Dok ruska agresija na Ukrajinu uskoro ulazi u petu godinu, a mirovni pregovori ne donose konkretne rezultate, dok rastu euroskepticizam i desnica i u srcu Evropske unije, čini se da evropski lideri nemaju jedinstveno rješenje za bezbjednosnu krizu koja potresa evropsko tlo. Državni vrh Poljske, koja je kroz istoriju dobro zapamtila razornu snagu ruske dominacije, opravdano strahuje da bi se, nakon Ukrajine, i ova država mogla naći na meti ruskih osvajanja. O tome kako se Poljska nosi sa provokacijama koje dolaze iz Rusije i Bjelorusije, sabotažama na državnim granicama, pojačanim antiukrajinskim raspoloženjem i mogućnošću rata u budućnosti, za Portal ETV govori profesor savremene istorije na Šleskom univerzitetu u Katovicama i specijalista za srednjoevropska pitanja i Balkan, dr Mateuš Sokulski. Poljska je ove godine izabrala novog predsjednika, Karola Navrockog, koji dolazi iz desne stranke Pravo i Pravda, dok je premijer Donald Tusk iz redova centrista. Kakvi su stavovi poljskih lidera prema spoljnopolitičkim izazovima? Građanska koalicija, koja je od 2023. godine na vlasti predvođena je premijerom Donaldom Tuskom i okuplja dominantno politički centar. Sa druge strane je trenutno opoziciona desničarska Pravo i Pravda, koja je u godinama 2015-2023. držala vlast, ali iz koje dolazi novoizabrani predsjednik. Obje stranke, kao i većina građana Poljske, iskazale su dosljednu podršku Ukrajini. Malo je drugačija situacija konkretno sa novim predsjednikom Karolom Navrockim, koji po uzoru na Donalda Trampa govori o „recipročnosti“ u spoljnjoj politici, a time i u pomoći Ukrajini. Njegov se stav međutim može objasniti time, što je na predsjedničkim izborima pobjedio i zahvaljujući glasovima najradikalnijih birača antiukrajinskog stava. Na spoljnopolitičkom planu, Poljska nastavlja da pruža snažnu podršku istočnom susjedu, a ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski intenzivnom diplomatskom aktivnošću promoviše prozapadnu i proukrajinsku politiku. Postali su čuveni postali njegovi govori u Ujedinjenim Nacijama u kojima je otvoreno i argumentovano kritikovao ruske predstavnike i njihovu propagandu u UN-u. Svijet proteklu godinu prati pojačana djejstva Rusije na teritorije zemalja Evropske unije, upade dronovima u vazdušni prostor evropskih država, a i evropski političari sve glasnije upozoravaju na opasnost koja prijeti iz Rusije. I Poljska se tokom prethodne godine suočila se više provokacija na njenoj teritoriji, od upada letjelica u njen vazdušni prostor do kopnenih prelazaka. Kako komentarišete bezbjednosnu situaciju u Poljskoj i raspoloženje koje vlada i kod političara i u narodu? U Poljskoj je tokom prethodne godine bilo nekoliko slučajeva sabotaže. Prvi slučajevi sabotaže počinju u proljeće 2024. godine, u tržnim centrima u Varšavi. Najveći od njih je bio veliki požar u jednom od tržnih centara, kada je izgorjela cijela jedna hala. Tom prilikom uhapšeni su počinioci kojima su izrečene kazne iako glavni organizator još uvijek nije uhapšen. Jedan od prvih slučajeva ove godine bio je ljetos, za koji se ozbiljno sumnja da je bio akt ruske sabotaže, u gradiću Zombki, blizu Varšave. Naime, u jednoj stambenoj zgradi izbio je požar za koji poljski bezbjednosni organi sumnjaju da je podmetnut po naređenju ruskih službi. Tokom napada na Ukrajinu u septembru 2025. godine u poljski vazdušni prostor doletjelo je osam dronova. Srećom, nije bilo žrtava, a ozbiljno je oštećena jedna kuća. Poljske vlasti su na ovu provokaciju reagovale ozbiljno-oboreno je svih osam dronova, a konsultovani su i NATO saveznici. Ministar spoljnih poslova Sikorski uručio je notu upozorenja otpravniku poslova ruske ambasade da Poljska neće tolerisati ovakve provokacije. Najozbiljiji slučaj sabotaže desio se u novembru 2025, kada je na željeznici između Varšave i Lublina oštećena pruga što je ozbiljno ugrozilo bezbjednost putnika. Na svu sreću i tu nije bilo žrtava. Ipak, sve ovo nam pokazuje da Rusija konstantno nastavlja svoje provokacije prema zemljama Zapadne Evrope, sa ciljem narušavanja evropskog poretka zasnovanog na demokratiji i uspostavljenog nakon završetka Hladnog rata. Poljska bilježi učestale prodore na granici sa Bjelorusijom. Možete li nam detaljnije pojasniti o čemu se tu radi? Već više godina režim Aleksandra Lukašenka, bliskog saradnika Vladimira Putina, sprovodi politiku dovođenja migranata na granicu Poljske i Bjelorusije. Ovakvi potezi vršeni su i prema baltičkim državama. Kao što su potvrdili poljski zvaničnici, mnogi migranti imaju samo ruske vize. Radi se o dovođenju ljudi, sa Kube, Bliskog Istoka, Afrike, sa globalnog juga, kojima se obećava ulazak u Evropsku uniju. Bjeloruske službe ih dovode na granicu i ostavljaju ih da sami prođu. Međutim, poljske službe im ne dozvoljavaju prelazak granice i odbijaju im ulazak. Poljske službe onemogućavaju ulazak, duž cijele granice sagrađena je ograda koja čini vrlo efikasnu prepreku za prelazak. To je odgovor na poteze Minska i Moskve. Poljska već neko vrijeme organizuje vojnu obuku i pojačava vojsku- da li to znači da mogućnost rata nije isključena? U Poljskoj se govori o potrebi vraćanja obavezne vojne obuke od koje se odustalo prije već skoro 20 godina. Odluka o tome ipak nije donesena. Čujemo mnogo upozorenja od strane raznih analitičara i političara da treba da se spremamo za rat sa Rusijom i da on u skorijoj budućnosti nije isključen. Ja bih rekao da, kao i u slučaju dalekog putovanja kolima, treba da vodimo računa o tehničkom stanju vozila. Tako i u slučaju ruskih prijetnji, zdravoumno je da se pripremamo za eventualno odbranu, ali da ne paničimo. Poljska je prilično uspješna država sa relativno jakom ekonomijom, da navedem samo da smo ušli ove godine među 20 najjačih ekonomija svijeta. Što se tiče bezbjednosti, Poljska je ozbiljno pristupila programu naoružavanja, kupujemo modernu svjetsku opremu iz SAD-a, Švedske, Koreje. Vojni analitičari govore o promišljenoj politici nabavke oružja i vojne opreme.