Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kojem je oduzet mandat jer je pravosnažno osuđen, istakao je danas u Banjoj Luci da ova politička partija neće izaći na izbore koje je raspisala Centralna izborna komisija BiH jer poštuje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.
- SNSD neće izaći na izbore jer poštuje zaključke najviše zakonodavne institucije Republike Srpske - rekao je Dodik na sjednici Glavnog odbora Republičke organizacije mladih SNSD-a.
Dodao je kako vjeruje da ni koalicioni partneri SNSD neće izaći na izbore.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske za 23. novembar 2025. godine.
Zaključcima Narodne skupštine od 22. avgusta, RS je odbacila mogućnost održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zatražila od svih organa vlasti RS-a i jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje u vezi sa njihovim sprovođenjem.
NSRS tada je usvojila odluku o raspisivanju referenduma povodom presude Suda Bosne i Hercegovine bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Dodiku, te odredila da će referendum biti održan 25. oktobra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik: SNSD neće izaći na izbore, vjerujem da neće ni koalicioni partneri

Kandidat desnice Karol Navrocki za nijansu je bio uspješniji od centrističkog kandidata Rafala Ščaskovskog u drugom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj. Prema podacima Državne izborne komisije, Navrocki je osvojio 50,89 odsto, dok je Ščaskovskom povjerenje dalo 49,11 odsto birača
Ovi rezultati predstavljaju dramatičan preokret u odnosu na prve izlazne ankete objavljene odmah nakon zatvaranja birališta sinoć u 21 čas. Tada je Ščaskovski bio u blagom vođstvu sa 50,3%, dok je Navrocki imao 49,7%. Margina greške bila je dva procentna poena.
- 'Na ivici žileta' – to će sad ući u poljski jezik kao fraza - rekao je Ščaskovski svojim pristalicama nakon objave izlaznih anketa.&nbsp;
Ipak, Navrocki tada nije priznao poraz, već je izrazio uvjerenje u pobjedu.&nbsp;
- Večeras ćemo pobijediti. Pobijedićemo i spasićemo Poljsku! Pobijedićemo, razlika je stvarno toliko mala &nbsp;rekao je Navrocki dok su okupljeni uzvikivali: „Karol Navrocki – predsjednik Poljske!”
Navrocki, kojeg podržavaju nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS), kao i administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, planira da Poljsku odvede u pravcu izraženijeg populizma i udaljavanja od evropskog političkog mejnstrima.
S druge strane, Ščaskovski je obećao saradnju sa vladom premijera Donalda Tuska, što bi omogućilo usvajanje zakona koji su trenutno blokirani od strane aktuelnog predsjednika Andžeja Dude, inače saveznika PiS-a.
Pobjeda Navrockog predstavlja ozbiljan udarac za Tuskovu vladu, koja će sada imati za protivnika predsjednika sklonog blokadi ključnih zakonodavnih inicijativa.
- Predsjedništvo Navrockog znači otvoreni sukob na vrhu između njega i Tuska. Biće veoma teško sprovoditi ključne reforme jer predsjednik ima pravo veta na većinu njih - ocjenjuje politička analitičarka Joanna Savicka iz varšavskog tink-tenka Polityka Insight.
Tokom kampanje, Navrocki se suočio sa nizom kontroverzi iz svoje prošlosti – uključujući optužbe da je, dok je radio kao obezbjeđenje u luksuznom hotelu, posredovao u dovođenju prostitutki za goste, da je učestvovao u navijačkim tučama, kao i da je pod sumnjivim okolnostima došao do stana od jedne penzionerke.
Konzervativni birači snažno su podržali Navrockog, zabrinuti zbog Ščaskovskog i njegove liberalne politike tokom mandata gradonačelnika Varšave, posebno kada je riječ o podršci pravima LGBTQ+ zajednice i njegovom distanciranju od uticajne hijerarhije Rimokatoličke crkve.
Tijesan ishod izbora još jednom je pokazao duboku političku podijeljenost u Poljskoj – između liberalnih gradova i konzervativnih manjih mjesta i sela, između pristalica EU i onih koji žele snažnu, nacionalno orijentisanu državu, kao i između liberalnih vrijednosti i onih koji zastupaju tradicionalizam i snažnu ulogu Crkve.
Te podjele nisu novost – već su se jasno pokazale 2020. godine, kada je Andžej Duda tijesno pobijedio Ščaskovskog sa 51% prema 49%.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkosturi-iz-ormara-navrockog-ne-ugrozavaju-njegovu-predsjednicku-kampanju-u-poljskoj&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fcentristicki-gradonacelnik-varsave-tijesno-pobijedio-u-prvom-krugu-predsjednickih-izbora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Nacionalista Navrocki pobijedio na predsjedničkim izborima u Poljskoj

