U Poljskoj su jutros počeli izbori za predsjednika države, prvi krug, u kome 28,9 miliona registrovanih birača glasa da li će dati podršku Vladi premijera Donalda Tuska da obnovi nezavisnost pravosudja i medija, kazni korupciju prethodne vlasti i učvrsti evropska savezništva umjesto slijepog oslanjanja na SAD, ili će to zaustaviti novi predsjednik, ako izaberu konzervativnog predsjednika.
Na 32.143 birališta, od toga 511 u inostranstvu i pet na brodovima, Poljaci do 21 sat biraju danas između 13 kandidata, a ukoliko niko od njih ne osvoji preko 50 odsto glasova dva kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug za 14 dana.
Posljednje ankete raspoloženja birača predviđaju sigurni drugi krug jer se prednost favorita, omiljenog liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Tšaskovskog istopila sa početnih 10 do 12 procenata pred glavnim rivalom, direktorom Instituta pamćenja naroda Karolom Navrockim, kandidatom poljskih konzervativaca, iz aprila na sadašnjih svega pet do šest odsto.
U izbornu trku bi eventualno mogao da se umiješa i kandidat radikalnih nacionalista Slavomir Mencen koji igra otvoreno na kartu ksenofobije i antiukrajinskih raspoloženja, obećava potpunu zabranu abortusa a predstavlja se kao mlada dinamična snaga protiv establišmenta iz obije glavne stranke Građanske platforme premijera Donalda Tuska i konzervativnih nacionalista, Prava i Pravde bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog.
Pitanje bezbjednosti i odbrane od eventualnog napada ili hibridnog rata Rusije ovog puta nije tema kampanje, a poljski premijer Tusk učinio je mnogo da preotme konzervativcima i ekstremističkoj desnici narativ koji za političku dobit zloupotrebljava strahove Poljaka, kao što je odnos prema izbjeglicama i imigrantima, antiukrajinska raspoloženja i strah da će ukrajinske namirnice ugroziti poljsko selo.
Apelima na Poljake da glasaju u što većem broju obratili su se u završnici kampanje i premijer Donald Tusk i predsjednik Andžej Duda sa istim argumentom, da se ovog puta ne bira samo šef države, već sa ruskom agresijom u Ukrajini i vrhovni komandat oružanih snaga, ali prije svega pravac kojim će ići dalje Poljska.
Premijer apeluje da Poljaci kao i na parlamentarnim izborima 2023. godine podrže obnavljanje pravne države, što trenutno ide mučno, sve dok je na čelu Poljske predsjednik iz opozicije i stavlja veto na sve zakone, ili ih šalje Ustavnom sudu koji kontroliše prethodna vlast.
Predsjednik apeluje da Poljaci izaberu predsjednika koji će očuvati sve one reforme osam godina vlasti konzervativnih nacionalista Jaroslava Kačinjskog, zbog čijih je autoritarnih elemenata, institucija i medija stavljenih pod kontrolu vlasti i ugrožene nezavisnosti pravosuđa, Poljska godinama bila u sporu sa Evropskom unijom i bila su joj zamrznuta sredstva iz dijela fondova.
Navrocki obećava da će ako ga Poljaci izaberu zajedno sa istomišljenicima, poput madjarskog premijera Viktora Orbana ili rumunskih nacionalista po ugledu na Trampov pokret MAGA u SAD i metodama ove američke administracije, promijeniti Evropsku uniju pod parolom MEGA (Make Europe Great Again), učinimo Evropu ponovo velikom.
Stranka Pravo i Pravda uspjela je početkom maja da obezbijedi makar sliku svog kandidata sa Trampom u Bijeloj kući i širi priču da mu je Tramp rekao "pobijedićeš" a takodje i kurtoazno pozdravljanje od desetak sekundi sa američkim zvaničnicima na nekom prijemu, recimo sa šefom Stejt departmenta Markom Rubiom, prikazuje kao važne razgovore.
Prvu prognozu ishoda poljske televizije objaviće odmah nakon zatvaranja birališta a konačni rezultati trebalo bi da budu poznati u ponedjeljak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poljska: Danas prvi krug predsjedničkih izbora

