"Pakt za budućnost" je ambiciozan dokument koji treba da ponudi smjernice za rješavanje globalnih izazova - ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović u okviru jučerašnjeg obraćanja tokom plenarnog dijela "Samita za budućnost".
On je, kako se navodi u saopštenju, pozdravio usvajanje ovog dokumenta i konsenzus postignut tim povodom.
Iskazavši podršku naporima generalnog sekretara UN i njegovoj „Novoj agendi za mir“, Ivanović je u svom govoru pozvao na jačanje uloge UN u procesu razoružanja, akcentujući značaj kolektivne bezbjednosti u kontekstu prevencije konflikta.
&nbsp;- Aneksi „Pakta za budućnost“ – „Globalni digitalni sporazum“ i „Deklaracija za buduće generacije“ – predstavljaju smjernice za premošćavanje svjetskog digitalnog jaza i šalju snažnu poruku motivacije o jačanju učešća mladih u procesu donošenja odluka - rekao je Ivanović.
Istog dana on je učestvovao na interaktivnom dijalogu u okviru „Samita za budućnost“, tematski naslovljenom „Budućnost počinje sada: unapređenje globalnog sistema za sadašnje i buduće generacije“.
&nbsp;- Tokom svog učešća na navedenom panelu Ivanović je upoznao visoke predstavnike država članica UN o naporima koje Crna Gore preduzima kako bi ispunila ciljeve održivog razvoja i na taj način dala svoj doprinos u implementaciji Agende 2030 - kazali su u saopštenju.
On je, kako se dodaje, učestvovao i na prijemu na visokom nivou za šefove delegacije u organizaciji Njemačke i Namibije, tokom kojeg je imao kraći razgovor s kancelarom Njemačke Olafom Šolcom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović: "Pakt za budućnost" ambiciozan dokument

Više od 130 predsjednika, premijera i monarha govoriće zajedno sa desetinama ministara na dvodnevnom Samitu o budućnosti u Njujorku, u okviru 79. sjednice Generalne skupštine UN.
Očekuje se da će jedna od glavnih tema biti ratovi u Gazi, Ukrajini i Sudanu i sve veća mogućnost eskalacije rata na Bliskom istoku.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš prošle nedjelje je rekao Rojtersu da rješenje ratova u Gazi i Ukrajini trenutno nije ni na vidik.
Značajan trenutak na otvaranju skupštinskog sastanka biće posljednje veliko pojavljivanje predsjednika SAD Džoa Bajdena zbog kraja njegovog predsjedničkog mandata, prenosi Tanjug.
Kako bi odgovorili na mnoge globalne izazove, Linda Tomas-Grinfild, ambasadorica SAD-a u UN-u je rekla da će fokus SAD-a na sastancima biti okončanje "pošasti rata", jer dvije milijarde ljudi živi u područjima pogođenim sukobima.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas trebalo bi da govori u četvrtak ujutru, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu u četvrtak popodne.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, će dva puta govoriti - u utorak na sastanku na visokom nivou Savjeta bezbjednosti UN, koji su sazvale SAD, Francuska, Japan, Malta, Južna Koreja i Britanija, a Generalnoj skupštini će se obratiti u srijedu ujutru.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer biće u UN zajedno sa Bajdenom, ali ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Si Đinping šalju svoje ministre spoljnih poslova. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov trebalo bi da govori na Generalnoj skupštini 28. septembra.&nbsp;

