Radikalski cirkus, u koji je pretvorena Skupština Srbije, u petak nije proizveo željeni efekat: delegacija Evropskog parlamenta ne samo da nije „zaobišla“ hol u kome je postavljena izložba o Jasenovcu - kako su danima nagoveštavale septičke jame koje u Srbiji nazivaju medijima - već ju je s pažnjom pogledala.&nbsp;
I evropskim parlamentarcima je, naravno, bilo jasno da je u pitanju provokacija. Stalno potezanje nečega iz prošlosti, što je odavno rešeno i „presuđeno“, da bi se opravdala ili prikrila sadašnja i buduća nepočinstva, kao metod poznato je i Toninu Piculi, koji u svojoj državi ima hrvatsku verziju radikala sa veoma sličnim modus operandijem. Kao iskusan političar, svestan je i svih načina pritiska, pa čak i kad su šibicarski. Najzad, europarlamentarci znaju da su srbijanski radikali, pod umivenim imenom Srpska napredna stranka, u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope u grupi Evropske narodne partije, sa hrvatskim radikalima (HDZ) ili bošnjačkom SDA, a to baca sasvim drugo svetlo na provokacije.
Slična slika delegaciju je zatekla i u Ministarstvu za evropske integracije. Tamo je, doduše odranije, postavljena izložba o „Oluji“. Ministar Nemanja Starović, primajući goste, otvoreno je rekao da je izložba postavljena prošlog avgusta, kada je „Picula uvredio ceo srpski narod objavljujući svoju sliku iz Oluje“, i da će izložba tu biti dok god je on izvestilac za Srbiju. Naravno, niko od radikala se nije potrudio da objasni šta je pogrešno u odbrani države od onih koji žele da otcepe jedan njen deo, odnosno, u onome šta je i Srbija zvanično radila u slučaju Kosova i čime se radikali ponose. Dobro, možda je, za razliku od mnogih srpskih „heroja“, problem što Picula nije izvršio ratni zločin.&nbsp;
Sve je to usledilo posle ne malo komične situacije, koju su kreirale dve izjave srbijanskog predsednika Aleksandra Vučića u dva dana. Najpre je rekao, raspaljujući nacionalni naboj pristalicama: „Bolje jedan dan kao soko živeti, nego sto godina kao miš se skrivati“. Koliko sutradan, međutim, suočen s događajima u svetu, i sam sklonjen od evropske delegacije, primetio je: „Mi moramo da budemo mudri, da se malo sakrijemo ispod kamena, da sačekamo da kiša prođe“. A kada odbacimo humoristički momenat apsurda sokola pod kamenom i kontradikcije u koje Vučić sve češće pada (i što bi trebalo da zabrine i njegove pristaše, i medicinsku struku, i Ustavni sud, pa i sve građane), ostaje mučan utisak da ove dve izjave upravo definišu ukupnu radikalsku politiku kojom vode Srbiju – koju su neki uporedili sa fliperom, drugi s pogubljenošću, a treći sa šizofrenijom. Verovatno su svi pomalo u pravu.&nbsp;
Uoči dolaska europarlamentaraca, u tom istom cirkusu u kome novoradikali imaju apsolutnu većinu, članovi opozicije su pokazali fotografiju Aleksandra Vučića, u srdačnom rukovanju sa osuđenim hrvatskim ratnim zločincem Tomislavom Merčepom. Kakav kontrast, u odnosu na Vučićev izraz lica prilikom susreta sa Piculom, dok je još želeo da se sretne sa njim, i dok nije izdao komandu propagandnoj mašineriji i stranačkim supozitorijama da hrvatskog socijaldemokratu nazovu ustašom.&nbsp;
Oni skloni vicu i satiri u Srbiji – a takvih bar ne manjka – zaključili su da je pokazivanje fotografije Vučića i Merčepa dovelo do pregorevanja žice koja drži uši, u glavama ogromne većine radikalskih birača. Oni malo realniji i skloniji analitici, opet, svesni su katastrofalne kombinacije višedecenijskih dogmi i lagarija, i ovovremenog nekontrolisanog propagandnog aparata. Ovo prvo je užasna scenografija kojoj je cilj da zombira i od realnosti udalji čitav narod, kako bi se njime lakše manipulisalo; ono drugo je tragičan mehanizam kojim se uništavaju životi svih slobodnomislećih, koji ustvrde nešto drugačije.
<h2>KREČENJE ISTORIJE</h2>
S pravom su neki građani Srbije postavili pitanje: ako ima prizora iz Jasenovca, zašto nema iz logora Nedićeve Srbije, koja je revnosno punila i Jasenovac, i Staro Sajmište, i Banjicu, i „Topovske šupe“, i „Crveni krst“, i kamion „dušegupku“, i jame u Jajincima? Možda zato što su u ovim slučajevima na poslovima „satiranja srpskog naroda“ bili angažovani Srbi? A to je onda onaj deo istorije koji, ako ne može da se „prekreči“ pastelnim tonovima, može da se prebriše.
Nikako da svesti dođe da ono šta uspeva na domaćem terenu, ne „radi“ kod stranaca, koji nisu izloženi svakodnevnom ispiranju mozga. Šefica misije EP, Marta Temido, na kraju posete Beogradu rekla je da su dobili zabrinjavajuće izveštaje o represiji i pritiscima, da će inicirati istragu i da će se vratiti u Beograd. Politički, dakle, Vučić je već u živom blatu. A pošto je u njegovom umu posle novosadske tragedije pobedila sirova radikalština, on se u tom blatu radikalski koprca i tone još dublje. Zato je reakcija posmatrača epilog koji se i očekivao, pa je činjenicu da se srušio i četvrti stub spoljne politike Srbije bolje prikriti nekakvom pričom da „ustaše“ nisu htele da gledaju slike „epskog stradanja Srba“.&nbsp;
