<article><p>Belgija je izjavila da će ovog mjeseca priznati državu Palestinu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pridružujući se Francuskoj i drugim zapadnim zemljama u potezu koji je razljutio Izrael i Sjedinjene Države.</p><p>- Suočena s nasiljem koje je Izrael počinio kršeći međunarodno pravo, s obzirom na svoje međunarodne obaveze, uključujući dužnost sprečavanja bilo kakvog rizika od genocida, Belgija je morala donijeti snažne odluke kako bi povećala pritisak na izraelsku vladu i teroriste Hamasa - napisao je belgijski ministar vanjskih poslova <b>Maksim Prevot </b>u utorak na mreži X, najavljujući namjeru Belgije da prizna Palestinu.</p><p>Francuska i Saudijska Arabija predvodile su diplomatske napore kako bi podstakle zemlje da priznaju palestinsku državu na samitu tokom Generalne skupštine UN-a koji će biti održana od 9. do 23. septembra u Njujorku.</p><p>Francuska je, zajedno s Velikom Britanijom, Australijom i Kanadom, već dala obećanje, u potezu koji je opisan kao politički signal koji je takođe usmjeren na osudu širenja izraelskih naselja i vojne prisutnosti na teritorijima, prenosi "Rfi".</p></article>

<p>Belgija je izjavila da će ovog mjeseca priznati državu Palestinu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pridružujući se Francuskoj i drugim zapadnim zemljama u potezu koji je razljutio Izrael i Sjedinjene Države.</p>
<p>- Suočena s nasiljem koje je Izrael počinio kršeći međunarodno pravo, s obzirom na svoje međunarodne obaveze, uključujući dužnost sprečavanja bilo kakvog rizika od genocida, Belgija je morala donijeti snažne odluke kako bi povećala pritisak na izraelsku vladu i teroriste Hamasa - napisao je belgijski ministar vanjskih poslova <b>Maksim Prevot </b>u utorak na mreži X, najavljujući namjeru Belgije da prizna Palestinu.</p>
<p>Francuska i Saudijska Arabija predvodile su diplomatske napore kako bi podstakle zemlje da priznaju palestinsku državu na samitu tokom Generalne skupštine UN-a koji će biti održana od 9. do 23. septembra u Njujorku.</p>
<p>Francuska je, zajedno s Velikom Britanijom, Australijom i Kanadom, već dala obećanje, u potezu koji je opisan kao politički signal koji je takođe usmjeren na osudu širenja izraelskih naselja i vojne prisutnosti na teritorijima, prenosi "Rfi".</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Belgija

Država Palestina

Generalna skupština UN

Svijet

Pridružije se Francuskoj: Belgija će priznati palestinsku državu

<p>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.566 ambulantnih pregleda, od čega 240 u Institutu za bolesti djece (IBD).</p>
<p>Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 227 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 270.</p>
<p>- U istom periodu obavljen je 51 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljeno je 135 pacijenata od čega devet u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.</p>
<p>Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 470 dijagnostičkih procedura, od čega 93 CT i 36 MR pregleda.</p>
<p>- Dok je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 65 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.112 pacijenata i odrađeno je 33.450 analiza.</p>
<p>U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je šest beba.</p>

