Nastupi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića postaju sve bizarniji, u onoj mjeri u kojoj on očigledno gubi kontrolu nad pojedinim segmentima u samoj Srbiji. Naravno, pri tome su Vučiću krivi svi za duboku polarizaciju u kojoj se zemlja nalazi već mjesecima. Svi, osim njega i ljudi kojima je okružen - rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Govoreći o slučaju Marije Vasić, koja je uhapšena prije dva mjeseca pod optužbom za rušenje ustavnog poretka i koja je prije desetak dana stupila u štrajk glađu i žeđu, Vučić je rekao da ona "jede i pije kao zmaj".
- Nikakvih problema nema. Ništa joj ne fali. Samo ste lagali. Picula se angažovao. Mi ne držimo ljude u Jasenovcu kao ovi. Sram vas bilo, vi ćete nama govoriti. Njoj ništa ne fali, ali fali momcima koji su duplo duže u pritvoru, a niko ne pita za njihovo zdravlje - naveo je Vučić.
Picula je, komentarišući ovu izjavu Vučića za Večernji.hr, kazao da se, prije svega, nada da će Vasić sada biti bolje nakon odluke suda i premještaja iz psihijatrijske bolnice u kućni pritvor. Nada se i da će se oporaviti.
- Što se tiče Vučića, njegovi istupi postaju sve bizarniji, u onoj mjeri u kojoj on očigledno gubi kontrolu nad pojedinim segmentima u samoj Srbiji. Naravno, pri tome su Vučiću krivi svi za duboku polarizaciju u kojoj se zemlja nalazi već mjesecima. Svi, osim njega i ljudi kojima je okružen. Pri tome, ne treba zaboraviti jednu zanimljivost. On je i sam vršio pritisak na pravosuđe, rekavši da hitno treba pustiti iz pritvora nasilnike, koji su zaista fizički napali i povrijedili jednu studentkinju u Novom Sadu - ističe Picula.
Smatra da oni međusobno moraju da se dogovore da li je riječ o nasilničkom činu, zbog kojeg su završili u pritvoru ili je riječ o sudski progonjenim nedužnim ljudima.&nbsp;
- Ali upravo u to vrijeme tadašnji premijer Miloš Vučević je zbog toga i podnio ostavku i vlada je pala nešto kasnije. Zapravo govorimo o jednoj situaciji u Srbiji kojoj se, nažalost, trenutno ne vidi brzo rješenje. Ali krizi prije svega doprinose politika i potezi aktuelnog predsjednika - ocijenio je Picula.
Na pitanje kako on lično doživljava Vučićevo pominjanje njegovog imena uz Jasenovac, Picula odgovara da predsjednik Srbije dovodi svoju zemlju do karikaturalnosti.
- Što se tiče mene lično, to nije njegov prvi istup protiv mene i mislim da je to samo indikacija da svoj posao radim dobro - zaključio je Picula.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula: Nastupi Vučića postaju sve bizarniji, dovodi svoju zemlju do karikaturalnosti

