Prijevremeni izbori za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) danas se ponavljaju na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.
Izbori se odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ponavljaju na pojedinim biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčkom.
Pravo glasa ima ukupno 84.474 birača, prenosi portal Radio Televizije Republike Srpske.
Ponovljeni izbori sprovode se na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni 23. novembra.
Kandidati za predsjednika RS su Siniša Karan iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, kao i Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas ponovljeni izbori za predsjednika RS

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Izborna komisija poništila prijevremene izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta

Najmanje 34 kandidata prijavila su se za učešće na predsjedničkim izborima u Peruu 2026. godine, saopštila je izborna komisija u srijedu, što je rekordni broj za zemlju koja je u posljednjih nekoliko godina obilježena političkom nestabilnošću.
Kandidati za izbore 12. aprila uključuju komičara, bivšeg fudbalera i Keiko Fujimori, kćerku pokojnog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, koja planira kandidaturu četvrti put.
Na listi prijavljenih kandidata nalazi se i bivši desničarski gradonačelnik Lime, Rafael Lopez Aliaga, poznat kao "Porky" zbog sličnosti sa poznatim crtanim likom.
Konzervativna Fujimori ponovo će pokušati nakon kandidatura 2011. godine, 2016. i 2021. godine, kada ju je pobijedio ljevičar Pedro Kastiljo, koji je opozvan i uhapšen krajem 2022. godine.
Ostali kandidati uključuju Vladimira Serona, bjegunca od pravde i lidera marksističke partije Peru Libre koja je dovela Kastilja na vlast, popularnog komičara i imitatora bivših predsjednika Karlosa Alvareza, bivšeg golmana Džordža Forsita i Marija Vizkaru, brata zatvorenog bivšeg predsjednika Martina Vizkare.
S obzirom na visok nivo nepovjerenja u tradicionalne partije i političare, Ipsos Peru istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle nedjelje pokazalo je da skoro polovina Peruanaca (48 odsto) ne zna za koga da glasa, da će poništiti svoj glas ili da nemaju omiljenog kandidata.
Stoga je vjerovatno da neće biti apsolutnog pobjednika u prvom krugu izbora i da će izbori otići u drugi krug 7. juna, prema mišljenju analitičara.

1250x600

1084x550

Južnoamerička zemlja ruši rekorde: Čak 34 osobe se prijavile kao kandidati za predsjednika Perua

Hoze Antonio Kast pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Čileu, usred zabrinutosti birača zbog porasta kriminala i migracija čime je zemlja doživjela najveći desničarski zaokret od kraja vojne diktature 1990-ih godina, prenijela je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Kast je obezbijedio ubjedljivih 58 odsto glasova u drugom krugu dok je njegova protivnica, ljevičarska kandidatkinja vlasti Žanet Hara osvojila 42 odsto glasova.
Tokom svoje višedecenijske političke karijere, Kast je bio dosljedni tvrdokorni desničar. Predložio je izgradnju graničnih zidova, raspoređivanje vojske u područja sa visokim kriminalom i deportaciju svih migranata koji se ilegalno nalaze u zemlji.
Kast je u prvom govoru u sjedištu Republikanske stranke poslije izborne pobjede obećao "prave promjene".
- Bez bezbjednosti nema mira. Bez mira nema demokratije, a bez demokratije nema slobode, a Čile će se vratiti oslobođen od kriminala, anksioznosti i straha - rekao je Kast.
Međutim, on je ukazao na nezgodan put koji je pred njim, rekavši da "nema magičnih rješenja" i da će promjene zahtijevati istrajnost i vrijeme.
Njegova pobjeda označava najnoviju pobjedu za oživljenu desnicu u Latinskoj Americi, poslije Danijela Noboa iz Ekvadora, Najiba Bukele iz El Salvadora i Havijera Mileia iz Argentine koji su došli na vlast prije Kasta. U oktobru, izbor centriste Rodriga Pasa okončao je gotovo dvije decenije socijalističke vladavine u Boliviji.
Kast je bio tri puta kandidat na predsjedničkim izborima, a na prethodnim 2021. godine izgubio je od ljevičarskog predsjednika Gabrijela Borića.
Iako mnogi Čileanci smatraju da je Kast previše ekstreman, on je ipak privukao birače koji su sve više zabrinuti zbog kriminala i imigracije.