U KCCG za dan više od 1.500 pregleda

<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> izjavio je danas da Moskva nikada nije bila protiv potencijalnog članstva Ukrajine u Evropskoj uniji, ali da je članstvo te zemlje u NATO-u za Rusiju neprihvatljivo.</p>
<p>Putin je naveo i da smatra da je moguće pronaći konsenzus o osiguravanju bezbjednosti i Rusije i Ukrajine.</p>
<p>Američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> je nakon samita sa Putinom na Aljasci prošlog mjeseca rekao da misli da je Putin "umoran" od rata u Ukrajini, ali da ostaje da se vidi da li se može obezbijediti mir kako bi bio okončan najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Ukrajina i lideri zapadnoevropskih sila rekli su da ne vjeruju da je Putin ozbiljan u vezi sa mirom u Ukrajini i upozorili su da ako Rusija pobijedi u ratu u Ukrajini, Putin bi mogao da napadne Evropu i NATO.</p>
<p>Putin je, u jednoj od najblažih izjava od samita sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci, govoreći u Kini, odbacio te tvrdnje, koje je nazvao "horor pričama" i "histerijom koju su podstakli nesposobni ljudi koji žele da Rusiju prikažu kao neprijatelja", prenosi Rojters.</p>
<p>Putin je rekao da je Rusija bila primorana da djeluje u Ukrajini zbog onoga što je on opisao kao pokušaj Zapada da uz pomoć NATO-a pokuša da apsorbuje cijeli postsovjetski prostor.</p>
<p>- Što se tiče članstva Ukrajine u EU, nikada nismo prigovarali tome. Što se tiče NATO-a, to je drugo pitanje... Naš stav ovdje je dobro poznat: smatramo da je ovo neprihvatljivo za nas- rekao je Putin slovačkom premijeru <b>Robertu Ficu </b>tokom razgovora u Kini.</p>
<p>Potencijalna garancija bezbjednosti za Ukrajinu jedan je od najtežih dijelova svakog budućeg mirovnog sporazuma, prema riječima diplomata i zvaničnika uključenih u diskusije.</p>
<p>Ukrajina kaže da nije na Rusiji da odlučuje čemu se Kijev može ili ne može pridružiti, dok NATO navodi da Rusija ne može imati pravo veta na članstvo u Alijansi koja je formirana 1949. godine kako bi se suprotstavila prijetnji Sovjetskog Saveza.</p>
<p>Putin je rekao da je razgovarao o bezbjednosti Ukrajine na samitu sa Trampom 15. avgusta.</p>
<p>- Postoje opcije za osiguravanje bezbjednosti Ukrajine u slučaju okončanja sukoba. I čini mi se da postoji mogućnost da se ovdje pronađe konsenzus- dodao je.</p>
<p>Rusija je, rekao je Putin, spremna da sarađuje sa SAD u nuklearnoj elektrani Zaporožje, najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi. Rusija je preuzela kontrolu nad njom u martu 2022. godine, ubrzo nakon invazije na Ukrajinu.</p>
<p>- Možemo da sarađujemo sa američkim partnerima u nuklearnoj elektrani Zaporožje- rekao je Putin, dodajući da je to pitanje indirektno razmatrano sa Vašingtonom i da je čak spreman da sarađuje sa Ukrajinom u elektrani.</p>

Putin: Rusija nikad nije bila protiv članstva Ukrajine u EU, ipak članstvo u NATO-u neprihvatljivo