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da ne može da zamisli da neko iz ovog dijela Evrope može dok traje agresija Rusije na Ukrajinu da stoji danas na Crvenom trgu i da tu proslavlja 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata.
- Za mene je nezamislivo da neko ko je iz ovog dijela svijeta, dok još traje rat i agresija Rusije na Ukrajinu, može da stoji na Crvenom trgu i proslavlja kraj rata sa njima koji ubijaju djecu, civile i napadaju države. Dakle, ne samo Ukrajina, nego mi svi smo zaslužili da u ovim satima i danima jasno naglasimo na čijoj strani stojimo i gdje je dobro - kazao je Tusk novinarima pred odlazak u posjetu Francuskoj.
Poljski premijer obećao da će ovih dana, na konkretnu 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata, Evropska unija podržati napadnutu Ukrajinu i drugim simboličnim gestovima.
Iz EU je od predsjednika i premijera na proslavu Dana pobjede u Moskvu otišao samo slovački premijer Robert Fico, mada pred odlazak kod kuće nije pominjao da li će prisustvovati i samoj paradi ili, kao što je jednom prilikom ranije učinio kada su on i češki predsjednik Miloš Zeman učestovali u programu odavanja pošte poginulim sovjetskim vojnicima, za vrijeme parade ostati u hotelu.
Od zemalja kandidata za EU u Moskvi je na paradi gost samo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Poljski premijer putuje danas u Nansi da u Fracuskoj potpiše novi sporazum o prijateljstvu i garancijama uzajamne pomoći dvije države i u vojnoj oblasti, što podrazumijeva i ulazak Poljske pod francuski nuklearni kišobran.
Tusk je upozorio da taj novi sporazum, kao i sličan koji zvanična Varšava dogovara sa Velikom Britanijom, nije reakcija na nesigurnost koju je donijela nova američka administracija predsjednika Donalda Trampa da li saveznici mogu uopšte da se pouzdaju u član pet Vašingtonskog sporazuma i kolektivnu odbranu NATO.
- Sporazumi sa Francuskom i Velikom Britanijom nisu odgovor na taj geoplitički potres ili na korigovanje strategija od strane nove američke administracije. Slučajno su u isto vrijeme i to nije alternativa za naše odnose sa SAD. To želim da naglasim, jer neki ovdje u Poljskoj vole da to tako predstave: ili Evropa ili SAD. Ta alternativa je lažna - kazao je Tusk.
Poljski premijer podsjetio je da i sam Tramp od početka govori da Evropa mora bolje da se organizuje i da neće više biti pod takvim bezbjednosnim kišobranom SAD.
- U samom sporazumu sa Francuskom zapisane se riječi o uzajamnoj pomoći u slučaju napada. To nisu spekulacije. Zadovoljan sam formulacijom, jer razlika je kada se obavezuje NATO i kada država koja raspolaže takvim vojnim aresnalom kao Francuska kaže da ima obavezu da pritekne u pomoć - kazao je Tusk.
Poljski premijer podsjetio je da je Francuska takođe od početka podržavala zahtjev Poljske da EU sufinansira jačanje i bolje obezbeđenje istočne granice Poljske sa Rusijom i Bjelorusijom, zato što je to spoljna granica EU.

Tusk: Ne mogu zamislim da neko od nas proslavlja danas na Crvenom trgu sa Putinom