Možda će neko pronaći i paralelu između etiketiranja svih protivnika srbijanskog predsednika i njegove stranke, i etiketiranja protivnika velikosrpskih hergemonističkih ideja usmerenih na okolne države, čiji su oni inspiratori i organizatori. Odnosno, možda će ko primetiti da su u vizuri povampirenog četništva udruženog sa u srbijanskom društvu vekovima dominantnim motivom - srebroljubljem, svi koji se usprotive javašluku, krađi i ošljarstvu, podjednako kao oni koji dignu glas protiv hegemonije, prisvajanja i osvajanja - ustaše. Da, pomalo perverzno za ratne saveznike, da četnici optužuju ustaše (i obrnuto, preko Drine), ali ko se još seća i ko želi da se seća onoga od pre više od 80 godina...
Zaista, to selektivno sećanje obeležje je srpskog društva i naroda još &nbsp;od epskih narodnih pesama u kojima su stvarni osmanski vazali proglašeni za mitske anti-osmanske junake, pa do novokomponovanih poskočica kojima se veličaju ratni zločinci i ubice na izvitoperenoj nazovi-verskoj manifestaciji. Od pre početka raspada SFRJ to se izdiže na nivo nacionalne mantre, i u „koaliciji“ sa lažima, izmišljenom istorijom i najneverovatnijim konstrukcijama zauzima svest većine namerne da obnovi nekdašnju slavu, kolikogod da je slava izmišljena.
Nedavno je umrla žena koja je na internetu zabavljala ljude toliko neverovatnim pričama o Srbima i veličini, da dan danas mnogi nisu sigurni da se nije samo dobro zavitlavala. A onda je neko primetio da su univerziteti u Srbiji puni nekih „Jovanki Jolić“ sa doktorskom disertacijom.
Tako se, sa znatnim primesama praznoverja koje crkva ne sprečava, već – često – indirektno podržava, te jeftinom para-kulturom i kvazi-medijskim promovisanjem nasilja, bezakonja i nemorala, gradi ličnost svakog pojedinca. Zato je danas prosečan građanin Srbije mentalno eutaniziran, kulturno obezglavljen, duhovno obogaljen i kao rezultat svega - emotivno neuravnotežen.
<h2>NESTAJU ISTINSKE VREDNOSTI</h2>
Nedavno je pisac i nekadašnji ambasador, Svetislav Basara, u svojoj kolumni, na primeru čestih slučajeva kad vozač udari automobilom pešaka, pa pobegne iako može da očekuje da će biti uhvaćen, dao preciznu karakterološku definiciju „srpskog roda“: nespremnost da se prihvati odgovornost za postupke, nada da će se dogoditi nemoguće i užasavajuća bezosećajnost. U novijoj istoriji, to možemo, recimo, uporediti sa neprihvatanjem odgovornosti za Srebrenicu ili Sarajevo, nadom da će Rusi izaći na Dunav i vratiti Kosovo, te gaženjem i opravdavanjem gaženja studenata ili ponižavanjem majke deteta stradalog pod novosadskom nadstrešnicom.
Da, na ovom mestu ima smisla primetiti da Basara opisuje oblik infantilnosti i emocionalne nezrelosti. Oni su bezmalo idealno uklopljeni u mitove i fantazije o sopstvenoj veličini i značaju za civilizaciju, ali i ono što se već odomaćeno naziva „Kalimero sindrom“.
A taj sindrom je genijalno jednostavno opisao sjajni kotorski muzičar Kristijan Đuranović, reagujući na već papagajska ponavljanja lidera stranaka crnogorskih Srba o ugroženosti: „Oni slobodu doživljavaju samo u formatu srpstva kao dominantnog sistema života, politike i religije. Sve ostalo za njih je robija“. Ova se definicija, međutim, može slobodno proširiti diljem „Srpskog sveta“, kako fizičkog tako i mentalnog. Interesantno je da je to prvi primetio Svetozar Pribićević, vođa prečanskih Srba posle ujedinjenja u KSHS, iako su kreatori paralelne istorije njegovu izjavu o plaćanju krvi sa Cera i Kajmakčalana kasnije pripisali hrvatskom poslaniku, kako bi opravdali zločin Puniše Račića.
Ako se izuzme činjenica pogubnosti ideje da se istorija menja i prilagođava dnevnim potrebama, te da upravo takav pristup uništava samo biće naroda, najveće žrtve potrebe da se pojedinac, grupa ili ceo narod prikažu boljim nego što jesu, u stvari su istinske srpske veličine i vrednosti. Nikada jedan Milutin Milanković nije dostigao slavu izmišljenog Obilića. Niti se o delu Mihajla Pupina toliko pričalo, kao o potpunoj laži, da je Vojislav Tankosić išamarao Vinstona Čerčila u Beogradu. Paja Jovanović ili Branko Miljković ostadoše zauvek u senci Marka Kraljevića „junaka“ i Vuka Brankovića „izdajnika“.&nbsp;
Najzad, evo još nekoliko primera koji pokazuju svu tragediju redigovanja istorije. Uzalud što su svi u školi čitali Mažuranićevu „Smrt Smail-age Čengića“, izgleda da je lepše da veruju da je „Za krst časni i slobodu zlatnu“ izrekao srpski knez Lazar. Istorija veli da je Pećka patrijaršija 1557. obnovljena pod Rustem-pašom Opukovićem kao Velikim vezirom, ali je romantičnije verovati da je to bilo za mandata Mehmed-paše Sokolovića. Ili ono čuveno „Vojnici, neprijatelja treba razbiti vašim silnim jurišem“ iz odbrane Beograda 1915. – koje se nekritički prenosi kao epski govor majora Dragutina Gavrilovića, a ono je u stvari romantizovani zapis Đorđa Roša objavljen 1931.
Tako su i škola, i znanje, i kultura ustuknuli pred dnevnopolitičkim potrebama. Povest jednog naroda - nekad slavna, nekad ne, ali istinita, životna, najzad: suštinska karakteristika tog naroda - posustala je pred fantamozgarijama i maštovitim kreacijama dostojnim dobrog romana, ali ne i nauke. A narod, zatupljen fantastičnim pričama i dramatičnim kreacijama usred sopstvene materijalne i duhovne nemaštine i nemoći, više ne zna ni šta je istina, i ne pita mnogo za milione i milijarde koji volšebno izleću iz državne kase.&nbsp;
Nego poput deteta, širom otvorenih očiju, čeka svoju novu bajku pred spavanje.

