Tokom posljednjeg dana učešća na 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je niz bilateralnih susreta, uključujući predstavnike Saudijske Arabije, Lihtenštajna, Uzbekistana, SAD-a i UNDP-a.&nbsp;
Tokom sastanka sa državnim ministrom za vanjske poslove i klimatskim izaslanikom Kraljevine Saudijske Arabije Adelom bin Ahmedom Al-Jubeirom, kako se navodi u saopštenju, potvrđena je obostrana spremnost za dalji razvoj odnosa u svim oblastima od obostranog interesa.&nbsp;
- Razmotrene su mogućnosti za unaprjeđenje ekonomskih, investicionih i energetskih veza, kao i za koordinaciju u okviru multilateralnih inicijativa - rekli su u MVP.&nbsp;
Sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova, okoline i kulture Knjaževine Lihtenštajn Sabinom Monauni Ibrahimović je potpisao Ugovor o otklanjanju dvostrukog oporezivanja, čime su stvoreni preduslovi za nove investicije i snažnije ekonomsko povezivanje.&nbsp;
- Sagovornici su izrazili spremnost za dalje jačanje političkog dijaloga i saradnje u multilateralnim okvirima - navodi se u saopšenju.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Republike Uzbekistan Bahtijarom Saidovim potpisan je Protokol o saradnji i konsultacijama dva ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
- Ovim dokumentom uspostavljen je institucionalni okvir za intenziviranje kontakata i unaprjeđenje bilateralne saradnje, s posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, turizam i kulturu - kazali su u MVP.&nbsp;
U razgovoru sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Danijelom Lotonom potvrđeno je snažno partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- U fokusu su bile američka podrška vanjskopolitičkim ciljevima Crne Gore, saradnja u okviru NATO-a, kao i zajednička posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i stabilnosti - rekli su u MVP.&nbsp;
Susret sa pomoćnicom generalnog sekretara UN i direktoricom Regionalne kancelarije Programa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Ivanom Živković bio je prilika za potvrdu nastavka kontinuirane i sadržajne saradnje Crne Gore i UNDP-a u sprovođenju reformskih procesa i Agende održivog razvoja 2030.&nbsp;
- Posebno je naglašena važnost podrške u oblasti vladavine prava, inkluzivnog rasta i jačanja institucionalnih kapaciteta - ističu u MVP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović održao niz bilateralnih sastanaka na marginama Generalne skupštine UN

