Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.
Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.
Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

Predsjednik Finske Aleksander Stub izjavio je danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenicji da su imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' predsjednika Rusije Vladimira Putina i Rusije.
On je rekao da Vladimir Putin ne želi da okonča rat "ne zato što misli da može da napreduje, jer on zapravo ne napreduje", već zbog visokih političkih i društvenih troškova povlačenja ruskih vojnika, prenosi Gardijan.
- Šta treba da učinimo? Prvo, pojačati ekonomski pritisak - sankcije, pomorske službe, 'flota iz sjenke', napasti koliko god je moguće. Drugo, nastaviti da Ukrajini obezbjeđujemo sve potrebne resurse, uključujući tomahavke. Na kraju, ovaj cilj ćemo ostvariti i Ukrajina će pobijediti u ovom ratu- rekao je Aleksander Stub.
On je kazao da trenutno ne vidi direktnu bezbjednosnu prijetnju od Rusije.
- Ali kada se rat u Ukrajini završi, prijetnja neće nestati za ostatak Evrope, Centralnu Aziju ili južni Kavkaz- rekao je predsjednik Finske.
On je naveo da je jače prisustvo NATO na Arktiku i veće arktičke bezbjednosne sposobnosti "značajan rezultat" konferencije i dodao da su predstojeće velike vojne vježbe u regionu planirane da bi se pokazala ozbiljnost alijanse po pitanju regionalne bezbjednosti. Na pitanje o direktnoj prijetnji Evropi, Stub je rekao da Rusija neće da testira odlučnost članica NATO.
- Postoji razlog zašto odvraćamo, postoji razlog zašto zemlja poput Finske ima jednu od najvećih vojski NATO na istočnom krilu…tu su i Turska, Ukrajina i Poljska- istakao je on.
Stub je dodao da je potrebno nastaviti podršku Ukrajini i ekonomski pritisak na Rusiju kako bi se rat završio povoljno za Kijev i naglasio važnost jedinstva saveznika u odbrani slobode i međunarodnog poretka.

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv ruskog naroda. Svoju tvrdnju zasniva na najnovijim zaključcima zapadnih zemalja prema kojima je kritičar Kremlja Aleksej Navaljni otrovan smrtonosnim nervnim agensom, piše Reuters.
Zajednička izjava zapadnih zemalja
 
 Vlade Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švedske i Nizozemske u zajedničkoj su izjavi objavile da su zaključile kako je Navaljni prije dvije godine u kaznenoj koloniji otrovan smrtonosnim toksinom. Ruska vlada zanijekala je bilo kakvu odgovornost za njegovu smrt.
- Prije dvije godine Aleksej Navaljni umro je od trovanja jednim od najsmrtonosnijih nervnih agensa. Sada znamo da je Vladimir Putin spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv vlastitog naroda kako bi se održao na vlasti- poručio je Baro u objavi na društvenoj mreži X.

Francuski ministar: Putin je spreman na upotrebu hemijskog oružja protiv svog naroda

Drugi je dan održavanja Minhenske bezbjednosne konferencije. Predsjednici, premijeri, ministri odbrane i eksperti za bezbjednost ključni donosioci odluka ponovo su se okupili u bavarskim dvoranama kako bi se suočili s presudnim žarištima 2026. godine.
Ukrajina nije izabrala ovaj rat i nemoguće je pretpostaviti da će ovo biti trajno stanje u kojem drugi mogu biti sigurni, rekao je tokom uvodnog govora ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski&nbsp;
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu naglasio je da šef Kremlja ne živi normalan život jer je zavisan od moći.
- On ne živi normalan život. Ne možete ga sresti na ulici, ni u kafeu... On jednostavno ne može da zamisli život bez vlasti, ni nakon vlasti. On je toliko zavisan od moći - &nbsp;kazao je Zelenski

