Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, planiraju uskoro posjetiti Moskvu radi sastanka s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom. Planirana posjeta dio je napora za postizanje mirovnog sporazuma s ciljem okončanja rata Rusije protiv Ukrajine, piše Bloomberg.
Izvori za Bloomberg navode da bi se sastanak mogao održati kasnije ovog mjeseca, ali upozoravaju da planovi još nisu konačni i da bi termin mogao biti promijenjen zbog razvoja događaja u Iranu, gdje su u toku veliki protesti.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da takav sastanak trenutno nije zakazan, dok Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Prema jednom od izvora, još nije poznato koliko je Putin zainteresovan za održavanje novog sastanka s članovima Trampovog tima, što se čini glavnom preprekom za određivanje datuma.
<h3>Mirovni plan i prethodni razgovori</h3>
Očekuje se da će Putinu biti predstavljen najnoviji nacrt mirovnog plana od 20 tačaka, koji su izradili ukrajinski i američki predstavnici. Vitkof i Kušner već su posjetili Moskvu i sastali se s Putinom u decembru, a taj krug razgovora trajao je gotovo pet sati, ali nije donio značajniji napredak.
Vitkof se s Putinom u Rusiji sastao šest puta tokom prošle godine. Ovi diplomatski napori slijede nakon sastanka predstavnika 35 zemalja i organizacija održanog 6. januara u Parizu, na kojem je finaliziran rad na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Nakon sastanka, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjeri raspoređivanja trupa u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. U američkoj delegaciji u Parizu bili su Vitkof i Kušner, a Vitkof je izjavio da je nakon sastanka „Koalicije voljnih“ postignut značajan napredak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bloomberg: Trampovi izaslanici Vitkof i Kušner planiraju posjetu Putinu

Poljski predsjednik Karol Navrocki izjavio je da je Donald Tramp jedini svjetski lider koji može zaustaviti Vladimira Putina u njegovim prijetnjama Evropi. U intervjuu za emisiju „Tudej“ na radiju BBC Radio 4, Navrocki je kazao da se ruskom predsjedniku ne može vjerovati, ali da Evropa mora učiniti sve kako bi podržala napore predsjednika Trampa da okonča rat u Ukrajini, piše BBC.
Navrocki, koji je i prije dolaska u Veliku Britaniju na sastanke s premijerom Kirom Starmerom bio poznat kao čvrst pristalica Donalda Trampa, sada tvrdi da je američki predsjednik jedina osoba koja može „riješiti ovaj problem“, imajući u vidu prijetnje Rusije njegovoj zemlji, kao i srednjoj i istočnoj Evropi.
<h3>Testiranje poljske odbrane</h3>
Osvrćući se na masovni upad ruskih dronova u septembru prošle godine, kada je više od 20 bespilotnih letjelica ušlo u poljski vazdušni prostor iz Bjelorusije i Ukrajine, predsjednik Navrocki je taj događaj nazvao „vanrednom situacijom“. Dodao je da „do tog trenutka nijedna država članica NATO-a nije doživjela napad dronovima takvih razmjera“.
Prema njegovim riječima, Rusija time testira poljsku odbranu i solidarnost NATO-a.
Poljski predsjednik zahvalio je Velikoj Britaniji na slanju borbenih aviona RAF Tajfun, koji pomažu u zaštiti poljskih granica. Naveo je da se Poljska od 2021. godine nalazi u stanju hibridnog rata s Rusijom, suočavajući se s dronovima i dezinformacijama. Ova ruska aktivnost u takozvanoj „sivoj zoni“, kako je rekao, pokazuje da „živimo u opasnim vremenima“.
<h3>Uloga SAD-a i kritika evropskih lidera</h3>
Upitan o svom prijateljstvu s Donaldom Trampom, naročito u svjetlu prijetnji američkog predsjednika da će „svim sredstvima“ preuzeti Grenland — što je uznemirilo Evropu i dovelo u pitanje 77-godišnji savez unutar NATO-a — Navrocki je insistirao da su Sjedinjene Američke Države i dalje garant bezbjednosti Evrope, uprkos suprotnim izjavama pojedinih američkih zvaničnika.
Ocijenio je da ono što Donald Tramp čini u ime Evropljana „zaslužuje podršku i veliko poštovanje“.
Navrocki je kazao da primjećuje kako se Evropa „udaljava“ od Sjedinjenih Američkih Država, što smatra lošim po ekonomsku i vojnu bezbjednost Evropske unije. Pitanje Grenlanda, prema njegovim riječima, trebalo bi da ostane tema između danske premijerke i predsjednika Trampa, uz uvjerenje da će se riješiti u okviru NATO-a i kroz dijalog Danske i SAD-a.
<h3>Kritika evropskih prioriteta</h3>
Poljski predsjednik iskoristio je intervju i da kritikuje evropske lidere, navodeći da su „zaokupljeni ne naročito važnim pitanjima, ideološkim temama poput zelenog plana, klimatske politike i migracija“.
Istakao je da Evropa godinama nije gradila sopstvenu otpornost i bezbjednost, dok Poljska danas izdvaja gotovo pet odsto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu.
<h3>Pohvale Ujedinjenom Kraljevstvu</h3>
Za Ujedinjeno Kraljevstvo imao je, međutim, riječi pohvale. Naglasio je da su odnosi između Poljske i Velike Britanije „izuzetno važni“, te podsjetio da danas oko milion Poljaka živi u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Želio bih da izrazim duboku zahvalnost britanskim vojnicima koji su stacionirani u Poljskoj, preuzimajući odgovornost za istočni bok NATO-a“, rekao je Navrocki.
Izrazio je i nadu da će, imajući u vidu snažan rast poljske ekonomije, Ujedinjeno Kraljevstvo kao domaćin samita G20 naredne godine pozvati Poljsku da učestvuje.

