Vlada Španije planira da pravo na abortus ugradi u ustav usred, kako su rekli, globalnog napada na reproduktivne slobode izjavio je premijer Pedro Sančez.
Ako bude usvojeno, Španija bi postala druga država na svijetu koja ustavom garantuje pravo na abortus, nakon što je to prošle godine učinila Francuska. Španija ove godine obilježava četiri decenije otkako abortus više nije krivično djelo.
- S ovom vladom neće biti nazadovanja kada su u pitanju socijalna prava- napisao je Sančez na društvenoj mreži X.
Koaliciona vlada socijalista i tvrde ljevice dodatno učvršćuje progresivne i feminističke politike kako bi mobilisala svoje biračko tijelo, dok ankete pokazuju rast podrške krajnje desničarskoj stranci Vox.
Reforma zahtijeva podršku tri petine donjeg doma parlamenta, što znači da bi bila potrebna i podrška poslanika iz redova konzervativne opozicione Narodne partije (PP).
Vlada također želi izmijeniti zakon o abortusu kako bi spriječila da žene koje žele prekinuti trudnoću dobijaju lažne informacije kojima se nastoji uticati na njihovu odluku.
Prema saopštenju iz kancelarije premijera Sančeza, izmijenjeni zakon bi obavezao zdravstvene vlasti da ženama pruže informacije o abortusu isključivo zasnovane na objektivnim naučnim dokazima, u skladu sa standardima institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije ili Američkog psihijatrijskog udruženja.
Ovaj potez uslijedio je nakon što je gradsko vijeće Madrida ranije ove sedmice usvojilo mjeru kojom se zdravstvene službe obavezuju da žene koje razmišljaju o abortusu informišu o takozvanom "sindromu poslije abortusa". Mjeru su predložile i usvojile desničarske, konzervativne stranke.
Prema tvrdnjama Vox stranke sindrom, čije postojanje nema naučni konsenzus, navodno dovodi do upotrebe alkohola i droga, suicidalnih misli ili čak raka ženskog reproduktivnog sistema.
Zagovornici reproduktivnih prava kažu da su globalni napori da se ograniče reproduktivne slobode žena pojačani otkako je Vrhovni sud SAD-a 2022. godine ukinuo presudu Roe v. Wade iz 1973. godine, kojom je priznato ustavno pravo na abortus.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Španija planira da abortus učini ustavnim pravom

„Prekid trudnoće je za svaku ženu teško iskustvo - ne samo fizički, već i emotivno i psihički. Važno je da se o tome govori bez stigme i osude, uz puno poštovanje prava žene da donosi odluke o sopstvenom životu“, istakla je dr Emilija Delević, specijalista ginekologije i akušerstva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNctrZLoC2g%2F%3Figsh%3DZTQ5MDg2djdleHRk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