Zelenski: Putin ne može zamisliti život bez vlasti, ni nakon vlasti

Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.
Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.
Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.
Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.
- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.
Pokušaji kontakta s Putinom
Dokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.
Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.
Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.
Sumnje i reakcije
Nova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.
Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.
Putovanja i interes za Rusiju
Zapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.
Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je danas izjavio da se priprema nastavak dijaloga sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenijeli su francuski mediji.
Francuski predsjednik je u decembru rekao da bi "bilo korisno ponovo razgovarati" s Putinom.
- Nastavak dijaloga sa Vladimirom Putinom se priprema, ali Moskva ne pokazuje stvarnu spremnost za pregovore o miru - rekao je Makron novinarima.
Ocijenio je da "nepodnošljiva ruska bombardovanja nisu pokazala istinsku spremnost za pregovore o miru".
Ne navodeći kada bi sastanak mogao biti, Makron je rekao da se pripreme na tehničkom nivou odvijaju "transparentno i u konsultaciji" sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
- Važno je da Evropljani obnove sopstvene kanale za komunikaciju - dodao je Makron.

Makron: Priprema se nastavak dijaloga s Putinom

Novootkriveni dokumenti američkog Ministarstva pravde opisuju osuđenog američkog pedofila Džefrija Epstina kao "upravitelja imovinom" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Spisi, objavljeni u petak, sadrže i pisma u kojima je Epstin razmatrao mogućnost sastanka s Putinom, iako nije poznato je li do susreta ikada došlo, piše Kijev Post.
Epstin, koji je 2019. počinio samoubistvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer s vezama u svijetu politike, biznisa i slavnih osoba.
Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, 180.000 slika, 2.000 videosnimaka te stotine Epstinovih ličnih pisama i imejlova.
Iz Ministarstva pravde navode da je objava dio dugotrajne istrage o njegovim kriminalnim aktivnostima. Ruski nezavisni medij Agencija, koji je pregledao spise, ističe da se Putinovo ime u njima spominje više od 1.000 puta, a Rusija gotovo 5.900 puta.
Pokušaji dogovora sastanka putem imejlova

 Čini se da je Epstin tražio prilike za susret s Putinom. U imejlu iz oktobra 2010. poslanom osobi čija je adresa skrivena, pitao je: "Jesi li imao Putina na svom brodu?". Kasnije iste godine, pri podnošenju zahtjeva za rusku vizu, navodno je napisao: "Trebam li praviti vizu? Imam Putinovog prijatelja, da njega pitam?". U avgustu 2011. poručio je jednom poslovnom čovjeku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako "Putin možda dolazi u SAD. Radije bih ga ondje vidio, tako da je Soči malo vjerovatno".
Prepiska s glavnim sekretarom Savjeta Evrope

 Epstin je o mogućnosti sastanka s Putinom u više navrata pisao Torbjornu Jaglandu, tadašnjem glavnom sekretaru Savjeta Evrope i bivšem premijeru Norveške. Tako mu je u maju 2013. javio da će Bil Gejts biti u Parizu i dodao: "Putin je dobrodošao da nam se pridruži na večeri".
U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da "objasni Putinu kako Rusiji treba naprednija verzija Bitkoina", a u julu 2015. napisao je da se "još uvijek želi sastati s Putinom i razgovarati o ekonomiji". U junu 2018. napisao je da bi "volio" upoznati Putina te ponudio sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, napominjući da se ranije sastajao s ruskim ambasadorom pri UN-u, Vitalijem Čurkinom.
"Putinov finansijski savjetnik"

 U izvještaju FBI-a od 27. novembra 2017., koji se temelji na izjavi povjerljivog izvora, izričito se navodi da je Epstin "Putinov finansijski savjetnik" te da je pružao slične usluge i predsjedniku Zimbabvea, Robertu Mugabeu.
Ranije objavljeni dokumenti Ministarstva pravde već su istakli Epstinove veze s vodećim direktorima, slavnim osobama, akademicima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Slučaj i dalje privlači veliku pažnju javnosti, osobito među Trampovim pristalicama, usred dugotrajnih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja za svjetsku elitu.

