Poljska bira predsjednika: Glavne opcije liberal i desničar
U Poljskoj su jutros otvorena birališta na kojima skoro 29 miliona građana upisanih u birački spisak odlučuje ne samo ko će biti novi predsjednik države, već i o spoljnopolitičkom pravcu zemlje, birajući između liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Tšaskovskog i kandidata populističke desnice, istoričara Karola Navrockog.
Birališta će biti otvorena do 21 sat, dok je glasanje u dijaspori, uključujući i Sjedinjene Američke Države, gdje vlada veliko interesovanje, završeno juče.
U dijaspori se za glasanje prijavilo oko 750.000 birača, što je za oko 200.000 više nego u prvom krugu održanom 18. maja.
U prvom krugu izbora tijesnu većinu – manje od 1,5 odsto glasova – osvojila je liberalna, demokratska i proevropska opcija, koju predstavlja Tšaskovski.
Političari jutros pozivaju građane da masovno izađu na birališta, a tokom kampanje današnji izbori predstavljeni su kao odlučujući trenutak između evropskog puta i vladavine prava s jedne strane, te jačanja populizma i MAGA pokreta među pristalicama u Poljskoj s druge strane.
Pobjeda Tšaskovskog otvorila bi put za reforme koje je do sada blokirao predsjednik Andžej Duda iz opozicione stranke Pravo i pravda, posebno kada je riječ o demontaži autoritarnih elemenata koje su konzervativni nacionalisti unijeli u pravosuđe. Iako su izgubili izbore 2023. godine, zadržali su kontrolu nad institucijama poput Ustavnog i dijela Vrhovnog suda.
S druge strane, pobjeda Navrockog, kojeg su snažno podržali saradnici bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i mađarski premijer Viktor Orban – ali ne i lider radikalne desnice Slavomir Mencen – dovela bi Poljsku u političku blokadu. Vlada tada ne bi imala dovoljan broj poslanika da nadglasa predsjednički veto, čime bi sve ključne reforme bile zaustavljene.
Sve ankete pred drugi krug daju blagu prednost Tšaskovskom, ali u okviru statističke greške, pa je ishod neizvjestan. Čak ni rezultati izlaznih anketa neposredno nakon zatvaranja birališta možda neće biti dovoljni da se dobije jasan odgovor o pobjedniku.
Državna izborna komisija rezultate će saopštiti u ponedjeljak, ali ni tada ne mora biti kraj neizvjesnosti. Predsjednik Duda je već u prvom krugu, na jednom mitingu podrške Navrockom, nagovijestio mogućnost da kandidat koji izgubi – ako to bude Navrocki – ne prizna rezultate, tvrdeći da su falsifikovani.
Vijeće Vrhovnog suda koje po zakonu mora da potvrdi validnost izbora još uvijek je pod kontrolom opozicionih konzervativaca. S druge strane, ni premijer Donald Tusk ni institucije Evropske unije to veće ne priznaju, smatrajući da nije nezavisno.