O prekidu trudnoće važno govoriti bez stigme i osude

Autorke: Hanne Cokelaere, Claudia Chiappa, Mari Eccles
Rejn Belens (Rein Bellens) je nervozno pogledala u retrovizor. Vozila je iz belgijskog grada Genta (Ghent) ka malom primorskom selu Grode (Groede) u Holandiji, a sa njom je bila osamnaestogodišnja djevojka. Vozile su se samo 60 kilometara, ali put je bio od velike važnosti.
Bilo je to krajem 1970-ih, a abortus je u Belgiji tada još uvijek bio protivzakonit. Djevojka je bila silovana i nosila je dijete svog napadača. Obratila se Belens za pomoć, a ova mlada doktorka pronašla je kliniku odmah preko granice.
- Radila sam nešto nezakonito - prisjeća se doktorka, opisujući kako je krišom vozila preko granice, neprestano provjeravajući da li ih policija prati.&nbsp;
- Ali ipak smo to uradile - kaže ona.
Iako je bila ilegalna, njihova vožnja nije bila rijetkost: u to vrijeme, Belgijanke su činile većinu pacijentkinja holandskih klinika za abortus. Podstaknuta tadašnjim ljekarom iz klinike, Belens je kasnije osnovala prvi centar za abortus u regionu Flandrije, desetak godina prije nego što je Belgija djelimično legalizovala proceduru. Kasnije je zbog toga i krivično gonjena.
Skoro 50 godina kasnije, prava na abortus u Evropi su značajno evoluirala, a većina članica EU dozvoljava prekid trudnoće pod određenim uslovima. Ipak, neke stvari su ostale iste: svake godine hiljade žena i dalje putuju širom EU kako bi obavile abortus — među njima i stotine Belgijanki.
Belens, sada u penziji, i dalje se bori za pravo žena na prekid trudnoće. A dok u mnogim zemljama članicama pristup abortusu stagnira, evropski aktivisti sada traže da EU obezbijedi finansiranje prekograničnih termina.
<h2>Evropa u brojkama</h2>
Dok ukidanje prava na abortus u SAD-u izaziva strah da bi i evropska desnica mogla krenuti istim putem, brojke o tzv. „abortus turizmu“ pokazuju da su mogućnosti za žene u Evropi već sada ograničene.
U 2022. godini, najmanje 4.500 žena iz Evrope koje su odlučile da prekinu trudnoću, morale su da putuju u Holandiju, Španiju ili Veliku Britaniju.
Holandija, koja je i dalje najčešće odredište, registrovala je 2.762 žene iz Njemačke, Poljske, Belgije i Francuske, kao i manji broj iz Irske, te još 500 iz drugih, neimenovanih zemalja. Španija je primila oko 1.500 žena iz drugih evropskih zemalja, dok su stotine njih putovale u Ujedinjeno Kraljevstvo, prema najnovijim podacima britanske vlade.
Statistika iz 2023. pokazuje sličan trend: 2.708 žena iz Njemačke, Poljske, Belgije, Francuske i Irske potražile su pomoć u Holandiji, zajedno sa 600 iz nepoznatih zemalja. Još 1.775 žena otišlo je u Španiju, većinom iz drugih evropskih država.
Uprkos tim brojkama, danas samo dvije članice EU ozbiljno ograničavaju pristup abortusu: Malta ga dozvoljava jedino kada je život žene ugrožen, a Poljska samo u slučajevima silovanja, incesta ili ugroženog zdravlja majke. Međutim, problemi u vezi s abortusom nijesu ograničeni samo na te dvije zemlje, već postoje i u državama koje se smatraju liberalnijim.
Najviše žena koje su putovale u Holandiju nijesu došle ni iz Malte ni iz Poljske — već iz Njemačke. Više od trećine žena koje su otišle u Španiju bile su iz Portugala, a većina stranih pacijentkinja u Velikoj Britaniji došla je iz Irske.
<h2>Teorija protiv realnosti</h2>
Kada se govori o abortusu, postoji velika razlika između toga što je zakonom dozvoljeno i što je u praksi dostupno.
Žene iz Poljske i Malte često moraju da krše zakon da bi prekinule neželjenu trudnoću, bilo kroz ilegalne procedure ili putovanjem u inostranstvo.
U Italiji i Hrvatskoj, procenat ljekara koji se pozivaju na „prigovor savjesti“ je toliko visok da je ženama veoma teško da pronađu medicinske radnike koji će obaviti zahvat. U nekim regijama Italije čak 90% ljekara odbija da izvodi abortus.
Čak i u Francuskoj, koja je prošle godine pravo na abortus unijela u svoj ustav, pristup nije ravnomjeran. Prema riječima Kamil Kumar (Camille Kumar), direktorke britanske Mreže za podršku abortusu (ASN), trećina njihovih klijentkinja dolazi upravo iz Francuske.
- One i dalje moraju da putuju jer u Francuskoj postoje ogromne 'pustinje abortusa', stvorene prigovorima savjesti i nedostatkom klinika u pojedinim regijama - rekla je Kumar.
Mnoge druge EU države imaju stroga vremenska ograničenja za zakonit prekid trudnoće, što žene često primorava da rješenje traže van zemlje. U jednoj anketi među ženama koje su putovale u UK, Holandiju ili Španiju, više od polovine saznalo je za trudnoću tek nakon 14. nedjelje — kada je već bilo prekasno.