U novim dokumentima Epstinovih spisa Putin se spominje preko 1000 puta

Eduard Shishmakov, one of the key figures in the attempted act of terrorism on the day of Montenegro’s parliamentary elections in October 2016, is now responsible, on behalf of Russian intelligence services, for recruiting people from Serbian universities. This was stated in an exclusive interview for Television E by the well-known investigative journalist Hristo Grozev.
Shishmakov, like other agents of Russia’s GRU, after the Bellingcat investigative team he leads revealed their identities in 2018, is now engaged in recruiting new operatives, whom they take to Russia.
- The same people are now training others. And this new wave of sabotage is even harder to detect. It is more difficult to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe - Grozev said, having previously exposed in detail the roles of GRU agents Eduard Shishmakov and Vladimir Popov in the attempted terrorism in Montenegro.
The longtime editor at the British investigative outlet Bellingcat also reveals links between Russian regime-connected tycoons, certain organizations, and politicians of the Democratic Front Andrija Mandić and Milan Knežević, who were initially sentenced by the High Court to five years in prison each.
Grozev explains in detail how they uncovered the hidden and parallel identities of GRU agents Shishmakov and Popov, as well as the modus operandi of Russia’s Unit 29155, which carried out a series of operations across Europe.
TVE: In The Christo Files series, you fully exposed GRU agents Eduard Shishmakov, alias Shirokov, and Vladimir Moiseyev, alias Popov, as well as the links between Russian tycoons, pro-regime businessmen, and so-called non-governmental organizations in Montenegro, related to events from September to October 2016 and afterward. Ten years later, Montenegro still has no final judicial truth in this case. In 2019, the High Court sentenced Russian agents to 15 and 12 years in prison, along with 11 Serbian citizens and Montenegrin politicians Andrija Mandić and Milan Knežević, who were sentenced to five years each. In 2024, the High Court acquitted everyone. The Special Prosecutor appealed, and a decision is now pending. Are you surprised that there is still no final verdict in such a politically significant case?
GROZEV: Honestly, I am very surprised. In 2016 and 2017, Montenegro seemed like the only country in the world capable of properly prosecuting GRU crimes - no one else had done that at the time. What later happened in Salisbury with Skripal was two years later. Montenegro was the first country where prosecutors conducted a truly, truly detailed and proper investigation, not only preventing the crime that the Russian GRU was trying to commit by infiltrating the organizers. It was a perfect example of a professional small country conducting a very professional counterintelligence and police operation that many big countries can only dream of.
For me, it is shocking - after that success, with so much evidence collected and presented publicly, which allowed us and other investigators to track and independently confirm those findings. Personally, that investigation also led me to uncover the trail of this entire Russian intelligence unit and their other crimes across Europe.
So after 10 years of revelations about what these people who were in Serbia and Montenegro were trying to do - overthrow a government, and what else they did across Europe: murders, poisonings, explosions - it feels surreal that Montenegro is now pulling back and deciding to say: „Oh no, maybe that didn’t happen“. That feels surreal to me.
TVE: As part of Bellingcat and The Insider, you have exposed everything about GRU agents, not only Shishmakov and Popov, but everyone connected to them, and you have published extensively on Unit 29155. Is this unit still active? Does it still have influence? I’ve read that they had a base in France, near Switzerland. Are they still active?
GROZEV: They were active across Europe. Around 100 of them traveled across Europe for more than a decade, blowing things up, killing people, and operating from a base in France, as you mentioned. But after Bellingcat and The Insider exposed many of them in 2018 - not only individuals but also companies and passport numbers they used - this prevented further travel, because their identities were compromised. Any law enforcement agency could look at their border-crossing data and say: „Okay, this guy has already been here under this passport number from this series“. Even if they tried to come with a new passport number, they couldn’t do so under a new name, because the Schengen visa system does not allow that, they would be caught.
That’s why these people can no longer travel to Europe. They travel to the Middle East. They travel to Turkey. We still see them today. But what did the GRU do when they could no longer send the same people, like Shirokov or Popov, their pseudonyms? When they couldn’t send them, they used them to recruit and train other spies, and most of them aren't Russians.