Predsjednik Palestine Mahmud Abas obratio se na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija te je govorio o potrebi za potpunim priznanjem Palestine i odbacivanju izraelskih planova za širenjem teritorije.
Abas se Generalnoj skupštini UN-a obratio putem videolinka s obzirom na to da mu je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uskratila vizu za boravak u SAD-u.
- Nakon dvije godine u kojoj Palestinci u Gazi suočavaju s ratom i genocidom, destrukcijom, glađu i raseljavanjem, a što čini izraelska okupacija. Većina ubijenih su djeca, žene i stari. Raseljeno je desetine hiljada i sprečavaju uvoz hrane i lijekova što prouzrokuje glad dva miliona Palestinaca. Uništili su više od 80 posto domova, škola, bolnica, vjerskih objekata i druge infrastrukture. Ovo što Izrael radi je ratni zločin i zločin protiv čovječnosti što je dokumentovano i biće zapisano u knjigama istorije kao jedno od najgorih poglavlja u ljudskoj istoriji u 21. vijeku - istakao je Abas.
Rekao je i kako na Zapadnoj obali, ekstremistička izraelska vlada nastavlja širiti ilegalna naselja te razvijaju projekte za aneksiju tih naselja. Posljednji takav plan je E-1 koji bi podijelio Zapadnu obalu na dva dijela i izolovao okupirani Jerusalem što bi podrivalo i uspostavljanje dvije države
- Izraelski premijer je objavio i plan onoga što zove "Veliki Izrael" što odbijamo potpuno. To uključuje širenje na suverene arapske zemlje. Uz brutalne napade na Katar, što osuđujemo i smatramo eskalacijom, postoji narušavanje međunarodnog prava što zahtijeva intervenciju. Sa podrškom države, terorizam naseljenika se nastavlja. Napadaju sela, nenaouružane Palestince, ubijaju ih. Sve pod zaštitom izraelske okupacijske vojske - poručio je Abas.
Ističe kako se napadaju hrišćanski i islamski objekti.
- Islamski i hrišćanski objekti nisu pošteđeni napada. Oštetili su džamije, crkve i krše status quo. Uprkos svemu što je naš narod pretrpio, odbijamo ono što je Hamas uradio 7. oktobra. Akcije koje su bile usmjerene na izraelske civile, ne predstavljaju Palestince. Nastavićemo raditi na tome da Gaza bude integralni dio Države Palestine i spremni smo preuzeti punu odgovornost na tom dijelu. Hamas neće imati udjela u toj vlasti. Hamas i druge frakcije morat će predati oružje palestinskoj vlasti kao dio procesa uspostavljanja institucija koje će imati jedan zakon i legalna sigurnosna tijela - jasno je naglasio Abas.
Ističe i to kako je Palestina odavno priznala pravo Izraela na postojanje.
- Naše rane su duboke. Sedam miliona Palestinaca živi tragediju nakbe. Naš narod na Zapadnoj obali takođe živi tragediju izraelske agresije i to traje decenijama. Više od 1.000 rezolucija usvojeno je u UN-u. Nijedna nije implementirana. Postojale su mnoge inicijative koje su tražile okončanje ove situacije kroz koju prolaze Palestinci. Tokom 1993. godine potpisali smo Sporazum iz Osla i priznali smo Državu Izrael. Izrael u tom periodu je priznao i Palestinski slobodarski pokret (PLO). Uspostavili smo institucije na osnovu toga i odbili smo nasilje i terorizam, usvojili kulturu mira i radili na tome kako bismo gradili moderne institucije moderne palestinske države koja će živjeti u miru s Izraelom. Međutim, oni se nisu pridržavali sporazuma i radio je sistematski na podrivanju sporazuma - rekao je Abas.
Osvrnuo se i na države koje su u prethodnim mjesecima priznale Palestinu.
- Ovdje, volio bih u ime Palestinaca izraziti zahvalnost svim državama koje su priznale našu državu i onima koji to namjeravaju učiniti uskoro. Pozivamo na podršku Palestini i ostvarivanje punih prava u UN-u. Priznali smo već izraelsko pravo na postojanje države i dalje priznajemo to. Zahvaljujemo se Kanadi, Australiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Monaku, San Marinu, Andori, Danskoj i drugima na priznanju Palestine. Zahvaljujemo se i drugim državama koje su ranije priznale Palestinu. Naš narod to neće zaboraviti - rekao je Abas.
Naveo je i zahtjeve koje Palestina ima.
- Prvo je potreba za okončanjem rata. Ulazak, bez uslova, humanitarne pomoći kroz UN-ove agencije. Prestanite koristiti glad kao oružje. Želimo puštanje svih talaca i zatovrenika na obje strane. Povlačenje okupacijske vojske iz Gaze i odbacivanje planova aneksije i širenje Izraela. Država Palestina treba preuzeti punu odgovornost nad Gazom te da poveže tu vlast sa Zapadnom obalom, a sve uz posredstvo arapskih zemalja. Garantovati da će stanovnici Gaze ostati na svojoj zemlji bez raseljavanja - kazao je Abas.
Na kraju, Abas je poslao i emotivnu poruku svim Palestincima.
- Danas, govorimo jasno, mir se ne može ostvariti ako nema pravde. Pravde ne može biti ako Palestina nije slobodna. Želimo živjeti u miru i sigurnosti kao i svi ljudi u svijetu u granicama iz 1967. godine i Istočnom Jerusalemom kao glavnim gradom. Kćeri i sinovi Palestine, gdje god se nalazite, bez obzira koliko rane krvare, neće razbiti našu volju da preživimo. Zastava Palestine vijoriće se visoko, kao simbol digniteta i slobode od okupacije. Palestina je naša, Jerusalem je dragulj naših srca i vječni glavni grad. Nikada nećemo napustiti našu zemlju i naše gradove. Naši ljudi će biti u korijenu kao stabla masline. Šaljemo poruke nade i gradit ćemo mostove mira za ljude naše regije i cijelog svijeta. Neka mir bude s vama - zaključio je Abas.