Srbija u borbi za demokratiju nije imala većeg prijatelja od evropskog izvjestioca Tonina Picule, jer se na pošten i odgovoran način stavio u službu borbe za demokratiju i za evropsku budućnost Srbije. To kaže izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je rezolucija Evropskog parlamenta veliki vjetar u leđa svima koji su sumnjali da li Evropska unija podržava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.&nbsp;
To, kako kaže, građanima Srbije vraća povjerenje u evropske institucije.
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji. To se prije svega odnosi na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom EU.
Picila je, kaže Božović, bez ostatka jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Aleksandra Vučića i njegov režim odredio je kao autokratski, sa nedemokratskim tendencijama, antizapadnim, veoma bliskima Rusiji.
- Njegov izvještaj pokazuje da se spoljna politička orijentacija Srbije takođe odnosi i na unutrašnju situaciju u zemlji, koja postaje sve više represivna prema onima koji protestuju, prema svima koji kritikuju režim. On je rekao da je korupcija najveći problem, pomenuo je ona najvažnija dešavanja u Srbiji u posljednjih nekoliko mjeseci, nadstrešnicu u Novom Sadu. Mislim da je taj izvještaj veoma važan, on je pozdravljen od strane opozicije u Srbiji, proevropske, što je veoma bitno i danas je ipak potpuno drugačija slika o Aleksandru Vučiću, nego što je bila do prije samo nekoliko mjeseci u tom istom parlamentu i od strane iste, rekao bih, Evropske komisije - istakao je on.
Svi su, dodaje on, znali za bliske i posebne odnose predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Sada, kako kaže, na vidjelo izlazi ono što je Aleksandar Vučić 13 godina radio tajno.
- On je rame uz rame sa zločinačkim režimom, na trgu koji ne slavi pobjedu nad fašizmom vojnom paradom, on slavi ruski militarizam, slavi zločine u Ukrajini, a Aleksandar Vučić će imati priliku da zajedno sa tim zločinačkim režimom da aplaudira onim vojnim jedinicama koje vrše danas ratne zločine u Ukrajini - navodi Božović.
Prema njegovim riječima logičan slijed događaja u Srbiji bio bi raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, s obzirom da su, prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, prije svega, &nbsp;ugroženi popularnost SNS-a, a onda i kredibilitet Aleksandra Vučića.&nbsp;
- Sada studentski plenumi zajedno pokušavaju da naprave taj jedan politički izraz cijelog ovog protesta i da se politički artikuliše to nezadovoljstvo građana koji su ih pratili svih ovih mjeseci - kazao je on.&nbsp;
Studenti u Srbiji traže vanredne parlamentarne izbore što je, kako kaže, važno jer je studentski bunt ušao u političku fazu, te se cijelom protestu pokušava dati politički izraz.
Studenti su bili apolitični, podsjeća Božović, pa je zahtjev za vanrednim izborima pozitivna vijest, ali je i opasno pa je neophodno uključivanje opozicije i svih ostalih u jedan front da bi se pobijedio režim kakav je u Srbiji.
- Studenti su ipak shvatili da se ne očekuje od ovoga režima da ispuni bilo kakve studentske zahtjeve. Ovaj režim dok je Aleksandar Vučić na vlasti i dok je Srpska napredna stranka na vlasti neće ispuniti bilo kakve studentske zahtjeve - rekao je Božović.
Opozicija, kaže, ima važnu ulogu bez obzira na slabost i nepopularnost kod dijela anti Vučićeve Srbije, ali je neophodno da opozicija, univerziteti, studenti i pobunjeni građani zajedno politički riješe sve ono što je, prema njeovim riječima, zadesilo Srbiju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0FtaE8yYQZs%3Fsi%3DxzBVl3JqrZytahOF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Picula jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Vučića i njegov režim odredio kao autokratski

Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji, prije svega unaprjeđenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Rezolucija izvjestioca EP za Srbiju Tonina Picule usvojena je sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, na sjednici u Strazburu. 
 
Izvještaj i rezolucija Tonina Picule predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na Izveštaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali takođe uzima u obzir najnovija dešavanja u zemlji, uključujući studentske proteste, koja su, kako se ocjenjuje, obilježena zabrinutošću zbog stanja demokratije i vladavine prava.
U tekstu se naglašava i da obezbjeđivanje nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) i puna primjena preporuka Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) i tijela Savjeta Evrope u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno prije održavanja bilo kojih novih izbora, takođe ostaju od ključnog značaja.
Izražava se duboka zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski protesti i drugi protesti u Srbiji, kao što su pitanja građanskih sloboda, podjele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
EP potvrđuje da su studentski zahtjevi u skladu sa reformama koje se od Srbije očekuju na njenom evropskom putu.
Takođe se konstatuje da masovni protesti održani 15. marta u Beogradu "predstavljaju najveće proteste u savremenoj istoriji Srbije i poziva se na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase, usljed čega je više njih povrijeđeno".