Nebojša Vučinić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Taoci mita, sluge fantazije

Izaslanstvo Evropskog parlamenta, predvođeno Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju, boraviće u Beogradu od 22. do 24. januara. Iako je posjeta najavljena ranije, prije nego što su uopšte stigli u Beograd, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je žestoku paljbu po evropskim parlamentarcima. Očekivano, najviše kritika usmjereno je prema Piculi, kojeg Vučić i njegova medijska mašinerija od prvog dana nesuvislim izjavama napadaju i etiketiraju najgorim uvredama.
Predsjednik Srbije, zajedno s predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, poručio je da odbija razgovor s Piculom i njegovom delegacijom.&nbsp;
- Sjeli su, mrzitelji Srbije, i dogovorili se da će doći u Beograd. Nisu nas pitali, nisu nas obavijestili - danima ponavlja Vučić.&nbsp;
Njegove izjave zapravo su očekivani repertoar za domaću publiku, kojoj stalno naglašava da je Srbija na evropskom putu, ali da je njegov posao „spriječiti da država bude ponižavana“. Na koji način i od koga se država ponižava, ostaje nejasno.
Od imenovanja Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vučić stvara svojevrsni „sanitarni kordon“ oko hrvatskog europarlamentarca.&nbsp;
Ne treba ni spominjati koliko mu, očigledno, smeta činjenica da izvjestilac dolazi iz Hrvatske, što dodatno potvrđuje njegovu opsjednutost Hrvatskom, a onda je najlakše proglasiti ga „mrziteljem Srbije“.&nbsp;
Picula u razgovoru za Večernji list kaže da će ovakvih napada biti još i da Vučić od njih ne odustaje.
- Meni se čini da predsjednik Srbije Evropsku uniju doživljava kao švedski sto: bira samo sagovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz iste Evropske unije uporno smatra neprijateljima. Po mom mišljenju, to nije ništa ni novo ni čudno, jer tako postupa i s domaćim političkim rivalima, a rekao bih i s građanima Srbije - ističe Picula.
On na slikovit način objašnjava Vučićeve izjave i stalne napade.
- Vučić u svom poznatom maniru uglavnom razgovara ili s ogledalom, ili samo s odabranim novinarima, koji onda prenose njegovu percepciju kakvo je zapravo stanje u Srbiji i oko Srbije. Prema tome, ništa čudno - kaže Picula.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ponavlja kako Evropski parlament, gdje je zastupnik s ostalim koleginicama i kolegama parlamentarcima, dosljedno podržava politiku proširenja Evropske unije, pa i na Srbiju.
- No, ta politika ima svoje ciljeve i metodologiju. Nažalost, Srbija stagnira već četiri godine jer ne uspijeva da otvori nijedno novo poglavlje. To tapkanje u mjestu počelo je prije mog imenovanja za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. I drugi prije mene, koji nijesu bili ni u mojoj političkoj grupaciji, u svojim su izvještajima uvijek ukazivali na iste probleme koji se, nažalost, u Srbiji ne rješavaju. Rekao bih da se naročito u posljednjih godinu i nešto ti problemi samo gomilaju. Vučiću su za probleme Srbije krivi svi drugi osim njega i sistema na čijem je čelu već godinama - jasan je Picula.
Logično pitanje koje se nameće jeste: želi li Srbija s Vučićem na čelu uopšte u Evropsku uniju? Deklarativno – da, ali u praksi čini sve da to izbjegne.
- Kao što sam rekao, to je pristup „švedskog stola“. Oni žele fondove, finansijsku podršku, donacije, naravno i privrednu razmjenu. Jer oko 60 odsto srpske spoljne trgovine odvija se s Evropskom unijom. Bez te dobrohotnosti i spremnosti EU da trguje sa Srbijom, srpska ekonomija bi stala. Sada vidimo i probleme s Naftnom industrijom Srbije, koliko je ta ekonomija, poput ekonomija malih država, izložena i koliko je krhka, te kako se preko noći može naći u ozbiljnim problemima. Srbija očekuje sve od Evropske unije, ali se ne želi prilagoditi elementarnim zahtjevima EU, poput uvođenja sankcija Rusiji. Srbija je dugo zagovarala vektorsku spoljnu politiku između Pekinga, Moskve, Vašingtona i Brisela. Međutim, vrijeme takvog „sjedenja na četiri stolice“ polako prolazi, jer dolazi do globalnog sučeljavanja najvažnijih političkih aktera. Trenutno je teško, čak i za sposobnije države, voditi takvu spoljnu politiku bez posljedica po domaće društvo. To, naravno, ne može ni Aleksandar Vučić, ali uvijek mora naći nekoga na koga će svaliti odgovornost - zaključuje Picula u razgovoru za Večernji list.
Vučićeva napadačka retorika prema Evropi, u ovom slučaju prema predstavnicima Evropskog parlamenta, dio je njegovog narativa od dolaska na vlast, upozorava u razgovoru za Večernji list Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića i žestoki kritičar aktuelne vlasti.
- Taj narativ je zapravo stariji od njega. To je Šešeljev narativ: mi i Rusija jedini smo nezavisni u Evropi, a Evropa želi da nas ponižava, eksploatiše, oduzima nam nezavisnost i otima nam teritorije, uključujući Kosovo. To je Šešeljeva retorika koju Vučić nastavlja. Primjeri su izjave tipa: „Imam veliku vojsku, dajem mnogo za naoružanje, nama niko ništa ne može. Ja sam nezavisan i neću da se Srbija ponižava niti da primam ljude koji nemaju razumijevanje za Srbiju“. „Razumijevanje za Srbiju“, u njegovom smislu, znači da bi ovakva Srbija odmah trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Vučić očigledno bijesno reaguje na činjenicu da Srbija već tri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a kamoli zatvorila neko, dok Crna Gora napreduje znatno brže. Srbija je, dakle, na sporednom kolosijeku evropskih integracija, a Vučić ne želi da se to vidi kako ne bi bio uočen krah njegove politike. Sve ove odluke vode ka sve većoj izolaciji Srbije u Evropi. Jednom riječju – ono što se trenutno događa može se opisati kao izolacija - upozorava Korać.
Ipak, najveća zanimljivost u vezi s posjetom delegacije Evropskog parlamenta, prema Koraću, jeste stav studenata i pitanje hoće li se odazvati pozivu na razgovor s evropskim parlamentarcima.
- Beogradski studenti neće primiti delegaciju, što nije prvi put, dok se studenti iz Novog Pazara, Niša i Novog Sada spremaju za razgovor s njima. Među studentima je došlo do razlika: oni proevropski orijentisani žele razgovarati, dok drugi slijede zvanični državni narativ i ranije su odbili sastanke - naglašava Korać.
Studenti koji odbijaju razgovor s predstavnicima Evropskog parlamenta nijesu zalog bolje budućnosti susjedne države, a Srbija pod Vučićevim vođstvom sve više liči na zemlju saveznicu Rusije i Bjelorusije, a sve manje na kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Portal ETV

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da svi u Srbiji znaju da on bojkotuje samo Tonina Piculu, izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju i njemu slične.
Vučić je to rekao za televiziju Pink nakon sastanka sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom, komentarišući dolazak misije Evropskog parlamenta i Piculinu izjavu da on ne želi da razgovara o evropskoj budućnosti i da bojkotuje dolazak misije, prenosi Danas.
On kaže da je donio odluku da bojkotuje i europarlamentarca Vladimira Prebiliča, kojeg je nazvao ličnim potrčkom Dragana Šolaka. Zatim se zbog toga izvinio i da se smatra da to nije rekao.
- Sa takvima neću da razgovaram. Neću da razgovaram sa onima koji Srbiji žele sve najgore - naveo je on.
On je opet govorio o tome zašto se on i Brnabić neće vidjeti sa europoslanicima, ponavljajući da nisu uskladili svoj dolazak sa predstavnicima vlasti ovdje, te da on već pet mjeseci ima zakazan odlazak u Davos gdje će se sastati sa komesarkom za proširenje EU Martom Kos.
Prema njegovim riječima, europarlamentarci dolaze da bi napisali još jednu deklaraciju u februaru ili martu protiv Srbije i da je EU protiv autokratskog i diktatorskog režima.
Vučić tvrdi da je Srbija na evropskom putu i da ne želi da je iko ponižava pa ne i poslanici EP.