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b" data-rendition-name="original" width="3888" height="2592" loading="lazy" alt="poljska vojska"><figcaption>Ilustracija(Photo: Shutterstock)Copyright (c) 2015 De Visu/Shutterstock. No use without permission.</figcaption></figure>  Znamo šta je stav Poljske. Međutim, šta je sa ostalim srednjoevropskim državama? Vidimo da ima evropskih lidera koji su, blago rečeno, tolerantni prema Rusiji? Drugi primjeri podrške Ukrajini su baltičke države Litvanija, Letonija i Estonija, koje su žestoko iskusile decenije pripadnosti SSSR-u. Ove zemlje su prozapadno nastrojene, a zbog blizine Rusije i stalnih prijetnji pružile su od početka bezrezervnu podršku Ukrajincima. Naravno, slučajevi stava Mađarske ili u posljednje vrijeme Slovačke su drugačiji. Treba ipak imati na umu da Viktor Orban, pod čijom je vlašću Mađarska znatno ekonomski oslabila, o demokratiji da ne govorim, na predstojećim izborima vjerovatno gubi vlast. Kod Orbana međutim vidi se težnja ka reviziji granica čime bi Mađarska pripojila djelove susjednih država, međutim to se čini nemogućim. U Slovačkoj na izborima pobjedio je Robert Fico koji se protivi pomoći Ukrajini. Kao i Orban, Fico računa na korisne sporazume o isporuci gasa. U Češkoj na parlamentarnim izborima pobjedio je Andrej Babiš koji je takođe skeptičan prema pomoći Ukrajini, dok predsjednik Petr Pavel nastavlja da podržava Kijev. Navedeni slučajevi kao i uspjesi populista iz AfD-a u Njemačkoj i Narodnog fronta u Francuskoj, govore da ima naznaka da je Evropa postala malo umorena neprestanim pomaganjem Ukrajini i ugroženošću od strane Rusije. Međutim treba imati na umu da su upravo Njemačka i Francuska napravile veliki preokret u svojoj politici prema Moskvi. Obustavljeni su dugoročni programi rusko-njemačke saradnje, po kojima je Berlin dobijao jeftine sirovine. Obustavljen je veoma kontroverzan projekat Nord Stream, odnosno Sjeverni tok za gas, a francuski predsjednik aktivno pregovara o okončanju rata u Ukrajini. Vrijedi napomenuti da je Rusija, kojoj su veliki dio budžeta činili prihodi od prodaje gasa i nafte u Evropi, izgubila svoje veliko tržište. U Srednjoj Evropi sve vrijeme uprkos uspjesima populista, podrška Ukrajini ne prestaje. Iako su proruski glasovi sve jači u Evropi, ne vjerujem da će oni postati dominantni. Prema novim istraživanjima, antiukrajinsko raspoloženje u Poljskoj, koja je jedan od najpostojanijih saveznika Ukrajine, skočilo je za 100 %. Koji su, po Vama, razlozi za to? Nažalost, antiukrajinsko raspoloženje je poraslo posljedjnih godina. Tu je umnogome uticala ruska propaganda, ruski botovi i trolovi, koji su sveprisutni na internetu, na društvenim mrežama. Kao primjer navešću situaciju nakon ulaska drona u poljski vazdušni prostor u septembru, kad se odjednom pojavio veliki broj komentara, lažno optužujući Ukrajince za ulazak dronova. Ima i lažnih informacija u javnom prostoru, na primjer o tome da Ukrajinci opterećuju poljski budžet i zdravstveni sistem i da zbog toga mora duže da se čeka na usluge ljekara. Zapravo, istraživanja pokazuju nešto suprotno- ukrajinske izbjeglice koje rade u Poljskoj (od kojih je većina zaposlena) uplaćuju mnogo više u zdravstveni sistem kroz poreze nego što koriste zdravstvene usluge. Tu je i još jedna bitna stavka- da nema radnika iz Ukrajine, na građevinske usluge ili kućne poslove moralo bi da se čeka jako dugo, jer Poljska ima problem sa manjkom radne snage. Ima i još jedan razlog antiukrajinskog raspoloženja. Naime, dio poljskog društva naivno smatra da bi neka vrsta sporazuma sa Rusijom na račun Ukrajine obezbjedila dugotrajnu bezbjednost. To vam je međutim, ako pogledamo ranije navedene ciljeve Putinove Rusije, jednako kao što je tadašnji britanski premijer Nevil Čemberlen smatrao da predaja Čehoslovačke u Minhenu 1938. godine može sačuvati mir. Antiukrajinsko raspoloženje nije samo slučaj Poljske, već se rast antiukrajinskog raspoloženja bilježi u cijeloj Evropi. Dezinformacije koju Ruska federacija protura putem društvenih mreža imaju efekta, iako donekle ograničenog. Za mnoge populiste na Zapadu, Putin je oličenje snažnog vođe, a Rusija zemlja tradicionalnih vrijednosti. Ne treba zanemariti ni porast populističke politike u Evropi vezano uz problem migracija ili rasta životnih troškova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec" data-rendition-name="original" width="765" height="511" loading="lazy" alt="Poljska Ukrajina"></figure>  Šta je (ratni) cilj Rusije i šta je to od čega evropski lideri strahuju? Ruska je vlast pretpostavljala da će za par dana uspjeti da osvoji Ukrajinu, uđe u Kijev i uspostavi marionetsku, prorusku vlast. Ukrajinci su uspjeli da odbrane svoju nezavisnost i teško je da se zamisli bilo kakvo potčinjavanje te države Rusiji u budućnosti. Ruski ciljevi, iako neki naivno tvrde da se samo radi