1084x550

Evropski parlament usvojio rezoluciju Tonina Picule o Srbiji

Pad nadstrešnice u Novom Sadu postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali da štite građane, a to ne čine, rekao je izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula u svom prvom izvještaju o Srbiji u Evropskom parlamentu. Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, REM ne funkcioniše, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže javnim napadima, opisao je on političku situaciju u Srbiji.
Picula je rekao da je svoj izvještaj pisao u uslovima koji su podrazumijevali nediplomatske prakse, neutemeljene optužbe, manipulacije i lične napade.
- Uprkos tome, ovom poslu sam pristupio profesionalno, s najboljim namjerama, čvrsto vjerujući u otvorenost zajedničkog evropskog projekta, transformišući potencijal pridruživanja Evropskoj uniji, te koristi koje donosi građanima zemalja članica, ali i država kandidatkinja- rekao je on.
&nbsp;Picula je iznio svoju analizu aktuelne političke realnosti u Srbiji.
- A ta politička realnost je izuzetno složena već duže vrijeme, pogotovo u posljednjih šest mjeseci. Pad nadstrešnice u Novom Sadu, kada je živote izgubilo 16 građana, postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane. Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke. Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno tijelo za medije ne funkcioniše, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže javnim napadima- rekao je Picula.
Jednako tako, lični podaci onih koji protestuju se objavljuju javno.
- Protiv njih se koriste neidentifikovana ilegalna sredstva, što onda istražuju ruske službe. Građani Evropske unije se privode i protjeruju iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice Evropske unije i njihove predstavnike &nbsp;optužuje da stoje iza takozvane obojene revolucije- rekao je.
Osim toga, Srbija uprono &nbsp;odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem Evropske unije i uvođenje sankcija Rusiji, dodao je.
- Uprkos određenom napretku, prije svega u području klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta, Srbija se još uvijek suočava s velikim preprekama koje mora da savlada. Poboljšanje unutrašnjeg političkog dijaloga, vladavina prava i borba protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji s Kosovom, te potpuno usklađivanje s spoljnom politikom Evropske unije. Nedostaje osiguranje neazvisnosti ključnih institucija, uključujući REM, te potpuno sprovođenje svih preporuka OSCE-a i Vijeća Evrope o izbornoj reformi, u transparentnom i uključivom procesu. Svakako, prije novih izbora, što bi bilo od ključne važnosti, sve to naglašava i Komisija u svom reformskom planu- rekao je on.
Ekonomski podaci, ako poboljšani, ne mogu biti jedino mjerilo uspjeha, jer ni Evropska unija nije samo zajedničko tržište, rekao je Picula.
- U posljedjoj deceniji EU je u Srbiji uložila milijarde eura, ali i javna percepcija, pa i komunikacija lidera Srbije, uglavnom, to ne reflektuje. Često se ekonomski rast temelji i na netransparentnim ugovorima, koji se izuzimaju iz primjene zakona o javnoj nabavki. Takvi ugovori, osim ekonomskog, imaju i direktan politički uticaj- dodao je.
Za ovakvu situaciju i Evropska unija mora preuzeti i svoj, svakako manji dio odgovornosti, rekao je Picula.
- Od političkih poruka svrha o napretku vladavine prava, bilateralnih trgovinskih sporazuma najvećih članica, do veoma niskih stopa ulaganja evropskog novca tamo gdje donosi najveću transformacijsku korist, jačanje pravosuđa i borbu protiv korupcije- ocijenio je on šta EU treba da uradi.
