Zaista nema čega da se plašiš, zadirkivao je poljski premijer Donald Tusk američkog glumca Džesija Ajzenberga na društvenim mrežama, prenosi Politiko.
Ajzenberg (41) dobio je poljsko državljanstvo ranije ovog mjeseca za ulogu u filmu „A real pain“, drami o dvojici rođaka koji odlaze na put u Poljsku, kako bi odali poštu svojoj nedavno preminulog baki.
Nekoliko dana nakon što je Ajzenberg dobio poljski pasoš, Tusk je otkrio vojne planove.
- Daćemo vam ti takvu obuku da ćeš moći da postaneš novi Džejms Bond. Uloga je tvoja - rekao je Tusk.
Poljski premijer je istakao da je obuka dobrovoljna.
Poljska je provela skoro dva vijeka kao kolonija Moskve. I prije rata u Ukrajini prema Rusiji je imala dozu opreznosti, koji je invazija samo povećala.
Varšava već plaća najveći ceh u NATO, izvajajući na odbranu sa 4,7 odsto svog BDP-a. Ima najveću vojsku EU i troši milijarde eura na avione, rakete, tenkove, artiljeriju…
I prva je država koja planira da pripremi svoje stanovništvo za rat, iako je vrlo nepopularnu politiku regrutacije okončala 2008. godine.
- Obuka će biti dobrovoljna - rekao je za Politiko načelnik Generalštaba poljskih oružanih snaga general Veslav Кukula.
Mnogi građani odlučni su da se prijave, navodi ovaj medij.
Politiko prenosi naročito silovitu izjavu jednog muškarca.
- Zaista želim da prođem obuku, i ako dođe do toga, podstaknut mržnjom prema (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu, želim da branim svoj dom, pucam na njih i da im od života napravim pakao - rekao je Marek, 37-godišnji medijski producent iz Varšave, koji je za ovaj medij govorio pod psudonimom.
Vojska još uvijek razmatra detalje, od koje se očekuje da će predložiti plan do kraja marta, rekao je Кukula.
Vlasti planiraju da uvedu kratkoročne programe vojne obuke namijenjene civilima bez prethodnog iskustva, izvestio je list Rzeczpospolita.
Ovi brzi kursevi, koji traju samo nekoliko dana, upoznaće polaznike sa osnovama civilne odbrane, prve pomoći i odabranim vojnim vještinama.
Za one sa prethodnom vojnom obukom, vlada nudi ciljane jednomjesečne kurseve, uključujući poznavanje vatrenog oružja.
- Prvi cilj programa obuke je poboljšanje dostupnosti i kvaliteta rezervista. Trenutno, vojska ima veliki broj rezervista, ali njihova prosječna starost je oko 45 godina. Ako sukob i pritisak na Poljsku duže potraju, dobro obučeni rezervni resursi će biti od suštinskog značaja, kako bi mogli da deluju zajedno sa profesionalnim vojnicima i snagama teritorijalne odbrane - naveo je Kukula.
Početni plan je da se do kraja 2026. obuči 100.000 ljudi, rekao je on.
- Drugi cilj je još važniji — moramo pripremiti društvo za posljedice krize, čak i ako svi ne prolaze vojnu obuku - rekao je on.
Ali vrijeme možda nije na strani Poljske, upozoravaju pojedine vojne ličnosti.
- Rusi u pozadini grade ogromnu vojsku. Ako se mir ne postigne i rascep unutar NATO se nastavi, Rusija će napasti baltičke države. Ovo bi se moglo dogoditi krajem ove godine ili početkom sljedeće. Invazija je dio njihovog plana . rekao je bivši zamjenik načelnika Generalštaba poljskih oružanih snaga general Leon Кomornicki.
Jaroslav Кraševski, bivši komandant poljskih raketnih i artiljerijskih snaga, rekao je za Radio Zet da je Tuskov plan stigao prekasno.
- Obučavanje 100.000 ljudi godišnje? Premalo. Trebalo bi da vratimo regrutaciju. Prešli smo na konzumeristički način života, radost demokratije i bez problema putujemo po svijetu, ali smo zaboravili da svako od nas treba da ima osnovna znanja iz ove oblasti - kazao je on.
<h2>Ratni mentalitet</h2>
Ankete sugerišu da ideja ima podršku u javnosti – ali ona uopšte nije velika.
Preko polovine Poljaka podržava inicijativu, dok je 39 odsto reklo da bi bilo spremno da učestvuje, prema jednom istraživanju. Druga anketa je pokazala da bi oko dvije trećine Poljaka ostalo u zemlji ako izbije rat, dok bi trećina pokušala da pobjegne.
Nisu svi spremni da idu u rat da bi branili zemlju.
U nedavnom izvještaju lista Gazeta Viborcza citiraju se poljski građani koji ističu da im njihova zemlja nije ponudila dovoljno razloga da se vrate.
- Ja sam patriota, volim svoju zemlju, ali to ne znači da moram da umrem za nju. Ne bih bio od koristi u ratu — osim kao topovsko meso. Moja vezanost za ovu zemlju definisana je porezima koje plaćam i činjenicom da mi ona ne nudi nikakve realne šanse da zasnujem porodicu u pristojnim uslovima - rekao je jedan mladić, aludirajući na nevjerovatno visoke cijene stanova u Poljskoj i najskuplje hipoteke u Evropi.
Vlada mora učiniti sve kako bi osigurala dovoljno interesovanja za ovaj program, rekao je vojni ekspert Marek Кozubel. To uključuje i finansijske podsticaje – razmatraju se novčana nadoknada ili poreske olakšice.
Čini se da je vojna obuka za odrasle samo dio većeg sistema koji Tuskova vlada pokušava da izgradi.
Školski program pod nazivom „obrazovanje uz vojsku“ se širi, a časovi u fiskulturnoj sali će sadržati i komponentu civilne odbrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politiko: Poljska se sprema za rat