Bajden se obraća posljednji put kao predsjednik Amerike

To što je Crna Gora među rijetkim zemljama koje neće biti zastupljene na najvišem nivou, sa predsjednikom ili premijerom, na zasijedanju Generalne skupštine UN-a u Njujorku je neshvatljivo, kaže za Antenu M ambasador Željko Perović. Dodaje i da je, možda, brukanje Crne Gore nekome i cilj.
- Zasijedanje Generalne skupštine UN-a koje se održava svakog trećeg utorka u septembru najvažniji je multilaterarni događaj na planeti i bruka je da Crna Gora ove godine neće biti zastupljena najvišem nivou - kazao je Perović.&nbsp;
Podsjeća da su od 2006. godine, na svako zasijedanje išli shodno džentlmenskom dogovoru jedne godine predsjednik države, a druge godine premijer. Začuđen je time što ove godine u Njujork ne idu ni Jakov Milatović, ni Milojko Spajić.
- To je jedinstvena prilika u toku 365 dana da sve krunisane glave, predsjednici država i predsjednici vlada, vode delegacije svojih zemalja. Crna Gora dolazi, koliko sam ja shvatio, na nivou potpredsjednika Vlade. Ne znam zašto, ako je već premijer odustao, nije išao predsjednik. Osim glavnog sastanka i plenarnog zasijedanja kada govori šef delegacije, to je jedinstvana prilika da u tih dvije nedjelje delegacija Crne Gore, kao i svake druge države, odradi seriju bilateralnih susreta od velike važnosti za svoju zemlju. Tako da je prosto nevjerovatno da se to sada dešava - rekao je Perović za Antenu M.
Perović, koji je u tri mandata bio ambasador u Njujorku, o izjavi predsjednika Milatovića koji je objasnio da je odgovornost za njegovo, kao i odsustvo premijera upravo na Spajiću, kaže:
- Ja sam vidio tu izjavu i mislim da je predsjednik u ovom slučaju apsolutno u pravu, ali već ranije se znalo da je ovoga puta na redu predsjednik Vlade da vodi delegaciju. Inače, to je pravo koje prije svega pripada suverenu. Kažem, ili dolaze krunisane glave ili šefovi država, pa tek onda dolaze predsjednici Vlade ili ministar inostarnih poslova. Otprilike, na ta četiri nivoa su delegacije na raznim sastancima zastupljene. Mislim da je u ovom slučaju predsjednik države apsolutno u pravu - navodi Perović.
Crnogorsku delegaciju predvodiće potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, a ispod njega u delegaciji je takođe potpredsjednik i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
- Da pored živog ministra inostranih poslova koji je istovremeno i potpredsjednik Vlade, crnogorsku delegaciju vodi drugi potpredsjednik, zaista je neshvatljivo. Po svakom protokolu poslije šefa države i Vlade, ide ministar inostranih poslova. Sada ide neki bez porfelja potpredsjednik Vlade! Ali ne znam zbog čega ide onda ministar inostanih poslova? Zbog čega ide? Ako ne ide ovaj u konkretnom slučaju da se sretne sa bošnjačkom dijasporom. S kime će imati sastanke? Da li su dogovoreni sastanci? Šta je sa sastancima koji su ugovarani za predsjednika Vlade, koji su mjesecima unaprijed pripremljeni? To je, kažem vam, jedno apsolutno brukanje države Crne Gore. Možda nekome to odgovara, možda je to nečiji cilj - ocijenio je Perović.
Perović je rekao i da ima saznanja da se njemački ambasador u Podgorici interesovao ko predvodi crnogorsku delegaciju:
- Znate, svaka ozbiljna zemlja se priprema, pretpostavljam da je neko iz njemačke delegacije želio se vidi sa predsjednikom Vlade. Oni, do dana današnjeg, ne znaju ko vodi crnogorsku Delegaciju. Znači, apsolutna sramota i bruka za državu Crnu Goru - zaključio je Perović.