Obratio se Marti Kos i rekao da je poslao neke važne poruke u Srbiji.
- U isto vrijeme, zaista neuverljivo zvuče izjave lidera Srbije o formalnoj posvećenosti evropskim integracijama, dok ove nedjelje planira put u Moskvu i nove energetske sporazume s Rusijom, a na vidiku nema potrebnih reformi ključnih za uspješan evropski put. Na kraju krajeva, pristupanje Uniji prije svega odgovornost je zemlje članice, a ne alibi kojim se izbjegava vlastita odgovornost za probleme u državi- rekao je Picula.
On se obratio srspskim studentima koji trče do Strazbura, potom do Brisela.
- Cijenim njihovu požrtvovanost i borbu. Njihove poruke jasno čujem od samog početka i u izvještaju naglašavam iste ciljeve za koje se i oni zalažu. Budući da oni kao mladi ljudi predstavljaju budućnost svoje zemlje, odnos vlasti prema njima govori puno više nego bilo koji stranački programi o budućnosti. Evropski parlament, kao institucija koja na kraju procesa glasa o sporazumu o pristupanju, ostaće najglasniji govornik proširenja. Ali želimo da taj proces bude temeljen na zaslugama, stvarnim reformama i jasnoj usklađenosti s evropskim vrijednostima i geopolitičkim pozicijama Evropske unije- zaključio je Picula.

Picula: Pad nadstrešnice postao simbol sistemske korupcije i nepotizma

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ocijenio je da bi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "najradije izazvao nemire na sjeveru Kosova", ali da to trenutno ne može, jer je potrošio sve kredite "poslije upada srpskih paravojnih grupa u Banjskoj".
Picula je u intervjuu za Jutarnji list istakao da je Vučićeva aktuelna strategija usmjerena ka destabilizaciji, bez direktne upotrebe sile.
On ukazuje da bi Vučića eventualna destabilizacija na Kosovu sada „skupo koštala“, pa je stoga više fokusiran na unutrašnje političke tenzije i „provokacije prema Hrvatskoj“.
Govoreći o daljoj evropskoj perspektivi Srbije, Picula je poručio da Srbija ne može postati članica Evropske unije (EU) dok ne prizna nezavisnost Kosova i ne odustane od politike „srpskog sveta“.
- Vučić koristi EU kao bankomat. Građani Srbije su izloženi narativu koji favorizuje bratske i prijateljske veze s Pekingom i Moskvom, dok su Zapad i EU demonizovani. Kada bi se sjutra organizovao referendum o ulasku Srbije u EU, ne bi trebalo očekivati spektakularan rezultat - rekao je Picula.
Kritikujući ponašanje predsjednika Srbije, Picula navodi da Vučić koristi narativ o „obojenoj revoluciji“ kao sredstvo da zadrži političku kontrolu.
- Priča o obojenoj revoluciji koju sponzorišu Zapad, EU i Hrvatska je pomoćno sredstvo Vučića da se onima koji ga podržavaju predstavi kao čovjek koji i dalje drži sve konce u svojim rukama - rekao je Picula, dodajući da promjene vlasti u Srbiji nose rizike, na koje EU možda nije spremna.
Picula upozorava da „upotreba sile Vučića može dovesti do promjene odnosa evropskih institucija prema njemu“.
- Zato on šalje batinaše, razne provokatore, stranačke ljude koji žele da oslabe tu želju za protestima, ali mu to ne uspijeva - ocijenio je Picula.
Picula je najavio da će se početkom maja u Evropskom parlamentu glasati o njegovom izvještaju o stanju u Srbiji, koji, kako navodi, „nabraja sva otvorena pitanja koja Srbija ne uspijeva riješiti, a koja su kriterijumi za napredovanje ka članstvu u EU“.