o prisvajanju istočnih dijelova Ukrajine su daleko širi. Naime radi se o opovrgavanju poretka uspostavljenog padom Berlinskog zida i pokušaju da se ponovo izgradi zona uticaja u Srednjoj Evropi, te oslabi Zapad. Mislim da vrijedi da se vratimo na čuveni Dug telegram iz 1946. u kojem je Džordž Kenan, američki sekretar za spoljnu politiku objasnio sovjetsku spoljnju poilitiku kao izraz prevazilaženja unutrašnje slabosti društva, odnosno- ekspanzionizam je trebalo da služi kao odgovor na slabost države. I dan danas imamo tu situaciju. Uprkos velikim prihodima od prodaje sirovina, ruski političari nikad nijesu bili zainteresovani za modernizaciju države. Rusija nema moderne tehnologije, njen koncept velesile prilično je anahroničan. Vratiću se na Putinovu izjavu da je pad Sovjetskog Saveza najveća tragedija 20. vijeka. Zapravo, Rusija ne pristaje na prihvatanje realne situacije da su baltičke države, bivše članice SSSR-a, danas moderne, tehnološki razvijene i prosperitetne, u potpunosti evropski orjentisane. Kao apsurdne treba tretirati izjave ruskih političara kako male baltičke države sa stanovništvom od 2 do 4 miliona ugrožavaju rusku bezbjednost. Isti je slučaj sa bivšim satelitima Moskve od Baltika do Crnog mora. Agresivni potezi se primjenjuju i prema skandinavskim zemljama. Podsjetiću na incidete sa dronovima iznad aerodroma u Kopenhagenu, ali i u Norveškoj. Možemo da vidimo prijetnje, prekoračanje vazdušnog prostora, dovođenje emigranata na granice kao elemente hibridnog rata. Vrijedi da se napomene da, iako su rusko-bjeloruske vježbe „Sjever“ u septembru prošle godine trebalo da čine predstavu moći ruske vojske, one su bile znatno manje nego one iz 2021. ili 2017. godine. Putin želi da se vrati imperijalnoj politici, građenoj na nasilju, ali kao što vidimo uprkos velikim gubicima Ukrajinci se uspješno brane, a rat koji su Rusi planirali da završe za 4 dana traje već bezmalo 4 godine. Vi ste istoričar, možete li nam ukratko pojasniti poljsko-ruske odnose u prethodnom vijeku? Naše iskustvo sa ruskim imperijalizmom seže duboko dalje od XX vijeka. Međutim tek su XX vijek i boljševički prevrat 1917. godine predstavljali početak iskustva sa totalitarizmom. Poljska je u odbrambenom ratu 1919-1921. godine uspjela da sačuva svoju nezavianost. Simbol te pobjede je udarac koji je zadat boljševicima u Varšavskoj bici 1920. godine pod vođstvom Jozefa Pilsudskog. Ova se bitka broji među najvažnije u istoriji poljsko-ruskih odnosa, budući da su Lenjin i Trocki računali na širenje komunističkog uticaja i naravno računali su na prevrat u Njemačkoj. Međutim 23. avgusta 1939. sklopljen je pakt Ribentrop- Molotov, koji je odlučio o tjesnoj njemačko -sovjetskoj saradnji i rasparčavanju Srednje Evrope. SSSR i nacistička Njemačka bili su bliski saradnici sve do 22. juna 1941. Sovjetska okupacija istočnih djelova Druge Poljske Republike obilježena je represijama, uništavanjem inteligencije čiji je simbol Katinjski zločin, kada je po Staljnovom naređenju 1940. strijeljano preko 20 hiljada pripadnika poljske inteligencije raznih nacionalnosti. Uz to, Sovjeti su poslali oko 350 hiljada poljskih državljana u sklopu deportacija na Sibir i i Kazahstan, na daleki istok SSSR. Da li vidite kontinuitet u ruskoj politici nakon Drugog svjetskog rata prema zemljama Varšavskog pakta i današnjoj politici koji u Kremlju kreira Vladimir Putin? Ponoviću Putinovu izjavu da je pad SSSR-a najveća tragedija XX vijeka. Ovdje treba napomenuti da uspostavljanje komunističkih vlasti nije nailazilo na odobrenje u zemljama Istočnog Lagera, te da su Rusi, uz prisustvo i pritisak sovjetske vojske preuzimali vlast širom Srednje Evrope. Htio bih da kao primjer ovdje predstavim prilike u Poljskoj. Ulazak sovjetskih trupa 1944/1945. godine na teritoriju Poljske obilježen je nametanjem komunističke vlasti, iako je legitimna vlast postojala u Londonu, imala svoje predstavništvo u Poljskoj (Poljska podzemna država) i rukovodila Zemaljskom vojskom (Armia Krajowa) koja je uspostavljena jos 1939. kao Savez oružane borbe. Ulazak Sovjeta obilježen je represijom prema nekomunističkim strankama, građanima Poljske koji su u ratu bili u podzemnim organizacijama, prvenstveno u Zemaljskoj vojsci. Nametanje komunizma nije naišlo na odobrenje društva. Iako se režim počeo mijenjati nakon Staljinove smrti 1953. godine, a naročito nakon preloma 1956. godine, on nikad nije nailazio na stvarno prihvatanje u poljskom društvu, tu je opšte poznat pokret Solidarnost, koji je započeo iz brodogradilišta u Gdanjsku. Slična je situacija bila i u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, za baltičke države i Ukrajinu, koje su uvučene u sam SSSR da ne govorim. Pad komunizma, i oslobođenje Poljske od te vlasti dočekani su sa velikim zadovoljstvom. Ulazak u NATO 1999. godine i u Evropsku uniju 2004. predstavljali su ostvarenje ciljeva integracije sa Zapadom. Srednja Evropa čini danas sastavni i važan dio zapadnih struktura. Ruski imperijalisti ne prihvataju prozapadnu orijentaciju tog dijela svijeta. Upravo te Putinove manipulacije, imperijalno ponašanje, namjera da se Srednja Evropa liši NATO pakta svjedoče o ruskoj želji da se vrati na podređenje Srednje Evrope politici Moskve, iako suverene odluke naroda od Talina preko Kijeva, Varšave, sve do Sofije svjedoče ili o privrženosti zapadnim vrijednostima ili o želji priključenja zapadnom svijetu, kao što je slučaj Ukrajine.

