAD-a na Kosovu. Međutim, političke prilike su se promijenile. Kurtijeva stranka Samoopredjeljenje osvojila je ubjedljivu podršku birača, iako Kurti nema dobre odnose s Trampom i javno je podržavao demokrate u SAD.
Iako je Trampova administracija ranije suspendovala strateški dijalog s Kosovom, što je opozicija koristila protiv Kurtija, izborni rezultati pokazuju da birači sve manje automatski vezuju američku podršku za domaću političku legitimnost.
Dio javnosti razumije poteze Osmani kao realpolitiku, jer se američka baza Bondstil smatra ključnim bezbjednosnim osloncem Kosova. Ipak, pojedini postupci iz njenog okruženja — poput prijedloga njenog supruga da se hotel Grand u Prištini pretvori u Tramp-hotel ili organizovanja svečanosti povodom filma o Melaniji Tramp — izazivaju podsmijeh i kritike.
Neizvjesno hoće li takva strategija Osmani donijeti uspjeh, dok dio javnosti smatra da je u borbi za političku karijeru prešla granicu političkog dostojanstva, smatra dopisnik bečkog časopisa.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Osmani se u borbi za novi mandat oslanja na Trampa

Peter Sorensen – specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog između Kosova i Srbije – boravi u Prištini u srijedu na sastancima s liderima zemlje, prije planiranog odlaska u Srbiju u nastojanju da postigne napredak u normalizaciji odnosa između dvije susjedne države.
Sorensen se najprije sastao s premijerom u ostavci, Albinom Kurtijem, u zgradi Vlade Kosova rano ujutro.
Kasnije ga je primila predsjednica zemlje, Vjosa Osmani, u svom kabinetu.
Nakon sastanaka nisu najavljene izjave za medije.
Sorensen bi se trebalo sastati i s kosovskom opozicijom kasnije tokom dana.
Nakon sastanaka u Prištini, Sorensen će otputovati u Beograd na razgovore s liderima Srbije.
Njegova posjeta Kosovu dolazi u trenutku kada zemlja očekuje formiranje novih državnih institucija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 28. decembra – koje je uvjerljivo dobio pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
Ovo je njegova prva posjeta otkako mu je mandat produžen za još dvije godine kao izaslaniku za dijalog o normalizaciji odnosa između dvije susjedne zemlje.
Tokom prvog mandata održao je samo dva sastanka na nivou glavnih pregovarača, koji nisu dali rezultate.
Nedostatak napretka u dijalogu tada se uglavnom pripisivao unutrašnjim političkim dešavanjima u Kosovu i Srbiji, a ne nedostatku angažmana evropskog posrednika.
Malo ko u Briselu vjeruje da će Kosovo i Srbija uskoro biti spremne da se ozbiljno uključe u dijalog o normalizaciji odnosa.
Vjeruje se da će Kaja Kalas, koja još nije posredovala ni u jednoj rundi dijaloga na najvišem političkom nivou, pokušati postići napredak na Zapadnom Balkanu nakon teškog početka koji je imala kao glavna diplomatkinja EU.
Zbog činjenice da je Brisel često bio izostavljen iz procesa u pitanjima poput mirovnih pregovora za Ukrajinu, rata u Gazi i situacije u Iranu, zvaničnici EU-a u šali kažu da bi postizanje sporazuma između Kosova i Srbije moglo biti "najlakši plod" koji blok može ubrati u ovom trenutku.
Kosovo i Srbija su već postigle dogovor o putu ka normalizaciji, poznat kao Ohridski sporazum, 2023. godine, ali ga ne provode.
Iako sporazum nije potpisan, Evropska unija insistira da je obavezujući za obje strane.
Ovaj sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa određeni nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da provedu sve ranije dogovore postignute tokom 15 godina dijaloga.