Hoze Antonio Kast novi predsjednik Čilea

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija "ušla u izbornu godinu" i da je samo pitanje da li će uz parlamentarne biti održani i predsjednički izbori.
- Ušli smo u izbornu godinu, najkasnije u roku od godinu dana imaćemo izbore- &nbsp;rekao je Vučić novinarima u selu Tolić kod Mionice.
Kazao je i da sada ostaje da se pripreme izbori i da se vidi ko će na njima učestvovati, koliko lista i koji kandidati.
On je još jednom rekao da je Srpska napredna stranka (SNS) uspjela da pobijedi na lokalnim izborima u Sečnju, Mionici i Negotinu "uprkos godinu dana terora i nemogućih uslova" za koje je optužio predstavnike opozicije.
- Ja nikada nijesam zadovoljan (rezultatima izbora) i uvijek tražim više. A njima (opoziciji) je sve lako. Dovešće batinaše i veterane, tući će ljude po kafanama... Šta oni drugo rade - ništa! I uvijek su moralni pobjednici. Samo vi tako pobjeđujte a mi ćemo ovako- rekao je Vučić.
Vučić je rekao i da, uprkos pobjedi na izborima, SNS mora detaljno da analizira gdje je moglo i više da se uradi i šta treba da se postigne da bi se popravili rezultati.
- Moraćemo da radimo velike i značajne promjene- rekao je Vučić.

Vučić: Parlamentarni, a možda i predsjednički izbori u roku od godinu dana

Sudija iz Džordžije trajno je danas prekinuo vođenje postupka protiv predsjednika SAD Donalda Trampa i još nekoliko ljudi koji se odnosio na njihovo miješanje u džordžijske izborne rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, a to je učinio nakon što je tužilac, koji je preuzeo slučaj, saopštio da neće nastaviti sa krivičnim gonjenjem.
Time je propao posljednji pokušaj da se Tramp na sudovima kazni za pokušaj da svoj izborni poraz 2020. godine od Džozefa Bajdena naknadno pretvori u pobjedu.
Slučaj je postao poznat po tome što je Fani Vilis, tužiteljka okruga Fulton u saveznoj državi Džordžija, skinuta sa ovog slučaja zbog ljubavne veze sa specijalnim tužiocem kojeg je izabrala da vodi slučaj.
Sudija Skot Makafi u cjelosti je odbacio slučaj, odlukom koja je ima samo jedan pasus, a nakon što ga je izvršni direktor Tužilačkog savjeta Džordžije Pit Skandalakis obavijestio da neće nastaviti krivično gonjenje.
Skandalakis je preuzeo je slučaj prošlog mjeseca pošto je u septembru propao pokušaj Fani Vilis da se pred Vrhovnim sudom Džordžije izbori za povratak na čelo istrage, i nakon što on nije uspio da nađe nikog ko bi preuzeo slučaj protiv Trampa i saoptuženih.
Tramp se u januaru vratio u Bijelu kuću. Tada je specijalni tužilac Ministarstva pravde Džek Smit odustao od savezne optužnice protiv Trampa koja ga je teretila za kovanje zavjere sa ciljem preokretanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. godine, ali i za držanje povjerljivih dokumenata u svojoj kući na Floridi. Smit se pozvao na dugogodišnju politiku Ministarstva da se protiv aktivnog predsjednika ne podižu optužnice.
U dopisu džordžijskom sudu, Skandalakis je ocijenio da je slučaj koji je vodio Smit „najjači i za krivično gonjenje najpodobniji protiv onih koji su pokušali da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine i spriječe sertifikaciju (elektorskih) glasova (na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, 6. januara 2021. godine, kada je masa Trampovih lojalista upala na Kapitol)“.
Skandalakis je napisao da je optužnica iz Džordžije u slučaju koji je vodila Fani Vilis „bila začeta u Vašingtonu, ne u državi Džordžija“, pa je „federalna vlada adekvatno mjesto za ovo krivično gonjenje, a ne država Džordžija“.
Ovaj direktor nestranačkog tužilačkog udruženja se požalio i na to da je tek nedavno dobio svu dokumentaciju iz slučaja – 101 kutiju i osam gigabajta materijala na hard disku, i da nije imao vremena da sve to prouči, što je po njegovim riječima bilo u javnom „legitimnom interesu za rezultat“ pokrenutog postupka.
Fani Vilis je slučaj protiv Trampa i saoptuženih vodila preko džordžijskog zakona o zabrani reketiranja.
Trampova odbrana je tražila njeno skidanje sa slučaja nakon što je otkriveno da je u januaru 2024. godine bila u ljubavnoj vezi sa Nejtanom Vejdom, specijalnim tužiocem kojeg je lično odabrala da vodi slučaj. Prema navodima Trampovih advokata, oni su bili u sukobu interesa.
Vejd i Vilis su izvedeni pred sud da svedoče o detaljima veze i rekli da se njihova veza okončala prije pokretanja postupka.
Sudija je ukorio Vilis, ali je nije diskvalifikovao. Vejd je podnio ostavku, a Vilis je skinuta sa slučaja u decembru 2024. godine odlukom Apelacionog suda Džordžije, jer se „čini da se ponašala neprikladno“.
Vrhovni sud Džordžije odbio je da se bavi njenim slučajem, odbacivši žalbu koju je podnijela.