Perović: Bruka za državu da ne bude zastupljena na najvišem nivou na zasijedanju Generalne skupštine UN-a

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN)) je najvažniji i najposjećeniji multilateralni događaj. Ove godine bilo je predviđeno da našu delegaciju predvodi premijer Milojko Spajić što je on u posljednjem trenutku otkazao – saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručujući da je njegov bivši partijski kolega još jednom pokazao neodgovoran odnos prema državnim interesima.&nbsp;
On je podvukao da je generalna skupština UN od posebnog značaja za međunarodnu vidljivost - prevashodno malih država kao što je Crna Gora.&nbsp;
- Dodatno, neprimjereno je da predsjednik Vlade na ovaj način zloupotrebljava institut naslijeđenog i davno uspostavljenog džentlmenskog dogovora, po kojem se predsjednik države odriče mogućnosti koja mu po preseansu pripada, da u skladu sa Ustavom predstavlja zemlju u inostranstvu. Dakle, nije riječ o tome da se predsjednik države i premijer smjenjuju svake druge godine, nego da funkcija šefa delegacije po preseansu uvijek pripada predsjedniku koji prihvata da je ustupi svake druge godine premijeru – istakao je Milatović.
Kaže da ga nažalost premijer Spajić nije obavijestio o svojoj namjeri da neće biti šef delegacije, iako se odlazak u UN zbog velikog broja obaveza i važnosti događaja planira najmanje pola godine unaprijed.&nbsp;
- I u ovom slučaju se radi o pokušaju urušavanja crnogorskih institucija i dobre prakse – podvukao je Milatović.
Dodao je da je neozbiljno i neodgovorno pozivati se na posao u zemlji.
- Jer bi se moglo zaključiti da šefovi ostalih država svijeta, uključujući američkog predsjednika i njemačkog kancelara, nemaju šta da rade u svojim zemljama pa idu na UN. Takođe, neozbiljno je i neodgovorno da, pored već postojećeg potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, premijer šalje dodatnog šefa delegacije koji bi po preseansu, budući da mu je oduzet portfolio, morao biti ispod potpredsjednika Vlade koji je ujedno ministar vanjskih poslova – ocijenio je predsjednik države.
On smatra da je očito da, pored toga što je ministru vanjskih poslova onemogućeno da se bavi evropskim integracijama - kao ključnim vanjskopolitičkim prioritetom, dodatno mu se stavlja do znanja da je nižeg reda u Vladi jer se ne bavi ni drugim vanjskopolitičkim prioritetom – multilateralizmom.
- Takođe, podsjećam da je Crna Gora istakla kandidaturu za nestalno članstvo u SB UN 2026-27 i umjesto da se UN koristi da se sa najvišeg nivoa lobira za kandidaturu, Crna Gora se kroz ponašanje Vlade predstavlja svim članicama UN-a kao neozbiljna država članica, čime se direktno ugrožavaju vanjskopolitički interesi i ruši reputacija Crne Gore. Da ne govorimo o tome da Vlada za godinu dana nije bila u stanju da predloži ambasadora Crne Gore pri UN u Njujorku – naveo je Milatović.
Zbog svega toga smatra da je „džentlmenski dogovor“ koji je postojao između predsjednika države i vlade zloupotrijebljen.
- I to na način da vrh Vlade radi direktno protiv interesa države koju predstavlja – zaključio je Milatović.

Milatović: Spajić u posljednjem trenutku otkazao odlazak na Generalnu skupštinu UN, Vlada radi direktno protiv interesa Crne Gore

Amerikanac kineskog porijekla, koji je radio u sektoru telekomunikacija i informacionih tehnologija, osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog davanja informacija Kini, saopštilo je Ministarstvo pravosuđa SAD.
Ping Li (59), stanovnik Floride, u avgustu se izjasnio krivim da je djelovao kao agent strane sile – Kine, odnosno njenog Ministarstva državne bezbjednosti, navodi se u saopštenju.
Pošto je poslije emigriranja iz Kine postao državljanin <a href="https://n1info.rs/tag/sad/">SAD</a>, radio je za Verajzon – veliku kompaniju telekomunikacija i za indijskog giganta IT usluga Infosys, prenose mediji.
Ping Li je priznao da se od 2012. godine dopisivao s Ministarstvom državne bezbjednosti Kine, posebno informišući o kineskim disidentima i sljedbenicima duhovnog pokreta Falun Gong kojeg je Peking zabranio.
Tako im je pružio informacije o jednom sljedbeniku Falun Gonga u Floridi, o kompanijama za koje je radio, i 2021. o sajber napadu koji se pripisuje Kini usmjerenom na jednu veliku američku kompaniju.
U junu 2022. godine on je na zahtjev službenika kineskog Ministarstva državne bezbjednosti dao podatke koji su omogućili da se identifikuju vlasnici smještaja jedne osobe koja je pobjegla iz Kine u SAD.