Gromoglasan aplauz nakon govora Abasa: Mir se ne može ostvariti ako nema pravde, pravde ne može biti ako Palestina nije slobodna

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku razgovarao sa brojnim svjetskim liderima. 
- Ti razgovori nisu samo protokol - oni su ulaganje u povjerenje, nove ekonomske mogućnosti i međunarodnu podršku našim strateškim ciljevima - naveo je Milatović na mreži X.
Kako je kazao, Crna Gora pokazuje da može biti pouzdan partner i država koja gradi povjerenje širom svijeta.
- Ne pristajem da stojimo u mjestu. Vrijeme je da završimo posao i donesemo rezultate koje građani očekuju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1970746950036181071%3Ft%3DEihmvUzVDIBv_xrB4mL8cg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Ne pristajem da stojimo u mjestu, vrijeme je da završimo posao

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je istakao da je prisustvo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija važno za male zemlje poput Crne Gore, te da su se čuli stavovi koji bi mogli da posluže i za otvaranje debate o važnim pitanjima kao što je imigraciona politika i odnos prema dijaspori.&nbsp;
Istakao je da Crna Gora vodi politiku koja se usaglašava sa politikom Evropske unije, ali je sigurno da postoji prostor za dodatno osnaženje i unapređenje strateškog partnerstva i sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako je istakao Milatović važno je da male države budu dio Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koje su jedino mjesto na svijetu, jedina platforma i organizacija gdje svaka zemlja ima svoje mjesto i svoj glas.
Komentarišući govor predsjednika SAD Donalda Trampa, istakao je da su se čuli neki oprečni stavovi u odnosu na one koji dolaze od Evrope, ali čuli su se i neki koje treba uzeti u obzir.
- Ovdje bih volio da spomenem važnost otvaranja jedne debate kada je u pitanju imigraciona politika Crne Gore. To je jedna stvar koja čini mi se nikada nije zauzela važno mjesto u našoj javnoj debati. Mislim da je vrijeme da se otvori ta tema u Crnoj Gori. Često razgovaram sa građanima i oni se često žale da je uglavnom jedna neodgovorna politika prema strancima koji su dolazili u velikim brojevima ovdje, pogotovo u posljednje dvije, tri godine Crnoj Gori donijela samo povećanje cijene stanova i na taj način dodatno našim građanima onemogućila pristupačnost nekoj prvoj nekretnini ili poskupila cijenu rente. Tako da, definitivno u tom smislu, mislim da postoji veliki prostor da Crna Gora u narednom periodu vodi jednu odgovorniju imigracionu politiku - naglasio je Milatović.
On je istovremeno napomenuo da treba raditi i na drugom segmentu te priče, odnosno puno više uraditi kako bi vratili ljude koji su rođeni u Crnoj Gori, a koji su u prethodnih 20-tak godina, nažalost, napustili Crnu Goru.
- Mnogi od njih su danas ovdje u Njujorku i sa njima sam razgovarao. Svakog puta kada razgovaram sa predstavnicima naše dijaspore zapravo vidim koliki je talenat koji smo zbog ekonomskih prilika, ali prije svega zbog nepravde i partitokratije u Crnoj Gori izgubili. To su ljudi koje moramo da vratimo - kazao je Milatović.
Na pitanje da li će Crna Gora da prati politiku Evropske unije kao buduća članica ili će da slijedi Sjedinjene Države kao strateškog partnera, Milatović je kazao da nije ništa crno-bijelo. Neki stavovi su saglasni iz Amerike sa onima koje imamo u Evropi, neki drugi nijesu.
- Vrlo važna je konferencija o Palestini koja se desila juče. Ja sam u ime Crne Gore prisustvovao toj konferenciji na najvišem nivou. Znate da su brojne zemlje u svijetu juče priznale Palestinu, uključujući i Francusku, Australiju, Veliku Britaniju, Kanadu... I naše prisustvo na toj konferenciji je još jednom bilo potvrda naše politike prema izraelsko-palestinskom sukobu, gdje je Crna Gora od početka zastupala stav o dvije države, o državi Izraela i državi Palestini, koje treba da žive jedna pored druge u miru i saradnji. I to je opet bilo vrlo jasno rečeno i sa moje strane juče na toj visokoj konferenciji. Ono što bih ovdje htio da istaknem je da je Crna Gora dio Evrope. Znači, mi vodimo politiku koja se usaglašava sa spomenutom politikom Europske unije, ali sasvim sigurno da postoji veliki prostor za dodatno osnaženje i unapređenje ovog strateškog partnerstva koje mi imamo i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Siguran sam da ću imati priliku i večeras na prijemu koji organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija Tramp, gdje ću prisustvovati sa svojom suprugom, da bi o tome kratko razgovarao sa američkim predsjednikom - naveo je Milatović.
Poručio je da je ovo važan događaj za Crnu Goru i da smo poslali jasne poruke i dobili priznanje o konstruktivnoj ulozi naše države ne samo u regiji Balkana, nego i šire.

