Tokom posljednjeg dana učešća na 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je niz bilateralnih susreta, uključujući predstavnike Saudijske Arabije, Lihtenštajna, Uzbekistana, SAD-a i UNDP-a.&nbsp;
Tokom sastanka sa državnim ministrom za vanjske poslove i klimatskim izaslanikom Kraljevine Saudijske Arabije Adelom bin Ahmedom Al-Jubeirom, kako se navodi u saopštenju, potvrđena je obostrana spremnost za dalji razvoj odnosa u svim oblastima od obostranog interesa.&nbsp;
- Razmotrene su mogućnosti za unaprjeđenje ekonomskih, investicionih i energetskih veza, kao i za koordinaciju u okviru multilateralnih inicijativa - rekli su u MVP.&nbsp;
Sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova, okoline i kulture Knjaževine Lihtenštajn Sabinom Monauni Ibrahimović je potpisao Ugovor o otklanjanju dvostrukog oporezivanja, čime su stvoreni preduslovi za nove investicije i snažnije ekonomsko povezivanje.&nbsp;
- Sagovornici su izrazili spremnost za dalje jačanje političkog dijaloga i saradnje u multilateralnim okvirima - navodi se u saopšenju.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Republike Uzbekistan Bahtijarom Saidovim potpisan je Protokol o saradnji i konsultacijama dva ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
- Ovim dokumentom uspostavljen je institucionalni okvir za intenziviranje kontakata i unaprjeđenje bilateralne saradnje, s posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, turizam i kulturu - kazali su u MVP.&nbsp;
U razgovoru sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Danijelom Lotonom potvrđeno je snažno partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- U fokusu su bile američka podrška vanjskopolitičkim ciljevima Crne Gore, saradnja u okviru NATO-a, kao i zajednička posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i stabilnosti - rekli su u MVP.&nbsp;
Susret sa pomoćnicom generalnog sekretara UN i direktoricom Regionalne kancelarije Programa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Ivanom Živković bio je prilika za potvrdu nastavka kontinuirane i sadržajne saradnje Crne Gore i UNDP-a u sprovođenju reformskih procesa i Agende održivog razvoja 2030.&nbsp;
- Posebno je naglašena važnost podrške u oblasti vladavine prava, inkluzivnog rasta i jačanja institucionalnih kapaciteta - ističu u MVP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović održao niz bilateralnih sastanaka na marginama Generalne skupštine UN