U Poljskoj su jutros otvorena birališta na kojima skoro 29 miliona građana upisanih u birački spisak odlučuje ne samo ko će biti novi predsjednik države, već i o spoljnopolitičkom pravcu zemlje, birajući između liberalnog gradonačelnika Varšave Rafala Tšaskovskog i kandidata populističke desnice, istoričara Karola Navrockog.
Birališta će biti otvorena do 21 sat, dok je glasanje u dijaspori, uključujući i Sjedinjene Američke Države, gdje vlada veliko interesovanje, završeno juče.
U dijaspori se za glasanje prijavilo oko 750.000 birača, što je za oko 200.000 više nego u prvom krugu održanom 18. maja.
U prvom krugu izbora tijesnu većinu – manje od 1,5 odsto glasova – osvojila je liberalna, demokratska i proevropska opcija, koju predstavlja Tšaskovski.
Političari jutros pozivaju građane da masovno izađu na birališta, a tokom kampanje današnji izbori predstavljeni su kao odlučujući trenutak između evropskog puta i vladavine prava s jedne strane, te jačanja populizma i MAGA pokreta među pristalicama u Poljskoj s druge strane.
Pobjeda Tšaskovskog otvorila bi put za reforme koje je do sada blokirao predsjednik Andžej Duda iz opozicione stranke Pravo i pravda, posebno kada je riječ o demontaži autoritarnih elemenata koje su konzervativni nacionalisti unijeli u pravosuđe. Iako su izgubili izbore 2023. godine, zadržali su kontrolu nad institucijama poput Ustavnog i dijela Vrhovnog suda.
S druge strane, pobjeda Navrockog, kojeg su snažno podržali saradnici bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i mađarski premijer Viktor Orban – ali ne i lider radikalne desnice Slavomir Mencen – dovela bi Poljsku u političku blokadu. Vlada tada ne bi imala dovoljan broj poslanika da nadglasa predsjednički veto, čime bi sve ključne reforme bile zaustavljene.
Sve ankete pred drugi krug daju blagu prednost Tšaskovskom, ali u okviru statističke greške, pa je ishod neizvjestan. Čak ni rezultati izlaznih anketa neposredno nakon zatvaranja birališta možda neće biti dovoljni da se dobije jasan odgovor o pobjedniku.
Državna izborna komisija rezultate će saopštiti u ponedjeljak, ali ni tada ne mora biti kraj neizvjesnosti. Predsjednik Duda je već u prvom krugu, na jednom mitingu podrške Navrockom, nagovijestio mogućnost da kandidat koji izgubi – ako to bude Navrocki – ne prizna rezultate, tvrdeći da su falsifikovani.
Vijeće Vrhovnog suda koje po zakonu mora da potvrdi validnost izbora još uvijek je pod kontrolom opozicionih konzervativaca. S druge strane, ni premijer Donald Tusk ni institucije Evropske unije to veće ne priznaju, smatrajući da nije nezavisno.