Navrocki: Samo Tramp može zaustaviti Putina

Rusija je u utorak oštro osudila ono što je opisala kao "subverzivno vanjsko miješanje" u unutrašnju politiku Irana, naglasivši da su američke prijetnje novim vojnim udarima na ovu zemlju "kategorički neprihvatljive".
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije upućeno je ozbiljno upozorenje Zapadu, uz podsjećanje na događaje iz prošle godine.
- Oni koji planiraju iskoristiti nemire inspirisane izvana kao izgovor za ponavljanje agresije na Iran, počinjene u junu 2025. godine, moraju biti svjesni katastrofalnih posljedica takvih akcija po situaciju na Bliskom istoku i globalnu međunarodnu sigurnost - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva.
Ova reakcija uslijedila je nakon telefonskog razgovora, koji je noć ranije obavio Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije, sa svojim iranskim kolegom Alijem Larijanijem.
Šojgu je tom prilikom "odlučno osudio još jedan pokušaj vanjskih sila da se miješaju u unutrašnje stvari Irana", potvrdila je pres služba Vijeća sigurnosti. Tokom razgovora, ruski zvaničnik je izrazio saučešće Larijaniju, sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog "brojnih žrtava" koje su rezultat nedavnih događaja u zemlji.
Obje strane su se složile da nastave kontakte radi koordinacije stavova o zajedničkim sigurnosnim pitanjima. Šojgu je istakao spremnost Moskve za dalji razvoj bilateralne saradnje na osnovu Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji su Ruska Federacija i Islamska Republika Iran potpisale 17. januara 2025. godine.
Ovaj strateški sporazum, potpisan prošle godine, formalizovao je produbljivanje vojnih i ekonomskih veza između Moskve i Teherana. Takva saradnja nalazi se pod budnim okom zapadnih zemalja, koje učestalo kritikuju usklađivanje odbrambenih politika ove dvije države.