<p>Crna Gora je kredibilna NATO članica i, bez obzira na neke mane koje imamo i kojih smo svjesni, našu državu uvijek ističem kao najnapredniju na evropskom putu, a to je ipak rezultat određenih reformskih procesa, socijalnog miljea, zajedničkog imenitelja kojeg imamo kad je u pitanju naša evropska budućnost - kazao je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> u izjavi za medije nakon Bledskog strateškog foruma.</p>
<p>To su, prema njegovim riječima, sve stvari na kojima treba da radimo i da budemo ponosni.</p>
<p>-Treba što više da pokušamo nedostatke i izazove, koje evidentno postoje da riješimo i da ih riješimo, ako je to moguće, unutar naše kuće - rekao je Milatović.</p>
<p>Smatra da nije slučajnost što je slovenački premijer pozvao našeg premijera da bude dio premijerskog panela, te da nije slučajnost što je predsjednica Slovenije od brojnih predsjednika iz regije pozvala njega da učestvuje u predsjedničkom panelu.</p>
<p>- Ove godine je i na taj način Slovenija, kao domaćin, pokazala privrženost i snažnu podršku prema našem evropskom putu i mislim da je to jedna važna poruka koju je domaćin poslao prema Crnoj Gori - kazao je Milatović.</p>
<p>Ocjenuje da su poslali vrlo važne poruke. </p>
<p>- Pokušao sam dodatno da pokažem vrstu uspjeha politike proširenja i da je prikažem kao jednu od najboljih politika koju je Evropska unija do sada imala i dodatno pokažem zbog čega je možda jedan važan odgovor Evropske unije u odnosu na važne globalne izazove sa kojima se svijet suočava. U tom smislu je ključna uloga Crne Gore, kao najnaprednije zemlje kandidata - naveo je Milatović.</p>
<p>Dodaje da bi članstvo naše države u EU bio bi uspjeh mnogo veći od samoga članstva jedne zemlje.</p>
<p>- Zato što bi to bio svojevrstan pozitivan signal prema ostalim zemljama kandidatama da je članstvo živo i to bi bio suštinski bila "win-win" pozicija i sa strane EU, i sa strane Crne Gore i ostalih zemalja koje žele da postanu članice - istakao je Milatović.</p>
<p>Danas se, kako navodi, razgovaralo o svim globalnim izazovima, o krizi u Palestini, u pojasu Gaze.</p>
<p>- Mislim da sam tu predstavio vrlo jasan crnogorski stav. Nama je važna evropska budućnost i važna nam je snažna Evropa. Mislim da Evropa može dodatno biti snažnije i snažnije može braniti ove vrijednosti koje je u Evropi vrijedno braniti i odbraniti. Čini mi se ponekad da su evropski lideri manje optimistični nego što smo možda mi koji živimo van EU. Mislim da je Evropi neophodno dodatno samopouzdanje i upravo je to poruka koju sam danas želio da prenesem drugim evropskim liderima - rekao je Milatović. </p>
<p>U ovom izazovnom svijetu, prema njegovim riječima, ipak je Evropa sa svojim benefitima vjerovatno jedno od najkvalitetnijih mjesta za život u cijelom svijetu.</p>
<p>- I u kontekstu institucija, vladavine prava, zaštite ljudskih prava, država socijalne pravde. To su razlozi zbog kojih Crna Gora želi da postane dio tog kluba. Samo učešće Crne Gore bilo je veoma važno i veoma uspješno na Bledskom strateškom forumu - zaključio je Milatović.</p>
<p><b>J. B. </b></p>

Milatović: Crna Gora kredibilna NATO članica i najnaprednija na EU putu, nedostatke i izazove treba da riješimo, ako je to moguće, unutar naše kuće

<p>Učešće ministra zdravlja Vojislava Šimuna na 20. Međunarodnoj konferenciji Bledskog strateškog foruma bilo je od posebnog značaja za jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva, kao i za unapređenje kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore u skladu sa standardima Evropske unije - saopšteno je iz njegovog resora.</p>
<p>Oni su istakli da je on u Sloveniji juče i danas boravio na poziv tamošnje ministarke zdravlja, te da je bio dio delegacije koju je premijer Milojko Spajić predvodio na Međunarodnoj konferenciji Bledskog strateškog foruma.</p>
<p>- Tokom boravka u Sloveniji Šimun je imao priliku da razmijeni iskustva sa kolegama iz drugih zemalja, te da predstavi prioritete Crne Gore u oblasti zdravstvene politike i zaštite javnog zdravlja - kazali su u Ministarstvu zdravlja.</p>
<p>Ovogodišnji forum, pod nazivom „A runaway World“, okupio je, kako su kazali, visoke zvaničnike Evropske unije, međunarodnih organizacija i država regiona i svijeta, sa ciljem razmjene mišljenja i pronalaženja zajedničkih odgovora na savremene globalne izazove.</p>
<p>- Posebna pažnja posvećena je temama unapređenja zdravstvenih usluga, pripreme sistema za suočavanje sa kriznim situacijama, kao i jačanja saradnje sa međunarodnim partnerima radi modernizacije i efikasnijeg funkcionisanja zdravstvenog sistema - naveli su oni.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja će, poručuju oni, nastaviti da, kroz ovakve međunarodne forume, aktivno učestvuje u procesu kreiranja zajedničkih politika, sa ciljem podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite i obezbjeđivanja boljih usluga za sve građane Crne Gore.</p>

Šimun: Jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva

<p>U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> <p>Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo".</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> <p>Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević</b> sastali sa <b>Nenadom Stevandićem</b>, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>OKUPACIJA</h2> <p>Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