Poljska bira predsjednika: Glavne opcije liberal i desničar

Tokom predsjedničke kampanje u Poljskoj, iz ormara Karola Navrockog ispalo je više od &nbsp;nekoliko kostura, ali sve bizarnije optužbe o njegovoj prošlosti ne utiču negativno na njegove šanse – naprotiv, desničarskom populisti mogle bi čak pomoći da pobijedi u neizvjesnoj trci u nedjelju.
Politička temperatura dostigla je tačku ključanja u završnici izborne trke. Premijer Donald Tusk, lider proevropske, umjerene desnice, optužio je opozicionu stranku Pravo i pravda (PiS) da podržava Navrockog, iako zna za njegove veze sa kriminalnim miljeom i prostitucijom. Sam Navrocki takođe sugeriše da je učestvovao u masovnim tučama huligana, naglašavajući svoju boksersku prošlost.
Optužbe su otišle korak dalje u odnosu na nadrealne priče koje su ga pratile ranije tokom kampanje. U martu se otkrilo da je gostovao u jednoj televizijskoj emisiji pod pseudonimom, sa zamućenim licem, kako bi reklamirao svoju knjigu o organizovanom kriminalu – i samog sebe hvalio.
Stvari su postale ozbiljnije ovog mjeseca, kada je otkriven način na koji je Navrocki došao do stana od starijeg muškarca u Gdanjsku, što je izazvalo političku kontroverzu. Ipak, optužbe o njegovim navodnim vezama s podzemljem – koje Navrocki oštro negira nazivajući ih medijskom fabrikacijom – dodatno su rasplamsale debatu o njegovoj podobnosti za najvišu državnu funkciju.
<h2>Polarizovana Poljska</h2>
Ključno pitanje je da li sve ovo uopšte ima uticaja u duboko podijeljenom poljskom društvu. Poput svog političkog saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, kojeg je sreo tokom kampanje, Navrocki vješto prebacuje optužbe na „liberalne laži i fantazije“.
Njegova kampanja pokazuje izdržljivost uprkos aferama, a prema agregiranim anketama Politica, izbori su mrtva trka – Navrocki zaostaje za samo jedan procentni poen za svojim rivalom, liberalnim gradonačelnikom Varšave, Rafalom Ščaskovskim.
Poljska, kao značajna članica EU i NATO-a, privlači veliku pažnju ovim izborima, koji će pokazati u kom pravcu zemlja ide. Pobjeda Ščaskovskog omogućila bi Tusku da Poljsku vrati u srce evropske politike, dok bi Navrocki kao predsjednik mogao ozbiljno zakočiti reformsku agendu aktuelne vlasti.
Navrocki sve češće povlači paralele između sebe i Trampa, braneći se od napada.&nbsp;
- Medijska kleveta nije uništila predsjednika Trampa. Neće ni Karola Navrockog - napisao je u srijedu na svom nalogu na mreži X. Osim što je sreo Trampa, Navrocki, kandidat kojeg podržava PiS, govorio je i na CPAC konferenciji MAGA pokreta u Poljskoj, održanoj u Jasionki na jugoistoku zemlje.
I baš kao i Tramp, Navrocki ima snažnu bazu glasača koju afere ne dotiču.
– U duboko polarizovanom društvu sve je moguće, i to je najprecizniji odgovor na pitanje zašto se sve ovo dešava – kaže politikološkinja sa Univerziteta u Žešovu, Ana Sjovjerska-Hmaj.
– Skandali su možda čak i pomogli Navrockom, jer je PiS odustao od narativa o njemu kao „građanskom kandidatu“ i jasno ga prigrlio kao partijskog čovjeka. To je učvrstilo i neodlučne glasače PiS-a da stanu uz njega – dodaje ona.
<h2>Tusk bez zadrške</h2>
Tusk ne bira riječi kada govori o Navrockom, optužujući lidera PiS-a Jaroslava Kačinjskog da je podržao potpuno neprihvatljivog kandidata.