Trajno obustavljen posljednji sudski postupak protiv Trampa zbog miješanja u izbore 2020.

Profesor na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani dr Faris Kočan nije očekivao tako nisku izlasnost na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska i smatra da rezultat ne treba posmatrati isključivo kao pobjedu vlasti, već kao snažan signal promjena.
Prema rezultatima Centralne izborne komisije BiH kandidat vladajućeg SNSD-a Siniša Karan dobio 200.116 glasova ili 50,89 odsto, a kandidat opozicionog SDS-a Branko Blanuša 188.010 glasova ili 47,81 odsto.
To su podaci po nepotpunim rezultatima - sa 92,79 obrađenih biračkih mjesta. CIK je saopštila da je na izbore izašlo 35,78 odsto ukupnog broja građana s pravom glasa.
<h2>Dodikov narativ potrošen</h2>
- Očekivao sam veću izlaznost i nijesam mislio da će Karan i Blanuša biti ovako blizu. To je prvi važan signal da se u Republici Srpskoj nešto mijenja. Izlaznost od jedva trećine upisanih birača govori da veliki dio građana više ne reaguje na stare narative. Sve preko 50 odsto izlaznosti obično znači snažnu mobilizaciju. Juče toga nije bilo. Pola entiteta nije uopšte doživjelo izbore kao važan događaj. To je ozbiljan udarac za Dodika, jer mobilizacijski narativ o "borbi za Republiku Srpsku" više ne funkcioniše kao ranije - rekao je Kočan u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M.
Kočan smatra da je najvažnija poruka izbora to da Milorad Dodik više nije "jedina politička vertikala" u Republici Srpskoj i smatra da će naredni izbori 2026. godine biti „mnogo važniji od ovih“.
- Ovo je bila generalna proba. Opozicija sada ima realne šanse da vjeruje da može pobijediti, ali samo ako se ujedini. Ako ostanu četiri zasebne kolone, SNSD će opet imati prednost. Ali ako se udruže oko jasnog cilja i kandidata, Dodik više nema neograničenu snagu kao nekada jer je ovo pirava pobjeda SNSD-a. U februaru, poslije prvostepene presude Dodiku, atmosfera je bila nabijena. Mediji puni analiza o tome da li će biti sukoba, hoće li eskalirati tenzije. Dodik je tada uspio da koristi polarizaciju. Poslije drugostepene presude narativ se raspao. On je lično ušao u Sud Bosne i Hercegovine. Time je faktički priznao presudu. Ljudi su rekli: aha, ovo nije borba za Republiku Srpsku, ovo je njegova privatna pravna bitka - ističe on.
<h2>Opoziciju dijeli ego lidera a ne ideologija</h2>
Gost DRV kaže da je važno razumjeti da političke razlike unutar opozicije nisu ideološke, već da je glavni problem njihov ego.
- Ko će biti glavni? Ko će biti kandidat? Ko će biti šef zajedničke kolone? To je jedina stvar koja ih dijeli - navodi Kočan.
On je dodao da odnosi s Beogradom ozbiljno utiču na opozicionu dinamiku.
- Vidimo da Beograd povremeno gura Draška Stanivukovića, pa ga onda povuče. Dodik i Vučić imaju svoju dinamiku — čas su zajedno, čas se distanciraju. To sve utiče na percepciju opozicije unutar RS. Oni ne vjeruju da mogu držati sve konce kao Dodik. I tu je ključ naredne godine. Hoće li uspjeti probiti vlastiti strah i prestati kalkulisati - smatra Kočan.
<h2>Vlastodršci ne mogu ni lijevo ni desno</h2>
Govoreći o ruskom faktoru u BiH, Kočan naglašava da je Moskva i dalje bitan igrač, ali da se njen uticaj posmatra kroz širi kontekst – i u Federaciji i u državi u cjelini. Smatra da se Bosna i Hercegovina, ali i širi Zapadni Balkan, nalaze pod povećanim međunarodnim nadzorom, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu.
- I Milorad Dodik i Aleksandar Vučić danas imaju više ograničenja nego ranije. Vučić ide u Moskvu, ali odmah zatim ponavlja da je strateški cilj Srbije ulazak u EU. On dobro razumije da ga Brisel posmatra. I vidjeli smo da je dobio po prstima — kako kroz glasanje u UN-u, tako i kroz neke izjave koje je davao u vezi s Ukrajinom - kaže Kočan.
Na pitanje kako vidi Crnu Goru pod vlašću političkih subjekata koji su bili protiv njenog državnog suvereniteta i protiv njenog članstva u NATO, te kako komentariše da uprkos tome Brisel šalje poruke podrške Podgorici, Kočan odgovara da to radi neiskreno.&nbsp;
- Kontekst je postavila prošla vlast, i aktuelni vlastodršci su limitirani unutar toga, ne mogu ni lijevo ni desno. Sada je samo pitanje ko će ugurati Crnu Goru unutar EU. Ponavljam Brisel to radi neiskreno i imaju taj kontekst da Crnu Goru treba uvesti do 2028. godine u EU i to će napraviti sa bilo kim - kaže Kočan, uz opasku da se, što se tiče vanjske politike u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, važi pravilo: i poslije Dodika - Dodik, poslije Đukanovića - Đukanović.