Oko trećine ispitanica su trudnoću otkrile na vrijeme, ali su ih drugi faktori spriječili da dobiju pomoć, poput nedostatka informacija ili odbijanja ljekara da izvrše zahvat.
U pojedinim državama i regijama EU postoje dodatni zahtjevi: ponovljeni termini, obavezni periodi čekanja, ili savjetovanja. U Mađarskoj, na primjer, žene su zakonom obavezne da slušaju otkucaje srca fetusa prije abortusa. „Sve su to manevri za odugovlačenje“, kaže Belens.
<h2>Nemoćna EU</h2>
U tom kontekstu, aktivisti širom Evrope pozivaju EU da uspostavi Pan-evropski fond kako bi se ženama koje ne mogu da dobiju pomoć u sopstvenim zemljama omogućilo da putuju tamo gdje je abortus zakonski dostupan.
Inicijativa građana pod nazivom „Moj glas, moj izbor“ već je prikupila preko milion potpisa, što znači da Evropska komisija sada mora razmotriti prijedlog.
- Ako uspijemo u tome, biće to ogroman korak naprijed za pravo na abortus u Evropi - rekla je Veronika Povž, portparolka kampanje.
Međutim, mlaka reakcija evropske komesarke za ovu oblast, Hadže Lahbib (Hadja Lahbib), ne uliva mnogo nade. Ona je za POLITICO izjavila da je Komisija „spremna da podrži države članice u promovisanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući pristup bezbjednom i zakonitom abortusu“. Ipak, naglasila je da je oblikovanje zdravstvene politike u nadležnosti država članica, sve dok poštuju osnovna prava.
<h2>Strah od nazadovanja</h2>
Pod uticajem američke borbe protiv abortusa i uspona ekstremne desnice u Evropi, ljekari i aktivisti koji se bave prekidima trudnoće sve su češće meta napada.
- Za mnoge žene koje traže pomoć van svoje zemlje, sada postoji dodatni sloj straha - kaže Kumar. Takođe raste bojazan da će pristup abortusu oslabiti.
Prošlog mjeseca, britanska anti-abortus aktivistkinja koja je prekršila zonu zabrane ispred klinike dobila je podršku iz američkog Stejt departmenta, koji je tvrdio da ona ima pravo na „slobodu izražavanja“. A prije nekoliko sedmica , lider britanske stranke Reform UK, Najdžel Faraž (Nigel Farage), doveo je u pitanje zakone o abortusu, rekavši da je „apsolutno besmisleno“ što je prekid trudnoće moguć do 24. nedjelje.
U Poljskoj, ljekari i aktivisti često su uznemiravani i krivično gonjeni, čak i kad izvode legalne abortuse. Aktivistkinja Justina Vidržinjska (Justyna Wydrzyńska) osuđena je na osam mjeseci rada u zajednici jer je pomogla u prekidu trudnoće 2023. godine. U aprilu 2025, poljski poslanik i predsjednički kandidat Gržegož Braun (Grzegorz Braun) upao je u bolnicu i prijetio ljekaru „građanskim hapšenjem“ zbog izvođenja legalnog abortusa u kasnoj trudnoći.
<h2>Već viđeno</h2>
U Belgiji, Belens kaže da se ne boji neposrednog nazadovanja — ali joj to nije nikakva utjeha. „Ono što mi želimo jeste liberalizacija.“
Trenutno, Belgija dozvoljava abortus do 12. nedjelje od začeća, ali tek nakon obavezne šestodnevne pauze između zakazivanja i procedure, što Belens smatra „pokroviteljskim i ponižavajućim“.
U prosjeku, najmanje jedna Belgijanka dnevno putuje u Holandiju zbog prekoračenja roka. Belens tvrdi da bi, ako bi Belgija dozvolila abortus do 16 ili 18. nedjelje, žene zapravo obavile procedure ranije — umjesto da gube vrijeme tražeći pomoć van granica.
Iako se belgijski političari uglavnom slažu da je reforma potrebna, već šest godina ne uspijevaju da se dogovore — uglavnom zbog neslaganja unutar vladajuće koalicije.
Podsjetimo, Belgija je djelimično legalizovala abortus 1990. godine, nakon što su poslanici glasali po sopstvenoj savjesti, a ne po partijskim instrukcijama. Tadašnji kralj Boduen (Baudouin) odbio je da potpiše zakon — što je inače bila formalnost — pa je proglašen privremeno nesposobnim za obavljanje dužnosti, kako bi vlada mogla da zakon ipak donese.
Decenijama kasnije, debata o abortusu opet je postala tačka političkog razdora. Tokom 2024, socijalistički poslanici koji su ranije podržavali širenje prava na abortus, glasali su protiv liberalizacije, bojeći se da će to ugroziti koalicione pregovore. Sadašnji koalicioni sporazum predviđa reformu samo ako postoji konsenzus među većinom — u kojoj se nalaze i stranke koje se protive širem pravu na abortus.
- Plašim se da će partijska disciplina opet pobijediti slobodu parlamenta - kaže Belens.
„To je déjà vu . I veoma je žalosno.“