Predsjednik Palestine Mahmud Abas obratio se na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija te je govorio o potrebi za potpunim priznanjem Palestine i odbacivanju izraelskih planova za širenjem teritorije.
Abas se Generalnoj skupštini UN-a obratio putem videolinka s obzirom na to da mu je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uskratila vizu za boravak u SAD-u.
- Nakon dvije godine u kojoj Palestinci u Gazi suočavaju s ratom i genocidom, destrukcijom, glađu i raseljavanjem, a što čini izraelska okupacija. Većina ubijenih su djeca, žene i stari. Raseljeno je desetine hiljada i sprečavaju uvoz hrane i lijekova što prouzrokuje glad dva miliona Palestinaca. Uništili su više od 80 posto domova, škola, bolnica, vjerskih objekata i druge infrastrukture. Ovo što Izrael radi je ratni zločin i zločin protiv čovječnosti što je dokumentovano i biće zapisano u knjigama istorije kao jedno od najgorih poglavlja u ljudskoj istoriji u 21. vijeku - istakao je Abas.
Rekao je i kako na Zapadnoj obali, ekstremistička izraelska vlada nastavlja širiti ilegalna naselja te razvijaju projekte za aneksiju tih naselja. Posljednji takav plan je E-1 koji bi podijelio Zapadnu obalu na dva dijela i izolovao okupirani Jerusalem što bi podrivalo i uspostavljanje dvije države
- Izraelski premijer je objavio i plan onoga što zove "Veliki Izrael" što odbijamo potpuno. To uključuje širenje na suverene arapske zemlje. Uz brutalne napade na Katar, što osuđujemo i smatramo eskalacijom, postoji narušavanje međunarodnog prava što zahtijeva intervenciju. Sa podrškom države, terorizam naseljenika se nastavlja. Napadaju sela, nenaouružane Palestince, ubijaju ih. Sve pod zaštitom izraelske okupacijske vojske - poručio je Abas.
Ističe kako se napadaju hrišćanski i islamski objekti.
- Islamski i hrišćanski objekti nisu pošteđeni napada. Oštetili su džamije, crkve i krše status quo. Uprkos svemu što je naš narod pretrpio, odbijamo ono što je Hamas uradio 7. oktobra. Akcije koje su bile usmjerene na izraelske civile, ne predstavljaju Palestince. Nastavićemo raditi na tome da Gaza bude integralni dio Države Palestine i spremni smo preuzeti punu odgovornost na tom dijelu. Hamas neće imati udjela u toj vlasti. Hamas i druge frakcije morat će predati oružje palestinskoj vlasti kao dio procesa uspostavljanja institucija koje će imati jedan zakon i legalna sigurnosna tijela - jasno je naglasio Abas.
Ističe i to kako je Palestina odavno priznala pravo Izraela na postojanje.
- Naše rane su duboke. Sedam miliona Palestinaca živi tragediju nakbe. Naš narod na Zapadnoj obali takođe živi tragediju izraelske agresije i to traje decenijama. Više od 1.000 rezolucija usvojeno je u UN-u. Nijedna nije implementirana. Postojale su mnoge inicijative koje su tražile okončanje ove situacije kroz koju prolaze Palestinci. Tokom 1993. godine potpisali smo Sporazum iz Osla i priznali smo Državu Izrael. Izrael u tom periodu je priznao i Palestinski slobodarski pokret (PLO). Uspostavili smo institucije na osnovu toga i odbili smo nasilje i terorizam, usvojili kulturu mira i radili na tome kako bismo gradili moderne institucije moderne palestinske države koja će živjeti u miru s Izraelom. Međutim, oni se nisu pridržavali sporazuma i radio je sistematski na podrivanju sporazuma - rekao je Abas.
Osvrnuo se i na države koje su u prethodnim mjesecima priznale Palestinu.
- Ovdje, volio bih u ime Palestinaca izraziti zahvalnost svim državama koje su priznale našu državu i onima koji to namjeravaju učiniti uskoro. Pozivamo na podršku Palestini i ostvarivanje punih prava u UN-u. Priznali smo već izraelsko pravo na postojanje države i dalje priznajemo to. Zahvaljujemo se Kanadi, Australiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Monaku, San Marinu, Andori, Danskoj i drugima na priznanju Palestine. Zahvaljujemo se i drugim državama koje su ranije priznale Palestinu. Naš narod to neće zaboraviti - rekao je Abas.
Naveo je i zahtjeve koje Palestina ima.
- Prvo je potreba za okončanjem rata. Ulazak, bez uslova, humanitarne pomoći kroz UN-ove agencije. Prestanite koristiti glad kao oružje. Želimo puštanje svih talaca i zatovrenika na obje strane. Povlačenje okupacijske vojske iz Gaze i odbacivanje planova aneksije i širenje Izraela. Država Palestina treba preuzeti punu odgovornost nad Gazom te da poveže tu vlast sa Zapadnom obalom, a sve uz posredstvo arapskih zemalja. Garantovati da će stanovnici Gaze ostati na svojoj zemlji bez raseljavanja - kazao je Abas.
Na kraju, Abas je poslao i emotivnu poruku svim Palestincima.
- Danas, govorimo jasno, mir se ne može ostvariti ako nema pravde. Pravde ne može biti ako Palestina nije slobodna. Želimo živjeti u miru i sigurnosti kao i svi ljudi u svijetu u granicama iz 1967. godine i Istočnom Jerusalemom kao glavnim gradom. Kćeri i sinovi Palestine, gdje god se nalazite, bez obzira koliko rane krvare, neće razbiti našu volju da preživimo. Zastava Palestine vijoriće se visoko, kao simbol digniteta i slobode od okupacije. Palestina je naša, Jerusalem je dragulj naših srca i vječni glavni grad. Nikada nećemo napustiti našu zemlju i naše gradove. Naši ljudi će biti u korijenu kao stabla masline. Šaljemo poruke nade i gradit ćemo mostove mira za ljude naše regije i cijelog svijeta. Neka mir bude s vama - zaključio je Abas.