Vučić: Bojkotujem Piculu i njemu slične

Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, reagovao je na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kada je rekao da Srbije ne želi da se sastane sa predstavnicima delegacije Evropskog parlamenta (EP) zato što "dolaze nepozvani" u Beograd.
Picula je za televiziju Nova rekao da nije istina da delegacija EP dolazi nenajavljena, te da je obavještena ambasada Republike Srbije u Briselu i da je na samom programu radila delegacija EU u Beogradu.
- To je uobičajena praksa Evropskog parlementa, ništa tu nije izvanredno, osim ove reakcije vlasti i stanja u zemlji. Osnovna namjera naše delegacije sastavljene od različitih zastupnika iz različitih stranaka u EP je da u neposrednom razgovoru sa onima koji reflektuju raspoloženje građana Srbije, steknemo jednu cjelovitiju sliku o državi u kojoj se svašta događa u poslednjih godinu dana. Zašto su se vlasti opredelile za ovu vrstu bojkota, rekao bih da je riječ o izbjegavanju suočavanja razgovora sa onima koji su ključni za odlučivanje ulaska Srbije u Evropsku uniju - &nbsp;istakao je Picula, piše portal Novba.rs.
Dodao je da pristupni dokument između Evropske unije i Srbije kao i svake druge zemlje kandidatkinje mora proći verifikaciju Evropskog parlamenta, te da je zbog toga ovaj susret bio značajan.
- Mislim da je ovo propuštena prilika najodgovornijih u Srbiji u ovakvoj važnoj etapi tog procesa, gdje bi trebalo da čuju šta mi mislimo o državi kandidatkinji - &nbsp;kazao je Picula.
Dalje je pričao o tome zašto je ova posjeta važna u očima Evrope.
"Evropa od ovog susreta očekuje da dobije jednu dodatnu informaciju i jasniju sliku, kao i o perspektivama Srbije na tom evropskom putu da kažu oni koji rade ili u poslaničkim klupama koji su u izvršnoj vlasti i razmišljaju o Srbiji iz drugih uglova. Naravno, i oni iz akademske zajednice. Želimo raditi korektno svoj posao, puno toga se može saznati iz različitih izvještaja, ali mislim da živ razgovor ništa ne može zamjeniti, pogotovo kada se radi o evroparlamentarcima".
Na pitanje da li Evropska unija danas traži više od Srbije nego od drugih kandidata, odgovara da se ne može govoriti o nefer odnosu EU prema državi kandidatkinji.
- Jedino što je promijenjeno poslednjih godina jesu metodologija pristupnih pregovora, ali i geopolitičke okolnosti. Na ovo prvo je Sbrija pristala, a na drugo rekao bih da ima jedan stav koji se može nazvati ignorisanjem jer nije moguće očekivati napredak u pregovorima, a u isto vrijeme odbijati neke ključne elemente zajedničke evropske spoljne sigurnosne politike ili održavati redovne odnose sa državama koje ratuju sa susjedima ili zanemarivati reforme izbornog sistema ili sužavati meidjske slobode. Dakle, ne možemo govoriti da je riječ o nekom nefer odnosu prema državi kandidtakinji, nego je stvar u očekivanjima na koje je Srbija i pristala - &nbsp;istakao je on.
Kaže da za njega ovo nesuočavanje odnosno izbegavanje razgovora nije nova situacija.
- To je nova situacija za većinu mojih kolega koji će biti sa mnom u ovoj deligaciji. Ja sam i ranije bio suočavan sa tom vrstom bojkota, ali ovog puta ova poruka ima dodatnu težinu jer je riječ o odbijanju razgovora sa predstavnicima Evropske pučke stranke čiji je deo na neki način i vladajuća stranka u Srbiji. Dakle, to je poruka i njima da li se uprava vladajuće srpske strukture vidi u jednoj asocijaciji koja nije bez uticaja u Evropskoj uniji, to je poruka puno više njima nego meni - &nbsp;naglasio je on.
Podsjetimo, i predsjednica parlamenta Ana Brnabić je izjavila da delegacija Evropskog parlamenta dolazi bez poziva, te da se ona neće sastati sa njima pošto će tada biti u Estoniji.
Misija Evropskog parlamenta će biti u Beogradu od 22. do 24. januara, a Vučić će tada boraviti na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Picula demantovao Vučića: Vlast izbjegava suočavanje sa onima koji su ključni za odlučivanje o ulasku u EU

Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Picula: Evropa ispružila ruku, BiH mora odgovoriti