Poslije zaokreta u američkom odnosu prema Rusiji, ali i evropskim saveznicima, od dolaska administracije predsjednika Donalda Trampa, Poljaci mijenjaju mišljenje i sada je većina od 55 odsto za vraćanje obaveznog vojnog roka.
U novoj anketi za dnevnik Žečpospolita 55 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze služenja vojnog roka, a protiv je 36 odsto Poljaka.
Rezultati su suprotni ranijim anketama, kada je na pitanje agencije IBRiS oktobra 2022. godine za vraćanje te obaveze bilo svega 35,7 odsto dok je 57,1 odsto bilo protiv, a takav ishod pokazala je anketa agencije i za 2023. godinu.
Eksperti čije mišljenje je zatražio poljski list slažu se da je tako iznenadna visoka podrška obaveznoj vojnoj službi plod sve rasprostranjenijeg uvjerenja da Poljska u slučaju prijetnje i napada mora da računa prvenstveno sama na sebe.
Kao i u susjednoj Češkoj, poljska Vlada premijera Donalda Tuska ne planira, bez obzira na podršku većine, da obnovi za poljske mladiće vojni rok, a umjesto toga premijer je najavio od sljedeće godine program vojne obuke koji nudi, kako je kazao, svakom odraslom muškarcu u Poljskoj, od 2027. godine za čak 100.000 dobrovoljaca godišnje.
- Ukrajina ima oko 800.000 a ruska armija 1,3 miliona vojnika. Mi govorimo o potrebi da u Poljskoj imamo armiju od pola miliona ljudi uključujući tu i rezerviste. Moj prijedlog nema ništa zajedničko sa vraćanjem obavezne vojne službe - kazao je krajem prošle sedmice Tusk.
Ministar odbrane Vladislav Košnjak-Kamiš naglasio je da Vlada želi da program obuke bude dobrovoljan, a biće ponuđen i ženama.
Koliko je do sada nezvanično poznato, kursevi obuke biće jednodnevni, trodnevni ili na mjesec, a već za nekoliko nedjelja Ministarstvo odbrane otvoriće sajt na kome mogu da se prijavljuju dobrovoljci.
- Kratki kursevi, jednodnevni i trodnevni treba da služe upoznavanju sa vojskom - kazao je zamjenik ministra odbrane Cezari Tomčik.
Takvu obuku je ponudila Poljacima još prošla vlada, sada opozicione stranke Pravo i Pravda, u programu „Vikend sa vojskom“ ili „Treniraj sa vojskom“.
Jednomejsečni program obuke je osnovni kurs obuke kroz koji i sada prolaze kandidati za profesionalne vojnike, poslije koga kandidat može da prođe 11-mjesečnu obuku i poslije stupi u redove poljske armije.
Iako je vojni rok u Poljskoj ukinut 2009. godine svake godine organizuje se tzv. kvalifikacija Poljaka i Poljakinja sa obrazovanjem ili profesijama koje će biti potrebne vojsci u slučaju sukoba za pasivnu rezervu, ljudi koji nemaju veze sa vojskom, ali će, u slučaju mobilizacije, biti pozvani, kao što su recimo medicinski radnici.
Pripadnike pasivne rezerve, oko 40.000 godišnje, armija poziva redovno na vojne vježbe.
Poljska se sada u novom programu ugleda prije svega na skandinavske zemlje, posebno Finsku koja ima profesionalnu armiju od svega 25.000 vojnika, ali u slučaju potrebe može neprijatelju da suprotstavi čak 300.000 obučenih vojnika.
Ni susjedna Češka ne planira vraćanje obaveznog vojnog roka, premda to kao bauk protiv vVade koristi opozicija, posebno radikalna desnica i ekstremisti u kampanji pred jesenje parlamentarne izbore.
Poslije turbulentnih zaokreta Trampa u odnosu prema saveznicima posljednjih sedmica, koje su izazvale u Evropi sumnje koliko uopšte u slučaju nevolje mogu da računaju na najvećeg saveznika u NATO, na obuku većeg broja rezervista i kurseve vojne obuke za dobrovoljce apelovao je prošle sedmice i češki predsjednik Petr Pavel.
Češke vlasti naglašavaju da to što ne postoji obaveza služenja vojnog roka ne znači uopšte da je ukinuta i obaveza mobilizacije građana da s oružjem u ruci brane domovinu u slučaju rata.