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

1250x600

1084x550

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

Ruski predsjednik Vladimir Putin pojavio se u kameo ulozi u popularnom ruskom crtanom filmu za djecu, u kojem se obraća naciji novogodišnjom porukom, u društvu mačke i psa koji govore. Stanovnici Prostokvašina, izmišljenog sela po kojem je serija dobila ime, ostali su iznenađeni kada je animirana verzija kremaljskog „vožda“, okružena psom Šarikom i mačkom Matroskinom, pozdravila građane Rusije u novogodišnjoj noći.
<h3>Reakcije posjetilaca tematskog parka</h3>
Odrasli koji su u tematski park Prostokvašino u Moskvi došli sa svojom djecom oprezno su komentarisali kameo pojavljivanje predsjednika.
- Ha, čujte, ne znam… Mislim da se u crtanom filmu može svašta dogoditi. Zašto ne?- rekla je jedna Moskovljanka. Druga posjetiteljka parka kazala je da djeca znaju ko je Putin i da im je „vjerovatno važno i zanimljivo“ da ga vide u crtanom filmu. Dodala je i da bi to moglo pobuditi interes gledalaca izvan Rusije.
Putinov prošlogodišnji kameo nastup pratila je i Julijana Slaščeva, predsjednica Upravnog odbora studija Sojuzmultfilm, koja je navela da Rusija svoje animirane filmove plasira u bivše komunističke i bliskoistočne zemlje, te da želi da proširi prisutnost na kineskom tržištu.
Pojava predsjednika u Prostokvašinu mogla bi predstavljati svojevrstan oblik „meke moći“, koji bi doprinio promociji Rusije i njene kulture, ocijenila je Slaščeva.

