Picula: Pad nadstrešnice postao simbol sistemske korupcije i nepotizma

Pad nadstrešnice u Novom Sadu postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali da štite građane, a to ne čine, rekao je izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula u svom prvom izvještaju o Srbiji u Evropskom parlamentu. Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, REM ne funkcioniše, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže javnim napadima, opisao je on političku situaciju u Srbiji.

Picula je rekao da je svoj izvještaj pisao u uslovima koji su podrazumijevali nediplomatske prakse, neutemeljene optužbe, manipulacije i lične napade.

- Uprkos tome, ovom poslu sam pristupio profesionalno, s najboljim namjerama, čvrsto vjerujući u otvorenost zajedničkog evropskog projekta, transformišući potencijal pridruživanja Evropskoj uniji, te koristi koje donosi građanima zemalja članica, ali i država kandidatkinja- rekao je on.

 Picula je iznio svoju analizu aktuelne političke realnosti u Srbiji.

- A ta politička realnost je izuzetno složena već duže vrijeme, pogotovo u posljednjih šest mjeseci. Pad nadstrešnice u Novom Sadu, kada je živote izgubilo 16 građana, postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane. Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke. Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno tijelo za medije ne funkcioniše, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže javnim napadima- rekao je Picula.

Jednako tako, lični podaci onih koji protestuju se objavljuju javno.

- Protiv njih se koriste neidentifikovana ilegalna sredstva, što onda istražuju ruske službe. Građani Evropske unije se privode i protjeruju iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice Evropske unije i njihove predstavnike  optužuje da stoje iza takozvane obojene revolucije- rekao je.

Osim toga, Srbija uprono  odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem Evropske unije i uvođenje sankcija Rusiji, dodao je.

- Uprkos određenom napretku, prije svega u području klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta, Srbija se još uvijek suočava s velikim preprekama koje mora da savlada. Poboljšanje unutrašnjeg političkog dijaloga, vladavina prava i borba protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji s Kosovom, te potpuno usklađivanje s spoljnom politikom Evropske unije. Nedostaje osiguranje neazvisnosti ključnih institucija, uključujući REM, te potpuno sprovođenje svih preporuka OSCE-a i Vijeća Evrope o izbornoj reformi, u transparentnom i uključivom procesu. Svakako, prije novih izbora, što bi bilo od ključne važnosti, sve to naglašava i Komisija u svom reformskom planu- rekao je on.

Ekonomski podaci, ako poboljšani, ne mogu biti jedino mjerilo uspjeha, jer ni Evropska unija nije samo zajedničko tržište, rekao je Picula.

- U posljedjoj deceniji EU je u Srbiji uložila milijarde eura, ali i javna percepcija, pa i komunikacija lidera Srbije, uglavnom, to ne reflektuje. Često se ekonomski rast temelji i na netransparentnim ugovorima, koji se izuzimaju iz primjene zakona o javnoj nabavki. Takvi ugovori, osim ekonomskog, imaju i direktan politički uticaj- dodao je.

Za ovakvu situaciju i Evropska unija mora preuzeti i svoj, svakako manji dio odgovornosti, rekao je Picula.

- Od političkih poruka svrha o napretku vladavine prava, bilateralnih trgovinskih sporazuma najvećih članica, do veoma niskih stopa ulaganja evropskog novca tamo gdje donosi najveću transformacijsku korist, jačanje pravosuđa i borbu protiv korupcije- ocijenio je on šta EU treba da uradi.

Obratio se Marti Kos i rekao da je poslao neke važne poruke u Srbiji.

- U isto vrijeme, zaista neuverljivo zvuče izjave lidera Srbije o formalnoj posvećenosti evropskim integracijama, dok ove nedjelje planira put u Moskvu i nove energetske sporazume s Rusijom, a na vidiku nema potrebnih reformi ključnih za uspješan evropski put. Na kraju krajeva, pristupanje Uniji prije svega odgovornost je zemlje članice, a ne alibi kojim se izbjegava vlastita odgovornost za probleme u državi- rekao je Picula.

On se obratio srspskim studentima koji trče do Strazbura, potom do Brisela.

- Cijenim njihovu požrtvovanost i borbu. Njihove poruke jasno čujem od samog početka i u izvještaju naglašavam iste ciljeve za koje se i oni zalažu. Budući da oni kao mladi ljudi predstavljaju budućnost svoje zemlje, odnos vlasti prema njima govori puno više nego bilo koji stranački programi o budućnosti. Evropski parlament, kao institucija koja na kraju procesa glasa o sporazumu o pristupanju, ostaće najglasniji govornik proširenja. Ali želimo da taj proces bude temeljen na zaslugama, stvarnim reformama i jasnoj usklađenosti s evropskim vrijednostima i geopolitičkim pozicijama Evropske unije- zaključio je Picula.