1250x600

1084x550

Abortus: Evropa nije toliko liberalna koliko mislite

Melanija Tramp u svojim nadolazećim memoarima piše da žene imaju pravo na pobačaj, objavile su britanske novine Gardijan (The Guardian), dok njen suprug Donald Tramp podržava pravo američkih saveznih država da ograniče prekid trudnoće.
- Zašto bi iko osim same žene imao moć odlučivanja o tome šta ona čini sa svojim tijelom - napisala je Melanija Tramp u svojim memoarima koji će biti objavljeni četiri nedjelje prije američkih predsjedničkih izbora 5. novembra, na kojima se njen suprug nadmeće protiv demokratkinje Kamale Haris.
- Ograničiti pravo žene da odluči da okonča neželjenu trudnoću je isto što i oduzeti joj kontrolu nad vlastitim tijelom. To uvjerenje imam tokom cijelog svog odraslog života - citira Gardijan memoare Melanije Tramp.
Britanski list naveo je da je nabavio primjerak knjige naslovljene „Melanija“, koja će biti objavljena 8. oktobra. Portparol bivše prve dame nije odmah odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentarom.
Republikanac Donald Tramp je ranije nagovijestio da bi mogao da podrži nacionalnu zabranu abortusa iza 15. nedjelje trudnoće, ali je u aprilu rekao da su politička pitanja važnija na prvim predsjedničkim izborima otkako je Vrhovni sud ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973, čime je okončano gotovo 50-godišnje savezno pravo na abortus.
Tramp kaže da bi savezne države trebalo da odlučuju o zakonima o pobačaju, i da podržava izuzetke za zabranu u slučajevima silovanja, incesta ili zaštite života majke.
Predizborne ankete predviđaju tijesnu trku, pri čemu će sedam ključnih saveznih država vjerovatno odlučiti o ishodu izbora.
Demokrate pravo na abortus vide kao popularno pitanje koje bi Haris mogla da upotrijebi protiv Trampa. Anketa Rojters/Ipsos sprovedena između 21. i 28. avgusta ustanovila je da većina glasača, uključujući 34 odsto republikanaca, želi da idući predsjednik zaštiti ili poveća pristup abortusu.
Tramp preuzima zasluge za odluku Vrhovnog suda da 2022. ukine presudu iz slučaja Ro protiv Vejda, koja je štitila pravo na abortus do 24. i 28. nedjelje trudnoće, jer su presudili glasovi suija koje je postavio Tramp.

Melanija Tramp stala u odbranu prava na abortus

Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake" kako bi osigurale da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama, piše BBC.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iza ove zabrane, prve te vrste u svijetu, stoji ideja da se smanje „pritisci i rizici" kojima djeca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju".
Društvene mreže koristi 96 odsto djece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studije čiju je izradu tražila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video-snimke borbi i sadržaje koji promovišu poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dijete takođe je prijavilo da je doživjelo seksualno zlostavljanje, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber-nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „djeca upoznaju sebe prije nego što ih upozna svijet", kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 mjeseci, koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korištenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
- Ovdje je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 mjeseci - dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming-platforma Kik.
Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn-gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming-platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provjere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbjegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi sastoje se od toga da li je jedina ili „značajna svrha" platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, te da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterije.
Djeca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što je Jutjub, što ne zahtijeva da imaju otvoren nalog.

Australija zabranjuje društvene mreže za mlađe od 16 godina

U Francusku je stigao talas hladnog vazduha koji je posebno pogodio region Il de Frans u centralnom dijelu države.
U tom dijelu zemlje je u svih osam departmana proglašen narandžasti stepen uzbune zbog očekivanog snijega i leda, dok je u ostatku Francuske aktiviran žuti meteo-alarm.&nbsp;
Narandžasti meteoalarm koji se odnosi na cijeli region Il de Frans – Pariz, Senu i Marnu, Ivelin, Eson, O de Sen, Senu Sen Deni, Val de Marn i Val d Oaz, stupa na snagu u 20 sati, prenosi Tanjug.
Na zapadu regiona Il de Frans se očekuju sniježne padavine i debljina sniježnog pokrivača od pet do sedam centimetara (cm), a na istoku sniježni pokrivač od dva do pet cm.
U Parizu i najbližim predgrađima očekuje se jedan do dva cm snijega, saopšteno je na sajtu Meteo Frans.