Božena Miljić

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Sokulski: Cilj Rusije je da opovrgne poredak uspostavljen padom Berlinskog zida i slabeći Zapad, ponovo izgradi zonu uticaja u Srednjoj Evropi

Obilne sniježne padavine u Poljskoj uzrokovale su kolone vozila duge i do 20 kilometara na auto-putu između glavnog grada Varšave i baltičkog lučkog grada Gdanjska tokom noći, saopštila je policija.
Stotine ljudi bilo je zarobljeno u svojim automobilima u ledenim uslovima, ali je do ranih jutarnjih časova saobraćaj ponovo uspostavljen. 
 - Teška situacija počela je juče nakon 16 časova, kada su prvi kamioni na ruti S7 počeli imati problema s prilaskom padinama- kazao je Tomasz Markovski, portparol policije u sjevernom gradu Olštynu.
- To je dovelo do saobraćajne gužve duge oko 20 kilometara tokom noći- dodao je.
Saobraćaj se vraća u normalu
Zamjenik ministra infrastrukture Stanisłav Bukoviec rekao je na konferenciji za medije da u tim uslovima niko nije povrijeđen. Ana Karczevska, portparolka policije u Ostrodi, kazala je da su policajci pokušali pomoći vozačima koji su bili zaglavljeni.
Ostroda se nalazi na auto-putu, oko 40 kilometara zapadno od Olštyna.
 
- Pomogli smo koliko smo mogli, a vozačima smo ponudili kafu i topao čaj koje je pripremila gradska uprava Ostrode- navela je.
Državna novinska agencija PAP izvijestila je da je došlo i do poremećaja u željezničkom saobraćaju i na vazdušnim lukama, ali da se saobraćajne usluge vraćaju u normalu.

Portal ETV

610x380

500x500

Snježna oluja u Poljskoj: Ljudi zarobljeni u autima na putevima

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

1250x600

1084x550

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je danas da je predsjednik te zemlje Karol Navrocki "još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj", nakon što je Navrocki prilikom obilježavanja godišnjice izbijanja Velikopoljskog ustanka protiv Njemaca rekao da je Poljska "spremna da brani zapadnu granicu".
- Predsjednik Navrocki je još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj. To je suština spora između antievropskog bloka (Navrocki) i naše Koalicije. Smrtonosno ozbiljan spor, spor o našim vrijednostima, bezbjednosti, suverenitetu. Istok ili Zapad - napisao je Tusk na platformi Iks (X), prenose Vjadomošći.
Prethodno je komentar na ove riječi objavio ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski na društvenim mrežama.
- Želim da smirim gospodina predsjednika i da mu kažem da dok su Njemačka u NATO-u i EU, a njima upravljaju hrišćanski ili socijaldemokratski lideri, prijetnja našoj zapadnoj granici je nikakva - napisao je Sikorski.
Kako je dodao potpredsjednik Vlade i šef poljske diplomatije, takva prijetnja mogla bi nastati „tek kad bi vlast u Njemačkoj preuzeli eurofobični nacionalisti“.
Navrocki je u odgovoru Tusku rekao da je "teško povjerovati da su diplomirali na istom odsjeku - istoriji".
Navrocki je nabrojao istorijske ličnosti iz istorije Poljske koji su se borile protiv Njemaca u Velikopoljskom ustanku koji je održan od 1918. do 1919. godine u regionu Poznanjske provincije, neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, sa ciljem pripajanja te oblasti obnovljenoj Poljskoj, što je na kraju i potvrđeno Versajskim sporazumom.
- Suština spora je prije u tome što premijer nije u stanju da sluša sa razumijevanjem ili namjerno traži sukob jer ga ne zanima budžet, zdravstvena zaštita itd. O, već sam pričao o prijetnji sa istoka, kada je premijer šetao po molu i grlio Rusiju kakva jeste. I još uvijek to radim - ali ne povodom Velikopoljskog ustanka, to nije tema - zaključio je Navrocki.

Tusk: Navrocki još jednom identifikovao Zapad kao glavnu prijetnju Poljskoj

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je večeras poslije video razgovora evropskih lidera sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da su se svi složili da su za kraj rata u Ukrajini i mir ključ čvrste garancije bezbjednosti za Ukrajinu.
- Svi sagovornici su se složili da su ključne garancije bezbjednosti za Ukrajinu. Konkretne i čvrste. Takve garancije znače takođe bezbjedniju Poljsku - napisao je Tusk na Iksu (X) poslije razgovora evropskih lidera i predstavnika Kanade i NATO sa ukrajinskim predsjednikom, uoči sastanka Zelenskog sa američkom predsjednikom Donaldom Trampom.
On je dodao da će se razgovori evropskih lidera sa Zelenskim nastaviti sjutra ujutru, poslije sastanka sa Trampom.
Tusk je najavljujući večerašnji razgovor upozorio danas da je Rusija ponovo izvršila veliki napad na Kijev i Ukrajinu.
- Uprkos očekivanjima predsjednika Trampa i bez obzira na spremnost Ukrajine na ustupke, Rusija je ponovo brutalno napala stambene četvrti Kijeva - napisao je Tusk.
Glavne teme večerašnjih razgovora lidera Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, EU kojima su se pridružili i predstavnici Kanade, Skandinavija i NATO, prema najavama poljskih medija trebalo je da budu planovi za okončanje rata u Ukrajini, a prvenstveno pitanje teritorijalnih ustupaka i čvrstih garancija za Ukrajinu.