Putin se pojavio u ruskom crtanom za djecu

Nikolas Maduro je prilikom svoje posete Moskvi povodom Dana pobede u maju 2025. godine obasuo Vladimira Putina pohvalama. Venecuelanski predsjednik je Rusiju nazvao „ključnom silom čovječanstva“. Dva šefa država tada su potpisala sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“.
Dana 3. januara Rusija je bila samo posmatrač dok su Sjedinjene Države silom odvele Madura i njegovu suprugu u Njujork, gdje im se sudi zbog trgovine drogom.
<h2>Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da zaštiti Madura</h2>
Tri dana nakon svrgavanja venecuelanskog predsjednika Putin i dalje ćuti. Prethodno je rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo zabrinutost i zatražilo Madurovo oslobađanje, kao i pregovore između SAD i Venecuele. Nakon telefonskog razgovora početkom decembra, prema zvaničnim izvještajima, posljednja poruka koju je Maduro dobio od ruskog predsjednika bila je novogodišnja čestitka.
Maduro je bio jedan od rijetkih šefova država koji su podržali Rusiju u februaru 2022. godine, kada je Moskva priznala separatističke republike Donjeck i Lugansk uoči velikog napada na Ukrajinu. U decembru 2018. Rusija je poslala dva strateška bombardera tipa Tu-160 na vježbe u Venecuelu, što su stručnjaci protumačili kao znak podrške Maduru.
Avioni su sletjeli na aerodrom u Karakasu — isti onaj sa kojeg su Sjedinjene Države evakuisale venecuelanskog vladara. Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da ga zaštiti, kako je sada američki ministar odbrane Pit Hegset. Kako je to moglo da se dogodi?
<h2>Zašto Putin ne kritikuje Trampa?</h2>
- Ruska podrška Venecueli bila je više simbolične nego praktične prirode - rekao je Nil Melvin, stručnjak Kraljevskog instituta za objedinjene službe (RUSI), u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, Rusija nije u stanju da dovede u pitanje upotrebu američkih oružanih snaga u susjednom regionu. Njemački politikolog i autor knjige o ruskoj spoljnoj politici, Feliks Rifer, nije iznenađen.
Nakon što je Trampov povratak u Bijelu kuću doveo do približavanja Moskve i Vašingtona, Rusija je na „američke nagovještaje u vezi s Venecuelom reagovala s relativnom uzdržanošću. Rusija je Madura u suštini već ranije pustila niz vodu - kaže Rifer.
Jedan od razloga je rat Rusije protiv Ukrajine i promjena uloge SAD — od zapadnog partnera Kijeva do posrednika, vjeruju oba stručnjaka. Rusija izbegava oštru kritiku Vašingtona jer „ne želi da ga odgurne“, kaže Melvin. Po njegovom mišljenju, moskovska retorika o događajima u Venecueli bila bi „znatno oštrija“ da nema rata protiv Ukrajine, ali ne i više od toga.
Britanski stručnjak ne vidi neposredne posljedice po rat u Ukrajini. To bi se moglo promijeniti ako se Tramp ne zaustavi na Venecueli, već ode dalje i, na primjer, pokuša da „pripoji“ Grenland, koji pripada Danskoj — nešto što je američki predsjednik nedavno ponovo nagovijestio. NATO takav razvoj događaja vjerovatno ne bi preživio, smatra Melvin. Slično se izjasnila i danska premijerka Mete Frederiksen. A šta o tome misle u Ukrajini?
<h2>Oprezni optimizam u Ukrajini</h2>
Zvaničnici u Kijevu suzdržano komentarišu događaje u Venecueli. Predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: „Ako se diktatori mogu ovako tretirati, onda Sjedinjene Države znaju šta sljedeće mora da se uradi." Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova podsjetilo je da Madura ne priznaje kao predsjednika.
Kijevski stručnjaci su oprezno optimistični. Tržišta očekuju da će u dogledno vrijeme doći do normalizacije odnosa između SAD i Venecuele, što bi otvorilo Venecuelu za proizvodnju nafte i imalo značajan uticaj na svjetsku ekonomiju i cijene nafte, kaže politikolog Petro Oleščuk sa Nacionalnog univerziteta u Kijevu.
- Sve što snižava cene nafte ide u korist Ukrajini i moglo bi pozitivno da utiče na pregovore. Jer što je nafta jeftinija, to Rusija ima manje novca, čime ideja da je Rusija spremna za beskonačni rat postaje sve manje uvjerljiva - kaže Oleščuk.
Pored toga, Venecuela je imala značajne kineske investicije u sektoru nafte i gasa. Te investicije su sada otpale, što bi, prema riječima Serhija Krajeva, stručnjaka Ukrajinskog centra „Prizma“, moglo p redstavljati dodatni instrument pritiska. Po njegovom mišljenju, postavlja se pitanje da li će Donald Tramp to iskoristiti kao pregovarački adut u odnosima sa ruskim predsjednikom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom.&nbsp;
- Postoji potencijal da se situacija aktivnije oblikuje - kaže analitičar.
Oleščuk vjeruje da bi situacija oko Madura mogla imati i indirektne posljedice po ravnotežu moći u ukrajinskom kontekstu, jer je predsjednik Putin bio pod uticajem sudbine libijskog diktatora Muamera el Gadafija.
- Mislim da bi Putin to mogao da projektuje na sebe i da se u ovoj situaciji ozbiljno zabrine za sopstvenu bezbjednost. To bi moglo da utiče i na izglede za pregovore - kazao je on.
&nbsp;Ipak, prema Oleščuku, malo je vjerovatno da je iko ozbiljno razmatrao mogućnost primjene sličnih mjera protiv ruskog predsjednika.
Još jedna tačka u kojoj su mediji povukli paralele sa Ukrajinom jeste teza da bi SAD hapšenjem Madura mogle da „oslabe“ svoju ulogu demokratskog pregovaračkog partnera. Međutim, stručnjaci s kojima je Dojče vele razgovarao su skeptični. Ove akcije uklapaju se u američku doktrinu zapadne hemisfere kao sfere interesa, kaže Oleščuk. On napominje da je nemoguće povlačiti paralele između hapšenja Madura i ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;
- U slučaju Venecuele, SAD ne anektiraju teritoriju i ne tvrde da je Venecuela fiktivna država - naglasio je Oleščuk.
<h2>Stručnjak: Ruska pozicija slabi</h2>
Njemački politikolog Feliks Rifer iznosi sličan argument. Rusija bi mogla pokušati da iskoristi slučaj Venecuele kako bi još jednom opravdala svoju agresiju na Ukrajinu. To je moguće, ali „direktno poređenje ne stoji“. Rifer je uvjeren da je ugled Moskve u svijetu oslabljen.
- Ko se osloni na Rusiju, ne treba da se nada da će biti zaštićen - rekao je Rifer.&nbsp;
Nil Melvin naglašava da to nipošto nije prvi put.
- Rusija je izgubila Jermeniju, Siriju i sada i Venecuelu. Međunarodna pozicija Rusije primetno slabi jer eskalira rat protiv Ukrajine i više ne raspolaže resursima da održava takve odnose - kaže bezbjednosni stručnjak.
Čak i u slučaju Kube, najvažnijeg ruskog partnera u Latinskoj Americi i jednog od najbližih saveznika Venecuele, protesti Moskve mogu biti glasniji, ali su ruske opcije „veoma ograničene", smatra Melvin. Kuba spada među zemlje na koje je predsjednik Tramp u posljednje vrijeme pojačao verbalni pritisak.