– Znao si za sve, Jaroslave. Za veze s mafijom, za „sređivanje djevojaka“… za prevaru sa stanom i za druge afere koje su još skrivene. Cijela odgovornost za ovu katastrofu pada na tebe! – napisao je Tusk na mreži X.
Najozbiljnije optužbe dolaze iz svjedočenja koje je objavio portal Onet. Navrocki je, navodno, organizovao prostitutke u luksuznom hotelu na Baltičkom moru dok je tamo radio na obezbjeđenju. Poslanica iz Tuskove stranke, Agnješka Pomaska, koja predstavlja Gdanjsk, potvrdila je te navode na televiziji.
– Imam saznanja da su sve informacije iz Onetovog teksta jednostavno tačne – rekla je ona.
Navrocki kategorički negira optužbe, najavljuje tužbu protiv Oneta, i napada Tuska i Ščaskovskog.
– Danas je problem u Poljskoj politička prostitucija, koja želi da zemlju proda za strane pare… Medijski pomoćnici Tuska i Ščaskovskog neće nam oteti pobjedu! – poručio je na mreži X.
Kada je riječ o tvrdnjama da je učestvovao u masovnim tučama huligana, koje su brojale i do 140 učesnika, Navrocki to ne poriče – naprotiv, naglašava da je bio bokser i da su to bile „sportske i viteške borbe“.
<h2>Sigurnosna provjera i nova optužba</h2>
Dnevnik Gazeta Viborča objavio je i nove informacije – ovaj put o njegovoj bezbjednosnoj provjeri, koja mu je bila potrebna dok je bio direktor Instituta za nacionalno sjećanje, državne agencije koja se bavi zločinima nacističkog i komunističkog režima.
Prema tom izvještaju, kontraobavještajna agencija ABW prvobitno mu je dala negativnu ocjenu, ali je tadašnji šef ABW-a – danas savjetnik odlazećeg predsjednika Andžeja Dude – odluku preinačio.
Iz Navrockovog štaba nisu odgovorili na pitanja Politica o ovoj temi.
<h2>Napadi i na Ščaskovskog</h2>
Ni Rafal Ščaskovski nije ostao pošteđen. PiS ga je nedavno optužio da odbija test na droge jer, navodno, nešto skriva. Na to je u ponedjeljak odgovorio da je inznenađen što ga to pitaju.
- Jer je jasno da problem ima Karol Navrocki. Kada neko izazove saobraćajnu nesreću – prvo treba da pregleda sebe, a ne da traži da se drugi pregledaju – kazao je on.
PiS je takođe u srijedu tvrdio da bi Ščaskovski mogao biti umiješan u takozvani „otpadni skandal“ – aferu koja godinama potresa gradske vlasti Varšave. Nacionalno tužilaštvo Poljske saopštilo je da je 17 osoba optuženo za korupciju i lažne fakture u vezi sa iznajmljivanjem opreme za upravljanje otpadom. Ščaskovski, koji je gradonačelnik Varšave od 2018, godinama negira bilo kakvu ulogu i već je ranije tužio PiS-ov list zbog sličnih optužbi.
<h2>Tuskova marioneta?</h2>
Glavna strategija PiS-a jeste da Ščaskovskog prikaže kao Tuskovu marionetu. Aprilska anketa agencije Opinia24 pokazala je da 51% građana negativno ocjenjuje aktuelnu vladu, dok je zadovoljnih 39%.
Mjesečna mjerenja raspoloženja javnosti pokazuju da podrška vladi iznosi 34%, dok je 40% protiv.
– U završnici kampanje, Donald Tusk jasno stavlja do znanja da želi da u Predsjedničku palatu postavi svog poslušnika – rekao je u srijedu Andžej Šljivka, poslanik PiS-a i jedan od glavnih ljudi u Navrockovoj kampanji.
– Rafal Ščaskovski je Tuskov pion, i Tusk želi političara koji će mu biti potpuno podložan. Zato ne bira sredstva – poručio je.
Ana Sjovjerska-Hmaj upozorava da bi pregrijana atmosfera mogla imati ozbiljne posljedice.
– Rekla bih da smo već na ivici. Ovo vrlo lako može prerasti u nasilje. Nivo polarizacije i međusobne mržnje već se pretvara u stvarnu agresiju, i sve se jasnije vidi – zaključila je.