Milatović: Potrebna nam je odgovornija imigraciona politika, raditi više kako bi vratili naše ljude

Mir u Gazi, baziran na dvodržavnom rješenju, nema alternativu i ima snažnu podršku svijeta - poruka je sa Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prema riječima ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.
On je, kako su kazali iz Bošnjačke stranke, na društvenoj mreži Iks (X) naveo da se stradanje u Gazi mora zaustaviti, a da "nakon uspostavljanja mira mora uslijediti obnova Palestine uz podršku svijeta".
- Crna Gora stoji uz države koje podržavaju mir, stabilnost, poštovanje međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava i kao država koja je priznala Palestinu pozdravlja odluke jednog broja država da to urade sada, kao korak ka uspostavljanju trajnog mira. Vrijeme za mir je odmah - poručio je Ibrahimović.
Iz Bošnjačke stranke podsjećaju da je u proteklih nekoliko dana više država priznalo državu Palestinu, među kojima su i Velika Britanija, Kanada, Australija, Luksemburg, &nbsp;Portugal, Andora, Malta, Belgija, Monako i mnoge druge a neke od njih, među kojima je i Francuska, to su simbolično uradile tokom zasijedanja Generalne skupštine UN.
- Crna Gora je priznala Palestinu 2006. godine, a dvodržavno rješenje se sve više smatra jedinim mogućim održivim rješenjem koje bi moglo dovesti do dugoročnog mira na Bliskom Istoku - navode iz Bošnjačke stranke.

Ibrahimović: Mir u Gazi nema alternativu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na više važnih skupova i susreta uoči 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potvrdivši snažnu posvećenost Crne Gore jačanju regionalne saradnje, multilateralizmu i rodnoj ravnopravnosti, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922190928_ef09d5073a56aa5263be57dee3213e69e7e64219075079ce6075a0e3e882e219.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250922190928_ef09d5073a56aa5263be57dee3213e69e7e64219075079ce6075a0e3e882e219" data-rendition-name="original" width="1280" height="851" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Njujorku"> <figcaption>Ibrahimović u Njujorku(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Ibrahimović je, zajedno sa svjetskim liderima, prisustvovao svečanosti obilježavanja 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija, ističući posvećenost Crne Gore miru i jačanju uloge UN u rješavanju globalnih izazova.&nbsp; Na radnom doručku Jadransko-jonske inicijative istakao je da je evropska integracija ključna za dugoročnu stabilnost i prosperitet regiona, poručivši da Evropska unija nije samo geopolitička potreba, već i zajednički okvir za mir, razvoj i demokratske vrijednosti koje svi dijelimo.&nbsp; Dodao je da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena završetku pregovora do 2026. i članstvu do 2028. godine, te naglasio da su „regionalna saradnja i izgradnja povjerenja najbolji instrumenti za prevazilaženje izazova i otvaranje novih prilika za građane“.&nbsp; Govoreći na sastanku povodom 30. godišnjice Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, Ibrahimović je podvukao da Crna Gora stoji uz globalne partnere u promovisanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena i djevojčica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922190928_18b4fa514d90d39b2fc19dea85aa74b9a9addb29c7ec84cdf3c8c42f2c77fa7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250922190928_18b4fa514d90d39b2fc19dea85aa74b9a9addb29c7ec84cdf3c8c42f2c77fa7d" data-rendition-name="original" width="1280" height="851" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Njujorku"> <figcaption>Ibrahimović u Njujorku(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Zalaganje za prava žena, borba protiv nasilja i diskriminacije, kao i osporavanje duboko ukorijenjenih stereotipa – to je suština dobrog upravljanja i temelj održivog razvoja - istakao je ministar. On je podsjetio da su nacionalne strategije Crne Gore u potpunosti usklađene sa međunarodnim standardima i ciljevima održivog razvoja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250922190928_1e606bde97837ff6bd2e005ee0d9643216452a00da0397cfc9d6a5988f9a116b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250922190928_1e606bde97837ff6bd2e005ee0d9643216452a00da0397cfc9d6a5988f9a116b" data-rendition-name="original" width="1280" height="851" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Njujorku"> <figcaption>Ibrahimović u Njujorku(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Na nama, vladama koje imaju moć, jeste da stvorimo pravednu i jednaku budućnost za sve žene i djevojčice. To dugujemo našim majkama i kćerkama – ali, iznad svega, dugujemo to cijelim društvima - istakao je Ibrahimović. Tokom dana, Ibrahimović će učestvovati na sastanku o Palestini na visokom nivou, gdje će Crna Gora, kako su rekli u MVP-u, još jednom potvrditi posvećenost međunarodnim naporima za postizanje pravednog i održivog mira, zasnovanog na rješenju dvije države, u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama UN.