Krajnje desni europarlamentarac i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u Poljskoj Gžegož Braun spalio je zastavu Evropske unije u zgradi Ministarstva industrije u Katovicama, a prije nego što je zapalio zastavu, obrisao je cipele o nju.
Braunu je inače skinut europarlamentari imunitet i ovo mu nije prvi incident ove vrste.
Naime, u decembru 2023. godine je u poljskom parlamentu uzeo aparat za gašenje požara i ugasio svijeće za Hanuku, kao znak protetsta protiv proslave jevrejskih praznika u Poljskoj. Zbog toga ga poljske vlasti i krivično gone.
Taj potez Braun je branio tvrdnjom da Hanuka nije vjerski praznik, nego istorijski događaj strane države, te je izrazio zabrinutost zbog onoga što smatra kontroverznim izjavama i postupcima predstavnika organizacije Habad-Lubavic, koja organizuje godišnju proslavu Hanuke u poljskom parlamentu.
Zbog činjenice da je izabran za poslanika u Evropskom parlamentu na izborima u junu 2024, poljska advokatska komora je podnijela Evropskom parlamentu zahtjev za ukidanje imuniteta od kaznenog progona.
Braun se suočava s više optužbi, uključujući vrijeđanje vjerske grupe u poljskom parlamentu, prekidanje predavanja o Holokaustu u Njemačkom istorijskom institutu u znak protesta protiv tvrdnji o poljskoj umiješanosti te uklanjanje novogodišnje jelke ukrašene LGBT simbolima iz suda u Krakovu i bacanja u smeće.

Katovice: Poljski krajnje desni europarlamentarac obrisao cipele o EU zastavu, pa je zapalio

Poljski premijer Donald Tusk u posebnom obraćanju naciji izjavio je večeras da u brutalnim vremenima egoizama u svijetu Poljska pravi armiju kakvu nije imala vjekovima i insistira da se u Evropi više sluša njen glas, jer bez Poljske danas ne može ništa da se dogovori.
- Stvaramo armiju kakvu Poljska nije imala vjekovima. Super jaku i modernu. Armiju za pobjede. Glas Poljske u Evropi dugo nije zvučao tako snažno. Poljsku poštuju i slušaju. Bez Poljske ne može ništa bitno da se dogovori u Evropi - kazao je Tusk u obraćanju povodom 21. godišnjice ulaska Poljske u Evropsku uniju.
Poljski premijer apelovao je na Poljake da nemaju razloga da se plaše vremena u kojem danas žive kada se u svjetsku politiku vraćaju neizvjesnost, brutalnost i egoizam.
- Rat je prestao da bude apstraktan, privrženost vrijednostima zamijenilo je uvjerenje da ništa nije besplatno. Da li to znači da će nam ponovo oteti naše poljske snove? Da li treba da se plašimo? Ne. Treba da budemo jaki - rekao je Tusk.
Poljski premijer podsjetio je da je ova godina kada Poljska obilježava 1.000 godina otkako je krunisan kralj Boleslav Hrabri i Poljska postala kraljevina u stvari prekretnica jer je zemlja spremna za novu doktrinu da bude regionalna sila.
- Investiramo milijarde u naoružavanje i infrastrukturu. Nećemo oklijevati da u tome dajemo prednost našim preduzećima. Privredni nacionalizam nije ništa loše - ocijenio je Tusk.
Poljski premijer naglasio je značaj ekonomske diplomatije kada je država pokrovitelj ekspanzije poljskog biznisa, izvoza i interesa poljskih preduzeća u inostranstvu.
- Oštro i dosljedno ćemo se boriti za svako radno mjesto u Poljskoj - kazao je Tusk.
Premijer je kao novu parolu Poljske naveo: "Najjača privreda, najjača armija, najjači glas u Evropi".