U prazničnom intervjuu za Portal ETV, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a sadašnji izvjestilac EP za Srbiju, Tonino Picula, poručuje da Brisel „pažljivo vaga“ političke poruke koje stižu iz Podgorice, upozorava da u EU neće biti mjesta za države sa proruskim i antievropskim akterima, te oštro komentariše „provokacije“ vrha crnogorske vlasti i jačanje uticaja SPC. Ističe da Crna Gora ima realnu šansu da iskoristi ostatak mandata ove Evropske komisije, ali samo ako pokaže opipljive rezultate u vladavini prava i izbjegne unutrašnje blokade. Vučićev prijedlog zajedničkog ulaska regiona naziva „izrazom političke nemoći i zavisti“.
<h2>„EU neće tolerisati ucjenjivačke partnere u vlasti“</h2>
Portal ETV: Crna Gora je godinama važila za lidera u procesu evropskih integracija, ali nakon 2020. godine bilježi stagnaciju u ključnim reformama, posebno u pravosuđu i pregovaračkim poglavljima, uz produbljene političke podjele. Iz perspektive Evropske unije - koliko je danas realno govoriti o zadržavanju liderske pozicije i da li je najavljena ambicija ulaska u EU do 2028. godine ostvariva u postojećim okolnostima?
- Prije svega, pozdravljam nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, momentum je tu, ali ključna odgovornost i dalje ostaje na Crnoj Gori. Vjerujem da je Europskoj uniji, kako državama članicama, tako i Komisiji i Parlamentu, bitno da u EU ulazi istinski spremna članica, usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, te neupitnom vladavinom prava. Ono što je također bitno jest da su ključne reforme istinski sprovedene i da su održive, jer će se samo zbroj spomenutog uzimati u obzir na kraju pregovaračkog procesa. O datumima ne bi trebalo nagađati, ali treba sve uraditi da mogući vremenski okvir za ulazak Crne Gore u sastav EU zaista bude ovaj tekući mandat Europskog parlamenta i Komisije. Sljedeći europski izbori su sredinom 2029., a otvoreno je pitanje u kakvim okolnostima i kako će izgledati sastav europskih institucija, te kakvo će biti političko raspoloženje nakon njih. Zato je sada od velike važnosti da naredni period bude optimalno iskorišten. EU je tu da usmjerava proces i pomaže, ali temeljna odgovornost za uspjeh pregovora je, ponavljam, na Crnoj Gori.
Portal ETV: Koliko EU zabrinjava činjenica da mnoge ključne državne resore vode ljudi otvoreno antizapadnih stavova? Može li takav disbalans unutar vlasti blokirati pregovarački proces?
- Heterogenost vladajuće koalicije može imati pozitivne i negativne reperkusije. Okupljanje oko projekta ulaska u EU je u osnovi nadstranačko jer treba osigurati široku podršku ozbiljnim i često bolnim reformama, ali unutar koalicije može rasti i ucjenjivački potencijal partnera sa drugačijom agendom. Ovo posljednje kao mogući tok događanja definitivno može zabrinjavati, premda treba priznati da i današnja EU ima vlastitih problema s anti EU politikama nekih država članica jer nažalost zbog kriznih previranja antizapadne politike interno jačaju. Upravo to je razlog što će neke institucije EU kao i države članice dobro vagati kod primanja novih članica s proruskim i antieuropskim akterima jer se ne žele unedogled opterećivati lošim iskustvima stečenim u natezanjima s političarima poput Orbana i sličnih.
<h2>„Mandićeva slika Karađorđevića je smišljena provokacija“</h2>
Portal ETV: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je, tokom posjete Londonu, uručio domaćinima sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu – simbola nestanka crnogorske državnosti. Da li takvi politički gestovi zabrinjavaju EU kada razmatra da li je Crna Gora vrijednosno usklađena sa Evropom?
- To je očito smišljena politička provokacija za koju smatram da nije primjerena funkciji koju taj gospodin trenutno obnaša. Predsjednik Skupštine bi po definiciji trebao djelovati kao umjeren i uključiv faktor sposoban surađivati i s političkim oponentima bez demonstriranja bilo kakvog radikalizma. To svakako vrijedi i za nastupe u inozemstvu. Postoje puno prikladniji darovi koji se mogu pokloniti u svečanim i diplomatskim prilikama, a koji ne iritiraju značajan broj građana vlastite zemlje. U svakom slučaju, i ova gesta upućuje na oprez kada se razmišlja koliko su sa zajedničkim vrijednostima EU usklađeni najviše rangirani pojednici crnogorske vlasti, a ne samo država.
Portal ETV: Kako u u evropskim institucijama tumačite rast uticaja Srpske pravoslavne crkve u institucijama i javnom životu Crne Gore?
- Utjecaj SPC-a je kontinuirano vidljiv i prisutan, pogotovo nakon velikih političkih promjena u Crnoj Gori od 2020., kada su se i bitne političke odluke donosile s crkvenim visokodostojnicima. SPC u Crnoj Gori ima ambiciju da funkcionira gotovo kao nadvladina organizacija i agent beogradskih interesa. Ono što je bitno za EU institucije jest da se mora dosljedno inzistirati na sekularnosti, što je i ustavno načelo, ali i bitan faktor odvajanja svjetovnog i vjerskog. To načelo je, kao i puna sloboda vjeroispovjesti, također ugrađeno i u pretpristupne pregovore.
<h2>„Vladavina prava i nezavisno pravosuđe – ključ za 2026. godinu“</h2>
Portal ETV: Što bi bili ključni zadaci koje Crna Gora mora završiti 2026. godine ako zaista želi da ostane u trci za prvu narednu rundu proširenja?
- Poruke koje dolaze iz europskih institucija su kristalno jasne, jer je naglasak na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala uz osiguravanje pune neovisnosti pravosudnog sustava kao i nastavak sinkronizacije s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Sažeto, vladavina prava i pravosuđe su krucijalne teme na kojima će inzistirati relevantan broj država članica. Iz hrvatskog iskustva mogu reći da su rezultati u tim segmentima bili od izuzetne važnosti kako bi se uvjerile rezerviranije države članice da nam je mjesto u Europskoj uniji. To svakako i Crna Gora mora u narednom razdoblju pokazati.
Portal ETV: Samit Evropska unija - Zapadni Balkan biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, a domaćinstvo su potvrdili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, što je ocijenjeno kao velika čast i politička poruka za region. Možete li prokomentarisati najavu predsjednika Milatovića da će na tom Samitu biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, da li je to realno očekivati?
- Slažem se kako je vrlo dobra poruka za Crnu Goru što će se summit održati baš na njenom tlu. To je nesumnjivo velika prilika za Podgoricu i jasna podrška Brisela u finalu pristupnih pregovora. Smatram da je najava predsjednika Milatovića u duhu optimizma i aktivizma koji se pokazuje kod političkih aktera proteklih dana u Crnoj Gori. Izjava ima, prije svega, motivacijski karakter. Bilo bi svakako dobro za Crnu Goru da do summita napravi neke značajne korake, te da se u okviru nastupajućeg ciparskog predsjedanja Vijećem EU može reći kako je dobra prilika dobro iskorištena.
<h2>"Očekujem da se kriza u Srbiji razriješi novim fer i poštenim izborima"</h2>
Portal ETV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predlaže da sve države Zapadnog Balkana istovremeno uđu u EU. S obzirom na to da je i ranije postojala ideja tzv. „train principle“ koja nikada nije formalno prihvaćena iz više razloga, koliko je takav koncept ostvariv i da li bi mogao da ugrozi princip individualnog napretka zasnovanog na reformama?
- Taj je prijedlog izraz političke nemoći i slabo prikrivene zavisti budući da Vučićeva Srbija ne želi ni promovirati europsku agendu u vlastitoj zemlji niti uspjeva ostvariti minimalan napredak u pregovorima o članstvu. On je i neostvariv jer je suština procesa proširenja bazirana na meritumu, honorira države koje istinski sprovode reforme, koje se sustavno mijenjaju na bolje i koje se sve više, a ne sve manje rimuju s geopolitičkim interesima Unije. Naravno da zemlje predvodnice proširenja ne žele i ne moraju čekati države koje nisu spremne, stagniraju ili nazaduju. To je stav europskih institucija oko kojeg su i Vijeće i Komisija i Parlament usuglašeni i jednostavno ne vidim da bi se u pogledu toga radili neki loši kompromisi na štetu država kandidatkinja koje zaslužuju pristup. Naravno da bi Vučić želio navrat nanos uspostaviti neki novi “coupling” njegove Srbije s Crnom Gorom ne bi li otežao ulazak Podgorice u EU.
Portal ETV: U posljednjem izvještaju koji ste predstavili u EP ukazali ste na “ozbiljne nedostatke” u izbornom zakonodavstvu, stanju medija, nezavisnosti pravosuđa, i na problem selektivne pravde? Što, konkretno, očekujete od vlasti u Srbiji da urade u narednom periodu da pokažu da zaista teže evropskoj orijentaciji, a ne samo deklarativno?
- Za početak, bilo bi dobro da se predsjednik države pojavljuje na visokim summitima EU i država Zapadnog Balkana, jer u suprotnom šalje sliku neodgovornosti i odustajanja. Nažalost, ne vidim neke tragove poboljšanja situacije u Srbiji te pokušaje adresiranj nagomilanih problema koji su spomenuti u izvješćima Komisije i Parlamenta. Očekujem da se kriza razriješi na način koji traži značajan broj građana, a to su novi izbori. Ti izbori moraju biti fer i pošteni što podrazumjeva da izborno zakonodavstvo mora biti prilagođeno preporukama relevantnih međunarodnih organizacija prije toga. To je paket realnih zahtjeva koje vlast u Beogradu mora ispuniti, ukoliko postoji istinska politička volja za rješavanje nagomilanih unutarnjih problema i želja za deblokadom pristupnog procesa.