Gromoglasan aplauz nakon govora Abasa: Mir se ne može ostvariti ako nema pravde, pravde ne može biti ako Palestina nije slobodna

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku razgovarao sa brojnim svjetskim liderima. 
- Ti razgovori nisu samo protokol - oni su ulaganje u povjerenje, nove ekonomske mogućnosti i međunarodnu podršku našim strateškim ciljevima - naveo je Milatović na mreži X.
Kako je kazao, Crna Gora pokazuje da može biti pouzdan partner i država koja gradi povjerenje širom svijeta.
- Ne pristajem da stojimo u mjestu. Vrijeme je da završimo posao i donesemo rezultate koje građani očekuju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1970746950036181071%3Ft%3DEihmvUzVDIBv_xrB4mL8cg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Ne pristajem da stojimo u mjestu, vrijeme je da završimo posao

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je istakao da je prisustvo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija važno za male zemlje poput Crne Gore, te da su se čuli stavovi koji bi mogli da posluže i za otvaranje debate o važnim pitanjima kao što je imigraciona politika i odnos prema dijaspori.&nbsp;
Istakao je da Crna Gora vodi politiku koja se usaglašava sa politikom Evropske unije, ali je sigurno da postoji prostor za dodatno osnaženje i unapređenje strateškog partnerstva i sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako je istakao Milatović važno je da male države budu dio Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koje su jedino mjesto na svijetu, jedina platforma i organizacija gdje svaka zemlja ima svoje mjesto i svoj glas.
Komentarišući govor predsjednika SAD Donalda Trampa, istakao je da su se čuli neki oprečni stavovi u odnosu na one koji dolaze od Evrope, ali čuli su se i neki koje treba uzeti u obzir.
- Ovdje bih volio da spomenem važnost otvaranja jedne debate kada je u pitanju imigraciona politika Crne Gore. To je jedna stvar koja čini mi se nikada nije zauzela važno mjesto u našoj javnoj debati. Mislim da je vrijeme da se otvori ta tema u Crnoj Gori. Često razgovaram sa građanima i oni se često žale da je uglavnom jedna neodgovorna politika prema strancima koji su dolazili u velikim brojevima ovdje, pogotovo u posljednje dvije, tri godine Crnoj Gori donijela samo povećanje cijene stanova i na taj način dodatno našim građanima onemogućila pristupačnost nekoj prvoj nekretnini ili poskupila cijenu rente. Tako da, definitivno u tom smislu, mislim da postoji veliki prostor da Crna Gora u narednom periodu vodi jednu odgovorniju imigracionu politiku - naglasio je Milatović.
On je istovremeno napomenuo da treba raditi i na drugom segmentu te priče, odnosno puno više uraditi kako bi vratili ljude koji su rođeni u Crnoj Gori, a koji su u prethodnih 20-tak godina, nažalost, napustili Crnu Goru.
- Mnogi od njih su danas ovdje u Njujorku i sa njima sam razgovarao. Svakog puta kada razgovaram sa predstavnicima naše dijaspore zapravo vidim koliki je talenat koji smo zbog ekonomskih prilika, ali prije svega zbog nepravde i partitokratije u Crnoj Gori izgubili. To su ljudi koje moramo da vratimo - kazao je Milatović.
Na pitanje da li će Crna Gora da prati politiku Evropske unije kao buduća članica ili će da slijedi Sjedinjene Države kao strateškog partnera, Milatović je kazao da nije ništa crno-bijelo. Neki stavovi su saglasni iz Amerike sa onima koje imamo u Evropi, neki drugi nijesu.
- Vrlo važna je konferencija o Palestini koja se desila juče. Ja sam u ime Crne Gore prisustvovao toj konferenciji na najvišem nivou. Znate da su brojne zemlje u svijetu juče priznale Palestinu, uključujući i Francusku, Australiju, Veliku Britaniju, Kanadu... I naše prisustvo na toj konferenciji je još jednom bilo potvrda naše politike prema izraelsko-palestinskom sukobu, gdje je Crna Gora od početka zastupala stav o dvije države, o državi Izraela i državi Palestini, koje treba da žive jedna pored druge u miru i saradnji. I to je opet bilo vrlo jasno rečeno i sa moje strane juče na toj visokoj konferenciji. Ono što bih ovdje htio da istaknem je da je Crna Gora dio Evrope. Znači, mi vodimo politiku koja se usaglašava sa spomenutom politikom Europske unije, ali sasvim sigurno da postoji veliki prostor za dodatno osnaženje i unapređenje ovog strateškog partnerstva koje mi imamo i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Siguran sam da ću imati priliku i večeras na prijemu koji organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija Tramp, gdje ću prisustvovati sa svojom suprugom, da bi o tome kratko razgovarao sa američkim predsjednikom - naveo je Milatović.
Poručio je da je ovo važan događaj za Crnu Goru i da smo poslali jasne poruke i dobili priznanje o konstruktivnoj ulozi naše države ne samo u regiji Balkana, nego i šire.