Picula: Vučić bi najradije izazvao nemire na sjeveru Kosova, ali ne može jer je potrošio sve kredite u Banjskoj

Skeptičan sam prema ulasku novih članica do 2030. čak i Crne Gore. Nisam optimističan po tom pitanju”, kazao je Tonino Picula, poslanik u Evropskom parlamentu i izvjestilac za Srbiju za "Jutarnji list.
Papa Franjo je u Vatikan donio drugačiji politički senzibilitet. Pokušao je senzibilizirati Katoličku crkvu na neke teme koje je Vatikan u ranijim razdobljima nedovoljno isticao. Pokazivao je osjetljivost za ljude koji trpe različite oblike nepravdi i iskorištavanja, zauzimao se i za one koji su u društvima bili stigmatizirani, često je odlazio na mjesta gdje su katolici kao i ostali stanovnici izloženi političkom i ekonomskom ugnjetavanju. U teološkim pitanjima nije bio naročito inovativan, kazao je Picula na pitanje po čemu će pamtiti papu Franja.
Picula je dodao da priča o obojenoj revoluciji koju sponzoriše Zapad, EU i Hrvatska je pomoćni alat Aleksandra Vučića kako bi se onima koji ga podržavaju predstavio kao čovjek koji još uvijek drži sve konce u svojim rukama.&nbsp;
- Ta priča je farbanje domaće javnosti. Pitanje je je li veliki protest 15. marta u Beogradu bio vrhunac napora da se izvrši pritisak na vlast da ode ili je to samo etapa nakon koje će slijediti još protesta protiv Vučića koji nema namjeru da preda vlast tek tako. Izborom nove vlade on kupuje vrijeme. Ne odlučuje se na izbore jer bi njihove rezultate malo ko priznao i izazvali bi novi val protesta - govori Picula.
Ističe da opozicija u Srbiji nije nosilac zahtjeva za transformacijom.&nbsp;
- Institucije su zarobljene. Možda su masovni protesti sredstvo koje će stvoriti ambijent u kojem se može dogoditi tranzicija. Ali je pitanje je li nakon Vučićevih 12 ili 13 godina moguća meka tranzicija iz autoritarnog u sustem punokrvne demokratije. O upotrebi sile će Vučić četiri puta razmisliti. Benevolentnost evropskih institucija kao i najutjecajnijih EU država prema njemu bi mogla biti dovedena u pitanje ako bi razvoj situacije u Srbiji doveo do toga da Vučić upotrijebi silu. Zato on šalje batinaše, različite provokatore, stranačke ljude koji žele da oslabe tu želju za protestima, ali mu to ne uspijeva - komentariše Picula pa dodaje da promjena vlasti u Srbiji otvara neke rizike za koje EU možda nije spremna.
Demonstranti su, kaže on, prilično heterogeni i nijesmo čuli njihov odnos prema nizu otvorenih pitanja koja stoje između Srbije i njenog članstva u EU, na primjer što misle o Kosovu, uvođenju sankcija Rusiji, konceptu srpskog sveta...
- Francuski predsjednik Makron je prošlog ljeta posjetio Vučića i pokrenuo nabavku novih vojnih aviona Rafalea, a govori se i o saradnji na razvoju srpskog nuklearnog programa. Tu je i memorandum o razumijevanju između EU i Srbije o eksploataciji različitih mineralnih bogatstava. Građani Srbije su izloženi narativu koji favorizuje bratske i prijateljske veze s Pekingom i Moskvom dok su Zapad i EU demonizovani. Kada bi se sjutra organizirao referendum o ulasku Srbije u EU, ne bi trebalo očekivati spektakularni rezultat. Vučić koristi EU kao bankomat - kaže Picula koji smatra da Srbija ne može postati članica EU dok ne prizna nezavisnost Kosova i ne odustane od politike srpskog sveta.
Dodaje da Srbija stagnira na evropskom putu.
- Vučićeva politika optuživanja Hrvatske da stoji iza obojene revolucije je njegov jeftin pokušaj da u srpskoj javnosti stekne dodatnu legitimaciju. On bi sada najradije izazvao gužvu na sjeveru Kosova, ali je potrošio sve kredite nakon upada srpskih paravojnih grupa u Banjskoj 2023. kada je stradao jedan kosovski policajac. Izazivanje gužve na Kosovu bi mu bilo daleko skuplje od provociranja Hrvatske, a ima i dobru računicu jer Zrinjevac, Pantovčak i Markov trg ne čine dovoljno da bi upozorili Brisel na maltretiranje hrvatskih građana u Srbiji. Prije nekoliko mjeseci sam sugerisao da treba pozvati na razgovor ambasadorku Srbije u Hrvatskoj, no ona je u međuvremenu otišla iz Hrvatske. Očito se radilo o osobi koja je svoju misiju u Hrvatskoj shvatila kao poligon za ekscesno ponašanje što govori i o Vučićevoj percepciji Hrvatske kao zemlje u koju može poslati nekoga ko uvijek može poslužiti kao agent izazivanja nereda - govori Picula.
Evropski parlament početkom maja treba da glasa o njegovom izvještaju o stanju u Srbiji u protekle dvije godine. Uvjeren je da će biti prihvaćen. Dokument nabraja sva otvorena pitanja koja Srbija ne uspijeva da riješi, a koja su kriterijumi za napredovanje prema članstvu u EU.
- Čudim se da se Dodik uopšte vratio iz Moskve. Mogao je ostati tamo do parade 9. maja. Povratkom u BiH je pokazao koliko ta zemlja ima problema s primjenom sopstvenih zakona jer bi trebao biti priveden - napominje Picula.
Picula ističe da „Pax americana i svijet kakav poznajemo od 1945. više ne postoji.&nbsp;
- No, otvoreno je pitanje u kojem smjeru svijet ide. EU je suočena s najneprijateljskije orijentiranom američkom administracijom u istoriji transatlantskih odnosa. Jasno je da s Trampom treba komunicirati jer bez obzira na njegovu gotovo monarhističku poziciju, on ipak ima i određene limite, a to su prije svega interesi onih industrijskih sektora koji ne gledaju blagonaklono na ovo divljanje nametanjem carina. Postoji i sudska vlast koja je u SAD dovoljno sposobna da mu osujeti neke ambiciozne planove. Trenutak istine za Trampa će biti međuizbori. Republikanska stranka više ne postoji, postoji MAGA pokret. Mislim da je njegov sljedeći front američki politički sistem i već su počele prijetnje Džeromu Pauelu, šefu Američke centralne banke, da mora da spusti kamatne stope - kazao je Picula.
Zaključuje da je Evropi zajednička vanjska i sigurnosna politika decenijama bila zadnja rupa na svirali te da će možda trebati mijenjati i način odlučivanja unutar EU.