Danijela Jovanović

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Izvjestilac Evropskog parlamenta Tonino Picula komentarisao je za N1 Zagreb situaciju u Srbiji godinu dana poslijee pada nadstrešnice u Novom Sadu. On je ocijenio da odlaganje političkog rješenja ovog "neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji" može da dovede cijelu zemlju u rizik od nekih ozbiljnijih sukoba, koji, kako kaže, mogu završiti još jednom tragedijom.
Prema njegovim riječima protesti neće tako lako prestati jer je situacija u zemlji sve polarizovanija, a demonstrante vlast vidi kao ugrožavajuće.
- Mislim da se reaguje sve više represijom, nasiljem prema svima onima koji izražavaju svoje mišljenje na ulicama, ali ne samo na ulicama. Meni se čini da je ovo jedna od etapa tog građanskog bunta i svako odlaganje nekog političkog rješenja ove krize, neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji, možda dovodi cijelu zemlju u povećani rizik od nekih ozbiljnijih sukoba, koji naprosto mogu završiti i sa nekakvom tragedijom. Ja sam prije nekoliko mjeseci rekao da se najviše bojim 17. žrtve, odnosno pored 16 ljudi koji su stradali u padu nadstrešnice, ako se dogodi neki tragičan slučaj i tokom samih protesta, tada će situacija zaista postati krajnje ozbiljna - kazao je Picula.
Izvjestilac smatra da do ovog trenutka političkog rješenja nema na vidiku.
- Studenti su vrlo jasno artikulisali želju da se izbori raspišu što prije, međutim oni naprosto sami izbore ne mogu raspisati, to zavisi od vlasti. A ona oklijeva kao da osjeća, prije svega Aleksandar Vučić, da izbori ovog trenutka nijesu onaj instrument koji mu je toliko puta ranije u zadnjih 5-6 godina pomagao zapravo da ostane na vlasti."
Na pitanje da li se u ovom trenutku može vjerovati u poštene izbore u Srbiji, ako do njih dođe prije vremena, Picula kaže da u ovom trenutku postoji mnogo argumenata za negativan odgovor.
- Nakon zadnjih izbora u Srbiji, koji su se održali krajem 2023. godine, međunarodni posmatrači su ocijenili da Srbija mora preinačiti mnogo toga u svom izbornom zakonodavstvu, preporučili su 25 tačaka promjena, od kojih gotovo da nijedna nije ispunjena. Prema tome, nemamo razloga da vjerujemo da bi izbori održani pod ovim okolnostima rezultirali zapravo slobodnim i poštenim izborima. Jer je u Srbiji u ovome trenutku i dalje potpuna dominacija stranke na vlasti, odnosno jednog čovjeka kome sigurno nije u interesu da ispuni ono što od njega očekuju, naravno, najprije građani Srbije, ali onda i međunarodna zajednica, pogotovo Evropska unija, čiji dio deklaratorno Srbija želi da bude."
<h2>Oštra rezolucija EP o Srbiji</h2>
Picula ocjenjuje da u Evropskom parlamentu postoji kontinuirani interes za stanje u Srbiji.
- Mi smo od početka ove godine imali već tri rasprave u Evropskom parlamentu o Srbiji, koja ima status kandidata za članstvo još od 2012. godine. Međutim, već četiri godine ona nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, ali situacija u Srbiji svakako se odražava i na kvalitet politike proširenja koji je jedan od deklariranih prioriteta upravo ove evropske komisije. Dakle, ako Aleksandar Vučić očito ne želi ili nema kapacitete da realizuje preko potrebne reforme, on ima jednu drugu sposobnost, a to je da po svom nahođenju može da proizvodi krize u nekim drugim djelovima Zapadnog Balkana. Tako da, situacija u Srbiji je zapravo jako bitna i u tom pogledu. Ja očekujem sjutra, u utorak, prilikom objavljivanja tog zbirnog izveštaja Evropske komisije o stanju u državama kandidatkinjama, da ovaj put skine rukavice ili barem jednu rukavicu kada govori o Srbiji, što nije bio slučaj proteklih godina."
Picula je konstatovao da je Evropska komisija ta koja i te kako odlučuje o kvalitetu samih pregovora sa Srbijom, pa ono što se tu kaže "zaista ima i ozbiljne reperkusije na put Srbije prema Evropskoj uniji".
- Dugo vremena je odnos Evropske unije, zapravo prije svega Evropske komisije, prema Vučićevom Beogradu bio je neopravdano blag. Brisel je dugo godina ignorisao sve jasnije znakove jačanja autokratije u Srbiji i s njom povezane pojave korupcije, slabljenja institucija pravne države, kao i odbacivanja temeljnih vrijednosti na kojima počiva Evropski poredak. Nemojmo zaboraviti da to nije bilo slučajno. Dugo godina je Aleksandar Vučić imao i posebnu podršku uglednih evropskih političara koji su imali posebnu težinu, prije svega Angela Merkel, ali i nekih drugih političara iz država članica Evropske unije. Ja se nadam da se taj odnos pomalo mijenja, jer kao što sam rekao, ako se zaista jasno i oštro ne prokomentariše ovo što se događa u Srbiji gotovo godinu dana, tada ne dolazi samo u pitanje put Srbije prema Briselu, nego se ugrožava i politika proširenja kao takva - kazao je Picula.