Zbog zaokreta u SAD većina Poljaka za vraćanje obaveznog vojnog roka

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je da njegova vlada radi na planu za obaveznu vojnu obuku za svakog odraslog muškarca u zemlji, kao odgovor na promijenjenu bezbjednosnu situaciju u Evropi.
Tusk je rekao da postoji potreba za vojskom od 500.000 vojnika, koja bi uključivala i rezerviste, piše Gardijan.
- Pokušaćemo da spremimo model do kraja ove godine, kako bi svaki odrasli muškarac u Poljskoj bio obučen u slučaju rata - rekao je Tusk tokom govora o bezbjednosti pred poljskim parlamentom.
Prošle godine, poljska vlada je saopštila da vojska broji oko 200.000 vojnika, sa ciljem da ove godine taj broj poveća na 220.000, a da se na duže staze dostigne broj od 300.000 vojnika. Međutim, strahovi za bezbjednost su se znatno pojačali u poslednjim nedjeljama, jer Rusija nastavlja napade na Ukrajinu, dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povlači vojnu i obavještajnu podršku Ukrajini, prenosi list.
Tusk je sugerisao na to da bi Poljska trebalo da istraži „nuklearne mogućnosti”.
- Moramo da budemo svjesni toga da Poljska mora da se oslanja na najmodernije mogućnosti, uključujući nuklearno oružje i savremeno nekonvencionalno oružje- rekao je on.
 Lider najveće opozicione stranke „Pravo i pravda” Jaroslav Kazinski, rekao je da će biti potrebna i promjena mentaliteta društva pored vojne obuke muškaraca. Poljski predsjednik Andžej Duda saopštio je da će podnijeti amandman na poljski ustav koji bi obavezivao zemlju da svake godine na odbranu troši najmanje četiri odsto svog bruto domaćeg proizvoda.
 Poljska trenutno troši veći procenat BDP-a na odbranu od bilo koje druge NATO članice, uključujući SAD, a prošle godine odbrambena potrošnja iznosila je 4,1 odsto BDP-a, dok je ove godine planirano 4,7 odsto.

Tusk: Svaki odrasli muškarac u Poljskoj mora biti obučen u slučaju rata

Zapad se neće predati Putinovoj ucjeni - poručio je poljski premijer Donald Tusk.
On je naveo da je današnji sastanak lidera Evrope istorijski, te da se desio u vrijeme velikog izazova za cijelu Evropu i Ukrajinu.
On je rekao da nema sumnje ko je agresor, a ko napadnut i ko je stavio Evropu na svoju stranu. Potvrdio da se govorilo o preuzimanju veće odgovornosti za finansiranje vojske i odbrane od strane evropskih zemalja.
&nbsp;On je ponovio da je Poljska najveći potrošač u NATO-u sa 4,7 odsto BDP-a i dodao da je srećan „što sve više zemalja ide dalje od riječi i deklaracija da poveća potrošnju“.
Takođe je odbacio sve sugestije o trajnom razdoru između Evrope i SAD, jer je insistirao da se ne može dozvoliti da se to dogodi.
- Srećom, svi bez izuzetka i bez obzira na bilo kakve emocije koje možemo da osjećamo želimo da naši transatlantski odnosi EU i SAD budu što jači - rekao je on.
Govoreći o samitu Evropskog savjeta sljedeće sedmice on je rekao da na njega gleda sa „opreznim optimizmom“ da će on „poslati veoma jasan impuls koji će Putinu i Rusiji pokazati da niko na Zapadu ne namjerava da se preda njegovoj ucjeni i agresiji“.