<p>Direktor podgoričkih "Puteva", funkcioner NSD, Radoš Zečević, nastavlja sa zloupotrebom resursa Glavnog grada. Dva kombija tog preduzeća juče su prevozila goste do Šavnika, na manifestaciju gdje se pjevaju tuđe himne i veličaju ratni zločinci, a kliče Republici Srpskoj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Putevi"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naime, dva kombija preduzeća Putevi, što je zabilježio Portal ETV, dovezla su jedan broj gostiju koji su bili dio manifestacije Dani Radovana Bećirovića Trebješkog.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsavnik-i-petnjica-juce-bili-ogledala-porobljene-drzave-slavio-se-ratni-zlocinac-radovan-karadzic-pjevale-tude-himne-i-vijorile-tude-zastave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ovo nevjerovatno ponašanje i zloupotreba resursa gradskog preduzeća za potrebe ovakvih manifestacija predstavlja ne samo zloupotrebu, već i opasnu demonstraciju moći i bahatosti, ali i odnosa prema suverenoj Crnoj Gori i njenim simbolima.</p> <h2>IMA PARA ZA NAVIJAČE SRBIJE</h2> <p>Da podsjetimo javnost da su navijači fudbalske reprezentacije Srbije iz Podgorice uživali u utakmicama tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj, pored ostalog, zahvaljujući i lokalnom preduzeću “Putevi”, koje je njihovu navijačku strast podržalo sa 500 eura.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Klubu navijača reprezentacije države Srbije odobrava se dodjela novčanih sredstava u iznosu od 500 eura povodom odlaska na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se održava u Njemačkoj... Obratili su se zahtjevom za sponzorstvo broj 6.677 dana 18. juna 2024. godine u cilju pomoći za smještaj navijačima reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a njenu realizaciju pratiće Služba za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove - piše u odluci.</p> <h2>ODBILI NAVIJAČE CRNE GORE</h2> <p>Nakon toga je, podsjetimo, Neformalni klub navijača Crne Gore obratio se direktoru podgoričkih "Puteva" Radošu Zečeviću sa zahtjevom za finansijsku pomoć odlasku u Plzen, na utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Na ovaj korak su se odlučili inspirisani Zečevićevom odlukom da iz kase gradske kompanije izdvoji 500 eura kao podršku navijačima reprezentacije Srbije iz Podgorice koji su bodrili susjednu zemlju na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.</p> <p>Međutim, kada je u pitanju pomoć crnogorskim navijačima, reakcija je izostala, iako su iz "Puteva" nedavno rekli da ne vrše selektivnu podršku "niti favorizuju bilo koju navijačku, nacionalnu ili sportsku grupaciju".</p> <h2>OZBILJNE SUMNJE</h2> <p>Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je u junu direktora preduzeća „Putevi“ d.o.o. Podgorica, Radoša Zečevića, da prećutkuje ozbiljne optužbe koje, prema njegovim riječima, potresaju to lokalno preduzeće.</p> <p>- Zašto direktor 'Puteva' Radoš Zečević ne saopšti odbornicima i javnosti da policija sumnjiči da je vozilom preduzeća, registarskih oznaka PG CGC, jedan zaposleni dilovao narkotike? - upitao je Klikovac na mreži X.</p>

Kombiji podgoričkih 'Puteva' prevozili goste do Šavnika, đe su juče pjevane tuđe himne i klicalo Republici Srpskoj - Zečević ne prestaje sa zloupotrebama

