Vlada Španije planira da pravo na abortus ugradi u ustav usred, kako su rekli, globalnog napada na reproduktivne slobode izjavio je premijer Pedro Sančez.
Ako bude usvojeno, Španija bi postala druga država na svijetu koja ustavom garantuje pravo na abortus, nakon što je to prošle godine učinila Francuska. Španija ove godine obilježava četiri decenije otkako abortus više nije krivično djelo.
- S ovom vladom neće biti nazadovanja kada su u pitanju socijalna prava- napisao je Sančez na društvenoj mreži X.
Koaliciona vlada socijalista i tvrde ljevice dodatno učvršćuje progresivne i feminističke politike kako bi mobilisala svoje biračko tijelo, dok ankete pokazuju rast podrške krajnje desničarskoj stranci Vox.
Reforma zahtijeva podršku tri petine donjeg doma parlamenta, što znači da bi bila potrebna i podrška poslanika iz redova konzervativne opozicione Narodne partije (PP).
Vlada također želi izmijeniti zakon o abortusu kako bi spriječila da žene koje žele prekinuti trudnoću dobijaju lažne informacije kojima se nastoji uticati na njihovu odluku.
Prema saopštenju iz kancelarije premijera Sančeza, izmijenjeni zakon bi obavezao zdravstvene vlasti da ženama pruže informacije o abortusu isključivo zasnovane na objektivnim naučnim dokazima, u skladu sa standardima institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije ili Američkog psihijatrijskog udruženja.
Ovaj potez uslijedio je nakon što je gradsko vijeće Madrida ranije ove sedmice usvojilo mjeru kojom se zdravstvene službe obavezuju da žene koje razmišljaju o abortusu informišu o takozvanom "sindromu poslije abortusa". Mjeru su predložile i usvojile desničarske, konzervativne stranke.
Prema tvrdnjama Vox stranke sindrom, čije postojanje nema naučni konsenzus, navodno dovodi do upotrebe alkohola i droga, suicidalnih misli ili čak raka ženskog reproduktivnog sistema.
Zagovornici reproduktivnih prava kažu da su globalni napori da se ograniče reproduktivne slobode žena pojačani otkako je Vrhovni sud SAD-a 2022. godine ukinuo presudu Roe v. Wade iz 1973. godine, kojom je priznato ustavno pravo na abortus.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Španija planira da abortus učini ustavnim pravom

„Prekid trudnoće je za svaku ženu teško iskustvo - ne samo fizički, već i emotivno i psihički. Važno je da se o tome govori bez stigme i osude, uz puno poštovanje prava žene da donosi odluke o sopstvenom životu“, istakla je dr Emilija Delević, specijalista ginekologije i akušerstva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNctrZLoC2g%2F%3Figsh%3DZTQ5MDg2djdleHRk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