Picula: Rješenje neproglašenog vanrednog stanja u Srbiji može da dovede do rizika od ozbiljnijih sukoba

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da je u radu na Rezoluciji o Srbiji poslaničkim grupama "trebalo dva sata da nađu zajednički jezik". O pucnjavi u "Ćacilendu" je kazao da je nasilje bilo neizbježno jer "Vučićeve pristalice u njemu služe da intervenišu" protiv protivnika režima.
- Čini mi se da je taj prostor naseljen Vučićevim pristalicima i čini mi se da je to slika Vučićeve Srbije. Nasilje je bilo neizbježno jer su Vučićeve pristalice tu da intervenišu protiv svih kojima je ovaj režim dozlogrdio. Takav prostor treba vratiti svim građanima - kazao je poslanik u razgovoru za N1.
<h2>"Vlast najodgovornija za stanje u zemlji"</h2>
Europoslanici su usvojili Rezoluciju o Srbiji koja je ocijenjena kao "nikad oštrija".
- Rezultat kojim je prihvaćena Rezolucija se poklapa sa podrškom koju je dobio moj Izveštaj u Srbiji koji je usvojen ranije ove godine. Možemo govoriti o stabilnoj većini u EP koji prati i podržava ono što se zaključuje na radnim grupama ili ad hoc Rezolucijama. Riječ je o većini koja je svjesna stanja u Srbiji i spremni su podržati sve ono što je potrebno mijenjati, kako bi Srbija, kao kandidat za članstvo, napredovala, a ne nazadovala - istakao je Picula.
Kako je istakao, raduje ga što je poslaničkim grupama bilo potrebno "dva sata da nađu zajednički jezik" oko nacrta ovog dokumenta.
Istakao je i da vlast snosi najveću odgovornost za ono što se u nekoj državi dešava.
- Vlast je najodgovornija za stanje u zemlji, bilo da je pozitivno ili negativno. S obzirom na to da smo u ovoj Rezoluciji iznijeli mnogo toga negativnog, očekujemo od vlasti da to mijenja, ali primjećujemo da postoje snage koje žele promene - navodi specijalni izaslanik za Srbiju i pita šta ova Rezolucija znači za zvanični Beograd i da li će je uzeti u razmatranje, "ako su iskrene izjave Vučića da je strateški cilj Srbije članstvo u EU".
Na pitanje N1 šta znači to što predsjednik u jednom trenutku govori o članstvu u EU, a sa druge strane europoslanike naziva ološima, Picula navodi da taj dvostruki narativ ne može zauvijek da traje.
- To je šizofrena situacija koja traje predugo. Ne možete imati dva narativa. Taj dvostrukti narativ može neko vrijeme poslužiti svrsi, a dugoročno se u pitanje dovodi glavni cilj - članstvo u EU. Potrebno je strpjeti se još koju nedjelju, jer očekujemo Komisiju koja bi morala podnijeti izvještaj o stanju u državama kandidatima i volio bih da vidim šta će napisati i da li će, na neki način, promijeniti narativ u skladu sa onim što EP u dokumentima iznosi - dodao je on.
<h2>"Kritika vlasti, ne napad na Srbiju kao takvu"</h2>
Istakao je da se na Rezoluciju ne treba gledati kao na "napad na Srbiju".
- Ovo se ne smije shvatiti kao napad na Srbiju kao takvu. Ovo je kritika ponašanja vlasti. EU nikada nije zatvorila vrata Srbiji, ali Unija ima pravo da otvoreno govori o onome što u Srbiji treba mijenjati. Svako drugo tumačenje je - falsifikat. Nadam se da će tumačenja biti ozbiljno shvaćena u Beogradu - ističe Picula za N1.
Zaključio je da do promjena u Srbiji ne može doći bez usvajanja Zakona o biračkom spisku i izbora Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

Picula: "Ćacilend" slika Vučićeve Srbije, nasilje bilo neizbježno

Vlast u Srbiji moraju mijenjati sami građani, ali potrebno je promijeniti politiku - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
On je to poručio u razgovoru za Večernji list, a nakon usvajanja još jednog izvještaja o Srbiji.&nbsp;
Ova rezolucija je povodom godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu. Šta mislite, može li ova rezolucija pomoći ili nešto promijeniti za sve one u Srbiji koji se nadaju pravdi?
- U pravu ste. Ovo je još jedna rezolucija koja je u posljednje vrijeme ispregovarana ovdje u Evropskom parlamentu. Ja sam vodio pregovore. Dobro je što se radi o ozbiljnoj ocjeni pet političkih grupacija u Evropskom parlamentu, uključujući i EPP (Evropsku narodnu partiju).&nbsp;
To je važno naglasiti jer je Vučićeva stranka pridružena članica EPP-a, pa se može reći da je i EPP podijelio sa nama ocjenu stanja u Srbiji godinu dana nakon pada nadstrešnice na zgradi željezničke stanice u Novom Sadu. Već sam naslov - polarizacija i sve jača represija - govori o osnovnom motivu za donošenje ovakvog dokumenta.
Kada pitate o efektima ovog dokumenta, treba reći da je on dio, nadam se, šireg skupa događaja koji se odnose na Srbiju u okviru institucija Evropske unije. Ne zaboravimo, danas je dodijeljena Saharovova nagrada aktivistima koji se bore za ljudska prava. Iako je nisu dobili, važno je da su srpski studenti, zahvaljujući volji članova Parlamenta, ušli u najuži izbor za tu nagradu.
Ali, naravno, svi sa nestrpljenjem čekamo šta će se desiti početkom novembra, kada Komisija objavi svoje izvještaje o stanju u pojedinim zemljama kandidatima. Nadam se da će ton izvještaja Komisije o Srbiji u što većoj mjeri biti usklađen sa osnovnim porukama naše rezolucije.
Bugarski poslanik, koji je govorio u ime evropskih narodnjaka, tokom rasprave je zaključio da će se evropska budućnost Srbije ostvariti onda kada ljudi koji protestuju na ulicama smijene one koji su danas na vlasti, i da Evropa treba biti spremna da to podstakne ili pomogne. To je nešto što dosad nismo čuli, posebno ne takve poruke iz redova narodnjaka. Da li je ta poruka nešto što osjeća i podržava čitav Evropski parlament, ili je to samo njegov lični stav?
&nbsp;- Već sama ova rezolucija, iza koje stoji, kao što sam rekao, pet različitih političkih grupacija, predstavlja snažnu poruku sama po sebi i prije...