Tusk: Zapad se neće predati Putinovoj ucjeni

Poljski vojni avioni poletjeli su rano jutros iznad vazdušnog prostora te zemlje sa ciljem podizanja bezbjednosti, nakon što je Rusija izvela vazdušne napade na Ukrajinu, saopšteno je iz Operativne komande poljskih oružanih snaga.
Preduzeti koraci imaju za cilj obezbjeđivanje sigurnosti u regionima koji graniče sa ugroženim područjima, navedeno je u saopštenju, prenijeli su mediji.
Prethodno je na teritoriji cijele Ukrajine proglašena vazdušna opasnost.

Poljski vojni avioni poletjeli nakon uzbune za vazdušne napade nad Ukrajinom

Evropska unija (EU) i države članice ostaju ujedinjene u pružanju ekonomske, finansijske, vojne i humanitarne podrške Ukrajini, poručili su ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler i otpravnica poslova Ambasade Poljske u Podgorici Malgožata Lakota Miler.
Oni su, u autorskom tekstu povodom tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, naveli da je povećanje podrške Ukrajini hitnije nego ikada
- Danas se navršavaju tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu – tragične prekretnice u ovom sukobu koji je, zapravo, počeo prije 11 godina, nezakonitom aneksijom Krima i Donbasa - piše u tekstu pod nazivom “Uz Ukrajinu: Tri godine otpornosti, jedinstva i odlučnosti”.
Prema riječima Satlera i Lakote Miler, taj čin agresije narušio je principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta, temeljne stubove međunarodnog poretka.
- Dok razmišljamo o ove tri godine razaranja i odlučnosti, jedno je potpuno jasno: naša nepokolebljiva podrška Ukrajini nije samo moralna obaveza, već i strateški imperativ - navodi se u autorskom tekstu.
Kako su kazali Satler i Lakota Miler, stav EU je nedvosmislen i suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine nijesu predmet pregovora.
- Rusija je agresor, i ne smije biti nagrađena za svoju agresiju - piše u autorskom tekstu.
Satler i Lakota Miler su istakli da bi svaki kompromis po tom pitanju potkopao same temelje međunarodnih odnosa.
Prema njihovim riječima, Rusija vodi neokolonijalni, imperijalistički rat protiv suverene članice međunarodne zajednice i neće stati na ukrajinskim granicama.
- Ova posvećenost nije samo deklarativna - ističe se u autorskom tekstu Satlera i Lakote Miler.
Oni su kazali da su EU i njene države članice postale najveći donator Ukrajini, pružajući ukupno 134,7 milijardi eura podrške, uključujući 48,7 milijardi eura vojne pomoći.
Kako su naveli, misija vojne pomoći EU obučila je više od 73 hiljade ukrajinskih vojnika, jačajući kapacitete Ukrajine da odbrani svoj suverenitet i vrijednosti koje zajedno baštine.
- EU i njene države članice, uključujući Poljsku – susjednu zemlju Ukrajine i aktuelnu predsjedavajuću Savjeta EU – ostaju ujedinjene u pružanju ekonomske, finansijske, vojne i humanitarne podrške Ukrajini - naglasili su Satler i Lakota Miler.
Oni su rekli da su najnoviji događaji u prvi plan istakli dvije ključne činjenice, da je jedinstvo unutar EU od presudnog značaja, a povećanje podrške Ukrajini hitnije nego ikada.
- Međutim, dok povećavamo podršku, moramo ostati na oprezu. Ruske strateške manipulacije ne smiju diktirati uslove mira - piše u autorskom tekstu.
Navodi se da svaki kredibilan mirovni proces mora uključiti Kijev i Evropu i da je princip jasan - „Ništa o Ukrajini bez Ukrajine.“
- Prije jednog vijeka, istorija je Crnoj Gori pokazala šta znači kada nijeste za stolom dok se odlučuje o sudbini vaše zemlje - rekli su Satler i Lakota Miler.
Kako su dodali, nijedna nacija na svijetu ne bi smjela da doživi sličnu sudbinu.
- Uloga Crne Gore u ovoj zajedničkoj borbi vrijedna je priznanja. Od početka rata, Crna Gora je pružila više od deset miliona EUR pomoći, uključujući vojnu i humanitarnu podršku - kazali su Satler i Lakota Miler.
Crna Gora je, kako su naveli, dosljedno usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, implementirajući sve pakete sankcija protiv Rusije i dosljedno podržavajući mirovne inicijative kroz ko-sponzorstvo i glasanje u Ujedinjenim nacijama.
- Najnovija odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore o učešću Vojske u Misiji vojne pomoći EU i NATO-ovom programu bezbjednosne podrške i obuke za Ukrajinu dodatno potvrđuje ovu posvećenost - rekli su Satler i Lakota Miler.
Oni su kazali da vjeruju da će crnogorski parlament uskoro usvojiti ove ključne odluke, jačajući ulogu zemlje u kolektivnoj bezbjednosti.
- Ali iznad svega, Crna Gora je pokazala solidarnost kada je to bilo najpotrebnije, u trenutku kada su milioni ukrajinskih izbjeglica prelazili granice Evrope. Ova zemlja ponijela je titulu prve države van EU koja je ukrajinskim izbjeglicama dodijelila privremenu zaštitu - piše u tekstu.
Satler i Lakota Miler su kazali da je, prema nekim procjenama, Crna Gora po glavi stanovnika primila više ukrajinskih izbjeglica nego bilo koja druga država u svijetu.
Kako su rekli, njena velikodušna podrška u vidu zdravstvene zaštite i smještaja odražava saosjećanje i solidarnost crnogorskog društva, što nikada neće biti zaboravljeno.
- Danas stojimo na prekretnici istorije, gdje loše odluke mogu ugroziti sve za šta se EU borila od svog osnivanja. Dok su neka stara partnerstva na ispitu, a međunarodni poredak zasnovan na pravilima potkopan, moramo biti jedinstveniji nego ikada - ističe se u autorskom tekstu.
Satler i Lakota Miler su naglasli da „moramo shvatiti da je borba Ukrajine i naša borba i da je njena bezbjednost naša bezbjednost“.
- Danas, dok obilježavamo ovu tužnu godišnjicu, obnavljamo naše obećanje: stajaćemo uz Ukrajinu i nećemo napustiti ukrajinski narod - poručili su Satler i Lakota Miler u autorskom tekstu.