Kočan: Rezultati izbora u RS snažan signal promjena, Brisel neiskren prema Crnoj Gori

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović obratio se javnosti nakon što je SNSD proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska, navodeći da "ne prihvataju rezultate koje je saopštila ta stranka".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsnsd-proglasio-pobjedu-karana-blanusa-ubjedljivo-prvi-u-banjaluci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Rezultati koje imamo su zaista fantastični. Pratili smo konferenciju za medije suprotnog tabora, mi ne prihvatamo njihovu pobjedu jer izborni rezultati govore nešto sasvim drugo. Cifre koje su oni iznijeli nisu ni približno istinite - kazao je Radulović.
On naglašava da je razlika između kandidata vrlo mala i da je riječ o nekoliko stotina glasova, ali u korist Branka Blanuše.
- Bilo bi neozbiljno na osnovu takvih rezultata proglasiti pobjedu, treba sačekati i rezultate mobilnih timova, kao i glasove iz inostranstva - kazao je, naglašavajući da su svi "imali priliku vidjeti tužne izraze lica onih u suprotnom taboru".
Poručio je da se ovi izbori ne završavaju večeras zbog toga što se u RS-u ponovo desila izborna krađa, i to posebno u tri grada, te zbog toga traže djelimično ponavljanje izbora.
- Podaci sa terena, na osnovu svih obrađenih biračkih mjesta, govore da se u RS-u ponovo desila velika krađa izborne volje stanovništva i taj pokušaj smo vidjeli već... Tražimo ponavljanje izbornog procesa u nekoliko gradova, a riječ je o Doboju, Laktašima i Zvorniku - kazao je Radulović.

