Putin kaže da se nada da neće biti potrebe za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da se potreba za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini nije pojavila i da se nada da do toga neće ni doći.
U najavi predstojećeg intervjua za rusku državnu televiziju, objavljenoj u nedjelju na Telegramu, Putin je rekao da Rusija ima snagu i sredstva da sukob u Ukrajini privede „logičnom kraju“.
Odgovarajući na pitanje o ukrajinskim napadima na rusku teritoriju, Putin je kazao da „nije bilo potrebe za upotrebom tog (nuklearnog) oružja... i nadam se da neće ni biti“.
- Imamo dovoljno snage i sredstava da ono što je započeto 2022. godine privedemo logičnom kraju sa ishodom koji je potreban Rusiji - rekao je.
Putin je u novembru 2024. godine potpisao izmijenjenu verziju ruske nuklearne doktrine, koja precizno navodi okolnosti pod kojima može upotrijebiti moskovski nuklearni arsenal, najveći na svijetu.
Ta verzija je snizila prag, dajući mu mogućnost da nuklearno oružje upotrijebi čak i kao odgovor na konvencionalni napad koji podržava nuklearna sila.
Rusija i Ukrajina se spore oko suprotstavljenih prijedloga o prekidu vatre.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u petak, u izjavama koje su objavljene u subotu, da je moskovska najava 72-časovnog prekida vatre naredne sedmice u Ukrajini povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu samo pokušaj da se stvori „blaga atmosfera“ uoči godišnje proslave u Rusiji.
Zelenski je umjesto toga obnovio poziv na značajniju, 30-dnevnu pauzu u neprijateljstvima, kako su to SAD prvobitno predložile. On je rekao da predloženi prekid vatre može početi u bilo kojem trenutku kao značajan korak ka okončanju rata.
Putin je u ponedjeljak proglasio jednostrani 72-časovni prekid vatre u Ukrajini povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, dok SAD vrše pritisak za postizanje dogovora o okončanju trogodišnjeg rata. Kremlj je saopštio da će primirje, koje je naređeno „iz humanitarnih razloga“, trajati od početka 8. maja do kraja 10. maja, kako bi se obilježilo poražavanje nacističke Njemačke 1945. godine — najveći sekularni praznik u Rusiji.
Ruski dronovski napad tokom noći na ukrajinsku prijestonicu, Kijev, ranio je 11 osoba, saopštila je u nedjelju Državna služba za vanredne situacije Ukrajine. Među povrijeđenima su i dvoje djece.
Jedna osoba je ubijena u nedjelju kada je ruska vođena bomba pogodila selo blizu granice u sjeveroistočnoj ukrajinskoj oblasti Sumi, rekao je regionalni guverner Oleh Hrigorov.
Rusija je tokom noći ispalila ukupno 165 dronova-eksploziva i mamaca, saopštila je ukrajinska vazdušna komanda. Od toga je 69 presretnuto, dok je još 80 izgubljeno, vjerovatno zbog elektronskog ometanja. Rusija je takođe lansirala dvije balističke rakete.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njene protivvazdušne snage tokom noći oborile 13 ukrajinskih dronova.