Tusk: Vremena su brutalna, pravimo armiju kakvu Poljska nije imala vjekovima

Predsjednik države Jakov Milatović učestvuje na 10. Samitu Inicijative Tri mora koji se održava u Varšavi, a kako je saopšteno iz njegovog kabineta, očekuje se da će na njegov prijedlog Crna Gora dobiti status pridružene članice.
- Što bi se promijenilo u punopravni status nakon ulaska Crne Gore u EU - naglasili su u u saopštenju.
Taj prijedlog predsjednik Milatović uputio je tokom prošlogodišnjeg Samita u Litvaniji, kada je naša zemlja prisustvovala prvi put sastanku u okviru ove Inicijative.
Milatović u Varšavi boravi na poziv predsjednika Poljske Andžeja Dude, a kako su kazali u saopštenju, zajedno sa liderima iz Evrope će prisustvovati plenarnoj sjednici i radnoj večeri.
Inicijativa Tri mora okuplja 13 zemalja članica EU iz centralne i istočne Evrope, koje se u geografskom smislu nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, i uživa podršku najznačajnijih globalnih aktera, među kojima su Evropska komisija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Fokus Inicijative je jačanje infrastrukturne, energetske i digitalne povezanosti regiona.
- Upravo sam stigao u Varšavu gdje na poziv poljskog predsjednika Dude učestvujem na Samitu inicijative Tri mora. Mogu sa velikim zadovoljstvom da kažem da će od sjutra Crna Gora biti prihvaćena kao pridružena članica ove Inicijative a naše punopravno članstvo dobićemo nakon ulaska u EU. Ovo je veliki diplomatski uspjeh za Crnu Goru. Ova inicijativa je važna u kontekstu regionalne povezanosti u oblastima energetike, infrastrukture i digitalne ekonomije i na ovaj način pridružujemo se jednoj važnoj regionalnoj platformi, kao još jedan korak naprijed ka našem punopravnom članstvu u EU - poručio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović na Samitu Inicijative Tri mora u Poljskoj: Crna Gora od sjutra pridružena članica

Poljska će priznati palestinsku državu, saopštio je danas poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
On je kazao da Poljska poštuje pravo Izraela na postojanje i pravo palestinske nacije.
- Poljska priznaje palestinsku državu - mi imamo ambasadora u Varšavi - naveo je Sikorski, saopštila je služba za medije poljskog Ministarstva spoljnih poslova.
On je istakao i da Poljska podržava sve akcije čiji je cilj zaustavljanje krvoprolića u Pojasu Gaze, prenosi Tanjug.

Sikorski: Poljska će priznati palestinsku državu

Petoro ljudi stradalo je sinoć u požaru koji je zahvatio krov ilegalnog hostela u Šleskoj regiji na jugu Poljske. &nbsp;Dvanaest osoba je povrijeđeno, i prebačeno u bolnicu, u malom gradu Pšovu.
Hostel u kojem se nesreća dogodila nije imao dozvolu za rad.
Požar u hostelu primijećen je u nedjelju kasno uveče.
- Kada su vatrogasci stigli na mjesto događaja, zatekli su cijelu dvospratnicu i potkrovlje u plamenu- rekao je portparol vatrogasaca.
Vatra se vrlo brzo proširila pa se vjerovatno zato petoro ljudi nije uspjelo na vrijeme skloniti na sigurno, dodao je.
Gosti hostela bili su pretežno građevinski radnici.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJacekDobrzynski%2Fstatus%2F1911500251749326857%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911500251749326857%7Ctwgr%5E047f311e4822a7bd2ca8863625941296edfbf2bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poljska: Petoro stradalo u požaru u ilegalnom hostelu