Francuska na udaru talasa hladnog vremena

Više od 2.000 ljudi, uključujući aktiviste, političare i obične građane, demonstriralo je danas u Tunisu kako bi branili političke slobode i zatražili poboljšanje ekonomskih uslova, javila je agencija Frans pres.
Okupljeni pod sloganom „Protiv nepravde“ na poziv Odbora za odbranu Ahmeda Suaba, advokata zatvorenog zbog kritike pravosudnog sistema, šetali su više od dva sata ulicama po centru glavnog grada.
Demonstranti su zatražili oslobađanje nekoliko desetina opozicionih ličnosti, novinara, advokata i humanitarnih radnika zatvorenih posljednjih godina pod optužbama za zavjeru protiv predsjednika ili za širenje lažnih vijesti, prema zakonu koji zagovornici ljudskih prava osuđuju.
„Narod želi pad režima“, skandirali su demonstranti, aludirajući na Kaisa Sajeda, predsjednika izabranog 2019. godine, koji je dvije godine kasnije uveo političke promjene kako bi preuzeo apsolutnu vlast.
Neki demonstranti su nosili transparente sa natpisom „On nije moj predsjednik“.
- Dosta nam je ovog predsjednika i njegovih saradnika. Zemlja je u siromaštvu, ne možemo ništa da kupimo, zemlja se urušava, bolnice su u užasnom stanju - rekao je za AFP jedan demonstrant – penzioner.
Nekoliko tamošnjih i međunarodnih nevladinih organizacija osudilo je nazadovanje prava i sloboda u Tunisu.
Građani su posljednjih godina doživjeli pad kupovne moći zbog visoke inflacije posebno uočljive kod prehrambenih proizvoda.

U Tunisu demonstracije protiv nepravde i za bolje ekonomske uslove

Fudbaleri Budućnosti i Sutjeske ostvarili su pobjede u 16. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.&nbsp;
Budućnost je na Gradskom stadionu savladala barski Mornar 2:0 i prekinula seriju rivala od deset mečeva bez poraza.
Do sedme pobjede došla je golovima Danila Vukanića u 33. i Ilije Serikova u 52. minutu.
Priliku da trijumf učini ubjedljivijim imao je Ivan Bojović, ali nije realizovao jedanaesterac.
Barski tim od trećeg minuta igrao je sa igračem manje, nakon isključenja Jovana Baošića.
Sutjeska je u Nikšiću, preokretom u drugom poluvremenu, pobijedila &nbsp;Dečić 2:1.
Gosti su poveli golom Asmir Kajević u 20. minutu.
Poravnao je Aleksa Golubović u 52, a prednost nikšićkom timu donio je Boris Kopitović u 63. minutu.
Konačan rezultat postavio je Medo Juković u 83. minutu.
Petrovac je prekinuo seriju od četiri meča bez pobjede i na Trening kampu FSCG savladao Jedinstvo Francu 4:0.
Petrovac je poveo već u drugom minutu - Savo Arambašić je sa lijeve strane ušao u kazneni prostor i pronašao Adnana Bašića, koji je sa nekoliko metara zatresao mrežu.
U 37. je Bašić postigao drugi gol, a do odlaska na odmor &nbsp;povisio je &nbsp;Stefan Fićović.
Konačan rezultat postavio je Nemanja Carević u 68. minutu.
Bokelj je na domaćem terenu savladao Arsenal 2:0 i prekinuo niz od tri meča bez pobjede.
Domaćin je poveo u 23. minutu autogolom Irfana Šahmana.
Samo tri minuta kasnije konačan rezultat postavio je Koeljo.
Jezero je upisalo bitnu pobjedu i u Beranama savladalo Mladost 1:0.
Jedini gol postigao je Đorđe Maksimović u 50. minutu.

Budućnost prekinula seriju Mornara, Sutjeska slavila protiv Dečića

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: abortus