O prekidu trudnoće važno govoriti bez stigme i osude

Autorke: Hanne Cokelaere, Claudia Chiappa, Mari Eccles
Rejn Belens (Rein Bellens) je nervozno pogledala u retrovizor. Vozila je iz belgijskog grada Genta (Ghent) ka malom primorskom selu Grode (Groede) u Holandiji, a sa njom je bila osamnaestogodišnja djevojka. Vozile su se samo 60 kilometara, ali put je bio od velike važnosti.
Bilo je to krajem 1970-ih, a abortus je u Belgiji tada još uvijek bio protivzakonit. Djevojka je bila silovana i nosila je dijete svog napadača. Obratila se Belens za pomoć, a ova mlada doktorka pronašla je kliniku odmah preko granice.
- Radila sam nešto nezakonito - prisjeća se doktorka, opisujući kako je krišom vozila preko granice, neprestano provjeravajući da li ih policija prati.&nbsp;
- Ali ipak smo to uradile - kaže ona.
Iako je bila ilegalna, njihova vožnja nije bila rijetkost: u to vrijeme, Belgijanke su činile većinu pacijentkinja holandskih klinika za abortus. Podstaknuta tadašnjim ljekarom iz klinike, Belens je kasnije osnovala prvi centar za abortus u regionu Flandrije, desetak godina prije nego što je Belgija djelimično legalizovala proceduru. Kasnije je zbog toga i krivično gonjena.
Skoro 50 godina kasnije, prava na abortus u Evropi su značajno evoluirala, a većina članica EU dozvoljava prekid trudnoće pod određenim uslovima. Ipak, neke stvari su ostale iste: svake godine hiljade žena i dalje putuju širom EU kako bi obavile abortus — među njima i stotine Belgijanki.
Belens, sada u penziji, i dalje se bori za pravo žena na prekid trudnoće. A dok u mnogim zemljama članicama pristup abortusu stagnira, evropski aktivisti sada traže da EU obezbijedi finansiranje prekograničnih termina.
<h2>Evropa u brojkama</h2>
Dok ukidanje prava na abortus u SAD-u izaziva strah da bi i evropska desnica mogla krenuti istim putem, brojke o tzv. „abortus turizmu“ pokazuju da su mogućnosti za žene u Evropi već sada ograničene.
U 2022. godini, najmanje 4.500 žena iz Evrope koje su odlučile da prekinu trudnoću, morale su da putuju u Holandiju, Španiju ili Veliku Britaniju.
Holandija, koja je i dalje najčešće odredište, registrovala je 2.762 žene iz Njemačke, Poljske, Belgije i Francuske, kao i manji broj iz Irske, te još 500 iz drugih, neimenovanih zemalja. Španija je primila oko 1.500 žena iz drugih evropskih zemalja, dok su stotine njih putovale u Ujedinjeno Kraljevstvo, prema najnovijim podacima britanske vlade.
Statistika iz 2023. pokazuje sličan trend: 2.708 žena iz Njemačke, Poljske, Belgije, Francuske i Irske potražile su pomoć u Holandiji, zajedno sa 600 iz nepoznatih zemalja. Još 1.775 žena otišlo je u Španiju, većinom iz drugih evropskih država.
Uprkos tim brojkama, danas samo dvije članice EU ozbiljno ograničavaju pristup abortusu: Malta ga dozvoljava jedino kada je život žene ugrožen, a Poljska samo u slučajevima silovanja, incesta ili ugroženog zdravlja majke. Međutim, problemi u vezi s abortusom nijesu ograničeni samo na te dvije zemlje, već postoje i u državama koje se smatraju liberalnijim.
Najviše žena koje su putovale u Holandiju nijesu došle ni iz Malte ni iz Poljske — već iz Njemačke. Više od trećine žena koje su otišle u Španiju bile su iz Portugala, a većina stranih pacijentkinja u Velikoj Britaniji došla je iz Irske.
<h2>Teorija protiv realnosti</h2>
Kada se govori o abortusu, postoji velika razlika između toga što je zakonom dozvoljeno i što je u praksi dostupno.
Žene iz Poljske i Malte često moraju da krše zakon da bi prekinule neželjenu trudnoću, bilo kroz ilegalne procedure ili putovanjem u inostranstvo.
U Italiji i Hrvatskoj, procenat ljekara koji se pozivaju na „prigovor savjesti“ je toliko visok da je ženama veoma teško da pronađu medicinske radnike koji će obaviti zahvat. U nekim regijama Italije čak 90% ljekara odbija da izvodi abortus.
Čak i u Francuskoj, koja je prošle godine pravo na abortus unijela u svoj ustav, pristup nije ravnomjeran. Prema riječima Kamil Kumar (Camille Kumar), direktorke britanske Mreže za podršku abortusu (ASN), trećina njihovih klijentkinja dolazi upravo iz Francuske.
- One i dalje moraju da putuju jer u Francuskoj postoje ogromne 'pustinje abortusa', stvorene prigovorima savjesti i nedostatkom klinika u pojedinim regijama - rekla je Kumar.
Mnoge druge EU države imaju stroga vremenska ograničenja za zakonit prekid trudnoće, što žene često primorava da rješenje traže van zemlje. U jednoj anketi među ženama koje su putovale u UK, Holandiju ili Španiju, više od polovine saznalo je za trudnoću tek nakon 14. nedjelje — kada je već bilo prekasno.