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore bila je domaćin novinarskoj ekipi renomiranog poljskog televizijskog kanala TVN, koji je jedan od najgledanijih u Poljskoj sa publikom od preko 38 miliona gledalaca i dio je prestižne grupacije Warner Bros i Discovery.&nbsp; Povod posjete bilo je snimanje emisije „Vidimo se“ u okviru jutarnjeg programa, čija se premijera očekuje krajem maja ove godine. Emisija će prikazati Crnu Goru kroz prizmu luksuza, životnog stila, lokalne kulture, gastronomije i aktivnosti na primorju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414120456_673c7cb37137d90768cc29adc2dea101d624ff7e476f3d5b61a4d9636bc6d622.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414120456_673c7cb37137d90768cc29adc2dea101d624ff7e476f3d5b61a4d9636bc6d622" data-rendition-name="original" width="876" height="868" loading="lazy" alt="NTO"> </figure>  Tokom boravka u Crnoj Gori, od 9. do 13. aprila, ekipa je obišla i snimila neke od najatraktivnijih destinacija na crnogorskom primorju. Putovanje je započelo u Budvi, sa snimanjem spektakularnog pogleda na ostrvo Sveti Stefan i nastupom lokalnog folklornog ansambla, kao i autentičnim kulinarskim iskustvom uz demonstraciju pripreme tradicionalnih jela. Uslijedila je šetnja starim gradom Budva i posjeta plaži Ričardova glava. - Veoma sam srećan što ću Crnu Goru prikazati na najvećoj privatnoj televiziji u Poljskoj – TVN. Oduševljen sam prirodom, pogledima i gradovima sa bogatom istorijom, kao i prelijepim Bokokotorskim zalivom. Iznad svega, mnogo mi se sviđaju vaši ljudi, vaš način života i provođenja slobodnog vremena. Vi ste izuzetno društvena nacija koja voli da dočekuje goste. Zajedno sa mojom televizijskom ekipom, divno smo se proveli u Crnoj Gori i jedva čekam da se vratim ovdje - kazao je voditelj emisije Michał Cessanis, koji je i glavni urednik časopisa National Geographic Traveller.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414120452_4dcfc613d2cbb4fdd7e4bb4fd0659955b699f3b12aef8bbb7ed8c54d0bc5575d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250414120452_4dcfc613d2cbb4fdd7e4bb4fd0659955b699f3b12aef8bbb7ed8c54d0bc5575d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="NTO"> </figure>  Narednih dana, TV ekipa je nastavila istraživanje autentičnih mjesta i prirodnih ljepota Crne Gore – posjetili su mjesta poluostrva Luštica, Porto Montenegro, prirodni rezervat Solila, Herceg Novi i selo Žlijebi, kao i turistička mjesta u Kotoru. Posebno su uživali u posjeti ruralnim domaćinstvima, a zatim i u obilasku Virpazara i Skadarskog jezera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414120456_1bd4b26120fde5f2d7be3f72b9cd2826c205c4eafd7c56af7681da668ff5d4ee.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250414120456_1bd4b26120fde5f2d7be3f72b9cd2826c205c4eafd7c56af7681da668ff5d4ee" data-rendition-name="original" width="872" height="872" loading="lazy" alt="NTO"> </figure>  Organizaciju ove studijske posjete omogućila je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, uz podršku lokalnih turističkih organizacija Budve, Kotora i Herceg Novog, kao i hotelske grupe Casa del Mare.&nbsp; Ova posjeta predstavlja značajnu aktivnost u promociji Crne Gore na tržištu Poljske, sa ciljem privlačenja novih gostiju tokom 2025. godine.

Poljska TV snima emisiju o Crnoj Gori: “Sviđa nam se vaša zemlja, način života i gostoljubivost”

Poljski i saveznički avioni aktivirani su rano jutros kako bi garantovali sigurnost poljskog vazdušnog prostora nakon što je Rusija pokrenula udare usmjerene na zapadnu Ukrajinu, navodi se u saopštenju Operativnog zapovjedništva poljskih oružanih snaga.
- Preduzeti koraci usmjereni su na održavanje sigurnosti u regijama koje se graniče s rizičnim područjima- saopštilo je Zapovjedništvo na platformi X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDowOperSZ%2Fstatus%2F1908719230234616242%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908719230234616242%7Ctwgr%5E9e772768233b1690e5c9ac8baea891271b70f74a%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poljska diže vojne avione nakon jučerašnjeg ruskog napada na Ukrajinu