<p>Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, <b>Vladimir Pavićević</b>, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli <b>Marko Vešović</b>, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp;</p> <p>Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu.</p> <h2>UTICAJ NVO</h2> <p>Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera <b>Duška Markovića</b> i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću.</p> <p>Skoro je <b>Vanja Ćalović</b> iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon <b>Medojevića</b>. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“.</p> <p>MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp;</p> <h2>GLASNA TIŠINA</h2> <p>Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ <b>Milutinu Mićoviću </b>za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora.</p> <p>Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj <b>Milo</b>“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše <b>Daliborke Uljarević</b>. Nego, zna li neko što je zamučao <b>Muk</b>? Đe li je?</p> <p>Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na <b>Teu Gorjanc Prelević</b>, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp;</p> <h2>PITANJE CRKVE</h2> <p>Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp;</p> <p>Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića<span></span></figcaption> </figure>  <p>Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta <b>Aleksandra Karađorđevića</b> formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji.</p> <p>Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera <b>Zdravka Krivokapića</b>. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu <b>Pavlu Đurišiću</b>, ma je <b>Amfilohije Radović</b> i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane <b>Draži Mihailoviću</b>, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori<span></span></figcaption> </figure>  <p>Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.</p>

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

<p>Početak nove školske godine i povratak djece u vrtiće i škole za Podgoričane će od ponedjeljka vjerovatno značiti i kolaps u saobraćaju. Glavni grad već mjesecima podsjeća na veliko gradilište: ulice su raskopane, rokovi probijeni, a građani iscrpljeni svakodnevnim gužvama.</p> <p>Umjesto da prvi septembar dočeka sa uređenom infrastrukturom i rasterećenim saobraćajem, Podgorica će, prema svemu sudeći, ući u novi školski ciklus u znaku potpunog saobraćajnog haosa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830150840_5b61139c000a839fbc7c8f379ba4dea5727102d26d8c1fc6acd8360cb4d7e3a4" data-rendition-name="original" width="977" height="721" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica Slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <h2>Kaluđerović: Podgorica će 2027. izgledati kao diskoteka</h2> <p>Sekretar podgoričkog Sekretarijata za saobraćaj, <b>Ninoslav Kaluđerović</b>, ipak, uvjerava da je gradska uprava uradila sve što je trebalo.</p> <p>– Odredili smo pare za škole, tendere smo raspisali, sve saobraćajne projekte smo realizovali. Horizontalna i vertikalna signalizacija se farbala, sređivali smo unutrašnjost škola i dali maksimum maksimuma da se pripremimo za početak školske godine – izjavio je Kaluđerović za Portal ETV.</p> <p>Ipak, kada je riječ o ključnom problemu – raskopanim saobraćajnicama i očekivanim gužvama kod škola i vrtića – odgovor nije imao.</p> <p>– Treba da pođete u ponedjeljak ujutro pa da vidite roditelje koji se parkiraju na samom ulazu. To može da bude problem. Ako nađete da su državni organi loše odradili – onda dobro. Ali, vjerujte, to što su raskopane ulice usporava saobraćaj, neka se ide 'pet na sat' pored svake škole i vrtića i nijedno dijete neće stradati. Još kad bi bili kulturni da koristimo parking, đe bi nam kraj bio - sarkastično kaže Kaluđerović.</p> <p>Uputan zašto se plastični stubići, kojima su izdijeljene saobraćajnice kako bi se spriječilo nepropisno parkiranje, ne poštuju, Kaluđerović ističe da su oni samo opomena.