Četiri godine zatvora za Amerikanca koji je Kini davao informacije

Međunarodna organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč (HRW) je ocijenila da je izraelski napad oktobra u Libanu u kojom su poginula tri novinara po svoj prilici bio namjeran napad na civile i očigledan ratni zločin.
Tri novinara su poginula i nekoliko je ranjeno dok su spavali u pansionu u južnom Libanu. To je bio jedan od najsmrtonosnijih napada na medije od početka sukoba Izraela i Hezbolaha prije 13 mjeseci.
Od tada je poginulo još 11 novinara, a osam ranjeno, rekao je libanski ministar zdravlja Firas Abijad.
Hjuman rajts voč je zaključio da su izraelske snage u napadu 25. oktobra koristile bombu američke proizvodnje sa sistemom za navođenje JDAM.
Hjuman rajts voč je ocijenio da bi vlada SAD trebalo da obustavi isporuke oružja Izraelu zbog ponovljenih „nezakonitih napada na civile, u kojima bi zvaničnici SAD mogli biti saučesnici u ratnim zločinima“.
Izraelska vojska nije odmah komentarisala ovaj izvještaj.
Hjuman rajts voč je našao ostatke bombe na mjestu napada i razmotrio fotografije djelova koje je sakupio vlasnik pansiona te zaključio da odgovaraju kompletu JDAM za navođenje bombi koje sastavlja i prodaje američka kompanija Boing.

Hjuman rajts voč: Ubistvo tri novinara u izraelskom napadu u Libanu je ratni zločin

Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza su prioritet - kazao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović. 
 
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, danas razgovarao sa šefom Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i politiku proširenja EU Jiržijem Plesitijem, koji boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori. 
 
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je sastanak bio posvećen ključnim pregovaračkim poglavljima koja Crna Gora, u saradnji sa evropskim partnerima, planira zatvoriti do kraja godine. 
 
Dodaje se da je posebna pažnja posvećena poglavljima 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, kao i poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika. 
 
- Naša državna administracija i resorna ministarstva pokazuju visok stepen predanosti. Zatvaranje ovih poglavlja do kraja godine je prioritet - rekao je Zenović. 
 
On je kazao da su akcioni planovi za ta poglavlja u zreloj fazi i da će svi detalji biti predstavljeni Evropskoj komisiji na vrijeme. 
 
- Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza naš su prioritet - zaključio je Zenović. 
 
Plesiti je pohvalio dosadašnji rad crnogorske državne administracije i izrazio zadovoljstvo uloženim naporima u pregovaračkom procesu, koji su omogućili Evropskoj komisiji da predloži državama članicama EU privremeno zatvaranje četiri poglavlja. 
 
On je istakao napredak Crne Gore u poglavljima 23 i 24, što je, kako je rekao, zemlji donijelo pozitivan IBAR. 
 
Plesiti je rekao da očekuje da će ista posvećenost biti usmjerena na ispunjavanje završnih mjerila u ovim poglavljima. 
 
- Razmatrani su i naredni koraci ka ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala i Poglavlje 5 – Javne nabavke, koja su ocijenjena kao poglavlja sa značajnim potencijalom za sljedeće zatvaranje - navodi se u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, sastanak je zaključen dogovorom o nastavku bliske komunikacije i saradnje u narednom periodu.