Povećanje podrške Ukrajini hitnije nego ikada

Evropa ne bi trebalo da planira formiranje zajedničke vojske, već umjesto toga treba da jača zasebne nacionalne armije, rekao je ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski u nedjelju, javlja Anadolija.
U razgovoru za državnu TVP World Sikorski je rekao da se prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o formiranju zajedničke vojske neće dogoditi.
- Evropa treba da primijeni rješenja koja će ojačati nacionalne vojske - rekao je Sikorski.
Dodao je da treba biti oprezan s pojmom „evropska armija“, jer ga ljudi drugačije razumiju.
- Ako pod ovim mislite na ujedinjavanje nacionalnih vojski, to se neće dogoditi. Međutim, zagovornik sam da Evropa, Evropska unija razvijaju svoje odbramene kapacitete - rekao je Sikorski.
Dodaje da ako SAD želi da ojačamo našu odbranu, to treba biti domaća, NATO komponenta.
- Mislim na evropsku komponentu Evropske unije, EU subvencije za vojnu industriju kako bi povećala proizvodne kapacitete, ali i snage EU dostojne svog imena - kazao je Sikorski.
Prisustvo poljskih snaga u Ukrajini, kako dodajem ne dolazi u obzir, jer je obaveza Poljske u NATO-u da štiti njegovo istočno krilo, to jeste svoju teritoriju.
Potezi američkog predsjednika Donalda Trampa su zabrinuli evropske lidere da će odluka o ratu u Ukrajini biti donešena bez učešća Evropske unije i možda čak i bez Kijeva.
Mnogi očekuju da će Tramp smanjiti broj američkih vojnika u Evropi.
Prošle godine Sikorski je pozivao na sankcionisanje Rusije i formiranje mehanizovane brigade od 5.000 vojnika.&nbsp;
Poljska troši četiri posto BDP-a na odbranu. Smatra da i ostale zemlje članice NATO-a treba da uhvate priključak.