Pad Madura: Zašto Kremlj ćutke posmatra?

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u nedjelju da ne vjeruje da je u navodnom ukrajinskom napadu gađana rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako tvrdi Moskva.
- Ne vjerujem da se taj napad dogodio. Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s ovim- rekao je Tramp novinarima u nedjelju u avionu Air Force One, na povratku u Vašington iz Floride. 
Rusija je 29. decembra javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron — tvrdnju koju je Putin lično prenio Trampu tokom razgovora. Tramp je u početku bio veoma ljut, ali je kasnije izrazio skepsu nakon što je, kako je naveo, dobio dodatne informacije.
Američka obavještajna agencija CIA procijenila je da Ukrajina nije napala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik, potvrdili su američki zvaničnici za CNN, čime su potvrđeni demantiji iz Kijeva i dovedene u pitanje ruske tvrdnje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGerashchenko_en%2Fstatus%2F2008017929154011401%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008017929154011401%7Ctwgr%5E615477918770b1793d06bd4d0ac84ec999b2ef42%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odgovarajući na pitanje o novogodišnjoj odluci „mir na Zemlji“, Tramp je ponovio svoj cilj da okonča rat između Rusije i Ukrajine.
- Nadamo se da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti - rekao je, dodajući da „svakog mjeseca gine između 25.000 i 30.000 vojnika“. 
- To nijesu Amerikanci. To su Rusi i Ukrajinci. Ako mogu to da zaustavim, volio bih da to zaustavim. I mislim da hoćemo - zaključio je Tramp.

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu o pozivanju rezervnog sastava na vojne vježbe tokom 2026. godine, s ciljem zaštite ključnih infrastrukturnih objekata.
Ova mjera, koju nezavisni ruski mediji tumače kao oblik takozvane „tihe mobilizacije“, nadovezuje se na zakon usvojen krajem oktobra, kojim se Kremlju omogućava angažovanje rezervista i u mirnodopskim uslovima. Budući da Rusija formalno nije objavila rat Ukrajini, takav pravni okvir omogućava šire korišćenje rezervnog sastava, prenosi ruska prorežimska novinska agencija TASS.
<h3>Fokus na zaštitu ključne infrastrukture</h3>
Prema novoj uredbi, koja danas stupa na snagu, ruska vlada zadužena je za izradu spiska kritično važnih postrojenja i infrastrukture koja će biti pod posebnim režimom zaštite. Istovremeno, Ministarstvo odbrane odrediće vojne jedinice koje će sprovoditi vježbe obezbjeđenja tih objekata.
Poseban naglasak stavljen je na energetski i saobraćajni sektor, koji su posljednjih mjeseci sve češće meta napada bespilotnim letjelicama i sabotaža. Takvi incidenti dodatno opterećuju rusku protivvazdušnu odbranu.
<h3>Prikriveno jačanje vojnih kapaciteta?</h3>
Iako su ruske vlasti prilikom usvajanja zakona u oktobru tvrdile da se ne radi o mobilizaciji, već o ciljanoj upotrebi pričuvnog sastava, nezavisni ruski portal Meduza ocjenjuje da ovakav pravni okvir u praksi predstavlja „tihu mobilizaciju“.
Prema njihovoj analizi, Kremlj parcijalnim aktiviranjem pričuvnika za zaštitu infrastrukture nastoji da poveća vojne kapacitete bez formalnog proglašenja opšte mobilizacije, koja bi mogla izazvati negativne društvene i političke reakcije unutar Rusije. Ovakav pristup vlastima omogućava veću fleksibilnost i postepeno jačanje vojnog angažmana, bez donošenja politički osjetljivih odluka.