Kosovo: Sorensen sa Osmani i Kurtijem o napretku dijaloga sa Srbijom

Kosovo čvrsto stoji uz Sjedinjene Američke Države i predsjednika Donalda Trampa u podršci njihovim potezima protiv narko-terorističkog režima u Venecueli, saopštila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Osmani je reagovala nakon što su Sjedinjene Američke Države danas dva sata poslije ponoći vojno napale Venecuelu, uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Ciliju Flores te ih odveli u SAD.
Osmani je na Iks mreži napisala da je Tramp stao uz narod Venecuele i suprotstavio se Madurovoj narko-državi — štiteći Ameriku i ostatak svijeta od kartela i organizovanog kriminala.&nbsp;
- Ovo je ono kako izgledaju snaga i američko liderstvo. Narod Venecuele zaslužuje slobodu, demokratiju i budućnost zasnovanu na vladavini prava, a ne straha. Narko-terorizam i autoritarna vladavina prijetnja su miru daleko izvan nacionalnih granica - poručila je Osmani.&nbsp;
Kako je istakla, Kosovo razumije značaj američke odlučnosti — i naše sopstveno oslobođenje je svjedočanstvo tome.&nbsp;
- U trenutku kada se SAD suočavaju s tiranijom u Venecueli, svi bismo morali da ojačamo taj stav, jer je transatlantska zajednica najsnažnija kada je ujedinjena iza američkog liderstva i zajedničkih vrijednosti. Kada Amerika vodi, mi ponosno stojimo zajedno — jer naša zajednička sloboda od toga zavisi - zaključila je Osmani na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVjosaOsmaniPRKS%2Fstatus%2F2007431081134375141%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.3507%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsad-izvele-veliki-napad-na-venecuelu-i-zarobile-predsjednika-madura-tvrdi-tramp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Osmani: Kosovo čvrsto uz SAD i Trampa nakon američkog vojnog napada na Venecuelu

Samo osam dana nakon što se Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, povukao sa projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa u Beogradu na mjestu zgrade Generalštaba zbog, kako je naveo, poštovanja prema srpskom narodu, Prindon Sadriu, suprug kosovske predsjednice Vjose Osmani, pozvao je Kušnera da projekat realizuje na Kosovu, tačnije u Prištini, na mjestu hotela „Grand“.
Kako je naveo, realizacija ovog projekta u Prištini bi „ujedinila ljude“.
- Povlačenje iz projekta Tramp hotela u Beogradu potvrđuje važnu istinu: značajni projekti su namijenjeni ujedinjavanju, a ne razjedinjavanju. Premještanje ove vizije u Prištinu – i transformacija Grand hotela u Tramp hotel – revitalizovalo bi vrhunsku lokaciju i ujedinilo ljude - napisao je Sadriu na svom X nalogu.
Inače, Hotel „Grand“ se nalazi u samom centru Prištine, na Bulevaru Majke Tereze (nekadašnji Bulevar Maršala Tita, odnosno Vidovdanska posle raspada bivše SFRJ).
Hotel je bio A kategorije i sa 5 zvjezdica, što ga je do prije rata na Kosovu činilo centrom društvenog i poslovnog života Prištine. Takođe, hotel je gostio značajne državne zvaničnike, uključujući Josipa Broza Tita 1979. godine.
Nakon rata na Kosovu 1999. godine, prešao je u vlasništvo Kosovske povjerilačke agencije (AKM), koja je kasnije postala Kosovska agencija za privatizaciju (KAP).
Podsjetimo, 15. decembra Džared Kušner i njegova firma Affinity Partners odustali su od projekta luksuznog hotela i stambeno‑poslovnog kompleksa na mjestu zgrade Generalštaba u Beogradu, nakon višemjesečnih protesta i pravnih problema.
Projekat je obuhvatao izgradnju hotela Tramp na lokaciji bivšeg Generalštaba JNA, ali i više drugih zdanja starog Beograda kao što je stari Đeneralštab. Što se tiče Generalštaba, zgrada je oštećena u NATO bombardovanju 1999. i danas predstavlja dugogodišnji simbol kulturnog identiteta Beograda. Tokom 2024. i 2025. država je formirala zajedničku investicionu strukturu sa Kušnerovom firmom, a u novembru Skupština Srbije je donijela poseban zakon („lex specialis“) koji je omogućio nastavak projekta, uprkos protivljenju javnosti.