Picula: Vlast u Srbiji moraju mijenjati sami građani, ali potrebno je promijeniti politiku

Papa Lav XIV uputio je u danas jedan od svojih najsnažnijih apela za mir u Ukrajini, dok se ta zemlja priprema da obilježi četiri godine od ruske invazije.
- Koliko žrtava, koliko uništenih života i porodica! Koliko razaranja, koliko neizrecive patnje - poručio je papa obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra tokom sedmične molitve Anđeo Gospodnji.
On je poručio i da se mir ne može odlagati.&nbsp;
- Mir je hitna potreba koja mora naći mjesto u srcima i biti pretočena u odgovorne odluke - kazao je poglavar Rimokatoličke crkve, prenosi Asošiejted pres (AP)
Ranije tokom dana, Lav je posjetio jednu lokalnu parohiju u Rimu, đe je služio jutarnju misu.
Crkva se nalazi preko puta glavne rimske željezničke stanice Termini i pruža podršku migrantima i beskućnicima koji se okupljaju u tom području.

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.&nbsp;
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.&nbsp;
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”... &nbsp;
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...&nbsp;
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. Urednik i voditelj Željko Milović
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FvuFL_ziUDUI%3Fsi%3Dc_2BlpGYfNiQF7zf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Ne pričam ti o tome": Gost Danijel Popović

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' večeras od 19 sati na Televiziji E.
Tema dana je: Cetinje uz Ukrajinu - četiri godine kasnije.
U Prijestonici je povodom četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu upriličen događaj.
U ostalim temama:
- Na Hajli stradao crnogorski planinar Ćazim Fetahović;
- Zimska sezona u Kolašinu i izazovi pred novu ljetnju sezonu.
Naš gost je poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol, tema dana - Cetinje uz Ukrajinu, četiri godine kasnije

Opština Ulcinj će katastarsku parcelu na Velikoj plaži, gdje se nalaze fudbalski tereni, prenijeti na korišćenje Fudbalskom klubu Otrant, prenosi Mediabiro.&nbsp; Za korišćenje te iste parcele klub je u jednoj godini platio oko 15 hiljada eura, a savjetnik predsjednika Opštine Ulcinj Aslan Lunji tvrdi da se to desilo jer je klub bio doveden u zabludu. Naime, sporne terene, preko dvije decenije koristio je Ulcinjan Mišo Caušević. On je takav dogovor tada postigao sa Javnim preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, ali je 2022.godine po odluci Vlade to državno zemljište dato Opštini na raspolaganje. Na toj lokaciji predviđena je izgradnja sportskih sadržaja u okviru projekta izgradnje Gradskog stadiona. Od tada do danas, kako tvrde iz Opštine, Caušević nije sklapao ugovor o zakupu sa lokalnom samoupravom, nije je plaćao naknadu za korišćenje zemljišta, a nije ni izlazio u susret, kako tvrde ulcinjskoj djeci, što je i prouzrokovale probleme. - &nbsp;U trenutku kada na terenima nije bilo mjesta za našu djecu, a za druge klubove, koji su dnevno plaćali 300 eura je bilo, obratili su nam se iz FK Otrant, kog finansira Opština i tražili našu pomoć. Mi smo angažovali Sekretarijat za zaštitu imovine i Sekretarijat za inspekcijski nadzor koji su utvrdili da Caušević nema ugovor o zakupu ni sa Opštinom, ni sa Morskim dobrom u ovom trenutku - istakao je Lunji. On objašnjava da je Caušević sa Morskim dobrom postigao sporazum o vansudskom poravnanju do 2025. godine, koji je po njemu sporan. - Smatram da je taj sporazum na ivici zakonitosti, jer oni nisu imali pravo da naplate korišćenje zemljišta koje nije njihovo, niti njime raspolažu. Ali, ne želim da ulazim u to - rekao je Lunji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Aslan Lunji"> <figcaption>Aslan Lunji(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Do 2022.godine sporna parcela bila je u zoni Morskog dobra. - I to nije bilo prvi put da za Ulcinjane nema mjesta na terenu, a pri tom su plaćali ozbiljnu naknadu. Za nas je to zaista ozbiljna naknada. Oko 2.300 eura mjesečno za korišćenje terena, i to uz uslov da djeca iz škole fudbala ne smiju da ih koriste. FK Otrant trenutno broji 40 seniora i preko 150 djece - navodi Lunji. Prema njegovim riječima, od fudbalskih ekipa koji su bili na pripremama u Ulcinju saznali su koliko oni plaćaju korišćenje. - &nbsp;Od tih klubova smo dobili informaciju da plaćaju oko 300 eura dnevno. I oni su, kao i otrant dovedeni u zabludu. U pitanju su FK Sutjeska, FK Vlaznija iz Skdra i jedan fudbalski klub iz Užica. Oni su bili tu na pripremama, pa je Cauševiću Otrant bio višak. Naša djeca su bila primorana da treniraju na Velikoj plaži na pijesku ili na glavnom terenu za koji je prošle godine izdvojeno 700 hiljada eura za adaptaciju. I naglašavam, da to nije prvi put. Tao su nastali problemi - pojašnjava Lunji. On ističe, da se sada u javnosti plasira priča da Opština ima nešto lično protiv Cauševića, pominje se i nacionalna pripadnost, što, tvrdi Lunji, nije tačno. - Opština Ulcinj na čelu sa Gencijem Nimanbeguom nije ciljano išla na određenu osobu, kako bi je odstranila sa terena, već da zemljište uvede u legalne tokove korišćenja. Zna se kako se to radi. Postoje javni tenderi, postoji i mogućnost da se zemljište dodijeli svom klubu na korišćenje. Utvrđeno je da je ovaj teren nelegalno korišćen. Na ovom zemljištu se ne smije razvijati lični , već javni interes, što konačno u ovom trenutku i ostvarujemo - decidan je Lunji. Kaže i da se dvije sedmice pokušavaju dogovoriti s abivšim korisnikom. - Prvo nas je ignorisao, pa odbijao razgovor, pa više puta uklanjao plombu sa zapečaćenog objekta, oglušavao se o zakonske propise i tek dan prije nego su trebale mašine Zaštite prostora da oslobode teren od svih rekvizita i objekata, kontaktirao nas je njegov advokat. I mislim da smo bili krajnje korektni, kako u svim prethodnim danima, tako i tada. Otišli smo na sastanak. Ponuđeno nam je da se uradi procjena , pa da se otkupi ono što je potrebno klubu. Pristali smo na to, ukoliko se dogovorimo da FK Otrant otkupi to po cijenu koju procjenitelj utvrdi. Mislim da smo mu zaista izašli u susret. Posebno ako uzmemo u obzir da je Caušević u prvim danima poretanja ovog procesa, čak i negirao da on upravlja ovim prostorom - rekao je Lunji.

Tag: tonino-picula