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Ministarstvo vanjskih poslova još nije dobilo zvanično obavještenje od američke ambasade u Podgorici, povodom navoda o eventualnim izmjenama viznog režima prema, između ostalih, i crnogorskim državljanima, saopštili su TVCG iz Ministarstva.
Podsjetili su da odluke koje se odnose na vizni režim i vođenje vizne politike, predstavljaju suvereno pravo svake države.
Zaključuju da će informisati javnost nakon što dobiju zvaničnu informaciju od ambasade SAD-a.
Podsjetimo, odlazeća američka ambasadorka, u jučerašnjem intervjuu za TVCG, kazala je da odluka Stejt departmenta da obustavi izdavanje imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima je i Crna Gora, ima za cilj da pomogne Sjedinjenim Državama da budu snažnija zemlja. Objasnila je da se to ne odnosi na regularne vize za putovanje i turizam.

MVP: Još bez zvaničnog obavještenja o izmjenama viznog režima sa SAD

Američka vojna operacija protiv Venecuele, u kojoj je poginulo više od 100 vojnika i civila, nije uspela da postigne svoj cilj ponižavanja Bolivarske Republike, izjavio je ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopez na ceremoniji dodjele nagrada pripadnicima vojske i civilima koji su branili zemlju od američke oružane agresije.
- Neki ljudi žele da ponize Venecuelu nakon američke vojne operacije 3. januara, ali nijesu uspjeli da postignu cilj, jer danas domovina i dalje stoji - rekao je Lopez, objavila je nacionalna televizija.
Naglasio je da čast Oružanih snaga Venecuele "ostaje nepokolebljiva“ i zahtijevao od SAD da oslobode predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, prenosi Tass.
Lopez je naveo da je u američkoj agresiji poginulo 47 pripadnika venecuelanske vojske, 32 pripadnika kubanske vojske i više civila, čime je ukupan broj žrtava premašio 100. Naveo je da je, po nalogu vršioca dužnosti predsjednika Delsi Rodrigez, osnovana komisija za pružanje pomoći porodicama poginulih i ranjenih.

Ministar odbrane Venecuele: Američka vojna operacija nas nije slomila

Sjedinjene Američke Države (SAD) razgovaraju sa NATO-om u vezi sa Grenlandom, navodeći da je ta teritorija ključna za nacionalnu bezbjednost SAD-a, kazao je predsjednik te države Donald Tramp.
On je kazao da će SAD, ukoliko nemaju Grenland, imati veliku rupu u nacionalnoj bezbjednosti, posebno kada je u pitanju ono što rade u vezi sa Zlatnom kupolom i ostalim stvarima.
- NATO se bavi nama po pitanju Grenlanda. Grenland nam je jako potreban za nacionalnu sigurnost - rekao je Tramp danas novinarima, prenosi Anadolija.
Tramp nije dao konkretne detalje o vojnim ili sigurnosnim inicijativama na koje se osvrnuo, ali je istakao da SAD aktivno angažuje savez po tom pitanju.
- Razgovaramo s NATO-om - rekao je Tramp.

Tramp: Razgovaramo s NATO-om o Grenlandu

Službenici Uprave policije identifikovali su 18 osoba koje su učestvovale u neprijavljenim blokadama saobraćajnica na teritoriji Podgorice i opštine Zeta, a koje će biti procesuirane u skladu sa zakonom, saopšteno je iz policije.
Kako navode, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica danas su preduzeli zakonom propisane mjere i radnje povodom blokada na kružnom toku na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, u naselju Gornja Gorica, kao i na magistralnom putu u mjestu Bistrice.
Pored toga, policija je postupala i povodom narušavanja javnog reda i mira tokom blokade u blizini kružnog toka na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, kada je došlo do fizičkog i verbalnog sukoba između više lica, kao i do upotrebe podesnog sredstva. Tim povodom, više osoba je privedeno u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi prikupljanja obavještenja i potpunog rasvjetljavanja događaja.
O svim okolnostima upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu policija nastavlja sa preduzimanjem daljih mjera i radnji.

Tag: vladimir-putin