Oko trećine ispitanica su trudnoću otkrile na vrijeme, ali su ih drugi faktori spriječili da dobiju pomoć, poput nedostatka informacija ili odbijanja ljekara da izvrše zahvat.
U pojedinim državama i regijama EU postoje dodatni zahtjevi: ponovljeni termini, obavezni periodi čekanja, ili savjetovanja. U Mađarskoj, na primjer, žene su zakonom obavezne da slušaju otkucaje srca fetusa prije abortusa. „Sve su to manevri za odugovlačenje“, kaže Belens.
<h2>Nemoćna EU</h2>
U tom kontekstu, aktivisti širom Evrope pozivaju EU da uspostavi Pan-evropski fond kako bi se ženama koje ne mogu da dobiju pomoć u sopstvenim zemljama omogućilo da putuju tamo gdje je abortus zakonski dostupan.
Inicijativa građana pod nazivom „Moj glas, moj izbor“ već je prikupila preko milion potpisa, što znači da Evropska komisija sada mora razmotriti prijedlog.
- Ako uspijemo u tome, biće to ogroman korak naprijed za pravo na abortus u Evropi - rekla je Veronika Povž, portparolka kampanje.
Međutim, mlaka reakcija evropske komesarke za ovu oblast, Hadže Lahbib (Hadja Lahbib), ne uliva mnogo nade. Ona je za POLITICO izjavila da je Komisija „spremna da podrži države članice u promovisanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući pristup bezbjednom i zakonitom abortusu“. Ipak, naglasila je da je oblikovanje zdravstvene politike u nadležnosti država članica, sve dok poštuju osnovna prava.
<h2>Strah od nazadovanja</h2>
Pod uticajem američke borbe protiv abortusa i uspona ekstremne desnice u Evropi, ljekari i aktivisti koji se bave prekidima trudnoće sve su češće meta napada.
- Za mnoge žene koje traže pomoć van svoje zemlje, sada postoji dodatni sloj straha - kaže Kumar. Takođe raste bojazan da će pristup abortusu oslabiti.
Prošlog mjeseca, britanska anti-abortus aktivistkinja koja je prekršila zonu zabrane ispred klinike dobila je podršku iz američkog Stejt departmenta, koji je tvrdio da ona ima pravo na „slobodu izražavanja“. A prije nekoliko sedmica , lider britanske stranke Reform UK, Najdžel Faraž (Nigel Farage), doveo je u pitanje zakone o abortusu, rekavši da je „apsolutno besmisleno“ što je prekid trudnoće moguć do 24. nedjelje.
U Poljskoj, ljekari i aktivisti često su uznemiravani i krivično gonjeni, čak i kad izvode legalne abortuse. Aktivistkinja Justina Vidržinjska (Justyna Wydrzyńska) osuđena je na osam mjeseci rada u zajednici jer je pomogla u prekidu trudnoće 2023. godine. U aprilu 2025, poljski poslanik i predsjednički kandidat Gržegož Braun (Grzegorz Braun) upao je u bolnicu i prijetio ljekaru „građanskim hapšenjem“ zbog izvođenja legalnog abortusa u kasnoj trudnoći.
<h2>Već viđeno</h2>
U Belgiji, Belens kaže da se ne boji neposrednog nazadovanja — ali joj to nije nikakva utjeha. „Ono što mi želimo jeste liberalizacija.“
Trenutno, Belgija dozvoljava abortus do 12. nedjelje od začeća, ali tek nakon obavezne šestodnevne pauze između zakazivanja i procedure, što Belens smatra „pokroviteljskim i ponižavajućim“.
U prosjeku, najmanje jedna Belgijanka dnevno putuje u Holandiju zbog prekoračenja roka. Belens tvrdi da bi, ako bi Belgija dozvolila abortus do 16 ili 18. nedjelje, žene zapravo obavile procedure ranije — umjesto da gube vrijeme tražeći pomoć van granica.
Iako se belgijski političari uglavnom slažu da je reforma potrebna, već šest godina ne uspijevaju da se dogovore — uglavnom zbog neslaganja unutar vladajuće koalicije.
Podsjetimo, Belgija je djelimično legalizovala abortus 1990. godine, nakon što su poslanici glasali po sopstvenoj savjesti, a ne po partijskim instrukcijama. Tadašnji kralj Boduen (Baudouin) odbio je da potpiše zakon — što je inače bila formalnost — pa je proglašen privremeno nesposobnim za obavljanje dužnosti, kako bi vlada mogla da zakon ipak donese.
Decenijama kasnije, debata o abortusu opet je postala tačka političkog razdora. Tokom 2024, socijalistički poslanici koji su ranije podržavali širenje prava na abortus, glasali su protiv liberalizacije, bojeći se da će to ugroziti koalicione pregovore. Sadašnji koalicioni sporazum predviđa reformu samo ako postoji konsenzus među većinom — u kojoj se nalaze i stranke koje se protive širem pravu na abortus.
- Plašim se da će partijska disciplina opet pobijediti slobodu parlamenta - kaže Belens.
„To je déjà vu . I veoma je žalosno.“