Zenović: Reforme i preuzete obaveze prioritet

Tužioci na suđenju za višegodišnje silovanje Francuskinje Žizel Peliko, koje je omogućavao njen tadašnji suprug, tražili su danas od sudskog vijeća da mu izrekne maksimalnu kaznu za teško silovanje – 20 godina zatvora.
Poslije saslušanja koja su trajala gotovo tri mjeseca u francuskom gradu Avinjonu se polako bliži kraju suđenje 51 optuženom za gotovo deset godina mnogobrojnih silovanja tokom kojih je Peliko, omamljena narkoticima, bila u nesvjesnom stanju.
Zbog hrabrosti koju je ispoljila tokom mučnog sudskog procesa, 71-godišnja Žizel Peliko postala je simbol za borce protiv seksualnog nasilja, čak i izvan Francuske.
Suđenje je danas ušlo u novu fazu – tužioci su počeli da objavljuju koje kazne traže za desetine optuženih muškaraca, a fokusirali su se na Dominika Pelikoa, sa kojim je Žizel bila u braku gotovo 50 godina vjerujući da je brižan suprug.
Dominik Peliko je priznao da je godinama krišom stavljao sedative u hranu i piće svoje supruge da bi mogli da je siluju i on i desetine nepoznatih ljudi koje je nalazio putem interneta.
Tužiteljka Lor Šabo tražila je od sudskog vijeća da bivšem suprugu Žizel Peliko izrekne kaznu od 20 godina zatvora.
Dominik Peliko, koji ove sedmice puni 72 godine, zurio je u pod tokom izlaganja tužiteljke.
- Dvadeset godina između četiri zatvorska zida. To je i mnogo i nedovoljno - kazala je tužiteljka Šabo, prenosi Beta.
Očekuje se da će sud izreći presude do 20. decembra.
Žizel Peliko je tražila da u sudnici budu prikazane fotografije silovanja koje je njen suprug snimio, a na kojima se vidi da je ona bila bez svijesti.
Tužilac Žan-Fransoa Maje hvalio je hrabrost Žizel Peliko, ukazavši da je danas Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, ali da je pred francuskim društvom „dug put promjene gledišta na kulturu silovanja“.
Žizel Peliko je mirno sjedjela, ponekad zureći u plafon, dok su tužioci opisivali kako je Dominik Peliko snimao i pažljivo razvrstavao 20.000 fotografija i video snimaka zlostavljanja.
Dokazi koje je stavio na hard-diskove, memorijske kartice i telefone omogućili su istražiteljima do otkriju desetine muškaraca koje je Dominik Peliko regrutovao da siluju njegovu tadašnju suprugu, ali je oko 20 počinilaca ostalo neidentifikovano.
Građani ispred Suda danas su zviždali optuženima dok su ulazili u sudnicu, vičući im „Prepoznajemo te!“ i „Sramota!“. Aktivisti su preko puta zgrade suda okačili transparente s natpisima „Po 20 godina za svakog od njih“ i „Silovanje je silovanje“, dok su Žizel Peliko dočekali ovacijama i aplauzom.

