Pad Microsofta, Applea, JP Morgana, obustava letova... Šta se to dešava u Americi?

Ilustracija (AP Photo/Markus Schreiber) (Foto: Markus Schreiber)
Ilustracija (AP Photo/Markus Schreiber) (Foto: Markus Schreiber)

Niz velikih tehničkih kvarova tokom posljednje sedmice nakratko je paralizovao vazdušni saobraćaj, bankarske usluge, računarske sisteme i obavještajne mreže u Sjedinjenim Američkim Državama i širom svijeta. Iako su mnogi odmah posumnjali na koordinisani hakerski napad, po svemu sudeći riječ je o kombinaciji rutinskih ažuriranja, previše složenih sistema i ubrzanog otklanjanja bezbjednosnih propusta koje otkriva vještačka inteligencija, prenosi Index.hr.

Šta se tačno dogodilo i kada?

Sve je počelo u četvrtak, 12. novembra, kada su Microsoftov Outlook i ostali alati iz paketa Microsoft 365, koje koristi više od 430 miliona ljudi, bili nedostupni gotovo 24 sata. Već narednog dana, u petak, 13. novembra, američka Savezna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) zbog prekida rada telekomunikacione mreže na nekoliko sati obustavila je sve letove u SAD-u. To se dogodilo tek drugi put nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

U ponedjeljak, 16. novembra, softverski kvar u najvećoj američkoj banci JPMorgan Chase izazvao je zastoje u plaćanjima širom zemlje, a istog dana tehnički problem u aplikacijama za avionsko osoblje doveo je do kašnjenja letova avio-kompanije United Airlines.

Niz kvarova nastavljen je i u utorak, 17. novembra, kada su na nekoliko sati prestale da rade Appleove usluge poput App Storea, iClouda i Apple Paya, sistem za prijavu gostiju hotelskog lanca Marriott, kao i interna mreža za povjerljivu komunikaciju američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA).

Odmah su se proširile teorije o koordinisanom napadu ili vještačkoj inteligenciji van kontrole

Zbog toga što su se prekidi dogodili u tako kratkom vremenskom razmaku i pogodili ključnu infrastrukturu, društvenim mrežama brzo su se proširile teorije o koordinisanom napadu stranih hakera ili sistemima vještačke inteligencije koji su izmakli kontroli.

Međutim, najviši zvaničnici administracije Donalda Trampa, među kojima su šef diplomatije Marko Rubio i direktor nacionalnih obavještajnih službi Džej Klejton, izjavili su da nakon detaljnih provjera nema nikakvih dokaza da su incidenti međusobno povezani niti da iza njih stoji sajber-napad.

Stara greška u sistemu i zamjena kablova prizemljili avione

Dosadašnje istrage pokazuju da je svaki od ovih zastoja imao sasvim konkretan i prilično banalan tehnički uzrok.

U Microsoftu se ispostavilo da je još u julu u programski kod ubačena skrivena softverska greška koja je mjesecima ostala neprimijećena, sve dok uobičajeno preusmjeravanje saobraćaja nije preopteretilo servere. Ponovno pokretanje sistema svaki put je iznova aktiviralo isti kvar.

Slično tome, do obustave svih letova u SAD-u došlo je tokom radova u jednom objektu u Arkanzasu, gdje je zamjena starih bakarnih žica optičkim kablovima i instalacija novog rutera preopteretila zastarjelu mrežu podacima.

Jednako banalne uzroke imali su i ostale kompanije i institucije: JPMorgan Chase saopštio je da je riječ o softverskoj grešci na lokalnim serverima, Apple je priznao da je problem izazvalo interno ažuriranje sistema, dok je NSA izvijestila da je do usporavanja njene mreže došlo tokom redovnog, planiranog održavanja.

Osim toga, podaci organizacije Uptime Institute pokazuju da je broj kvarova u centrima za obradu podataka tokom 2026. godine zapravo opao petu godinu zaredom. Inženjerka za pouzdanost softvera Laura Nolan objašnjava da statistička slučajnost jednostavno znači da se nekoliko velikih kvarova ponekad može poklopiti u istoj sedmici, nakon čega mogu uslijediti mjeseci bez problema.

Vještačka inteligencija ima veze s tim, ali ne onako kako se misli

Zanimljivo je da stručnjaci za nacionalnu bezbjednost u analizi za časopis Foreign Policy ipak ističu ulogu vještačke inteligencije, ali ne kao napadača, već kao alata koji mijenja način održavanja sistema.

Kompanije i državne agencije danas masovno koriste alate vještačke inteligencije za skeniranje računarskog koda i pronalaženje bezbjednosnih propusta, što znači da se ranjivosti otkrivaju neuporedivo brže nego ranije.

Kako bi spriječili hakere da iskoriste te novootkrivene slabosti, inženjeri su pod ogromnim pritiskom da u što kraćem roku objave bezbjednosne zakrpe.

Bivši direktor za obavještajna pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Dejvid Agranovič i demokratski senator Mark Vorner upozoravaju da takvo užurbano otklanjanje problema u starijim, međusobno povezanim sistemima ima visoku cijenu. Gotovo je nemoguće unaprijed predvidjeti šta bi sve moglo da pođe po zlu kada se na brzinu promijeni jedan dio programskog koda, pa bezbjednosna ažuriranja na kraju i sama mogu izazvati lančane padove sistema.

Previše složeni sistemi i žurba pred praznike

Profesorka sa američkog univerziteta MIT Nensi Leveson ističe da je savremena digitalna infrastruktura postala toliko velika i međusobno povezana da rutinske izmjene izazivaju nepredvidive lančane reakcije, koje nije moguće uočiti posmatranjem pojedinačnih djelova sistema.

Inženjerka Laura Nolan objašnjava i zašto se takve greške ne otkriju prije nego što sistem prestane da radi: nijedna kompanija niti država ne može testirati promjene na vjernoj kopiji cijele svoje mreže, jer bi održavanje dva identična sistema koštalo dvostruko više. Zbog toga se testiranja uvijek sprovode u smanjenim i pojednostavljenim uslovima.

Dodatni razlog za ovakav niz kvarova u novembru mogla bi biti i sezonska žurba u tehnološkom sektoru, smatra Keli Šortridž iz infrastrukturne kompanije Fastly.

Naime, većina velikih kompanija u decembru uvodi takozvano zamrzavanje izmjena kako tokom praznika i perioda najveće potrošnje ne bi rizikovala pad sistema. Zbog toga inženjerski timovi tokom sedmica koje prethode tom periodu užurbano pokušavaju da odjednom sprovedu sva odložena ažuriranja, ponekad zadirući i u stari softver koji godinama niko nije održavao.

Brzina važnija od bezbjednosti

Profesor emeritus sa Državnog univerziteta Ohajo Dejvid Vuds zaključuje da korporacije i vlade godinama daju prednost brzini i smanjenju troškova umjesto ulaganju u otpornost sistema, odbijajući da izdvoje novac za zaštitne mehanizme sve dok ne izbije kriza i avioni ne ostanu na zemlji.

Kako poručuje Laura Nolan, softverski kvarovi u savremenom svijetu su neizbježni, a pravi izazov je izolovati pojedine djelove sistema tako da jedna rutinska greška ne povuče za sobom pola države ili svijeta.

Programska šema

09:05 – 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 – 11:05
INFOINFORMATIVA
11:05 – 13:00
VIKEND POPODNEEMISIJA
13:00 – 13:05
INFOINFORMATIVA
13:05 – 14:00
CETINJE FORUM FORCE 2026EMISIJA
14:00 – 15:00
PODKASTEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.