Milatović: Potrebna nam je odgovornija imigraciona politika, raditi više kako bi vratili naše ljude

Mir u Gazi, baziran na dvodržavnom rješenju, nema alternativu i ima snažnu podršku svijeta - poruka je sa Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prema riječima ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.
On je, kako su kazali iz Bošnjačke stranke, na društvenoj mreži Iks (X) naveo da se stradanje u Gazi mora zaustaviti, a da "nakon uspostavljanja mira mora uslijediti obnova Palestine uz podršku svijeta".
- Crna Gora stoji uz države koje podržavaju mir, stabilnost, poštovanje međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava i kao država koja je priznala Palestinu pozdravlja odluke jednog broja država da to urade sada, kao korak ka uspostavljanju trajnog mira. Vrijeme za mir je odmah - poručio je Ibrahimović.
Iz Bošnjačke stranke podsjećaju da je u proteklih nekoliko dana više država priznalo državu Palestinu, među kojima su i Velika Britanija, Kanada, Australija, Luksemburg, &nbsp;Portugal, Andora, Malta, Belgija, Monako i mnoge druge a neke od njih, među kojima je i Francuska, to su simbolično uradile tokom zasijedanja Generalne skupštine UN.
- Crna Gora je priznala Palestinu 2006. godine, a dvodržavno rješenje se sve više smatra jedinim mogućim održivim rješenjem koje bi moglo dovesti do dugoročnog mira na Bliskom Istoku - navode iz Bošnjačke stranke.

Ibrahimović: Mir u Gazi nema alternativu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na više važnih skupova i susreta uoči 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potvrdivši snažnu posvećenost Crne Gore jačanju regionalne saradnje, multilateralizmu i rodnoj ravnopravnosti, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922190928_ef09d5073a56aa5263be57dee3213e69e7e64219075079ce6075a0e3e882e219.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250922190928_ef09d5073a56aa5263be57dee3213e69e7e64219075079ce6075a0e3e882e219" data-rendition-name="original" width="1280" height="851" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Njujorku"> <figcaption>Ibrahimović u Njujorku(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Ibrahimović je, zajedno sa svjetskim liderima, prisustvovao svečanosti obilježavanja 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija, ističući posvećenost Crne Gore miru i jačanju uloge UN u rješavanju globalnih izazova.&nbsp; Na radnom doručku Jadransko-jonske inicijative istakao je da je evropska integracija ključna za dugoročnu stabilnost i prosperitet regiona, poručivši da Evropska unija nije samo geopolitička potreba, već i zajednički okvir za mir, razvoj i demokratske vrijednosti koje svi dijelimo.&nbsp; Dodao je da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena završetku pregovora do 2026. i članstvu do 2028. godine, te naglasio da su „regionalna saradnja i izgradnja povjerenja najbolji instrumenti za prevazilaženje izazova i otvaranje novih prilika za građane“.&nbsp; Govoreći na sastanku povodom 30. godišnjice Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, Ibrahimović je podvukao da Crna Gora stoji uz globalne partnere u promovisanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena i djevojčica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922190928_18b4fa514d90d39b2fc19dea85aa74b9a9addb29c7ec84cdf3c8c42f2c77fa7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250922190928_18b4fa514d90d39b2fc19dea85aa74b9a9addb29c7ec84cdf3c8c42f2c77fa7d" data-rendition-name="original" width="1280" height="851" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Njujorku"> <figcaption>Ibrahimović u Njujorku(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Zalaganje za prava žena, borba protiv nasilja i diskriminacije, kao i osporavanje duboko ukorijenjenih stereotipa – to je suština dobrog upravljanja i temelj održivog razvoja - istakao je ministar. On je podsjetio da su nacionalne strategije Crne Gore u potpunosti usklađene sa međunarodnim standardima i ciljevima održivog razvoja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922190928_1e606bde97837ff6bd2e005ee0d9643216452a00da0397cfc9d6a5988f9a116b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250922190928_1e606bde97837ff6bd2e005ee0d9643216452a00da0397cfc9d6a5988f9a116b" data-rendition-name="original" width="1280" height="851" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Njujorku"> <figcaption>Ibrahimović u Njujorku(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Na nama, vladama koje imaju moć, jeste da stvorimo pravednu i jednaku budućnost za sve žene i djevojčice. To dugujemo našim majkama i kćerkama – ali, iznad svega, dugujemo to cijelim društvima - istakao je Ibrahimović. Tokom dana, Ibrahimović će učestvovati na sastanku o Palestini na visokom nivou, gdje će Crna Gora, kako su rekli u MVP-u, još jednom potvrditi posvećenost međunarodnim naporima za postizanje pravednog i održivog mira, zasnovanog na rješenju dvije države, u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama UN.