Ibrahimović u Njujorku: Crna Gora posvećena miru i jačanju uloge UN u rješavanju globalnih izazova

Crna Gora dosljedno potvrđuje da prava snaga ne leži u veličini države, već u snazi uvjerenja, principa i posvećenosti univerzalnim vrijednostima, poručio je predsjednik države Jakov Milatović koji je, povodom osam decenija postojanja Ujedinjenih nacija prisustvovao sastanku na visokom nivou u okviru Generalne skupštine UN. Milatović je istakao važnost zajedništva u vremenu velikih geopolitičkih promjena i rastućih globalnih izazova. - Obilježavamo 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija u trenutku kada svijet prolazi kroz složene i značajne geopolitičke promjene. Tokom proteklih osam decenija, UN su ostale nepokolebljive u svojoj osnovnoj misiji – očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti, te njegovanju jednakosti, solidarnosti i saradnje među državama - poručio je Milatović. On je naglasio da su Ujedinjene nacije jedinstven i nezamjenjiv forum gdje svaka država ima svoje mjesto, te da zajedničko dobro možemo ostvariti samo kroz kolektivnu volju i podijeljenu odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092217090_707457066d8466b9110f253d8443128430d86ca41231598d219087c25b2ecaa8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092217090_707457066d8466b9110f253d8443128430d86ca41231598d219087c25b2ecaa8" data-rendition-name="original" width="1600" height="980" loading="lazy" alt="Milatović u Njujorku"> <figcaption>Milatović u Njujorku(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Naš evropski put doživljavamo kao svakodnevnu radnu obavezu reformisanja društva i jačanja institucija, a članstvo u UN-u kao zajedničku odgovornost u izgradnji svijeta jednakosti i solidarnosti, u kojem su građani u središtu svake politike - istakao je Milatović. U trenutku kada se svijet suočava sa brojnim izazovima – od razornih sukoba i klimatskih promjena, do siromaštva i dezinformacija – predsjednik je pozvao na jedinstvo i solidarnost: - Sada, više nego ikada, potrebna nam je jasna poruka UN: budućnost možemo graditi samo zajedno. Neka međunarodna saradnja, solidarnost i nada u bolji svijet i dalje budu naš kompas ka svijetu dostojnom svakog čovjeka - poručio je Milatović. Milatović će danas govoriti na visokoj konferenciji posvećenoj Palestini, te održati niz bilateralnih sastanaka sa svjetskim liderima.

Milatović: Crna Gora potvrđuje da prava snaga ne leži u veličini države, već u snazi uvjerenja, principa i posvećenosti univerzalnim vrijednostima