Tusk: Svi se slažu da su najvažnije čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu

Poljska planira da u roku od dvije godine završi izgradnju utvrda protiv dronova duž svojih istočnih granica nakon masovnog upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ranije ove godine.
- Očekujemo da ćemo prve mogućnosti sistema imati za otprilike šest mjeseci, možda čak i ranije - rekao je zamjenik ministra odbrane Cezari Tomčik za Gardijan.
Istakao je da će novi sistemi protivzračne odbrane biti integrisani u stariju liniju zaštite izgrađenu prije deset godina. Rekao je da će to uključivati različite slojeve odbrane, uključujući mitraljeze, topove, rakete i sisteme za ometanje dronova.
- Nešto od ovoga je za upotrebu samo u ekstremnim ili ratnim uslovima. Na primjer, ove višecijevne mitraljeze je teško koristiti u mirnodopsko vrijeme, jer sve što ide gore mora pasti dolje - rekao je Tomčik.
Više od deset sumnjivih ruskih dronova ušlo je u poljski vazdušni prostor u septembru, u incidentu koji je doveo do zatvaranja aerodroma, podizanja borbenih aviona i oštećenja zgrada na zemlji dok su dronovi obarani.
Ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski rekao je tada za Gardijan da su napadi, u kojima su učestvovali dronovi koji nisu nosili municiju, bili pokušaj Rusije da testira Poljsku bez započinjanja rata.
Od tada, Poljska je ažurirala već razvijene planove za jačanje svojih istočnih granica. Iako nijedan sistem protiv dronova ne može biti u potpunosti efikasan protiv sistematskog i masovnog gađanja kojem je Ukrajina bila izložena, evropske nacije duž istočnog krila se bore da unaprijede svoje sisteme kako bi se nosile s novom prijetnjom.
Tomčik je rekao da bi projekat koštao više od dvije milijarde eura i da bi se uglavnom finansirao evropskim sredstvima u okviru programa odbrambenih kredita SAFE, kao i nekim doprinosima za državni budžet.
Tokom skoro četiri godine rata u Ukrajini, Poljska se sve više stavlja u ratnu poziciju, jer su slučajevi sabotaže i podmetanja požara koje poljske službe povezuju s ruskim obavještajnim agencijama u porastu. Zemlja planira obučiti stotine hiljada građana vještinama preživljavanja, dok drugi pohađaju dobrovoljnu vojnu obuku.
Tomčik je rekao da će u svakoj pograničnoj opštini biti izgrađeni posebni logistički centri, gdje će se skladištiti oprema koja će pomoći u blokiranju granice, spremna za raspoređivanje u roku od nekoliko sati.
- Istina je da sve dok se Ukrajina brani i bori protiv Rusije, Evropa nije u opasnosti od rata u konvencionalnom, strogom smislu te riječi. Umjesto toga, suočićemo se s provokacijama i sabotažama - rekao je Tomčik.
Poljska je povećala svoje izdvajanja za odbranu na 4,7 odsto BDP-a, što je jedna od najviših stopa u Evropskoj uniji.

Poljska gradi utvrde s topovima i mitraljezima kako bi se zaštitila od Rusije

Poljska je uputila lovačke avione kako bi presrela ruski izviđački avion koji je letio u blizini njenog vazdušnog prostora iznad Baltičkog mora, a saopštila je i da je tokom noći više desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, upozoravajući da bi incidenti tokom praznika mogli ukazivati na provokaciju.
- Jutros su, iznad međunarodnih voda Baltičkog mora, poljski lovci presreli, vizuelno identifikovali i ispratili iz svoje zone odgovornosti ruski izviđački avion koji je letio u blizini granica poljskog vazdušnog prostora- saopštila je danas poljska vojska.
Zemlje istočnog krila NATO-a u povišenoj su pripravnosti zbog mogućih upada u vazdušni prostor još od septembra, kada su tri ruska vojna aviona povrijedila vazdušni prostor Estonije u trajanju od 12 minuta, samo nekoliko dana nakon što je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor.
Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost saopštio je da je nekoliko desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor sa bjeloruske strane, te da su četiri do sada otkrivena objekta identifikovana kao vjerovatni krijumčarski baloni.
- Masovnost povrede poljskog vazdušnog prostora, njeno dešavanje tokom posebnog prazničnog perioda, procjena aktivnosti ruskog aviona u Baltičkom moru, kao i činjenica da su se slični incidenti nedavno dogodili u Litvaniji, mogu ukazivati na to da je riječ o provokaciji prikrivenoj kao krijumčarska operacija- navodi se u saopštenju.
Ambasade Bjelorusije i Rusije u Varšavi nijesu odmah odgovorile na zahtjeve Reutersa za komentar.
Krijumčarski baloni koji dolaze iz Bjelorusije u više navrata su remetili vazdušni saobraćaj u Litvaniji, primoravajući vlasti na zatvaranje aerodroma u Vilnjusu.
Litvanija tvrdi da balone šalju krijumčari koji transportuju cigarete i da oni predstavljaju „hibridni napad“ Bjelorusije, bliskog saveznika Rusije. Bjelorusija je negirala odgovornost za te balone.
Poljska vojska saopštila je da je dio vazdušnog prostora iznad sjeveroistočne poljske Podlaške regije, koja se graniči sa Bjelorusijom, privremeno zatvoren za civilni saobraćaj radi očuvanja bezbjednosti.