Picula: Skeptičan sam prema ulasku novih članica do 2030. čak i Crne Gore

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula saopštio je tokom sastanka sa ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević da Crna Gora treba da otkloni nepotrebne tenzije i spoljašnji uticaj u odnosima sa susjednim zemljama.
U objavi na mreži X Picula je sastanak sa Gorčević ocijenio sadržajnim i naveo da je Crna Gora predvodnik politike proširenja.
- Crna Gora je predvodnik politike proširenja i važno je da nastavi s konkretnim pomacima u području vladavine prava - poručio je Picula.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTPicula%2Fstatus%2F1907423185470964024&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Picula sa Gorčević: Važno je da Crna Gora otkloni nepotrebne tenzije i spoljašnji uticaj u odnosima sa susjedima

Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, poručio je da se Srbija nalazi u neproglašenom vanrednom stanju, nakon protesta prošle nedjelje, turbulentnih dešavanja u srpskim gradovima proteklih dana i naposlijetku, informacija da je osamnaestogodišnji mladić povrijeđen u padu nadstrešnice u Novom Sadu preminuo.
- Smrt 16. žrtve iz Novog Sada ponovo će, po mom mišljenju, podstaći sva ona pitanja koja su podstakla masovne proteste u Srbiji, a to je odgovornost onih koji su skrivili tragediju. I svi putevi vode, naravno, prema vratima vlasti koja očito u ovih nekoliko mjeseci nije uspjela pozitivno odgovoriti na zahtjeve svih onih koji protestuju na ulicama i trgovima Srbije. Možemo kazati da se Srbija nalazi u neproglašenom izvanrednom stanju- ocijenio je Tonino Picula za Dnevnik Nove TV.
Vrh srpske vlasti, a pod tim je posebno istakao &nbsp;predsjednika Aleksandra Vučića, treba pronaći konkretne krivce za stanje u zemlji i, smatra Picula, kao i toliko puta dosad "pokušava skrenuti fokus javnosti na vanjske neprijatelje".
Picula je upozorio i na to da Hrvatska mora voditi računa da na svojim istočnim i jugoistočnim granicama ima države koje prolaze kroz turbulentno razdolje.
- Ono što bi trebalo napraviti je da se na neki način skrene pozornost EU, da je riječ o zemljama koje pregovaraju ili će pregovarati za članstvo u EU i da jednostavno treba voditi računa o kriterijima, a pristupni pregovori su mehanizam koji bi najefikasnije trebao uticati na promjene u tim državama- kazao je Picula i dodao da Hrvatska mora insistirati na tome da Brisel jasnije govori o krizi u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a da u tom govoru ne bude izložena jedino Hrvatska.
Tonino Picula podnio je Evropskom parlamentu godišnji izvještaj, a sada je otkrio i da je na njega dobio 327 amandmana, a ponudio je 322 kompromisna amandmana.
- Pregovori su bili uspješni, mislim da je sljedeći korak da izvještaj predstavim na vanjskopolitičkom odboru krajem aprila i nadam se da će izvještaj o Srbiji biti usvojen- rekao je Picula, koji je s nacrtom ovog izvještaja prošle sedmice &nbsp;bio u Beogradu, ali ga nisu primili ni predsjednik ni premijer.

Picula: Srbija se nalazi u neproglašenom vanrednom stanju

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula, izjavio je da je potrebna nepristrasna istraga o korišćenju zvučnog topa na mirnom studentskom protestu u Beogradu i istakao da EU ne smije da ćuti na takve incidente u državi kandidatu.
- Smatram da je potrebno sprovesti nepristrasnu istragu i da EU mora izvršiti puno snažniji i artikulisaniji pritisak na vlast u Srbiji, kao i da se jasno odredi o ovom nedopuštenom djelovanju, u skladu sa svim saznanjima - rekao je Picula za N1 Zagreb.
On je naglasio da EU „ne može i ne smije da ćuti na takve incidente u državi kandidatkinji za članstvo“.
Picula je rekao da definitivno postoje sumnje u nedopušteno djelovanje i korišćenje „zvučnog topa“ i dodao da posebno zabrinjava što su se javljali mnogi građani s medicinskim problemima, koji bi mogli da budu posljedica korišćenja takvog sistema.
Pohvalio je pribranost i odgovornost studenata u datom trenutku.

Picula: Potrebna nepristrasna istraga o upotrebi zvučnog topa, EU ne smije da ćuti na ovakve incidente