Kosturi iz ormara Navrockog ne ugrožavaju njegovu predsjedničku kampanju u Poljskoj

Liberalni gradonačelnik Varšave Rafał Tšaskovski tijesno je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj, održanom u nedjelju, ispred svog desničarskog rivala Karola Navrockog. Ova dvojica kandidata sada ulaze u neizvjesnu trku za drugi krug zakazan za 1. jun.
Tšaskovski, koji dolazi iz Građanske platforme (PO), stranke premijera Donalda Tuska, osvojio je 30,8 odsto glasova, dok je Navrocki, kojeg podržava populistička desničarska partija Pravo i pravda (PiS), dobio 29,1 odsto, prema izlaznoj anketi agencije Ipsos objavljenoj u nedjelju uveče nakon zatvaranja birališta.
Ove brojke nijesu zvanični rezultati, koji će početi da pristižu iz Državne izborne komisije Poljske tokom narednih sati.
Prednost Tšaskovskog bila je manja nego što su to najavljivale predizborne ankete, što Navrockom daje dodatni zamah pred drugi krug. Prema agregiranim podacima Politico-vog „poll of polls“, Tšaskovski je bio procijenjen na 31 odsto, a Navrocki na 26.
- Rekao sam vam prije osam mjeseci da će biti tijesno – i jeste tijesno. Ovaj rezultat pokazuje koliko moramo biti snažni i odlučni da bismo pobijedili na predsjedničkim izborima. Na završnoj smo dionici. Pobijedićemo! - poručio je Tšaskovski okupljenima na skupu svoje kampanje u nedjelju uveče.
Navrocki je zahvalio svojim pristalicama što su, kako je kazao, odoljeli „pritiscima propagande, laži i obmana, i nijesu poklekli pred moći državnih institucija Donalda Tuska“.
Gradonačelnik Varšave sada je pod pritiskom da proširi svoj doseg prema širem krugu birača, smatra Bartoš Ridlinski, politikolog sa Kardinalnog univerziteta Stefan Višinski u Varšavi.
- U narednim danima čuće se šarolike poruke upućene gotovo svim biračima koji nijesu glasali za Navrockog - ocijenio je Ridlinski.
Borba između Tšaskovskog i Navrockog vodiće se oko toga ko će uspjeti da pridobije glasače kandidata koji su otpali u prvom krugu. Tšaskovski će ciljati glasače centrističkih i ljevičarskih kandidata, dok će Navrocki pokušati da privuče pristalice ekstremno desnog Słavomira Mencena, koji je završio kao trećeplasirani sa 15,4 odsto.
- Želim da se obratim jednom od kandidata, Słavomiru Mencenu. Ovo je trenutak da spasimo Poljsku. Obojica želimo suverenu, jaku, bogatu i sigurnu Poljsku - rekao je Navrocki nakon zatvaranja birališta.
Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta i kandidat centra iz pokreta „Poljska 2050“, osvojio je 4,8 odsto glasova, dok je kandidatkinja Ljevice, Magdalena Bejat, osvojila 4,1 odsto. Obje stranke su dio vladajuće koalicije koju predvodi Tusk. Tokom kampanje pred prvi krug, obje su se suzdržale od napada na Tšaskovskog.
- Tšaskovski će vjerovatno poslati pomirljive poruke kandidatima poput Šimona Holovnije ili Magdalene Bejat - ocijenio je Ridlinski.
Ipak, upozorenje Tšaskovskom – i mogući signal šireg nezadovoljstva Tuskovom vlašću – stiglo je u vidu iznenađujuće dobrog rezultata Gržegoža Brauna, krajnje desničarskog i antisemitističkog kandidata, najpoznatijeg po tome što je vatrogasnim aparatom ugasio jevrejski menoru u poljskom parlamentu. On je zauzeo četvrto mjesto sa 6,2 odsto glasova.
Adrijan Zandberg, kandidat radikalno lijeve partije „Zajedno“, koja nije dio Tuskove koalicije, bio je peti sa 5,2 odsto.
Kada se sve sabere, kandidati koji se protive Tusku prošli su bolje od onih koji podržavaju njegovu vladu, što znači da Tšaskovskog očekuje težak uspon do eventualne pobjede 1. juna.
- Igra za sve tek počinje. Teška borba za svaki glas. Ove dvije sedmice odlučiće budućnost naše zemlje. Zato – nijedan korak nazad - poručio je Tusk na mreži X.

Centristički gradonačelnik Varšave tijesno pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora

Rumunija je izabrala centrističkog predsjednika, u iznenađujućem raspletu nakon napete kampanje tokom koje se činilo da će još jedan desničarski populista preuzeti vođstvo jedne velike evropske zemlje.
Iako je u prvom krugu izbora prije dvije sedmice bio ubjedljivo drugi, umjereni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, odnio je pobjedu sa značajnom razlikom od osam procentnih poena u odnosu na radikalnog protivkandidata Đorđa Simiona, koji je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak priznao poraz, iako je prethodno sebe proglasio pobjednikom.
Sa 99,8 odsto prebrojanih biračkih mjesta do 1:50 ujutru po lokalnom vremenu, Dan je osvojio 53,8 odsto glasova, dok je Simion dobio 46,2. Izlaznost je bila 65 odsto – najveća od 1996. godine.
- Izbori su stvar zajednice – a danas je pobijedila zajednica Rumuna koja želi duboku promjenu u zemlji. Ovo je trenutak nade - rekao je Dan.
„Ovo je vaša pobjeda“, poručio je Dan svojim oduševljenim pristalicama, od kojih su mnogi ostali ispred sjedišta kampanje do ranih jutarnjih sati, plešući na trotoaru.&nbsp;
- Ovo je pobjeda hiljada i hiljada ljudi koji su vodili kampanju [...] koji su vjerovali da Rumunija može krenuti pravim putem – poručio je novi predsjednik.
Kada su tokom večeri stigli prvi rezultati izlaznih anketa koje su najavljivale Danovu pobjedu, masa je eruptirala u uzvicima i aplauzima, skandirajući: „Nikušor! Nikušor!“
Dan (55), bivši matematičar i nezavisni kandidat, nosi akademski duh i odaje utisak skromnog čovjeka, što je potpuna suprotnost bombastičnom nacionalizmu njegovog 38-godišnjeg rivala Simiona iz tvrdo desničarske partije AUR, koji je otvoreno oponašao Donalda Trampa i zalagao se za obustavu pomoći Ukrajini.
Ipak, rano su se pojavili znaci da Simionova kampanja ne ide glatko.
Dok je glasanje još trajalo, Simion je počeo da dovodi u pitanje legitimnost izbora. U nedjelju uveče čak je proglasio pobjedu, uprkos jasnim pokazateljima iz izlaznih anketa i zvaničnim rezultatima koji mu nijesu išli u prilog.&nbsp;
- Ja sam novi predsjednik Rumunije - tvrdio je u objavi na društvenim mrežama.
Međutim, svega nekoliko sati kasnije, objavio je video na Fejsbuku u kojem čestita Danu i priznaje poraz.&nbsp;
- On je pobijedio. To je bila volja rumunskog naroda - rekao je Simion.
Poraz je bio gorak za Simiona, koji je posljednju sedmicu kampanje proveo više putujući po Evropi nego u svojoj zemlji. Nedavno je za „Politiko“ izjavio da mu izbori idu „kao po planu“ i predviđao „ubjedljivu pobjedu“.
U trenutku kada je konačno priznao poraz, Simion se zahvalio svojih preko pet miliona glasača i obećao da ih neće iznevjeriti.
- Bili smo sami protiv cijelog sistema, sami protiv svih. Ponosan sam na vas i nadam se da sam vas dostojanstveno predstavljao. Idemo do kraja, iako je gorak ukus poraza teško podnijeti - &nbsp;rekao je.
Na kasnoj konferenciji za medije, kada su novinari obavijestili Danu da je Simion priznao poraz, novi predsjednik je bio zatečen, ali i vidno olakšan. „Nisam to očekivao“, rekao je kroz osmijeh i pozvao pristalice Simiona da mu se pridruže u traženju jedinstva.
<h2>Borba za moć</h2>
Simionov pristup podsjetio je na odbijanje Donalda Trampa da prizna poraz na američkim izborima 2020. godine. U 22:30, članovima Simionove partije poslata je poruka upozorenja da, „ako se prevara nastavi, treba protestovati“, uz najavu „nacionalnog protesta“ za ponedjeljak ujutru „ako pokušaju da ukradu pobjedu rumunskog naroda“, prenijeli su rumunski mediji.
Ranije tog dana, Simion je tvrdio da se 1,8 miliona preminulih osoba nalazi u biračkim spiskovima, najavljujući da će njegova partija sprovesti sopstveno „paralelno“ brojanje glasova. Rumunska Stalna izborna komisija odbacila je te tvrdnje, navodeći da nije dobila nijedan konkretan dokaz o mrtvim biračima.
Simion je podijelio i objavu sa društvenih mreža u kojoj se tvrdi da se starijim pacijentima u bolnicama prijetilo izbacivanjem ako ne glasaju za Dana, a istakao je i poruku ruskog direktora aplikacije Telegram, u kojoj se navodi da je Francuska navodno tražila cenzuru „konzervativnih glasova“ u Rumuniji.
Na kraju, razlika u glasovima bila je prevelika i Simion je bio primoran da odustane od osporavanja rezultata. Njegovo priznanje poraza smirilo je tenzije i umanjilo bojazan od političke nestabilnosti.
Međutim, Dan je upozorio da problemi Rumunije — i razočaranje miliona ljudi koji su podržali Simiona — neće nestati nakon jedne pobjede.&nbsp;
- Društvena tenzija... mislim da će potrajati mjesecima, možda i godinama - rekao je.
Ovi izbori uslijedili su nakon ustavne krize koja je prošlog decembra potresla rumunsku demokratiju. Tada je Ustavni sud poništio prvi pokušaj raspisivanja predsjedničkih izbora, uz upozorenja na strano miješanje — sumnje su išle ka Rusiji.
Tadašnji favorit, ultranacionalista Kalin Đorđesku, bio je blizak Moskvi, skeptičan prema NATO-u i protiv pomoći Ukrajini. Sudska odluka izazvala je bijes širom zemlje, čak i među onima koji ga nisu podržavali.
Simion je podržao Đorđeskua — koji je pod istragom — i najavljivao da će ga imenovati za premijera ukoliko pobijedi.
Na kraju, većina Rumuna je odbacila Simiona, Đorđeskua i njihovu ultranacionalističku agendu.
Dan je najavio da će uskoro započeti razgovore sa četiri prozapadne stranke u rumunskom parlamentu, kao i sa predstavnicima manjinskih zajednica, kako bi formirao većinsku koaliciju. Predviđa da će pregovori trajati nekoliko sedmica.