Poljska presrela ruski avion iznad Baltika

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Poljski i NATO avioni podignuti su rano jutros kako bi osigurali bezbjednost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula vazdušne napade usmjerene na zapadnu Ukrajinu blizu granice sa Poljskom, saopštile su oružane snage te zemlje. 
 - Lovci su podignuti u vazduh, a sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja na zemlji stavljeni su u stanje pojačane pripravnosti - saopštila je operativna komanda oružanih snaga Poljske u objavi na mreži X, a kako je navedeno ove "mjere su preventivne prirode".
Naime, Rusija je jutros napala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a u nizu regiona su uvedena vanredna isključenja struje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDowOperSZ%2Fstatus%2F2003346611267620893%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003346611267620893%7Ctwgr%5E58dcfcff9bc6a71c0a3a0594151d8ded0a0a343e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poljska i NATO podigli borbene avione zbog ruskog napada na Ukrajinu

U Poljskoj je posljednjih mjeseci zabilježen značajan porast antiukrajinskog sadržaja na platformama društvenih medija, kako pokazuje novo izvještavanje koje je danas objavio TVP World. Između avgusta i novembra, na društvenim mrežama na poljskom jeziku zabilježeno je gotovo 186.000 diskriminatornih ili uvredljivih izjava usmjerenih protiv Ukrajine ili Ukrajinaca, piše Anadolu Agency.
Studija, koju su sproveli poljska organizacija za provjeru činjenica Udruženje Demagog i privatna kompanija za analizu medija Institut za praćenje medija, otkrila je porast od čak 98% u poređenju sa periodom od aprila do jula. Ukupan doseg publike takođe je porastao za 104%, premašivši 66 miliona kontakata tokom posmatranog perioda.
Platforma X kao glavno žarište
 
 Prema izvještaju, više od 92% ukupnog antiukrajinskog sadržaja objavljeno je na američkoj društvenoj mreži X, koja je takođe činila više od 60% svih interakcija korisnika s ovim materijalima. Iako autori izvještaja navode da precizan uzrok najnovijeg porasta ostaje nejasan, napominju da su se raniji skokovi diskriminatornih poruka podudarali sa ciljevima "ruskih kampanja dezinformisanja".
Nedavni vrhunci neprijateljskog sadržaja poklopili su se s nekoliko događaja, uključujući veto poljskog predsjednika Karola Nawrockog na zakon o proširenju prava na socijalnu pomoć za Ukrajince, masovno kršenje poljskog vazdušnog prostora od strane ruskih bespilotnih letjelica, te sabotažni napad na poljske željezničke pruge u novembru.
Poljska je, zajedno sa Njemačkom i Češkom, jedna od zemalja koje su primile najveći broj Ukrajinaca od početka rata, a trenutno ih ugošćuje oko 965.000.

U Poljskoj stoprocentan porast antiukrajinskog sadržaja, glavno žarište mreža X

M.A. (60) uhapšena je u Podgorici zbog sumnje da je ušla u jedan otključani stan i ukrala novčanik sa 1.500 eura - koji je tokom bjekstva odbacila.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njoj se na teret stavlja teška krađa.
M.A. je procesuirana po nalogu postupajućeg tužioca.
J.H. (29) je uhapšen zbog sumnje da je 6. januara u jednom podgoričkom parku udarao po glavi i tijelu jednu osobu i pokušao da je opljačka.
- Usljed čega je isti pao na tlo, gdje je nastavio da ga udara, a potom mu sa tijela skinuo kaput, te iz ranca otuđio garderobu i slušalice za mobilni telefon. Nakon toga je oštećenom pokušao da otme novac i mobilni telefon, u čemu nije uspio - kazali su u Upravi policije.
V.N. (37) je uhapšen zbog sumnje da je krajem decembra 2025. godine nasilno ušao u dva poslovna objekta i ukrao oko 650 eura, a M.L. (47) jer se sumnja da je, takođe krajem prošle godine, vozilom došao do gradilišta jedne firme i ukrao električni alat u vrijednosti od oko 250 eura, koji su policijski službenici pronašli i vratili vlasniku.
Osumnjičeni su, u zakonskom roku, privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalje postupanje.

Podgoričanka ušla u otključani stan i ukrala novčanik sa 1.500 eura, Podgoričanin pretukao jednu osobu i pokušao da je opljačka...