Poljski šef diplomatije: Evropa neće praviti zajedničku vojsku

Ratna odšteta za nacističke zločine postale su centralna tema u predsjedničkoj trci Poljske, a kandidati se bore da dokažu svoju da će baš oni natjerati Njemačku da plati.
Debata potiče iz zahtjeva za ratnu odštetu od 1,3 milijarde eura, koji je 2022. godine prvi put iznijela ultranacionalistička partija Pravo i pravda (PiS), a od tada je takođe podržala Građanska platforma desnog centra premijera Donalda Tuska.
Rafal Tšaskovski, kandidat Građanske platforme i favorit za izbore u maju, insistirao je na nedavnom predizbornom skupu da je nemoguće popraviti odnose sa Njemačkom bez suočavanja sa istorijskim optužbama.
- Moramo da razgovaramo o tome šta se desilo u Njemačkoj, šta su Njemci radili u Poljskoj. Bez toga je nemoguće izgraditi pomirenje - rekao je Tšaskovski.
Njegov glavni rival u predsjedničkoj trci, kandidat PiS-a Karol Navrocki, agresivniji je na tu temu — kao i kandidat krajnje desnice, Slavomir Mencen, čija podrška odnedavno raste u anketama.
- Poljsko društvo se sada zaista kreće u pravom smjeru, tako da su sva ova pitanja o našoj istoriji, identitetu i sticanju poslijeratne pravde veoma važna u ovoj predsjedničkoj kampanji - rekao je Adam Leščinjski, direktor Instituta za političku misao Gabrijela Narutoviča, što je vladin tink tank.
PiS tvrdi da je branilac poljskog suvereniteta, ali „kada pogledate Tuskovu stranku Građanska platforma, oni sada u suštini govore mekšu verziju istih stvari“, dodao je Leščinjski.
Ako bude izabran za predsjednika, Navrocki je prošlog mjeseca obećao da će obezbijediti njemačke ratne reparacije „u ime skoro šest miliona Poljaka koje je ubio njemački Treći rajh“.
On je na mitingu rekao da će ga „Njemci vidjeti kao partnera u ekonomskim pitanjima, ali i kao ozbiljnog borca koji traži ono što Poljskoj pripada“.
Navrocki je bio iza Tšaskovskog u anketama, ali istraživanje u januaru koje je po prvi put sprovela Nationwide Research Group pokazalo je da bi Navrocki mogao da ostvari tijesnu pobjedu u drugom krugu protiv svog rivala.
Mencen iz krajnje desničarske Konfederacije je treći na izborima.
Najnovija anketa, koju je Super Ekspres objavio u utorak, pokazala je da je on dobio šest procenata na 16 odsto koje je imao u novembru.
Istoričar koji inače nije član PiS, Navrocki je svoju karijeru izgradio na istorijskim pritužbama protiv Berlina i Moskve, dok je takođe kritikovao Kijev zbog odlaganja ekshumacije poljskih žrtava masakra iz 1940-ih u Voliniji, regionu koji je sada dio Ukrajine.
Godine 2017, nakon što je vlada PiS-a imenovala Navrockog da vodi glavni poljski muzej Drugog svjetskog rata u Gdanjsku, on je optužen za revizionizam i odveden na sud od strane bivše uprave, što je spor koji je od tada riješen.
U osnovi tužbe bila je njegova odluka (koju podržava PiS) da doda patriotske prikaze koji pokazuju herojstvo katoličkih sveštenika i drugih Poljaka tokom nacističke okupacije.
Navrocki je nedavno morao da se suoči sa optužbama da je loše upravljao finansijama muzeja i da je imao veze sa kriminalnim i neonacističkim grupama.
Kandidat PiS-a negira te veze, ali „optužbe nisu pomogle njegovoj kampanji“, rekao je Pavel Maševic, istoričar koji je bio suosnivač muzeja u Gdanjsku, ali ga je na mjestu direktora zamijenio Navrocki.
U deceniji nakon pada Berlinskog zida, poljsko-njemački odnosi nisu bili sporni, jer su se istoričari uglavnom fokusirali na zločine iz sovjetskog doba.
Ali antinjemačko raspoloženje postalo je političko oruđe početkom 2000-ih, nakon što su Jaroslav Kačinjski i njegov blizanac Leh osnovali PiS, dok je Tusk suosnovao Građansku platformu.
Tusk je 2005. godine za dlaku izgubio predsjedničke izbore od Leha Kačinjskog, nakon što je PiS objavio da je Tuskov deda bio dio Vermahta, oružanih snaga Trećeg rajha, ne pominjući da je silom regrutovan i kasnije dezertirao.
Od tada, PiS je nastavio da prikazuje Tuska kao potčinjenog Berlinu, Briselu i Moskvi.
U decembru 2023, kada je Tusk položio zakletvu kao premijer, Jaroslav Kačinjski je rekao: „Jedno znam, vi ste njemački agent!“.
Nakon što je napustila demohrišćane 2017. godine, Štajnbah je vodila kampanju za krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD).
Varšava je takođe pogođena nedostatkom interesovanja za njemačko-poljske odnose od strane kancelara Olafa Šolca.
Fridrih Merc, demohrišćanin koji se smatra da će postati sljedeći njemački kancelar nakon izbora kasnije ovog mjeseca, obećao je da će obnoviti veze Berlina i Varšave.
Ali približavanje Berlinu se u Poljskoj ne vidi kao razlog da se za nekog kandidata glasa.
Mencen, kandidat poljske krajnje desnice, rekao je ovog mjeseca da će „prestati da promoviše njemačko istorijsko pamćenje u Poljskoj“.
- Tuskova se vlada pobrinula da u Poljskoj nije dozvoljeno govoriti loše o Njemcima ili Ukrajincima. Ne daj Bože o Jevrejima. O Poljacima je dozvoljeno samo govoriti loše. Ovo se mora zaustaviti - rekao je on.
Posljednjih decenija, pojedini akademici su ponovo razmotrili ulogu Poljske u ratnim zločinima, kao što je istoričar sa Univerziteta Prinston Jan T Gros, koji je pisao o pogromu 1941. koji su Poljaci izveli u Jedvabneu.
- Postojala je iskrena reakcija među konzervativnim segmentima našeg društva protiv narativa koji pokazuju Poljake kao antisemite, pa čak i veće od Njemaca, što sada i dalje iskorištavaju političari koji se pozicioniraju kao vlasnici poljske istorije - rekao je Mašcevic, bivši direktor muzeja u Gdanjsku.
Paradoksalno, pridruživanje Poljske EU 2004. godine – uprkos tome što je prikazano kao priča o ekonomskom i geopolitičkom uspjehu – takođe je vratilo u javnost neke od tih pritužbi, rekao je Januš Rajter, prvi ambasador Poljske u Berlinu nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke.
- Što je više ljudi shvatilo da žive u otvorenom evropskom prostoru, posebno sa Njemcima, to su neki više željeli uvjerenje da njihov poljski identitet neće biti razvodnjen u ovoj evropskoj integraciji - rekao je Rajter.