Zaista nema čega da se plašiš, zadirkivao je poljski premijer Donald Tusk američkog glumca Džesija Ajzenberga na društvenim mrežama, prenosi Politiko.
Ajzenberg (41) dobio je poljsko državljanstvo ranije ovog mjeseca za ulogu u filmu „A real pain“, drami o dvojici rođaka koji odlaze na put u Poljsku, kako bi odali poštu svojoj nedavno preminulog baki.
Nekoliko dana nakon što je Ajzenberg dobio poljski pasoš, Tusk je otkrio vojne planove.
- Daćemo vam ti takvu obuku da ćeš moći da postaneš novi Džejms Bond. Uloga je tvoja - rekao je Tusk.
Poljski premijer je istakao da je obuka dobrovoljna.
Poljska je provela skoro dva vijeka kao kolonija Moskve. I prije rata u Ukrajini prema Rusiji je imala dozu opreznosti, koji je invazija samo povećala.
Varšava već plaća najveći ceh u NATO, izvajajući na odbranu sa 4,7 odsto svog BDP-a. Ima najveću vojsku EU i troši milijarde eura na avione, rakete, tenkove, artiljeriju…
I prva je država koja planira da pripremi svoje stanovništvo za rat, iako je vrlo nepopularnu politiku regrutacije okončala 2008. godine.
- Obuka će biti dobrovoljna - rekao je za Politiko načelnik Generalštaba poljskih oružanih snaga general Veslav Кukula.
Mnogi građani odlučni su da se prijave, navodi ovaj medij.
Politiko prenosi naročito silovitu izjavu jednog muškarca.
- Zaista želim da prođem obuku, i ako dođe do toga, podstaknut mržnjom prema (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu, želim da branim svoj dom, pucam na njih i da im od života napravim pakao - rekao je Marek, 37-godišnji medijski producent iz Varšave, koji je za ovaj medij govorio pod psudonimom.
Vojska još uvijek razmatra detalje, od koje se očekuje da će predložiti plan do kraja marta, rekao je Кukula.
Vlasti planiraju da uvedu kratkoročne programe vojne obuke namijenjene civilima bez prethodnog iskustva, izvestio je list Rzeczpospolita.
Ovi brzi kursevi, koji traju samo nekoliko dana, upoznaće polaznike sa osnovama civilne odbrane, prve pomoći i odabranim vojnim vještinama.
Za one sa prethodnom vojnom obukom, vlada nudi ciljane jednomjesečne kurseve, uključujući poznavanje vatrenog oružja.
- Prvi cilj programa obuke je poboljšanje dostupnosti i kvaliteta rezervista. Trenutno, vojska ima veliki broj rezervista, ali njihova prosječna starost je oko 45 godina. Ako sukob i pritisak na Poljsku duže potraju, dobro obučeni rezervni resursi će biti od suštinskog značaja, kako bi mogli da deluju zajedno sa profesionalnim vojnicima i snagama teritorijalne odbrane - naveo je Kukula.
Početni plan je da se do kraja 2026. obuči 100.000 ljudi, rekao je on.
- Drugi cilj je još važniji — moramo pripremiti društvo za posljedice krize, čak i ako svi ne prolaze vojnu obuku - rekao je on.
Ali vrijeme možda nije na strani Poljske, upozoravaju pojedine vojne ličnosti.
- Rusi u pozadini grade ogromnu vojsku. Ako se mir ne postigne i rascep unutar NATO se nastavi, Rusija će napasti baltičke države. Ovo bi se moglo dogoditi krajem ove godine ili početkom sljedeće. Invazija je dio njihovog plana . rekao je bivši zamjenik načelnika Generalštaba poljskih oružanih snaga general Leon Кomornicki.
Jaroslav Кraševski, bivši komandant poljskih raketnih i artiljerijskih snaga, rekao je za Radio Zet da je Tuskov plan stigao prekasno.
- Obučavanje 100.000 ljudi godišnje? Premalo. Trebalo bi da vratimo regrutaciju. Prešli smo na konzumeristički način života, radost demokratije i bez problema putujemo po svijetu, ali smo zaboravili da svako od nas treba da ima osnovna znanja iz ove oblasti - kazao je on.
<h2>Ratni mentalitet</h2>
Ankete sugerišu da ideja ima podršku u javnosti – ali ona uopšte nije velika.
Preko polovine Poljaka podržava inicijativu, dok je 39 odsto reklo da bi bilo spremno da učestvuje, prema jednom istraživanju. Druga anketa je pokazala da bi oko dvije trećine Poljaka ostalo u zemlji ako izbije rat, dok bi trećina pokušala da pobjegne.
Nisu svi spremni da idu u rat da bi branili zemlju.
U nedavnom izvještaju lista Gazeta Viborcza citiraju se poljski građani koji ističu da im njihova zemlja nije ponudila dovoljno razloga da se vrate.
- Ja sam patriota, volim svoju zemlju, ali to ne znači da moram da umrem za nju. Ne bih bio od koristi u ratu — osim kao topovsko meso. Moja vezanost za ovu zemlju definisana je porezima koje plaćam i činjenicom da mi ona ne nudi nikakve realne šanse da zasnujem porodicu u pristojnim uslovima - rekao je jedan mladić, aludirajući na nevjerovatno visoke cijene stanova u Poljskoj i najskuplje hipoteke u Evropi.
Vlada mora učiniti sve kako bi osigurala dovoljno interesovanja za ovaj program, rekao je vojni ekspert Marek Кozubel. To uključuje i finansijske podsticaje – razmatraju se novčana nadoknada ili poreske olakšice.
Čini se da je vojna obuka za odrasle samo dio većeg sistema koji Tuskova vlada pokušava da izgradi.
Školski program pod nazivom „obrazovanje uz vojsku“ se širi, a časovi u fiskulturnoj sali će sadržati i komponentu civilne odbrane.