Sportska 2025. bila je godina velikih uspjeha, brojnih medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće biti zaboravljeni, kazao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza Nikola Milić.
On je u intervjuu agenciji MINA naglasio da je 2025. bila i godina velikih planova, u kojoj su pokrenute brojne inicijative i započeta realizacija projekata koji će omogućiti da uslovi u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Milić je posebno istakao finansijsku stabilnost Saveza i podršku klubovima, navodeći da su to temelji svakog održivog sportskog sistema.
- U 2025. je gotovo duplo premašen budžet koji je godinu ranije bio rekordan. To govori o povjerenju koje sponzori imaju u Savez i u pravac u kojem idemo. Trudili smo se da vodimo Savez domaćinski, sa jasnom strategijom rasta prihoda, ali i stroge kontrole troškova - rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da rezultati nijesu došli slučajno i da iza njih stoji snažan iskorak u oblasti organizacije rada kancelarije Saveza i kontinuirana, često nevidljiva, podrška koju pružaju klubovima i reprezentativnim selekcijama.
- Jako puno radimo i na marketingu i komunikaciji koja je uspješna kolaboracija sa našim sponzorskim pulom. Gradili smo povjerenje sponzora kroz jasnu strategiju, odgovorno upravljanje sredstvima i jasnu komunikaciju. Savez je iznutra postao efikasniji, operativniji i servis svima u sistemu - rekao je Milić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ta stabilnost i organizaciona snaga omogućile su da se, nakon mnogo godina, obezbijedi konkretna finansijska podrška klubovima, bez kojih, kako je naveo, nema ni igrača, ni rezultata, ni budućnosti crnogorskog vaterpola i plivanja.
- Oko 15 odsto ukupnog budžeta uplaćeno je klubovima na osnovu jasnih kriterijuma, što je dugoročno jedini ispravan put - naglasio je Milić.
On je kazao da je ponosan što je vaterpolo jedini kolektivni sport u Crnoj Gori koji ima dva predstavnika u Ligi šampiona i po jednog u Eurokupu i Kupu konferencija.
- Jadran ima realne šanse da se nađe među osam najboljih u Ligi šampiona, dok Primorac nastavlja takmičenje u Eurokupu i borbu za plasman među 16 najboljih ekipa. To su rezultati koje nijedan drugi kolektivni sport u Crnoj Gori nema i samo je još jedan od dokaza šta vaterpolo znači i daje crnogorskom sportu - rekao je Milić.
On je podsjetio da je, kada je pitanju vaterpolo, 2025. godina 
počela kvalifikacionim turnirom Svjetskog kupa u Rumuniji, a nastavljena organizacijom finalnog turnira u Podgorici.
- Uradili smo to zbog želje da ljubiteljima vaterpola u Crnoj Gori pružimo priliku da uživaju u sportskom spektaklu i da naše ajkule, pred domaćom publikom, izbore plasman na Svjetsko prvenstvo. Sada sa ponosom ističem da smo dobili sve pohvale za organizaciju tog turnira i da je mali, ali vrijedan tim našeg Saveza, odgovorio zadatku na najbolji mogući način - rekao je Milić.
Govoreći o rezultatima, on je podsjetio da je seniorska selekcija na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto i da je to najbolji plasman još od Budimpešte 2017. i da predstavlja potvrdu kontinuiteta na svjetskoj sceni.&nbsp;
- Članovi reprezentacije do 20 godina, učestvovali su na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu i izborili plasman među osam najboljih, dok je selekcija do 16 godina osvojila bronzu na EP u Istanbulu. U18 reprezentacija je u Oradei postala prvak Evrope, čime je Crna Gora dobila generaciju koja je ponos cijele države. Šest utakmica, šest pobjeda, zlato oko vrata uz dominaciju kakva se ne pamti, to je bio put U18 generacije do trona Evrope - rekao je Milić.
Komentarišući rezultate u plivanju, on je naglasio da je 2025. donijela mnoštvo novih rekorda, pojavu mladih i talentovanih takmičara, kao i vidljiv napredak u svim segmentima.
- Naš olimpijac Miloš Milenković zablistao je na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, osvojio je dvije zlatne medalje, na 50 i 100 metara delfin. U obje discipline postavio je i nove rekorde tog takmičenja. Naši plivači učestvovali su i na COMEN Cupu u Beogradu, Evropskom prvenstvu U23 u Šamorinu, EYOF-u u Sarajevu, Svjetskom prvenstvu u Singapuru kao i na tradicionalno organizovanom 11. MNE Openu u Podgorici - rekao je Milić. &nbsp;
On je istakao da su u 2025. godini iz Vaterpolo plivačkog saveza pokrenute brojne inicijative, od kojih se posebno ističu dvije - da vaterpolo dobije status nacionalnog sporta i infrastruktura.
- Kada govorimo o vaterpolu kao nacionalnom sportu, važno je da poruka bude jasna od početka do kraja. Vaterpolo je odavno zaslužio stataus - nacionalni sport. Sve činjenice - rezultati naše seniorske reprezentacije od 2008. godine, medalje sa velikih takmičenja i pet uzastopnih nastupa na Olimpijskim igrama, kao i konstantni uspjesi mlađih selekcija dovoljno govore u prilog tome - rekao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza.
Milić je kazao da su to pokazala i relevantna istraživanja javnosti i da vjeruje da je to prepoznala i aktuelna Vlada.
- Vjerujem da će kroz novi Zakon o sportu vaterpolo biti jasno definisan kao nacionalni sport, čime će se obezbijediti stabilno finansiranje i dugoročno ulaganje u njegov rast i razvoj. Ako realno sagledamo stanje u odnosu na sve ostale kolektivne sportove, samo vaterpolo ima izvjestan i održiv potencijal da Crnu Goru kontinuirano predstavlja na najvećim međunarodnim takmičenjima i da se bori za medalje - na evropskim i svjetskim prvenstvima, kao i na Olimpijskim igrama, uključujući i Los Anđeles 2028. - rekao je Milić.
Prema njegovim riječima, to Crna Gora može da uradi zbog ogromnog talenta i posvećenog rada stručnog kadra, a u “neravnopravnoj konkurenciji”, kada je riječ o širini baze, broju klubova, bazena, infrastrukturi...&nbsp;
- U brojkama ne možemo da se mjerimo sa zemljama poput Hrvatske, Italije, Mađarske, Srbije, Španije ili Grčke, ali u igri možemo.... Samo u prošloj godini tri mlađe selekcije osvojile su dvije medalje, sad je to 14 medalja od nezavisnoti sa međunarodnih takmičenja. To jasno pokazuje da igrački potencijal postoji, ali da mu moramo obezbijediti siguran i kvalitetan temelj za rad kako bi Crna Gora ponovo bila među tri-četiri najbolje vaterpolo nacije na svijetu - rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da zato posebno ulažu u mlađe kategorije - kroz klubove, pripreme i sistemsku podršku trenerima, navodeći da su oni temelj svakog uspjeha.
- Uveli smo jasne kriterijume finansiranja, obezbijedili redovne pripreme, uključili rad psihologa, a planiramo i saradnju sa nutricionistima - rekao je Milić.
On je naglasio da su posebnu pažnju posvetili infrastrukturi, navodeći da je, u koordinaciji sa lokalnim upravama i kroz kapitalni budžet, njen razvoj postao jedan od prioriteta.&nbsp;
- Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se stvaraju uslovi za kandidaturu za domaćinstvo Evropskog prvenstva 2028. godine, ali i za dugoročni razvoj vaterpola u našem glavnom gradu. 
U Baru je završen tender za projektovanje olimpijskog zatvorenog i otvorenog bazena. U Herceg Novom je rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena u kapitalni budžet, uz plan da se bazen poveže sa novom osnovnom školom, koja bi bila prva obrazovna ustanova u Crnoj Gori sa zatvorenim bazenom u svom sastavu - rekao je Milić.&nbsp;
On je saopštio da je planiran je i olimpijski zatvoreni bazen u tom gradu, za koji je urađen i glavni projekat.
- U Pljevljima se očekuje raspisivanje tendera za zatvoreni bazen, dok je u Tivtu iskazana jasna ambicija lokalne uprave da gradi zatvoreni bazen u okviru sportskog centra. Što bi značilo da smo postavili cilj - Sistemski i ravnomjerno razvijati infrastrukturu širom Crne Gore, kroz saradnju sa državnim i lokalnim institucijama, kako bi se obezbijedili trajni uslovi za masovno bavljenje vaterpolom i plivanjem, vrhunske rezultate i organizaciju velikih međunarodnih takmičenja - rekao je Milić.
Govoreći o Regionalnoj ligi, naglasio je da je VPS uložio maksimalan napor da sačuvaju postojeći sistem.
- Kada je postalo jasno da nema izvjesnosti, preuzeli smo odgovornost i pokrenuli novi model lige, uz potpuni finansijski i organizacioni angažman Saveza. Tim modelom formirana je nova liga, sa kancelarijom u Podgorici, kao prva i jedina kancelarija međunarodne sportske saradnje kojom će se rukovoditi iz Crne Gore!!! Vaterpolo i plivački savez Crne Gore - rekao je Milić.
On smatra da taj projekat ima ozbiljan potencijal da dugoročno štiti interese vaterpola, unapređuje uslove za mlade igrače i omogućava im da od tog sporta mogu dostojanstveno da žive.
Komentarišući šanse crnogorske reprezentacije na EP u Beogradu, Milić je kazao da vjeruje da će ambijent Beograda i Beogradske arene odgovarati crnogorskim vaterpolistima i da se mogu nadati rezultatu kakav je ostvaren prije deset godina.
On je podsjetio da Crna Gora nije imala sreće na žrijebu, u grupi je dobila najjače moguće protivnike, a u drugoj fazi ukršta sa grupom u kojoj su svjetski šampion Španija, domaćin Srbija i Holandija.&nbsp;
- Naša selekcija je u procesu stvaranja. To se vidi i iz činjenice da na EP idemo sa dodatno podmlađenom ekipom. U sastavu su dva osamnaestogodišnjaka, aktuelni šampioni Evrope sa U18 reprezentacijom iz Oradee Strahinja Gojković i Danilo Stupar, kao i Srđan Janović, koji je sa 19 godina bio srebrni sa U20 selekcijom i proglašen za najboljeg igrača šampionata - rekao je predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza.
On je naglasio da time jasno pokazuju da žele da daju prostor novim generacijama.&nbsp;
- Naravno, svako takmičenje dočekujemo sa maksimalnim ambicijama, ali paralelno razmišljamo strateški i dugoročno. Cilj je da ova ekipa kroz jake utakmice sazrijeva i gradi kontinuitet za godine koje dolaze uz saigrače i iskusnije članove reprezentacije koji će to znati da vode i usmjeravaju. Kao i uvijek, ambicije su nam najveće moguće, jer se to od crnogorskog vaterpola očekuje - rekao je Milić.
On je poručio da vjeruje u crnogorske vaterpolisti i da je uvjeren da su spremni da na sva očekivanja i pritisak odgovore na najbolji mogući način.

