Poljska izglasala blaže zakone o abortusu
Poljski parlament usvojio je dva zakona kojima se ublažavaju jedni od najstrožih propisa o abortusu u Evropi.
Poslanici su tijesnom većinom podržali djelimičnu dekriminalizaciju abortusa i ponovno omogućavanje prekida trudnoće u slučaju teških malformacija ploda. Ipak, promjene još nijesu stupile na snagu, a očekuje se da će konzervativni predsjednik Karol Navrocki pokušati da ih zaustavi vetom.
Prvi zakon, koji su predložili poslanici vladajuće koalicije premijera Donalda Tuska, predviđa izmjene Krivičnog zakonika kojima bi se djelimično ukinula krivična odgovornost za abortus i pružanje pomoći ženi pri prekidu trudnoće.
Za zakon je u utorak veče glasalo 217 poslanika, protiv su bila 213, dok je troje bilo uzdržano.
Među protivnicima zakona bio je i potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Vladislav Košinjak-Kamiš, iz Poljske narodne stranke (PSL), konzervativnijeg partnera u vladajućoj koaliciji.
Drugim zakonom ponovo bi se omogućio abortus u slučaju teških malformacija ploda.
Za taj predlog glasala su 233 poslanika, protiv su bila 203, dok je jedan bio uzdržan.
Time bi se ublažile posljedice odluke poljskog Ustavnog suda iz 2020. godine, kojom je ukinuta mogućnost zakonitog abortusa u slučaju teških oštećenja ili neizlječive bolesti ploda.
Ta odluka izazvala je višemjesečne masovne proteste širom Poljske.
Poljska ima jedan od najstrožih zakona o abortusu u Evropi
Prema važećem zakonodavstvu, prekid trudnoće u Poljskoj dozvoljen je samo ako je trudnoća posljedica silovanja ili incesta, odnosno ako su ugroženi život ili zdravlje trudnice.
Prije odluke Ustavnog suda iz 2020. godine, abortus je bio dozvoljen i u slučaju teških malformacija ploda.
Zabrana je izazvala veliko nezadovoljstvo dijela javnosti, a hiljade ljudi protestovale su u Varšavi i drugim poljskim gradovima.
Ublažavanje ograničenja bilo je jedno od važnih predizbornih obećanja Donalda Tuska, čija je proevropska koalicija preuzela vlast krajem 2023. godine.
Međutim, razlike među strankama vladajuće koalicije godinama su otežavale postizanje dogovora.
Predsjednik bi mogao da zaustavi zakone vetom
Uprkos glasanju u parlamentu, još nije izvjesno da li će novi propisi stupiti na snagu.
Nakon usvajanja u Sejmu, donjem domu poljskog parlamenta, zakoni moraju proći dalju zakonodavnu proceduru, uključujući razmatranje u Senatu i postupanje predsjednika države.
Očekuje se da će predsjednik Karol Navrocki, kojeg podržava nacionalno-konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS), uložiti veto.
PiS je bio na vlasti kada je Ustavni sud 2020. godine donio odluku kojom su dodatno ograničene mogućnosti prekida trudnoće.
Tuskova koalicija uspjela je da obezbijedi parlamentarnu podršku za oba zakona, ali nije izvjesno da će prikupiti dovoljno glasova za nadglasavanje eventualnog predsjedničkog veta.