Politiko: Poljska se sprema za rat

Sjednica u Skupštini Glavnog grada, prema riječima odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Stefana Ćulafića, bila je ništa drugo do kakofonija duvačkog orkestra. On smatra da je, iako je prošle godine došlo do promjene dirigenta, ansambl ostao isti, a svi članovi orkestra su amateri.
- Simfonija u Skupštini bila je jedna kakofonija duvačkog orkestra, koji je u odnosu na prošlu godinu samo promijenio dirigenta. Ansambl je ostao isti, i strah me da će, pošto su u tom ansamblu svi amateri, dirigent na kraju ostati sam na pozornici- izjavio je Ćulafić u gostovanju u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, kada se pročita samo prvi dio Izvještaja o radu prethodne gradonačelnice Podgorice, Olivere Injac, za prošlu godinu, stiče se dojam da je sve, kako je navedeno, „bajno i sjajno”. Međutim, Ćulafić tvrdi da se u suštini otkriva potpuno suprotan scenario.
- Ja sam danas i u Skupštini Glavnog grada kazao da mi se čini da je ta simfonija bila jedna kakofonija duvačkog orkestra, koji je u odnosu na prošlu godinu samo promijenio dirigenta, da je ansambl ostao isti i da me strah da će, pošto su u tom ansamblu svi amateri, dirigent na kraju sam ostati na pozornici. Naravno, govorim metaforički, ali kada uđete u suštinu samog dokumenta i kada uđete u te rezultate i bilanse preduzeća, onda shvatite koliko je stanje ozbiljno u Glavnom gradu- rekao je Ćulafić.
On je dodao da su opozicioni odbornici tokom desetočasovne rasprave pokušali da ukažu na ozbiljne nelogičnosti koje bi građani Podgorice trebali da znaju.
- Mi smo i juče, u jednoj desetočasovnoj raspravi gotovo, a i danas u raspravi, koja možda još uvijek traje, pokušavali da ukažemo na neke osnovne stvari i osnovne nelogičnosti koje građani Podgorice trebaju da znaju- istakao je Ćulafić.
Govoreći o aktuelnom gradonačelniku Podgorice, Saši Mujoviću, Ćulafić smatra da će on ostati upamćen po predlogu za povećanje cijena usluga skupljanja i deponovanja otpada za 40 odsto, ali i po tome što je početkom godine povećana cijena vode za isto toliko.
- Sadašnji gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, ostaće upamćen po tome što je predložio povećanje cijena skupljanja i deponovanja otpada za 40 posto, a na početku godine je povećana i cijena vode za 40 odsto- rekao je Ćulafić.
On je takođe napomenuo da su direktori preduzeća u Glavnom gradu tek predstavili programe za ovu godinu, iako je već prošla polovina godine.
- To je sa jednog aspekta veoma problematično zato što se planirana uvećanja prihoda pojedinih preduzeća za ovih pola godine nijesu ostvarila. Mi tek treba da donesemo odluke u Skupštini da bi se ti prihodi realizovali. Imate jednu polovinu godine koja je izgubljena i ti se prihodi, koji su planirani, sasvim sigurno neće realizovati- &nbsp;objasnio je Ćulafić.
On je takođe istakao zabrinjavajući trend zapošljavanja u Glavnom gradu. Tokom prošle godine, prema njegovim podacima, broj novih zaposlenih u službama Glavnog grada bio je gotovo 300, a iznos koji je potrošen na njihove plate premašio je 3 miliona eura.
- Ono što je takođe bilo upečatljivo jeste da smo u prošloj godini evidentirali gotovo 300 novih zaposlenih u službama Glavnog grada i da preko 3 miliona eura više ide na zarade tih zaposlenih. To su isključivo ugovori o djelu, to su isključivo partijska zapošljavanja, isključivo nepotizam rođački i partijski u brojnim preduzećima u Glavnom gradu- zaključio je Ćulafić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLlKJJcK6Hz0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ćulafić: Simfonija u Skupštini Glavnog grada- Kakofonija duvačkog orkestra

Dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, privedeni su u Sud za prekršaje u Podgorici.
Nakon saslušanja dvojice privedenih, izjave će pred sudijom dati i &nbsp;Ivana Pajović ispred NVO Centar za građanska prava koji je sinoć podnio prijavu i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.
Podsjećamo, protiv dvojice muškaraca su sinoć predstavnici &nbsp;NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama đrtava masakara na Cetinju, podnijeli krivičnu prijavu cetinjskoj policiji.
Krivičnu prijavu podnijela je &nbsp;Ivana Pajović, u ime NVO Centar za građanska prava i građana koji su prisustvovali incidentu na Kruševom ždrijelu.
- Oko 19:20 časova ja i grupa građana uočili smo dva NN muška lica koja su se u jednom trenutku nalazila iza građanke Pejović Vesne, koja je inače ujedno i majka i baba žrtava tragedije koja se desila u mjestu Medovina. U jednom trenutku ova dva lica &nbsp;fotografišu jedan drugog dižući tri prsta prema okupljenim građanima što je aludiralo na sami čin provokacije, na podsticanje na sukob, nacionalnu netrpeljivost i mržnju i širenje govora mržnje samim tim činom- navodi se u prijavi.
Takođe, u prijavi su istakli da se grupa građana, kada je uočila provokaciju, uputila ka ovim NN licima zahtijevajući da obrišu fotografije i snimke koje su napravili.
- Razlog zbog kojeg je grupa građana tražila da se obrišu sporni snimci i fotografije jesto to kako isti ne bi završili u medijima i bili podsticaj na dalji govor mržnje, kao i omalovažavanje žrtava ubijenih u gore navedenim tragedijama. U jednom trenutku prilaze policijski službenici koji su se nalazili u neposrednoj blizini, izdvajaju ta dva NN lica i iste službenim vozilom dovode u prostorije policije Cetinje- navodi se dalje u prijavi.

Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela privedeni kod sudije za prekršaje u Podgorici

Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan danas će doći zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp;
Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodiće premijer Milojko Spajić.
 
Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaće mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.
 
Američku delegaciju predvodiće potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio.
Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Evharistijska proslava počeće danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime će papa Lav XIV svečano početi svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Danas inauguracija pape Lava XIV

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: poljska

Poljska: Danas prvi krug predsjedničkih izbora

Tusk: Ne mogu zamislim da neko od nas proslavlja danas na Crvenom trgu sa Putinom

Katovice: Poljski krajnje desni europarlamentarac obrisao cipele o EU zastavu, pa je zapalio

Tusk: Vremena su brutalna, pravimo armiju kakvu Poljska nije imala vjekovima

Milatović na Samitu Inicijative Tri mora u Poljskoj: Crna Gora od sjutra pridružena članica

Sikorski: Poljska će priznati palestinsku državu

Poljska: Petoro stradalo u požaru u ilegalnom hostelu

Poljska TV snima emisiju o Crnoj Gori: “Sviđa nam se vaša zemlja, način života i gostoljubivost”

Poljska diže vojne avione nakon jučerašnjeg ruskog napada na Ukrajinu

Politiko: Poljska se sprema za rat

Ćulafić: Simfonija u Skupštini Glavnog grada- Kakofonija duvačkog orkestra

Poljska: Danas prvi krug predsjedničkih izbora

Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela privedeni kod sudije za prekršaje u Podgorici

Danas inauguracija pape Lava XIV

PRATITE TVe UŽIVO