Ibrahimović u Njujorku: Crna Gora posvećena miru i jačanju uloge UN u rješavanju globalnih izazova

Crna Gora dosljedno potvrđuje da prava snaga ne leži u veličini države, već u snazi uvjerenja, principa i posvećenosti univerzalnim vrijednostima, poručio je predsjednik države Jakov Milatović koji je, povodom osam decenija postojanja Ujedinjenih nacija prisustvovao sastanku na visokom nivou u okviru Generalne skupštine UN. Milatović je istakao važnost zajedništva u vremenu velikih geopolitičkih promjena i rastućih globalnih izazova. - Obilježavamo 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija u trenutku kada svijet prolazi kroz složene i značajne geopolitičke promjene. Tokom proteklih osam decenija, UN su ostale nepokolebljive u svojoj osnovnoj misiji – očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti, te njegovanju jednakosti, solidarnosti i saradnje među državama - poručio je Milatović. On je naglasio da su Ujedinjene nacije jedinstven i nezamjenjiv forum gdje svaka država ima svoje mjesto, te da zajedničko dobro možemo ostvariti samo kroz kolektivnu volju i podijeljenu odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092217090_707457066d8466b9110f253d8443128430d86ca41231598d219087c25b2ecaa8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092217090_707457066d8466b9110f253d8443128430d86ca41231598d219087c25b2ecaa8" data-rendition-name="original" width="1600" height="980" loading="lazy" alt="Milatović u Njujorku"> <figcaption>Milatović u Njujorku(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Naš evropski put doživljavamo kao svakodnevnu radnu obavezu reformisanja društva i jačanja institucija, a članstvo u UN-u kao zajedničku odgovornost u izgradnji svijeta jednakosti i solidarnosti, u kojem su građani u središtu svake politike - istakao je Milatović. U trenutku kada se svijet suočava sa brojnim izazovima – od razornih sukoba i klimatskih promjena, do siromaštva i dezinformacija – predsjednik je pozvao na jedinstvo i solidarnost: - Sada, više nego ikada, potrebna nam je jasna poruka UN: budućnost možemo graditi samo zajedno. Neka međunarodna saradnja, solidarnost i nada u bolji svijet i dalje budu naš kompas ka svijetu dostojnom svakog čovjeka - poručio je Milatović. Milatović će danas govoriti na visokoj konferenciji posvećenoj Palestini, te održati niz bilateralnih sastanaka sa svjetskim liderima.

Milatović: Crna Gora potvrđuje da prava snaga ne leži u veličini države, već u snazi uvjerenja, principa i posvećenosti univerzalnim vrijednostima