Milić: Vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta

Snijeg je jutros počeo da pada i na teritoriji Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109100148_ad828787db569b9136024d47e17597a512347b613b4168eceae878c65cf9c91d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109100148_ad828787db569b9136024d47e17597a512347b613b4168eceae878c65cf9c91d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Snijeg u Podgorici"> <figcaption>Snijeg u Podgorici, 9.1.2026.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Padavine su počele oko 10 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109100148_65c364eed9d9128775513ed0cd0d23b2f3dbf565631d7285c17e7a8aef1a8c4c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109100148_65c364eed9d9128775513ed0cd0d23b2f3dbf565631d7285c17e7a8aef1a8c4c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Snijeg u Podgorici"> <figcaption>Snijeg u Podgorici, 9.1.2026.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema ranijim najavama ZHMS, očekuje se da će snijeg ubrzo preći u kišu. Takođe, snijega ima širom države, a najviše ga je izmjereno u Beranama - 25 cm.

Snijeg jutros i u Podgorici

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore odigraće danas u Podgorici prijateljski meč sa selekcijom Bosne i Hercegovine (BIH), najavljeno je iz Rukometnog saveza.
Novi duel istih rivala na programu je u nedjelju i biće zatvoren za javnost.
Izabranicima selektora Didijea Dinara ti dueli biće generalna proba za predstojeće Evropsko prvenstvo.
Sjutrašnji duel u dvorani Verde počeće u 18, dok je nedjeljni meč, koji će biti zatvoren za javnost, zakazan za 16 sati.
Rukometna reprezentacija Crne Gore dvije sedmice priprema se za Evropsko prvenstvo, koje se od 15. januara do 1. februara biti odigrano u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj. &nbsp;
Prvi meč odigraće 16. januara (18) protiv Slovenije, dva dana kasnije (18) rival će biti Farska Ostrva, a grupnu fazu završiće 20. januara duelom sa Švajcarskom.
Izabranici selektora Didijea Dinara 14. januara putuju u Oslo.

Tag: poljska