</p> <p>-Ti stubići su opomena građanima kako ne treba da se ponašaju, ali oni i dalje rade po svome. Mi u Sekretarijatu za saobraćaj smo preduzeli sve što je u našoj nadležnosti, izdaćemo i saopštenje kad krene škola, ispratićemo da sve proteče kako treba u blizini škola - navodi Kaluđerović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830150844_4a5d616a7e19c56ccfbcce5121c4e5d47f8fbae71463e60598889164e2184e6e" data-rendition-name="original" width="385" height="417" loading="lazy" alt="Ninoslav Kaluđerović"> <figcaption>Ninoslav Kaluđerović<span>(Photo: Glavni grad)</span><span>Glavni grad</span></figcaption> </figure>  <p>Dodaje da u Sekretarijatu za saobraćaj sve funkcioniše besprijekorno, te da nas do 2027. godine očekuje plavo-bijela Podgorica.</p> <p>- Obezbijedili smo besplatan prevoz za učenike i penzionere, podigli smo nivo Gradskog saobraćaja, autobusi su čiisti, hladni, uredni. Sad dobijate i novu Autobusku stanicu... Znate li kako će Podgorica izgledati do 2027. godine - kao diskoteka! To vam obećavam ako budem na ovoj funkciji. Sva će Podgorica biti plavo-bijela, od kante za smeće do krovova na zgradama - poručio je Kaluđerović.</p> <h2>Raskopane ulice i radovi bez kraja</h2> <p>Uprkos njegovom optimizmu, slike centra Podgorice ovih dana govore više od riječi – raskopane ulice, zatvoreni putevi, barikade i blokiran pristup čak i za pješake. Vučedolska ulica, raskopana još u martu, trebalo je da bude završena u julu. Danas je avgust na izmaku, a na terenu su i dalje radnici – bez jasnih naznaka kada će radovi biti gotovi.</p> <p>Građani su ogorčeni jer im je svakodnevni život pretvoren u poligon za testiranje strpljenja. Smatraju da je izgled centra glavnog grada sramotan za evropske standarde kojima Podgorica formalno teži.</p> <p>Na Zlatici, nastavak Jadranske ulice je praktično neprohodan – asfalt postoji samo u tragovima, a ogromne rupe su postale svakodnevna zamka. Mještani su ih sami krpili betonom, ali bezuspješno. U kišnim danima ulica se pretvara u jezero, a taksisti odbijaju da voze tim pravcem. Žitelji traže barem privremeno zakrpljivanje rupa, jer kroz ulicu prolazi i željeznička stanica.</p> <h2>Ulica Slobode zatvorena, Vojislavljevića usporena</h2> <p>Do 25. oktobra biće zatvoren dio Ulice Slobode, od Hercegovačke do Bulevara Ivana Crnojevića. Gradska uprava najavljuje da će se saobraćati okolnim ulicama, ali će to neminovno stvoriti dodatni pritisak na saobraćajnu infrastrukturu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830150844_da774295c7eeb3397af4d59e99ca3cf06883c26afb14a4bfec8d03cd75c1a245" data-rendition-name="original" width="882" height="713" loading="lazy" alt="slobode"> <figcaption>Ulica slobode<span>(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</span><span>portal</span></figcaption> </figure>  <p>Radovi na Bulevaru Vojislavljevića, započeti još 3. juna, napreduju sporo. Rok za završetak projekta je 18 mjeseci, a već sada je jasno da se problemi sa imovinsko-pravnim odnosima i izmještanjem instalacija dodatno usporavaju dinamiku. Sekretarijat je saopštio da će prvi kilometar biti zatvoren do 23. oktobra – uz mogućnost produženja.</p> <p>Drugim riječima, gužve tek predstoje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830150844_b58d938562b77e3fe8c76c2b1f31980c0ab5f669eb264134c2116011c8d77f0c" data-rendition-name="original" width="967" height="643" loading="lazy" alt="vojislavljevića"> <figcaption>Bulevar Vojislavljevića<span>(Photo: Portač ETV/Danijela Jovanović)</span></figcaption> </figure>  <h2>Građani bez povjerenja</h2> <p>Građani sa kojima smo razgovarali ne kriju ogorčenje:</p> <p>– Ako vlast mjesecima ne može da završi jednu ulicu u centru grada, kako da im vjerujemo da će ozbiljnije projekte uraditi na vrijeme? – pita jedna starija Podgoričanka..</p> <p>– Svi znamo da rokovi ovdje ne znače ništa. Oni obećavaju, mi čekamo, a djeca nam od ponedjeljka idu u školu kroz gradilišta i rupe – dodaje roditelj dvoje osnovaca sa Zabjela.</p>

Pridružije se Francuskoj: Belgija će priznati palestinsku državu

Tagovi

U KCCG za dan više od 1.500 pregleda

Putin: Rusija nikad nije bila protiv članstva Ukrajine u EU, ipak članstvo u NATO-u neprihvatljivo

Milatović: Crna Gora kredibilna NATO članica i najnaprednija na EU putu, nedostatke i izazove treba da riješimo, ako je to moguće, unutar naše kuće

Šimun: Jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva

PRATITE TVe UŽIVO