Slučaj silovanja Žizel Peliko: Tužioci traže maksimalnu kaznu za supruga

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Uzalud je 23. jula 2022. godine ostao vapaj tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića u Vladi Dritana Abazovića, da Artan Kurti ne ispunjava minimalne uslove da uđe u sistem bezbjednosti, odnosno da bude imenovan za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koju poziciju ga je kandidovao premijer. Kurti je podrškom većine ministara, s izuzetkom Konjevića i tada ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, imenovan na tu funkciju. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB. Tamo isto imamo imenovanja od ranijeg perioda koja možda nijesu po mom ukusu, a ni po vašem, a možda nijesu ni po ukusu građana Crne Gore i treba da idemo dalje – poručio je Abazović na sjednici Vlade Konjeviću. Rekao je i da je „jako dobro provjerio kandidata“ i da u kaznenoj evidenciji nema ništa, ali da smatra da je problem nešto drugo. - Što čovjek može da odgovori zadatku... - kazao je Abazović. I Kurti je zaista za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora u ANB, odgovorio zadatku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI: (Photo: Agencija za nacionalnu bezbjednost)</figcaption> </figure>  KAZNENA EVIDENCIJA Ali, da bi preuzeo potpunu kontrolu u Agenciji, Kurti je trebalo da dobije dozvolu tadašnjeg direktora Sava Kentere za pristup tajnim podacima. Međutim, bezbjednosne provjere sa terena – iz njegovog rodnog Ulcinja i Podgorice gdje živi - očekivano su bile negativne. Kentera je odbio da mu dozvoli pristup bazama ANB i istog dana kada je potpisao taj dokument Abazović ga je, dva sata kasnije, 7. oktobra 2022, na elektronskoj sjednici koju je hitno sazvao smijenio.&nbsp; Sjutradan je za direktora tajne službe imenovao Kurtijevog saradnika iz službe - Borisa Bata Milića, koji je i danas na toj poziciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>USLUŽAN SVIM VLASTIMA: (Photo: Boris Milić)</figcaption> </figure>  Tako su Kurtiju otvorena vrata da preuzme rukovođenje Agencijom. Čovjek koji u biografiji ima dvije pravosnažne presude za nasilničko ponašanje, obije vezane za pokušaj ubistva – prvi put je ubistvo pokušao kao maloljetnik, a drugi put, nekoliko godina kasnije, kao punoljetni mladić, kada je sasuo u jednog Ulcinjanina šest metaka i pobjegao, čovjek sa vezama u kriminalnim strukturama, tako je postao „alfa i omega“ crnogorske tajne službe.&nbsp; Ispostavilo se da je Artan Kurti uspio da „očisti“ svoju kaznenu evidenciju, a njegov karton izbrisan je u Ministarstvu pravde u junu 2020. godine. Prethodno je 2017. pokrenuo postupke za brisanje kaznene evidencije, ali pošto su ga Viši i Vrhovni sud odbili, uspio je da 2019. godine izdejstvuje za sebe pozitivnu odluku Ustavnog suda, koji je po njegovoj ustavnoj žalbi naložio ponavljanje postupka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>KO JE SVE ,,ČISTIO" KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Zgrada Višeg suda u Podgorici)</figcaption> </figure>  Prema dostupnim informacijama, pred Vrhovnim sudom postupak nije ponovljen, međutim Kurtiju je kaznena evidencija, ipak „očišćena“ 8. juna 2020. Vjerovatno zahvaljujući vezama koje je uspostavio sa nosiocima institucija, nakon što je kao diplomirani pravnik počeo 2016. godine dvogodišnji pripravnički staž u Privrednom sudu u Podgorici, gdje je potom dobio posao savjetnika. Da je Kurti čovjek spreman na sve, pokazuje i njegova izjava dnevniku Vijesti, nakon što je imenovan za generalnog inspektora, kada je ustvrdio da je neosuđivan i da ta informaciju može da se provjeri u Ministarstvu pravde?! MILOVIĆ VRATIO DOSJE Istina, u tom trenutku njegov dosje u Ministarstvu pravde bio je prazan, ali ga je ubrzo nakon imenovanja za ministra pravde ponovo popunio Andrej Milović 25. aprila ove godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Andrej