Crna Gora je lider u procesu proširenja, a njena ambicija i ambicija Evropske unije jednako je da postane punopravni član u ovom parlamentarom periodu. Ne volim da pominjem datume, ali pred nama je mnogo posla - kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
On je, predstavljajući danas pred članovima Odbora za vanjske poslove te institucije nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, kazao da je politička situacija u Crnoj Gori veoma komplikovana.&nbsp;
- Nakon 2020. došlo je do političkih promjena i svjedočili smo nekoliko političkih turbulencija, ako mogu koristiti ovaj izraz. I sigurno je da je vodeća koalicija na vlasti trenutno prošle godine postigla veliki napredak, veliki korak naprijed. Zatvorena su tri poglavlja, ali nažalost poglavlje koje se odnosi na sigurnost i odnose sa susjedima nije zatvoreno. U ovoj oblasti će biti potrebno uložiti još mnogo truda i napora, ali moram reći da nijedna država članica ne bi željela da ovaj proces pristupanja vidi kao način rješavanja bilateralnih pitanja - naglasio je Šarec.
Naveo je da je dokument nacrt izvještaja, te da su ograničeni u njegovom obuhvatu i možda će biti onih koji će komentarisati da neki elementi nedostaju.&nbsp;
- Međutim, u budućnosti ćemo imati više prilika da uključimo druge elemente. Radujem se dobroj saradnji sa svim sjenovitim izvještavaocima. Već su organizovani sastanci među nama i došli smo do zaključka da se slažemo u vezi sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.
On je dodao da je neophodno učiniti sve što je u moći institucija EU da se zatvore sva poglavlja.
- Izvještaj dalje govori o posvećenosti pristupanju, demokratiji i vladavini prava, osnovnim slobodama i ljudskim pravima, pomirenju i dobrim odnosima sa susjedima, socijalno-ekonomskim reformama, energetici, klimi i povezanosti. I sigurno, kada sam posjetio Crnu Goru krajem januara, imao sam mnoge sastanke praktično sa predstavnicima svih, od predstavnika civilnog društva do predsjednika države, svi politički akteri izrazili su želju da Crna Gora postane članica Evropske unije, ali imaju različita shvatanja o tome kako doći do toga - rekao je Šarec.
Svi politički akteri u Crnoj Gori se, prema njegovim riječima, zalažu se za evropski put.
- Mogu realno reći da nisam primijetio nijednu političku frakciju koja je euroskeptična. Svi žele da Crna Gora postane članica Evropske unije i sigurno su svjesni da javna podrška stanovništva, postovi govore da je oko 80 odsto stanovništva za pristupanje. To je dobro, i Crna Gora treba da nastavi u pravcu u kojem je krenula. Međutim, postoje pitanja koja su otvorena. Ne možemo očekivati da sve ide lako, ili da sve ide glatko. Svjedoci smo blokada u parlamentu ili nefunkcionisanja nekih lokalnih vlasti, i ako ovo nije u funkciji, povlačenje EU fondova biće nemoguće, što će dovesti do problema sa izgradnjom infrastrukture i tako dalje - zaključio je Šarec.
Član Parlamenta Rajnhold Lopatka kazao je da je bio u posjeti našoj državi i da je čuo veoma ambiciozne ciljeve od nas, a to je da do 2026. godine završimo sa procesom pregovaranja pristupanju EU.
- Treba još konstruktivnog dijaloga među političkim strankama, a moramo ohrabriti Crnogorce da sprovedu reforme, a imaju veoma ambiciozne planove i dinamika se mora pojačati - naveo je Lopatka.
Politička elita, kako ističe, treba da vodi računa o poštovanju vladavine prava, preporuke oko penzionisanja sudija su prihvaćene, traženo je mišljenje Venecijanske komsije kao medijatora i traži se rješenje.
- To će približiti Crnu Goru Evropskoj uniji. Imate značajan napredak i zemlja je svakako predvodnica u postupku proširenja - ocijenio je Lopatka.
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, koji je u prethodnom sazivao bio izvjestilac za našu državu, kaže da je ovaj posao jako važan i da nas podržava na ovom putu.
- Crna Gora ima neka ograničenja vezano za tekst, ali podržavamao članstvo Crne Gore u EU. Međutim to podrazumijeva da postoji konstruktivan dijalog, oni žele da do 2028. postanu članica EU, ali imaju dosta izazova na tom putu. Podržavamo dinamiku rada koju Crna Gora ima - ističe Picula.
Ankete pokazuju podršku Crne Gore Evropskoj uniji, ali je izazov političko jedinstvo u praksi.
- Izražavamo žaljenje za podršku Miloradu Dodiku što se može shvatiti kao uplitanje u pitanja druge zemlje - ističe Picula.&nbsp;

Šarec: Crna Gora lider u procesu proširenja, ali pred nama mnogo posla; Picula: Žalimo zbog podrške Dodiku

Fudbaleri Totenhema pobjednici su Lige Evrope.
Totenhem je večeras u Bilbau, u finalnom meču, savladao Mančester junajted 1:0.
Odlučujući pogodak na stadionu San Mames postigao je Brenan Džonson u 42. minutu.
Londonski tim nakon 41 godine domogao se evropskog trofeja.
U klupskoj istoriji ima dva Kupa Uefa osvojena 1972. i 1984. i Kup pobjednika kupova 1963. godine.

Totenhem pobjednik Lige Evrope

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael vjerovatno u Pojasu Gaze ubio Mohameda Sinvara, de fakto lidera palestinske militantne organizacije Hamas. Inače, za Sinvara se misli da je neuhvatljiv.
- Eliminisali smo desetine hiljada terorista. Eliminisali smo vođe ubica Deifa, Hanijeha, Jahju Sinvara i vjerovatno Mohameda Sinvara - rekao je večeras na konferenciji za medije, prvoj u posljednjih nekoliko mjeseci.
Upravo je Mohamed Sinvar bio meta tokom izraelskog prošlosedmičnog napada na bolnicu Khan Younis. Tom prilikom ubijeno je 28, a ranjeno 50 Palestinaca, podaci su Ministarstva zdravstva Palestine.
Ako se potvrdi da je Sinvar ubijen, to će biti jedan u nizu izraelskih ubistava osoba iz Hamasovog rukovodstva. Netanjahu je ukazao na to da Izrael neće zaustaviti posljednju vojnu operaciju u Gazi.
- Naše snage zauzimaju sve više teritorija Gaze. Na kraju operacije, svo područje oko Pojasa Gaze biće pod izraelskom sigurnosnom kontrolom - naglasio je on.
Ipak, istakao je da postoji mogućnost pristanka Izraela na privremeni prekid vatre u cilju oslobađanja taoca. Naveo je da su uslovi za kraj rata ostali isti, a to je, kako je kazao, demilitarizacija Gaze, svrgavanje Hamasa i američki plan za dobrovoljnu emigraciju iz opkoljene enklave.
Netanjahu tvrdi da postoji potpuna koordinacija sa Sjedinjenim Američkim Državama u odnosu prema Iranu. CNN je juče, pozivajući se na američke obavještajne izvore, objavio da Izrael priprema napad na iranska nuklearna postrojenja.