Predsjednički izbori u bh. entitetu RS: SDS ne prihvata SNSD-ove rezultate, traže ponavljanje izbora u tri grada

Centralna izborna komisija BiH saopštila je preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska. Na osnovu tih rezultata novi predsjednik RS-a je Siniša Karan iz SNSD-a.
Siniša Karan (SNSD) je osvojio 216 hiljada glasova ili 50,89 odsto, a Branko Blanuša (SDS) je osvojio 188 hiljada ili 47,8 odsto glasova.
Ranije večeras i izborni štab SNSD-a u Banjoj Luci, na čelu sa šefom stranke Miloradom Dodikom, proglasio je Karana za pobjednika.
- Na današnjim izborima pobijedio je nas kandidat za 9.984 glasa zasad. Hvala svima koju si omogućili da ovaj dan bude korektan - rekao je Dodik medijima.
U bh. entitetu Republika Srpska u 19 sati je zatvoreno 2.211 biračkih mjesta na vanrednim predsjedničkim izborima, na kojima su pravo glasa imala 1.264.364 birača.
Dodik je kazao da bi na kraju razlika trebalo da bude oko 12.000 glasova, te da je izlaznost bila svega 37 odsto.
- Opozicija je uspjela da izvuče sve svoje ljude na izbore, mi nismo zbog bunta građana, &nbsp;prije svega naših ljudi - kazao je Dodik.
Ranije, oko 21:30 sati, SNSD je proglasio pobjedu na osnovu 92,93 odsto obrađenog izbornog materijala.
- Obrađeno je 93 posto biračkih mjesta. Prednost Siniše Karana je oko 6.500 glasova - naveli su iz SNSD-a.
Istovremeno, iz SDS su izjavili kako je Branko Blanuša pobijedio u Banjaluci.
- Sa trenutno preko 13.000 razlike u glasovima, prof. dr Branko Blanuša izborio dominantnu pobedu u Banjaluci - objavio je Draško Stanivuković koji je poručio kako su ovim pokazali "da njihov grad ostaje bastion opozicione borbe, najjači pokretač promjena i neosvojiva tvrđava za SNSD!"
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.4956%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdraskostanivukovicbl%2Fposts%2F1415998019889407%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Biografija</h2>
Karan je imao široku podršku koalicionih partnera koji sa njegovom strankom čine vlast u RS-u, a u fotelji predsjednika biće do Opštih izbora koji će biti održani u oktobru iduće godine.
Karan je predizbornu kampanju proveo u sjenci stranačkog šefa Milorada Dodika koji je bio prva zvijezda svake tribine.
U svojim izjavama nije krio da će "narodski predsjednik i dalje biti Milorad Dodik", a da će on samo nastaviti njegovu politiku. Drugim riječima, Karan će biti daljinski u Dodikovim rukama.
Siniša Karan je godinama član uskog kruga grupe Milorada Dodika koji je morao napustiti funkciju entitetskog predsjednika nakon što je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti.
Karan godinama obavlja različite funkcije u vladajućim strukturama, a trenutno je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS-a.
Bio je pod američkim sankcijama jer je činio "udarnu grupu secesionista" Milorada Dodika, ali one su mu nedavno ukinute.
Bio je na čelu grupe koja je sprovela neustavni referendum o Danu RS-a, a bio je i na čelu MUP-a dok su za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem bile raspisane centralne potjernice.
Iza Karana je veoma interesantna biografija koja pokazuje da je decenijama profesionalno vezan za policiju i obavještajne strukture. Kao takav, danas je prilično samozatajan, ali u pozadini radi na procesima važnim za vladajuće strukture. Radio je od Kupresa, preko Sarajeva do Banje Luke.
Od 1985. godine do 2008. godine radio je u organima unutrašnjih poslova na radnim poslovima i zadacima komandira stanice policije Kupres, sekretara SUP-a Kupres, načelnika Odjeljenja kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnika Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a Republike Srpske, Načelnika krivičnih istraga SIPA-e i načelnika Finansijsko obavještajnog odjeljenja SIPA-e.
Od 2008. godine bio je zaposlen u Službi predsjednika Republike Srpske gdje je obavljao poslove savjetnika predsjednika, a od 2009. do 2019. godine, obavljao poslove Generalnog sekretara predsjednika. Od januara 2019. godine obavljao je poslove generalnog sekretara Vlade RS-a.
Od januara 2019. godine do 23. decembra 2022. godine obavljao je dužnost generalnog sekretara Vlade Republike Srpske, nakon čega je preuzeo funkciju ministra unutrašnjih poslova, koju je obavljao do septembra 2025. godine.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, danas je na izborima za predjsednika RS glasalo 443.472 birača, što je 35,78 odsto. Za poređenje, na Opštim izborima 2022. godine u RS glasalo je oko 53 odsto birača.

Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije BiH: Siniša Karan novi predsjednik RS

Bivši sam predsjednik i budući predsjednik čim bude prilike da se ponovo kandidujem, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
“Ne povlačim se, jer bi to značilo priznanje međunarodnog intervencionizma i gubitak uticaja naše stranke. Moja partija dobija izbore, dobiće i ove, dobiće sljedeće”, rekao je Dodik.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o prestanku mandata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Ova odluka CIK-a uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu protiv Dodika kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Dodik je komentarisao pitanje sankcija i međunarodnog pritiska, te rekao da skidanje sankcija je dokaz da su prethodne bile politički motivisane.
“Podržali smo ekipu predsjednika Trampa i gradili prijateljstva sa ljudima koji su prethodno bili u opoziciji, i to nam je omogućilo da bolje razumijemo vrijeme i događaje koji dolaze”, rekao je Dodik i dodao:
“Bio sam u Moskvi kada su SAD skinule sankcije, proslavili smo u restoranu uz srpsku muziku”.
Dodik je istakao da se ne povlači sa političke scene, uprkos pritiscima i pokušajima da mu se ograniči djelovanje.
“Ne, naravno, nigdje se ne povlačim. Ako bih se povukao, morao bih da priznam da je pobijedio Šmit, međunarodni intervenizam koji je tamo veoma prisutan, i da su muslimani u Bosni i Hercegovini pobijedili. To su veliki izazovi”, rekao je Dodik, prenosi Euronews.
Dodao je da Šmit donese odluku, a muslimani u Sarajevu to uzmu kao zakon, izaberu tužioca i sudija iz svog ambijenta koji me tuže i koji me presuđuju.
“I sad ja treba da se s njime pomirim. Neću i nisam se pomirio”, zaključio je Dodik.

Dodik: Bivši sam predsjednik, ali i budući čim bude prilike da se kandidujem

Norma koja se odnosi na roditeljsko odsustvo biće dodatno razmatrana kroz pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i socijalnim partnerima, kazali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i poručili da ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja.
&nbsp;Predloženim izmjenama Zakona o radu predviđeno je roditeljsko odsustvo u trajanju od 365 dana, uz obavezu da po 60 dana bude neprenosivo za oba roditelja.
&nbsp;Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da je resorna ministarka Naida Nišić, gostujući jutros na Televiziji Vijesti, najavila da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključijući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa EK i socijalnim partnerima.
&nbsp;- Komunikacija sa EK ide u smjeru da se 60 dana neprenosivog odsustva, koje proizilazi iz obaveze usklađivanja sa EU Direktivom, ne oduzima od postojećih 365 dana, već da se tom trajanju doda kao obavezni dio- pojasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su naglasili da nema razloga za paniku.
&nbsp;- Ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju majke ili očevi- poručili su iz resora kojim rukovodi Nišić.