Suprug Vjose Osmani pozvao Kušnera da izgradi Tramp hotel u Prištini

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje strateški i bezbjednosni imperativ Prištine i to je sudbina Kosova - rekla je predsjednica Vjosa Osmani Euronjuzu (Euronews) u jutarnoj emisiji "Evropa danas".
Kosovo, iako nije punopravni kandidat za članstvo u bloku od 27 članica, kako je istakla Osmani, u potpunosti je usklađeno sa vrijednostima bloka.&nbsp;
- Kao identitet, kao zemlja, kao nacija, vjekovima doprinosimo vrijednostima na kojima počiva Evropska unija. Iako je to veoma složen proces, ako bi se koristili kriterijumi zasnovani na zaslugama, Kosovo bi zapravo do sada bilo vodeći kandidat - ocijenila je Osmani.
Kosovo je, podsjeća Euronjuz, podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali ima samo status potencijalnog kandidata, a put ka pristupanju komplikovan je nepriznavanjem od pet država EU i potrebom za političkim sporazumom sa Srbijom, koja odbija da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, proglašenu 2008. godine - dijalog koji Brisel olakšava više od decenije.
Osmani navodi da Kosovo ostaje stoprocentno usklađeno sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU, "bilo da se radi o sankcijama protiv Rusije ili protiv drugih protivnika zapadnog svijeta i onoga što EU danas predstavlja".
Kosovo je, prema njenim riječima, jedan od najboljih regiona Zapadnog Balkana u pogledu ekonomskih i administrativnih reformi.
- Očigledno je da još postoje neke stvari i neki domaći zadaci koje moramo da završimo, ali mislim da bismo, da nije bilo političkih komplikacija koje nemaju nikakve veze sa reformama, apsolutno bili na vrhu - naglasila je Osmani.
Rusija i Kina su, piše Euronjuz, posljednjih godina nastojale da prošire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, pri čemu Moskva održava interesovanje, a Peking ulaže velika sredstva u infrastrukturne projekte širom regiona.
Osmani upozorava da ako EU ne zadrži uticaj na Zapadnom Balkanu, neko drugi će doći, ne zbog milosrđa, već zato što tamo ima strateške interese".
- U tom kontekstu, Kosovo podržava kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU, što je bezbjednosni imperativ - rekla je Osmani.&nbsp;
Pa ipak, kako dodaje, Kosovari bi željeli da Ukrajina „završi sve reforme koje su potrebne“ za ostale kandidate.
U ovogodišnjoj procjeni zemalja kandidata, Evropska komisija je pohvalila posvećenost Kosova pristupanju EU, ali je napomenula da su izbori i politički zastoj odložili reforme. Brisel je naglasio da je normalizacija odnosa sa Srbijom neophodna.
Kosovo se nedavno našlo u političkoj krizi nakon što stranke više puta nisu uspjele da formiraju vladu nakon februarskog glasanja. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 28. decembra.

Osmani: Evropa je naša budućnost

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani danas je apelovala na građane Kosova koji žive u inostranstvu, posebno one koji planiraju putovanja tokom novogodišnjih i božićnih praznika, da izbjegavaju prolazak kroz teritoriju Srbije.
U objavi na Fejsbuku, Osmani je navela da je juče primila bivšeg policajca Arbnora Spahijua, koji je prošle nedjelje oslobođen iz zatvora u Srbiji, nakon što je bio optužen da je učestvovao u policijskoj operaciji u Banjskoj 2023. godine, iako je, kako je istaknula, godinu dana ranije napustio policiju.
Prema njenim riječima, institucije u Srbiji „i dalje imaju isti mentalitet kao bivši srpski režim“, što, kako je upozorila, „predstavlja rizik za građane Kosova“.
Osmani je takođe istakla da je nedavno hapšenje Avni Ćehaja u Srbiji „dokaz takvog ponašanja“.

Vjosa Osmani pozvala kosovsku dijasporu da ne putuje kroz Srbiju

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani potpisala je danas odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što u srijedu poslanici drugi put nijesu uspjeli da izaberu novu izvršnu vlast.
Potpisivanje uredbe o raspuštanju Skupštine dolazi i nakon što politički lideri nijesu uspjeli da postignu dogovor da poslanici danas pokušaju glasati o nekoliko važnih sporazuma za Kosovo, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- U skladu s Ustavom i važećim zakonodavstvom, kao i nakon današnjeg prihvatanja odluke Skupštine Kosova u vezi s neuspjehom drugog mandatara u formiranju Vlade, predsjednica Kosova danas je raspustila deveti saziv Skupštine - navodi se u saopštenju Predsjedništva.
Predsjednik Demokratske partije Kosova, Bedri Hamza, rekao je da je tokom sastanka s Osmani tražio da izbori budu održani 21. decembra, uz obrazloženje da su Kosovu što prije potrebne institucij.
On je dodao da je druga spomenuta opcija za održavanje vanrednih izbora bila 28. decembar.
I predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj, rekao je da traži da izbori budu održani 21. decembra i da njegova stranka ide samostalno na nove izbore.
S druge strane, lider stranke Gukso, Faton Peci, kazao je da ta partija traži da se izbori održe 28. decembra, kako bi Centralna izborna komisija imala dovoljno vremena da se pripremi za izborni proces.
Vođa Socijaldemokratske inicijative, Fatmir Limaj, opisao je održavanje vanrednih izbora kao “lošu vijest”.
Limaj je rekao da stranke devet mjeseci nijesu uspjele da izgrade saradnju, dodajući da to pokazuje “nekompetentnost i nezrelost u načinu izgradnje države”.
On je, u vezi s datumom održavanja izbora, rekao da je 21. decembar najpoželjniji.
Sastanak je održan dan nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Glauk Konjufca, nije uspio da obezbijedi potrebne glasove za formiranje nove Vlade 19. novembra.

Osmani potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, slijede vanredni izbori

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork Zohran Mamdani donio je odluku o zatvaranju škola.
Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.
Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.
Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.
Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.

Tag: vjosa-osmani