Milović"> <figcaption>UČINIO DOSTUPNIM KURTIJEVU KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Andrej Milović)</figcaption> </figure>  Upravo zbog ove odluke Kurti je podnio tužbu Upravnom sudu, koja je nedavno odbijena kao neosnovana. - Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je u odluci Upravnog suda, koju je juče citirao Portal Antena M. Iako Kurti više neće moći da obmanjuje javnost da je neosuđivan, šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, za vrijeme dok mu je kaznena evidencija bila „počišćena“, čini se nenadoknadiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6" data-rendition-name="original" width="812" height="532" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić"> <figcaption>UPRAVLJAO AKCIJOM KLASIFIKOVANJA PATRIOTA KAO EKSTREMISTA: (Photo: Dejan Vukšić)</figcaption> </figure>  Ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, proruski i prosrpski kadar imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon što su vlast u našoj zemlji preuzele političke i društvene snage bliske Beogradu i Moskvi, Kurti je, zajedno sa Abazovićem, dovršio, a njihovo nasljeđe prilježno čuva i nova izvršna vlast. ZAUSTAVLJANJE KENTERINIH AKCIJA&nbsp; Prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Sljedeći nalog je bio čišćenje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>SMETNJA ZA RUŠENJE SISTEMA BEZBJEDNOSTI: (Photo: Savo Kentera)</figcaption> </figure>  Baš to su bile dvije velike međunarodne akcije pokrenute tokom kratkotrajnog upravljanja Agencijom Sava Kentere, ali su zaustavljene njegovom smjenom. U obije akcije uhapšeni su ljudi bliski Abazoviću i Uri, međutim, do danas je sudbina tih predmeta u tužilaštvu javnosti nepoznata. Milić je bio pod potpunom kontrolom Abazovića i Kurtija i prihvatio je da bude u potpunoj sjenci generalnog inspektora. Njihov izbor da on bude na čelu Agencije bio je očekivan, a s obzrom na to da je bio Kurtijeva glavna „krtica“ u službi, koja je odavala podatke Abazoviću, dok je na čelu te institucije bio Dejan Vukšić. A Milić je, kako se ispostavlja, „igrao na sve karte“ postavgustovskih proruskih i prosrpskih vlasti. Prvo se bezrezervno stavio na raspolaganje Vukšiću, čim je ovaj imenovan krajem 2020. Kada je bilo jasno da će ga Abazović smijeniti nakon što preuzme premijersku funkciju, preko Kurtija je ponudio saradnju budućem premijeru kojem je, sa još nekolicinom službenika, špijao što rade Vukšić i njegov tim. Ne samo to – dostavili su mu sve podatke o brojnim službenicima Agencije i drugih organa - njihovoj političkoj i nacionalnoj pripadnosti, kontaktima i vezama… Špijanje je naplaćeno funkcijom, ali pod uslovom da Kurti bude taj koji odlučuje. S obzirom na to da je i dalje na čelu Agencije, jasno je da se na vrijeme stavio i u službu nove izvršne vlasti u kojoj sektor bezbjednosti kontrolišu kadrovi prorsuke i prosrpske partije Demokrate, koja je na vanredne parlamentarne izbore 2023. izašla u koaliciji upravo sa Abazovićevom Urom. ,,ČIŠĆENJE“ SLUŽBE Kako su Abazović, Kurti i Milić sklonili sve operativce koji su u službi radili za interese države Crne Gore, situacija koju su zatekli novoj vlasti je potpuno odgovarala. Demokrate su jedino morale napraviti ustupak Spajiću da iz Agencije ukloni Kurtija, kojeg je ovaj smatrao najodgovornijim za plasiranje afere „Do Kvon“. Sistematizacijom radnih mjesta koja je rađena pod strogim Kurtijevim nadzorom, u Agenciji je upošljeno više desetina njegovih i Abazovićevih ljudi, ali su posao dobili i mnogi koje su preporučile Demokrate, kao i političke strukture koje kontroliše Andrija Mandić, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i neformalni lider crnogorske vlasti. Svi novi upošljenici angažovani su bez ikakvih provjera i obaveznih procedura. &nbsp; „Linija rada“ – crnogorski ekstremizam, koju je u službu uveo Dejan Vukšić 2021. godine, u susret nasilnom ustoličenju, u Cetinjskom manastiru, Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, do danas je aktivna.