Glavni kandidati za predsjednika Poljske traže ratnu odštetu od Njemačke

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se, u okviru radne posjete Varšavi, sa predsjednikom Vlade Republike Poljske Donaldom Tuskom.
- Sa premijerom Poljske razgovarao sam o političkim i ekonomskim temama, sa ciljem jačanja saradnje naše dvije zemlje. Poljska je za Crnu Goru važan partner, kako bilateralno, tako i u okviru Evropske unije i NATO-a. Njihovo aktuelno predsjedavanje Savjetom EU važan je pozitivan impuls za dalji napredak naše zemlje na evropskom putu. Stoga je važno da se u toku predsjedavanja Poljske održi bar jedna međuvladina konferencija EU sa Crnom Gorom- poručio je predsjednik Milatović.
Zvaničnici su razgovarali i o potencijalima za veću ekonomsku saradnju, prepoznajući turizam i energetiku kao oblasti od značaja za dvije države. Predsjednik Milatović je pozvao premijera Tuska da zajedno rade na povećanju poljskih investicija u Crnoj Gori.
- Crna Gora i Poljska nastavljaju jačanje partnerstva u duhu prijateljstva i zajedničkih vrijednosti- zaključio je predsjednik Milatović.
On se u okviru posjete Poljskoj sastaje i sa predsjednikom države Andžejem Dudom.

Milatović sa Tuskom: U toku poljskog predsjedavanja EU održati međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 27. i 28. januara u Poljskoj, gdje će sa brojnim svjetskim liderima prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic.
Tokom boravka u Varšavi, Milatović će imati sastanak sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom i premijerom Donaldom Tuskom.
Kako je najavljeno iz predsjednikovog kabineta, Milatović će održati predavanje na Koledžu Evrope gdje će sa studentima razgovarati o evropskom putu Crne Gore.
- Uz odavanje počasti žrtvama Holokausta, predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Poljskoj prilika je za promovisanje zajedničkih vrijednosti antifašizma, ali i jačanja bilateralnih odnosa sa Poljskom u momentu kada ova zemlja preuzima predsjedavanje Evropskom unijom - poručeno je u najavi Kabineta predsjednika države.

Milatović na obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja Aušvica, sastaće se sa Dudom i Tuskom

Večeras je u Tuzima, oko 20 sati i 30 minjuta došlo do incidenta prilikom razilaska navijača sa utakmice Budućnost-Dečić, između pripadnika navijačke grupe Varvari i gostiju jednog ugostiteljskog objekta na dvije lokacije u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokal u Tuzima blizu stadiona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pričinjena je manja materijalna šteta na jednom ugostiteljskom objektu i vozilu jedne osobe iz navijačke grupe.
Iz UP ističu da nije bilo povrijeđenih lica, te dodaju da je u toku preduzimanje mjera i radnji na identifikaciji učesnika događaja.
- Napominjemo da je utakmica protekla u najboljem redu, a službenici policije su doveli u sluzbene prostorije dva lica zbog upotrebe pirotehničkih sredstava u toku utamice - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