1250x600

1084x550

Abortus: Evropa nije toliko liberalna koliko mislite

Melanija Tramp u svojim nadolazećim memoarima piše da žene imaju pravo na pobačaj, objavile su britanske novine Gardijan (The Guardian), dok njen suprug Donald Tramp podržava pravo američkih saveznih država da ograniče prekid trudnoće.
- Zašto bi iko osim same žene imao moć odlučivanja o tome šta ona čini sa svojim tijelom - napisala je Melanija Tramp u svojim memoarima koji će biti objavljeni četiri nedjelje prije američkih predsjedničkih izbora 5. novembra, na kojima se njen suprug nadmeće protiv demokratkinje Kamale Haris.
- Ograničiti pravo žene da odluči da okonča neželjenu trudnoću je isto što i oduzeti joj kontrolu nad vlastitim tijelom. To uvjerenje imam tokom cijelog svog odraslog života - citira Gardijan memoare Melanije Tramp.
Britanski list naveo je da je nabavio primjerak knjige naslovljene „Melanija“, koja će biti objavljena 8. oktobra. Portparol bivše prve dame nije odmah odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentarom.
Republikanac Donald Tramp je ranije nagovijestio da bi mogao da podrži nacionalnu zabranu abortusa iza 15. nedjelje trudnoće, ali je u aprilu rekao da su politička pitanja važnija na prvim predsjedničkim izborima otkako je Vrhovni sud ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973, čime je okončano gotovo 50-godišnje savezno pravo na abortus.
Tramp kaže da bi savezne države trebalo da odlučuju o zakonima o pobačaju, i da podržava izuzetke za zabranu u slučajevima silovanja, incesta ili zaštite života majke.
Predizborne ankete predviđaju tijesnu trku, pri čemu će sedam ključnih saveznih država vjerovatno odlučiti o ishodu izbora.
Demokrate pravo na abortus vide kao popularno pitanje koje bi Haris mogla da upotrijebi protiv Trampa. Anketa Rojters/Ipsos sprovedena između 21. i 28. avgusta ustanovila je da većina glasača, uključujući 34 odsto republikanaca, želi da idući predsjednik zaštiti ili poveća pristup abortusu.
Tramp preuzima zasluge za odluku Vrhovnog suda da 2022. ukine presudu iz slučaja Ro protiv Vejda, koja je štitila pravo na abortus do 24. i 28. nedjelje trudnoće, jer su presudili glasovi suija koje je postavio Tramp.

Melanija Tramp stala u odbranu prava na abortus

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Tag: abortus