&nbsp; I upravo po toj „liniji“ jedan od ključnih zadataka ANB, krajem 2022. godine bio je, o čemu je tada izvijestila Pobjeda, da diskredituju masovne građanske proteste „Ima nas“. Operativcima je proslijeđen cirkularni dopis da dostave informacije i saznanja o namjerama navodnog nasilnog ulaska građana u zgradu Skupštine Crne Gore i pripremama za izazivanje nereda koji se navodno planiraju na protestima. U aktu koji je pripremljen pod Kurtijevim nadzorom i koji je dostavljen opertivcima, pored ostalog, pisalo je da nasilne akcije planiraju osobe koje se „protive borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja se trenutno vodi“?! - Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“ – rekli su tada izvori iz Agencije. AFERA ..DO KVON“ Artan Kurti crnogorsku tajnu službu potpuno je podredio Abazovićevim političkim interesima i njegovim nalogodavcima iz Beograda, pa je ona zloupotrijebljena u susret vanrednim parlamentarnim izborima u junu 2023. za obračun sa Milojkom Spajićem, liderom tada nove partije u Crnoj Gori – Pokret Evropa sad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482" data-rendition-name="original" width="946" height="682" loading="lazy" alt="Do Kvon"> <figcaption>TAJNE VEZE I POLITIČKA POZADINA:(Photo: Do Kvon)</figcaption> </figure>  U koordinisanoj akciji sa srpskom službom bezbjednosti – Bezbjednosno informativnom agencijom (BIA) otvorena je afera „Do Kvon“.&nbsp; Bjegunac za kojim su raspisane dvije međunarodne potjernice, mag kriptovaluta, Huing Do Kvon, koji se skrivao u Beogradu, zajedno sa svojim prijateljem Džon Hon Čangom transportovan je u Crnu Goru, da bi krajem marta bili uhapšeni na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanih dokumenata.&nbsp; Od tog trenutka krenula je hajka na Spajića. Abazović je tvrdio da je Do Kvon njegov prijatelj, da je finansirao kampanju Pokreta Evropa sad, da ga je Spajić posjećivao u Beogradu iako je znao da su za njim raspisane potjernice, a onda se pojavilo i Do Kvonovo navodno pismo sa opasnim optužbama na račun Spajića.&nbsp; Budući premijer branio se kako sadržaj pisma nije istinit i da su Do Kvona crnogorskim vlastima prijavili on i njegovi prijatelji iz „blokčejn“ zajednice, jer ih je sve prevario.&nbsp; Lider PES-a je osnovano strahovao da Abazović, Kurti i Milić pripremaju teren za Spajićevo hapšenje, kako bi ga onemogućili da sastavi vladu, odnosno dobije većinsku podršku u parlamentu. Nijesu uspjeli i jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je, 9. novembra 2023. razrješenje Kurtija sa pozicije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Međutim, kako je Kurti uspio da u Agenciji angažuje desetine ljudi lojalnih Abazoviću, on i bivši premijer i danas su na izvoru mnogih informacijama kojima raspolaže tajna služba. Osim toga, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.&nbsp; Služba, prema izvorima Portala ETV, štiti i neke kriminalne grupe povezane sa Abazovićem i njegovom Urom, ali i krije podatke o Kurtijevim vezama sa jednim narko-klanom koji djeluje u Ulcinju... Kada je postalo izvjesno da neće srušiti Spajića i da će on dobiti podršku za vladu svi podaci iz kompjutera koje je u Agenciji koristio Kurti su izbrisani. - Tehnika je angažovana da prikrije sve elektronske tragove. Istovremeno, krivotvore se papiri i evidencije gdje je on sve vršio uvid i imao pristup dokumentima službe – rekli su ranije izvori Pobjede. Uništena je i dokumentacija koga su sve operativci pratili, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. Artan Kurti i Boris Milić, prem informacijama Portala ETV, zaratili su nakon što se Milić stavio u službu nove izvršne vlasti.&nbsp; Agencija za nacionalnu bezbjednost i dalje je pod potpunom kontrolom ruske i srpske agenturne mreže.

Tag: generalna-skupstina-un