Osuđeni zbog urušavanja mosta u Đenovi: Godinama ignorisali upozorenja o oštećenjima
Italijanski sud proglasio je krivim bivšeg izvršnog direktora najvećeg operatera auto-puteva u zemlji i još 31 osobu zbog urušavanja mosta Morandi u Đenovi 2018. godine, kada su poginule 43 osobe. Sud je utvrdio da su upozorenja o oštećenjima postojala decenijama, ali da nijesu preduzete mjere kako bi se spriječila tragedija.
Prvobitno je bilo optuženo 59 osoba za ubistvo iz nehata i ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja.
Predstavnica porodica žrtava Egle Poseti kazala je da presuda potvrđuje da su postojali ozbiljni propusti u upravljanju infrastrukturom.
– Postojali su ozbiljni propusti u upravljanju, a 43 osobe su to platile svojim životima – poručila je Poseti.
Najstroža kazna bivšem direktoru
Bivši izvršni direktor kompanije Autostrade per l'Italia Đovani Kasteluči osuđen je na 12 godina zatvora, što je najstroža kazna izrečena nakon četvorogodišnjeg procesa i četiri sata vijećanja, prenosi AP.
Njegovi advokati najavili su žalbu, tvrdeći da se kao izvršni direktor oslanjao na mišljenja vodećih italijanskih inženjera i da je postao žrtveni jarac.
Na 11 godina zatvora osuđen je i bivši direktor održavanja u kompaniji Autostrade per l'Italia Mikele Donferi Miteli, dok je bivši izvršni direktor inženjerske kompanije SPEA Antonino Galata dobio kaznu od pet godina i šest mjeseci zatvora.
Kompanija izbjegla suđenje nagodbom
Kompanija Autostrade per l'Italia (ASPI), koja upravlja gotovo polovinom mreže auto-puteva u Italiji, ranije je optuživana da nije adekvatno održavala most otvoren 1967. godine.
Tužilaštvo je tvrdilo da su rukovodioci kompanije i njene inženjerske podružnice SPEA bili svjesni rizika od urušavanja, ali da su odlagali finansiranje sanacije kako bi sačuvali dividende akcionara.
ASPI i njena podružnica tokom postupka postigle su sporazum o korporativnoj odgovornosti i platile oko 30 miliona eura kazni, čime su izbjegle suđenje kao pravna lica i moguće strože sankcije, uključujući zabranu učešća na javnim tenderima.
Nagodba je postignuta nakon što su kompanije uvele nove procedure usklađivanja sa propisima i isplatile odštetu porodicama žrtava.
Novi most, koji je projektovao italijanski arhitekta Renzo Piano, otvoren je 2020. godine iznad memorijalnog prostora posvećenog stradalima.
Sud: Tragedija je mogla biti spriječena
Najteže optužbe odnosile su se na nemar koji je doveo do urušavanja mosta, teško ubistvo iz nehata i izazivanje saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom zbog propusta u nadzoru i održavanju. Most Morandi bio je dio jedne od najvažnijih saobraćajnica koja povezuje sjever Italije s Francuskom rivijerom.
Advokat Rafaele Karuzo ocijenio je da je presudom utvrđena odgovornost sva tri ključna aktera – kompanije koja je upravljala auto-putevima, njene inženjerske podružnice i Ministarstva saobraćaja.
Upozorenja ignorisana decenijama
Most Morandi urušio se 14. avgusta 2018. godine, tokom jake kiše, kada je oko 200 metara konstrukcije palo u provaliju zajedno sa desetinama vozila. Tragedija je šokirala Italiju uoči praznika Feragosto, jednog od najprometnijih dana u godini.
Tužilaštvo je tvrdilo da je do nesreće došlo zbog višegodišnjeg zanemarivanja održavanja, dok su optuženi odgovornost odbacivali, navodeći da je uzrok bio konstrukcijski nedostatak.
Tokom suđenja utvrđeno je da su upozorenja o ozbiljnim oštećenjima na stubu koji se srušio postojala decenijama. Sanacija druga dva stuba počela je još 1993. godine, ali nikada nije proširena na treći, koji je na kraju popustio i izazvao jednu od najvećih infrastrukturnih tragedija u novijoj istoriji Italije.