Na poziv generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereša, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u Njujorku od 21. do 25. septembra, gdje će predvoditi delegaciju Crne Gore na 80. zasijedanju Generalne skupštine UN, posvećenom temi „Zajedno bolji: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Iz Milatovićevog kabineta podsjećaju da jubilarna Generalna skupština UN predstavlja važnu prekretnicu – trenutak kada se sagledava osam decenija zajedničkog rada međunarodne zajednice na izgradnji i očuvanju mira i razvoja, ali i prilika da se otvore nova poglavlja u suočavanju sa savremenim globalnim izazovima.
- Za Crnu Goru to je mogućnost da pokaže da je pouzdan i odgovoran međunarodni partner i da njen glas ima mjesto na globalnoj sceni- kazali su iz predsjednikovog kabineta i dodali da će predsjednik Milatović govoriti na Generalnoj debati, kojom prilikom će naglasiti posvećenost naše zemlje multilateralizmu i spremnost da doprinese globalnim rješenjima u partnerstvu sa državama članicama UN.
- Takođe, govoriće i na skupovima posvećenim ključnim temama današnjice – obilježavanju osamdesete godišnjice UN-a, Konferenciji na visokom nivou posvećenoj Palestini, Samitu povodom tridesetogodišnjice Svjetskog programa za mlade, kao i Konferenciji „Multilateralizam na raskrsnici: izazovi i putevi ka miru“- navode u saopštenju.
Pored multilateralnih aktivnosti, predsjednik Milatović imaće i niz bilateralnih sastanaka sa šefovima država i vlada, a imaće susrete i sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom, kao i sastanak lidera Zapadnog Balkana koji će ugostiti visoka predstavnica EU Kaja Kalas.
- Tokom boravka u Njujorku, predsjednik će biti gost na prijemu koji priređuju predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp, kao i na prestižnoj manifestaciji Atlantic Council Global Citizen Awards, koja okuplja svjetske lidere, diplomate i poslovnu zajednicu- navodi se u saopštenju.
Planiran je i susret sa crnogorskom dijasporom u Sjedinjenim Američkim Državama, uz poruku da država cijeni njihov doprinos imidžu i snazi Crne Gore.
- Učešće Crne Gore na Generalnoj skupštini UN-a potvrđuje našu posvećenost multilateralizmu i međunarodnoj saradnji- zaključuje se u saopštenju.

Predsjednik Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Generalnoj skupštini UN-a

Analena Berbok, njemačka političarka iz stranke Zeleni i bivša ministarka spoljnih poslova, danas je započela svoj novi posao na mjestu predsjednice Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija.
Međutim, nijesu svi srećni što će ona predsjedavati glavnim tijelom UN za donošenje politika. Iako je ove godine izgubila svoju funkciju u njemačkoj vladi, Berbok će nastaviti da igra istaknutu ulogu na svjetskoj sceni.
Do maja, kada je Fridrih Merc iz demohrišćanske unije desnog centra izabran za novog njemačkog kancelara, ova 44-godišnja političarka iz stranke Zeleni bila je i dalje najviši njemački diplomata. Zatim je 2. juna izabrana za novu predsjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku.
Međutim, za razliku od svojih prethodnika, Berbok nije izabrana običnim dizanjem ruke, što bi značilo jednoglasnu podršku, već tajnim glasanjem. Prema riječima diplomata, ovu proceduru je zatražila Rusija, što se tumačilo kao mala zlonamjernost, jer je Berbok kao ministarka spoljnih poslova uvijek otvoreno kritikovala rusku agresiju protiv Ukrajine.
Na kraju je na glasanju u UN-u u Njujorku dobila 167 od mogućih 193 glasa. Sada će preuzeti novu dužnost nakon što je napustila svoje mjesto u Bundestagu.

Analena Berbok od danas predsjedava Generalnom skupštinom UN-a

Belgija je izjavila da će ovog mjeseca priznati državu Palestinu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pridružujući se Francuskoj i drugim zapadnim zemljama u potezu koji je razljutio Izrael i Sjedinjene Države.
- Suočena s nasiljem koje je Izrael počinio kršeći međunarodno pravo, s obzirom na svoje međunarodne obaveze, uključujući dužnost sprečavanja bilo kakvog rizika od genocida, Belgija je morala donijeti snažne odluke kako bi povećala pritisak na izraelsku vladu i teroriste Hamasa - napisao je belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevot u utorak na mreži X, najavljujući namjeru Belgije da prizna Palestinu.
Francuska i Saudijska Arabija predvodile su diplomatske napore kako bi podstakle zemlje da priznaju palestinsku državu na samitu tokom Generalne skupštine UN-a koji će biti održana od 9. do 23. septembra u Njujorku.
Francuska je, zajedno s Velikom Britanijom, Australijom i Kanadom, već dala obećanje, u potezu koji je opisan kao politički signal koji je takođe usmjeren na osudu širenja izraelskih naselja i vojne prisutnosti na teritorijima, prenosi "Rfi".

Pridružije se Francuskoj: Belgija će priznati palestinsku državu

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: generalna-skupstina-un