Netanjahu izjavio da je Izrael vjerovatno ubio Hamasovog lidera: Zauzimamo sve više teritorija Gaze

Konsultantska kuća Fidelity consulting ukazala je na nekoliko ekonomskih indikatora koji su, kako tvrde, za veliku brigu.
Podsjetili su na podatke Centralne banke (CBCG) o platnom bilansu i prometu i analizu Ministarstva finansija konsolidovane javne potrošnje u prvom kvartalu, a onda naveli glavne razloge za zabrinutost.
- U prva tri mjeseca 2025. godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 64 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. godine, deficit budžeta iznosio 7,4 miliona eura što je za 56,6 miliona eura manje nego u 2025. godini - istakli su u Fidelity-ju.
Ukazali su i da je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren deficit tekuće potrošnje u iznosu od 33,2 miliona eura, dok je u istom periodu 2024. ostvaren suficit tekuće potrošnje u iznosu od 21,2 miliona eura, što je za 54,4 miliona eura bolje u odnosu na 2025. U Fidelity-ju su napomenuli i da su prihodi budžeta u prvom kvartalu ove godine manji od plana za 13 miliona eura.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, veći su 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto.
- Prihodi od turizma u prvom kvartalu 2025. godine manji su za 10 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Platni promet u aprilu 2025. godine je manji od onog ostvarenog u aprilu 2024. Saldo roba i usluga je negativan, iznosi -629,5 miliona eura i veći je za 63 miliona eura u odnosi na prvi kvartal 2024. godine. Stopa rasta BDP u 2025. godini, sa planiranih 4,8 odsto, pada na 2,6 odsto - napomenuli su, pored ostalog, u toj konsultantskoj kući.
Dodali su i da je u prvom kvartalu 2025. godine, cijena metra kvadratnog novogradnje veća 402 eura ili 22 odsto u odnosi na prvi kvartal 2024, te da godišnja stopa inflacije u aprilu iznosi 3,4 odsto, koja ubrzava zbog povećanja plata i penzija. 
- Na nivou lokalnih samouprava, za prva tri mjeseca 2025. godine, stanje je sljedeće: ostvaren je deficit od 17,2 miliona eura dok je u istom periodu prethodne godine ostvaren suficit od 17,9 miliona eura; prihodi budžeta su manji 5,9 miliona eura od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine manji za 7,4 miliona eura; tekući izdaci su veći 11 odsto od plana dok su u odnosu na isti period prethodne godine veći za 40 odsto. Sve je nacrtano, samo neko treba da kaže da je žurka pri kraju. Da je vječna - poručuju iz Fidelity consultinga.

Fidelity ukazuje na više indikatora za brigu: Deficit veći 56,6 miliona, izdaci 61,3 miliona eura, negativan saldo roba i usluga...

Najmanje tri osobe su poginule, uključujući bračni par u osamdesetim godinama, čije je vozilo odnijela bujica nakon snažnih grmljavinskih oluja koje su u utorak pogodile jugoistočnu Francusku. Jaka kiša dan ranije prisilila je na evakuaciju stotine putnika iz brzog voza TGV usred noći.
Prema navodima lokalnih vlasti, stariji par je poginuo u primorskom gradu Le Lavandou, dok je još jedna osoba stradala u gradu Vidauban. Vozilo bračnog para odnijela je bujica.
- Tijelo jedne žene ostalo je zarobljeno u jednoj olupini, izjavio je za AFP tužilac iz Toulona, Samuel Finielz. Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdio uzrok smrti - dodao je, naglasivši da je „situacija na terenu bila prilično teška“. 
 
Gradonačelnik Le Lavandoua, Gil Bernardi, opisao je prizore kao „ratne“, razorene puteve“ i srušene mostove.
- Bio je to zaista nasilan, zlokoban i neshvatljiv vremenski fenomen. Ništa nije ostalo, nema struje, nema pijaće vode, ne rade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - rekao je Bernardi za televiziju BFM.
Voz TGV, koji je kasno u ponedjeljak išao iz Toulousea za Pariz, nalazio se na pruzi koja je popustila kada je zbog obilnih kiša došlo do slijeganja tla.
Voz je morao da stane u blizini grada Tonneins, a više od 500 putnika evakuisano je autobusima. Prema navodima prefekture, u akciji spašavanja učestvovale su desetine vatrogasaca, policajaca i volontera.

Katastrofalne poplave u Francuskoj, najmanje troje mrtvih

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: tonino-picula