Na poziv generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereša, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u Njujorku od 21. do 25. septembra, gdje će predvoditi delegaciju Crne Gore na 80. zasijedanju Generalne skupštine UN, posvećenom temi „Zajedno bolji: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Iz Milatovićevog kabineta podsjećaju da jubilarna Generalna skupština UN predstavlja važnu prekretnicu – trenutak kada se sagledava osam decenija zajedničkog rada međunarodne zajednice na izgradnji i očuvanju mira i razvoja, ali i prilika da se otvore nova poglavlja u suočavanju sa savremenim globalnim izazovima.
- Za Crnu Goru to je mogućnost da pokaže da je pouzdan i odgovoran međunarodni partner i da njen glas ima mjesto na globalnoj sceni- kazali su iz predsjednikovog kabineta i dodali da će predsjednik Milatović govoriti na Generalnoj debati, kojom prilikom će naglasiti posvećenost naše zemlje multilateralizmu i spremnost da doprinese globalnim rješenjima u partnerstvu sa državama članicama UN.
- Takođe, govoriće i na skupovima posvećenim ključnim temama današnjice – obilježavanju osamdesete godišnjice UN-a, Konferenciji na visokom nivou posvećenoj Palestini, Samitu povodom tridesetogodišnjice Svjetskog programa za mlade, kao i Konferenciji „Multilateralizam na raskrsnici: izazovi i putevi ka miru“- navode u saopštenju.
Pored multilateralnih aktivnosti, predsjednik Milatović imaće i niz bilateralnih sastanaka sa šefovima država i vlada, a imaće susrete i sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom, kao i sastanak lidera Zapadnog Balkana koji će ugostiti visoka predstavnica EU Kaja Kalas.
- Tokom boravka u Njujorku, predsjednik će biti gost na prijemu koji priređuju predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp, kao i na prestižnoj manifestaciji Atlantic Council Global Citizen Awards, koja okuplja svjetske lidere, diplomate i poslovnu zajednicu- navodi se u saopštenju.
Planiran je i susret sa crnogorskom dijasporom u Sjedinjenim Američkim Državama, uz poruku da država cijeni njihov doprinos imidžu i snazi Crne Gore.
- Učešće Crne Gore na Generalnoj skupštini UN-a potvrđuje našu posvećenost multilateralizmu i međunarodnoj saradnji- zaključuje se u saopštenju.

Predsjednik Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Generalnoj skupštini UN-a

Analena Berbok, njemačka političarka iz stranke Zeleni i bivša ministarka spoljnih poslova, danas je započela svoj novi posao na mjestu predsjednice Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija.
Međutim, nijesu svi srećni što će ona predsjedavati glavnim tijelom UN za donošenje politika. Iako je ove godine izgubila svoju funkciju u njemačkoj vladi, Berbok će nastaviti da igra istaknutu ulogu na svjetskoj sceni.
Do maja, kada je Fridrih Merc iz demohrišćanske unije desnog centra izabran za novog njemačkog kancelara, ova 44-godišnja političarka iz stranke Zeleni bila je i dalje najviši njemački diplomata. Zatim je 2. juna izabrana za novu predsjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku.
Međutim, za razliku od svojih prethodnika, Berbok nije izabrana običnim dizanjem ruke, što bi značilo jednoglasnu podršku, već tajnim glasanjem. Prema riječima diplomata, ovu proceduru je zatražila Rusija, što se tumačilo kao mala zlonamjernost, jer je Berbok kao ministarka spoljnih poslova uvijek otvoreno kritikovala rusku agresiju protiv Ukrajine.
Na kraju je na glasanju u UN-u u Njujorku dobila 167 od mogućih 193 glasa. Sada će preuzeti novu dužnost nakon što je napustila svoje mjesto u Bundestagu.

Analena Berbok od danas predsjedava Generalnom skupštinom UN-a

Belgija je izjavila da će ovog mjeseca priznati državu Palestinu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pridružujući se Francuskoj i drugim zapadnim zemljama u potezu koji je razljutio Izrael i Sjedinjene Države.
- Suočena s nasiljem koje je Izrael počinio kršeći međunarodno pravo, s obzirom na svoje međunarodne obaveze, uključujući dužnost sprečavanja bilo kakvog rizika od genocida, Belgija je morala donijeti snažne odluke kako bi povećala pritisak na izraelsku vladu i teroriste Hamasa - napisao je belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevot u utorak na mreži X, najavljujući namjeru Belgije da prizna Palestinu.
Francuska i Saudijska Arabija predvodile su diplomatske napore kako bi podstakle zemlje da priznaju palestinsku državu na samitu tokom Generalne skupštine UN-a koji će biti održana od 9. do 23. septembra u Njujorku.
Francuska je, zajedno s Velikom Britanijom, Australijom i Kanadom, već dala obećanje, u potezu koji je opisan kao politički signal koji je takođe usmjeren na osudu širenja izraelskih naselja i vojne prisutnosti na teritorijima, prenosi "Rfi".

Pridružije se Francuskoj: Belgija će priznati palestinsku državu

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: generalna-skupstina-un