Proteste studenata u Srbiji treba podržati u svakom smislu, a njihov demokratski, intezivan i miran otpor protiv autokratskog režima je ozbiljno uzdrmao vlasti, smatra predsjednik Crnogorske evropske partije(CEP) Novak Adžić.
- Taj otpor je ozbiljni uzdrmao beogradskog autokratu iako on misli da će produžiti vlast na ovakav način. Njegova vlast je lagano u padu - kazao je Adžić, aludirajući na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama Adžića, smjenom Vučićevog režima opao bi i pritisak te vlasti na crnogorske prilike.
- Crnoj Gori bi mnogo lakše bilo kad bi došle demokratske i prozapadne snage u Srbiji - ocjenio je Adžić, gostujući u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
<h2>U Crnoj Gori ugroženi nacionalni interesi, vlast vodi računa samo o svom ataru</h2>
Adžić smatra da su u Crnoj Gori ugroženi vitalni nacionalni i državni interesi.
- Svakodnevno se na razne načine ruši pravni poredak, a manifestuju se negativne pojave u pogledu vjerske i nacionalne mržnje. Imamo neozbiljnu vlast koja vodi računa samo o svom ataru i vrše političke, a i druge obmane - ukazuje Adžić.
<h2>Tek će se vidjeti štetne posljedice potpisivanja Temeljnog ugovora</h2>
Adžić se u emisiji dotakao i teme oko Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Kad je potpisivan i zaključan taj ugovor, Crnogorci nijesu pružili adekvatan otpor, a protesti su izostali. Otpora nije bilo ni kod relevantnih političkih subjekata. Bila je samo deklarativna osuda, a inače nikakav pritisak nije vršen kako se taj ugovor ne bi zaključio. Ali, to kao da je danas zaboravljeno. Rijetko ko to pominje - primjećuje Adžić.
Adžić smatra da Temeljni ugovor nanosi štetne posljedice za Crnu Goru.
- Mnogi su ga sa razlogom nazvali činom izdaje države Crne Gore, a tek će se vidjeti koliko je taj ugovor protiv fundamentalnih interesa ove zemlje - zaključio je Adžić.

Adžić: Crnoj Gori bi bilo mnogo lakše ako padne Vučićev režim, studenti ozbiljno uzdrmali vlast

Na crnogorskom finansijskom tržištu od sjutra će poslovati nova mikrokreditna finansijska institucija (MFI), Mikrokreditiranje, sa sjedištem u Podgorici, sa ponudom brzih, jednostavnih i transparentnih kreditnih proizvoda za građane i privredu. 
 
Kako je saopšteno iz MFI Mikrokreditiranje, kompaniju je osnovalo faktoring društvo Financial Solutions početkom godine, a na čelu se nalazi izvršna direktorica Vanja Stanišić. 
 
MFI Mikrokreditiranje će, kako se navodi, od početka poslovanja omogućavati građanima i preduzećima tri linije proizvoda - brze gotovinske kredite, kredite za kupovinu i adaptaciju nepokretnosti, i poslovne kredite za obrtna sredstva i investicije.&nbsp;
Iz MFI Mikrokreditiranje rekli su da su u najvećoj mjeri optimizovali procese i procedure, tako da je postignuta brzina i efikasnost. 
 
Rezultat je, kako se dodaje, značajno skraćenje roka odobrenja kredita, što je za neke kategorije i samo 24 sata. 
 
- Dostupna je i online aplikacija, kao i informativni kalkulator za obračun kredita na zvaničnoj internet stranici - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da MFI Mikrokreditiranje sa konkurentnom paletom proizvoda ulazi na tržište koje trenutno broji deset licenciranih MFI i na kom je prosječna efektivna kamatna stopa 21,66 odsto. 
 
Dodaje se da pored brzine i efikasnosti, MFI Mikrokreditiranje u narednom periodu planira razvoj sektorski specijalizovanih kredita, kao i finansiranje energetske efikasnosti u privredi i domaćinstvima. 
 
 - Naša misija je omogućiti pristup finansijama bez nepotrebnih prepreka, i povećati dostupnost finansiranja u što većoj mjeri, što širem krugu korisnika, kroz jednostavne i brze kredite, transparentne, bez skrivenih troškova ili nejasnih uslova - kazala je Stanišić. 
 
Poslovanje MFI Mikrokreditiranja se za sada odvija kroz prvu ekspozituru u Podgorici, u Ulici Baku 140.

Nova mikrokreditna finansijska institucija u Crnoj Gori

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: poljska