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

Klimatske promjene jedan su od najznačajnijih izazova savremenog društva, a uloga parlamenata od presudnog je značaja u kreiranju odgovornog i dugoročno održivog odgovora na te izazove, poručeno je na Regionalnom seminaru koji je danas održan u Skupštini Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je otvarajući seminar, koji je organizovan u saradnji sa Interparlamentarnom unijom i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poručio da klimatske promjene danas više nijesu pitanje budućnosti, već izazov sadašnjosti koji zahtijeva odgovornost, saradnju i zajedničko djelovanje svih aktera društva.
&nbsp;On je istakao da upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u oblikovanju odgovornih i održivih politika, u izgradnji povjerenja građana/ki, kao i u obezbjeđivanju demokratskog nadzora nad sprovođenjem preuzetih obaveza u oblasti zaštite životne sredine.
&nbsp;Mandić je, kako je saopšteno iz parlamenta, naglasio da je uvjeren da će građani/ke Crne Gore, u susret skorom članstvu u Evropskoj uniji (EU), usvajati pozitivne prakse, vrijednosti i odgovoran odnos prema prirodi, čime će dodatno potvrditi opredijeljenost države ka evropskim standardima i njen identitet ekološke države.
&nbsp;Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, istakao je da klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov i zajedničku odgovornost parlamenata regiona, naglašavajući značaj međunarodnog partnerstva i solidarnog djelovanja zasnovanog na znanju i razmjeni iskustava.
&nbsp;Ukazujući na činjenicu da se Zapadni Balkan već suočava sa ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući suše, poplave, pritiske na poljoprivredu, vodne resurse, infrastrukturu i javno zdravlja, Đurović je poručio da klimatske promjene više nijesu pitanje budućnosti, već realnost sadašnjosti.
&nbsp;On je naglasio da su parlamenti, kao nosioci zakonodavne funkcije i demokratskog nadzora, ključni akteri u kreiranju ambicioznih i pravednih politika koje istovremeno štite životnu sredinu i jačaju otpornost društva.
&nbsp;Đurović je ocijenio da seminar predstavlja važnu priliku za unapređenje parlamentarne akcije i komunikacije sa građanima/kama, ističući da bez njihove podrške nema uspješne klimatske politike.
&nbsp;Govoreći o zelenoj tranziciji, Đurović je naglasio da ona, pored izazova, predstavlja i značajnu razvojnu šansu za region, kroz usklađivanje sa evropskim i globalnim klimatskim okvirima, podsticanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje regionalne saradnje.
&nbsp;Generalni sekretar Interparlamentarne unije, Martin Čungong je, obraćajući se učesnicima putem online platforme, ukazao na značaj pravovremene i odlučne klimatske akcije za održivi razvoj i dugoročnu stabilnost regiona.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kretanje ka niskokarbonskim, klimatski otpornim ekonomijama može podstaći inovacije, privući investicije, otvoriti nova radna mjesta i unaprijediti energetsku bezbjednost, uz istovremeno poboljšanje stanja životne sredine.
&nbsp;- Za Zapadni Balkan, ova tranzicija može podstaći ekonomske prilike i ojačati regionalnu konkurentnost- poručio je Čungong.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru složenih zahtjeva Poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13.
&nbsp;Ona je naglasila da je u ovom trenutku prioritet dosljedno i efikasno sprovođenje tih ciljeva.
&nbsp;- Parlament ima ključnu ulogu u pretvaranju preuzetih obaveza u zakone, budžete i mehanizme nadzora koji podstiču upotrebu čiste energije, dostojanstven rad i smanjenje nejednakosti- rekla je Paniklova.
&nbsp;Ona je poručila da UNDP podržava te napore jačanjem transparentnosti i mobilizacijom finansija za klimatski i održivi razvoj, kako bi se obezbijedila inkluzivna i otporna zelena tranzicija koja donosi opipljive koristi i dugoročan prosperitet građanima i građankama Crne Gore.
&nbsp;Regionalni seminar okupio je delegacije parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnike/ce UNDP-a, Interparlamentarne unije, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' na Televiziji E od 19 sati.
Gošća večerašnje emisije je Eleonora Nicla Moiraghi, advokatica.
Tema emisije: Kako i zašto SDT štiti šefa SPO?
Bavićemo se i sljedećim temama:
Poštuje li se prezumpcija nevinosti u Crnoj Gori? 
Koje su poruke sa protesta penzionera? 
Budimpešta će blokirati nove sankcije EU protiv Rusije 
Amerikance pogodila najjača sniježna oluja u posljednjih 159 godina

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu, javlja danas poljski javni tv servis TVP.info.
Po saznanjima vlasti u Viljnusu, taj muškarac je od februara 2023. godine nelegalno prikupljao za Kinu informacije na teritoriji Litvanije.
Tužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana.
Poljsko Tužilaštvo je danas saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe.
Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija.
Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora.
Poljski analitičari podsećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa.
Potom su prikupljanje informacija za Rusiju o kritičnoj civilnoj i vojnoj infrastrukturi i sabotaže preuzeli civili iz raznih zemalja, čak i Južne Amerike, vrbovani i plaćani za "jednokratnu upotrebu".

Tag: predsjednicki-izbori