Proevropski umjerenjak Nikušor Dan pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji

Danas su se u Poljskoj održali predsjedničlki izbori, a u drugi krug idu Rafal Tšaskovski iz Građanske inicijative Donalda Tuska, inače aktuelni gradonačelnik Varšave, kao i Karol Navrocki iz desničarske partije Pravo i pravda, istoričar i direktor Insituta narodnog pamćenja.
Prve izlazne ankete kažu da je Tšaskovski osvojio 30,8 odsto, a Navrocki 29,1.
Daleko iza su ostali drugi kandidati. Lider ultradesničarske Konfederacije Slavomir Mencen dobio je oko 15 odsto glasova.
Drugi krug izbora u Poljskoj biće održan prvog juna.

Poljska bira predsjednika: Prednost ima kandidat proevropski kandidat iz Tuskove koalicije

Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan u vođstvu je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birališta.
Centristički kandidat Dan osvojio je više od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek završenim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

U Poljskoj su jutros počeli izbori za predsjednika države, prvi krug, u kome 28,9 miliona registrovanih birača glasa da li će dati podršku Vladi premijera Donalda Tuska da obnovi nezavisnost pravosudja i medija, kazni korupciju prethodne vlasti i učvrsti evropska savezništva umjesto slijepog oslanjanja na SAD, ili će to zaustaviti novi predsjednik, ako izaberu konzervativnog predsjednika.
Na 32.143 birališta, od toga 511 u inostranstvu i pet na brodovima, Poljaci do 21 sat biraju danas između 13 kandidata, a ukoliko niko od njih ne osvoji preko 50 odsto glasova dva kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug za 14 dana.
Posljednje ankete raspoloženja birača predviđaju sigurni drugi krug jer se prednost favorita, omiljenog liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Tšaskovskog istopila sa početnih 10 do 12 procenata pred glavnim rivalom, direktorom Instituta pamćenja naroda Karolom Navrockim, kandidatom poljskih konzervativaca, iz aprila na sadašnjih svega pet do šest odsto.
U izbornu trku bi eventualno mogao da se umiješa i kandidat radikalnih nacionalista Slavomir Mencen koji igra otvoreno na kartu ksenofobije i antiukrajinskih raspoloženja, obećava potpunu zabranu abortusa a predstavlja se kao mlada dinamična snaga protiv establišmenta iz obije glavne stranke Građanske platforme premijera Donalda Tuska i konzervativnih nacionalista, Prava i Pravde bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog.
Pitanje bezbjednosti i odbrane od eventualnog napada ili hibridnog rata Rusije ovog puta nije tema kampanje, a poljski premijer Tusk učinio je mnogo da preotme konzervativcima i ekstremističkoj desnici narativ koji za političku dobit zloupotrebljava strahove Poljaka, kao što je odnos prema izbjeglicama i imigrantima, antiukrajinska raspoloženja i strah da će ukrajinske namirnice ugroziti poljsko selo.
Apelima na Poljake da glasaju u što većem broju obratili su se u završnici kampanje i premijer Donald Tusk i predsjednik Andžej Duda sa istim argumentom, da se ovog puta ne bira samo šef države, već sa ruskom agresijom u Ukrajini i vrhovni komandat oružanih snaga, ali prije svega pravac kojim će ići dalje Poljska.
Premijer apeluje da Poljaci kao i na parlamentarnim izborima 2023. godine podrže obnavljanje pravne države, što trenutno ide mučno, sve dok je na čelu Poljske predsjednik iz opozicije i stavlja veto na sve zakone, ili ih šalje Ustavnom sudu koji kontroliše prethodna vlast.
Predsjednik apeluje da Poljaci izaberu predsjednika koji će očuvati sve one reforme osam godina vlasti konzervativnih nacionalista Jaroslava Kačinjskog, zbog čijih je autoritarnih elemenata, institucija i medija stavljenih pod kontrolu vlasti i ugrožene nezavisnosti pravosuđa, Poljska godinama bila u sporu sa Evropskom unijom i bila su joj zamrznuta sredstva iz dijela fondova.
Navrocki obećava da će ako ga Poljaci izaberu zajedno sa istomišljenicima, poput madjarskog premijera Viktora Orbana ili rumunskih nacionalista po ugledu na Trampov pokret MAGA u SAD i metodama ove američke administracije, promijeniti Evropsku uniju pod parolom MEGA (Make Europe Great Again), učinimo Evropu ponovo velikom.
Stranka Pravo i Pravda uspjela je početkom maja da obezbijedi makar sliku svog kandidata sa Trampom u Bijeloj kući i širi priču da mu je Tramp rekao "pobijedićeš" a takodje i kurtoazno pozdravljanje od desetak sekundi sa američkim zvaničnicima na nekom prijemu, recimo sa šefom Stejt departmenta Markom Rubiom, prikazuje kao važne razgovore.
Prvu prognozu ishoda poljske televizije objaviće odmah nakon zatvaranja birališta a konačni rezultati trebalo bi da budu poznati u ponedjeljak.

Poljska: Danas prvi krug predsjedničkih izbora

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Ekvadoru najviše glasova osvojio je Danijel Noboa, saopštilo je Nacionalno izborno vijeće te zemlje.&nbsp;
- Pobjeda je ubjedljiva i istorijska - poručio je Noboa, dok je njegova protivkandidatkinja Luisa Gonzales izjavila da će tražiti ponovno brojanje glasova.&nbsp;
Nobou, nakon izborne pobjede, predstoji borba protiv narko-kartela.
Birači u Ekvadoru izabrali su 37-godišnjeg Danijela Nobou za predsjednika u drugom krugu izbora. Na vlasti je od novembra 2023. godine, kada je pobijedio na vanrednim izborima raspisanim nakon opoziva njegovog prethodnika Giljerma Lasa i raspuštanja parlamenta.
Noboa je pobijedio ljevičarku Gonzales sa oko 56 odsto osvojenih glasova, a svoju pobjedu opisao je kao istorijsku, jer je osvojio približno 10 odsto više glasova od rivalke.
Iako je u prvom krugu, održanom u februaru, imao 16.746 glasova više od Gonzales, istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga ukazivala su na to da oba kandidata imaju podjednake šanse za pobjedu.
Gonzales je poručila svojim simpatizerima da ne prihvata rezultate izbora i da će zahtijevati ponovno brojanje glasova, nazvavši ih &nbsp;"najgorom i najgrotesknijom izbornom prevarom u istoriji Ekvadora".
Uoči izbora, Vlada Ekvadora proglasila je vanredno stanje u trajanju od 60 dana u sedam od ukupno 24 provincije, kao i u prijestonici Kitu i zatvorima širom zemlje, kako bi suzbila nasilje povezano s trgovinom drogom.
Ubistva, krijumčarenje oružja, krađe goriva, iznude i drugi zločini koje izvode lokalne kriminalne grupe u naglom su porastu u posljednjih pet godina.
Ekonomija Ekvadora se istovremeno još oporavlja od posljedica pandemije kovida-19, dok nezaposlenost nastavlja da raste.

Danijel Noboa ponovo izabran za predsjednika Ekvadora

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: predsjednicki-izbori