What Unit 29155 is doing now is that part of the unit is focused on finding students from different parts of the world, bringing them to Russia under the pretense of studying, and training some of them as saboteurs.
For example, I can tell you something that I believe your audience is hearing for the first time - we have not published this - but Shishmakov/Shirokov is responsible for recruiting people from Serbian universities. That is his specialization. He brings them to Russia for recruitment so that at least some of them become operatives.
Other members of the unit are responsible for other countries. One is responsible for Uzbekistan, another for Kyrgyzstan, another for Belarus. That is what they do now. The same people now train others. And this new wave of sabotage is even harder to detect, because these are young, non-professional spies - some do it for money, others want to be spies - and it is harder to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe.
TVE: I’ll ask you about the two Russians you mentioned. Popov was involved, as far as I know, in Russian actions in Moldova, similar to those in Montenegro in 2016?
GROZEV: That’s correct. In 2014, before the Montenegro operation, there was an attempt to provoke street protests and create a false perception that Moldova did not want to be part of the European Union. We specifically pointed to that operation. But over the years of investigation, I discovered much worse things he did. He was responsible for explosions at ammunition facilities in Bulgaria in 2012 and 2013. He was also involved in explosions in the Czech Republic. He is one of the most, I would say, successful GRU operatives, with a broad mandate ranging from political interference to blowing things up and carrying out assassinations.
TVE: So you have no doubt that the Russian state is behind the entire operation? That these were not individual acts?
GROZEV: No doubt at all. These people report to one boss. His name is Andrei Averyanov. We see him next to Putin in many, many videos. We see Averyanov traveling around the world as a representative of the Russian Federation. In phone calls we tracked, we see all these people - Shirokov, Popov - speaking daily with Averyanov as part of their job. So no, these are not rogue operatives, this is a government operation.
TVE: After the Serbian government announced that they were arrested in Serbia in October 2016, information emerged that Nikolai Patrushev, then an adviser to Vladimir Putin and former head of Russian intelligence, came to Belgrade and took these two and others from Russian units back to Moscow. Do you have any evidence of that?
GROZEV: Yes, we do. It’s slightly different from how it was reported at the time. But we see that Patrushev arranged a trip to Belgrade for a meeting. And before he traveled, the day before, they sent these spies back to Moscow on a special plane. We see that the tickets were purchased in the middle of the night, just before the flight. So yes, it is clear that there had to be an agreement: send these guys back, and I will come personally to apologize.
TVE: How strong is Russian influence today - not only in Europe, but especially in the Western Balkans?
GROZEV: It is very strong, especially because there are certain high-ranking members of Russian military intelligence who have friends in the region and understand how the region works. There is a senior deputy director of the GRU named Andrei Ilchenko, who has a close associate, &nbsp;I would say a close subordinate, who is actually from Montenegro, lives in Moscow, and is used as an adviser on how to interfere in elections and political processes in Montenegro.
We managed to obtain the phone directory of this Montenegrin GRU associate. And you can imagine how indicative the names and numbers in that directory are. Besides people convicted in 2019 who are now part of the government, unfortunately, we see members of the Serbian Orthodox Church, many pro-religious NGOs, and it is clear that the GRU operates through these organizations and individuals.
TVE: Montenegro’s political scene has changed, and the parliamentary majority is pro-Serbian, close to parties in Belgrade. For example, the President of the Parliament is Andrija Mandić, who led the Democratic Front in October 2016. Is it possible that such political changes could help Russia, given that Montenegro is a NATO member and shares classified information with NATO partners? Is Montenegro, in this configuration, some kind of Russian - or Serbian, but effectively Russian - spy inside NATO?
GROZEV: A difficult question. I am not Montenegrin, but I am very concerned that people we see traveling to Russia, meeting with Russian intelligence agents, and now holding government and parliamentary positions, have access to classified information of a NATO country.
Unless something has changed and they are now against Russia because of the war - maybe that happened, maybe their affinities changed - but at least until the end of 2021, we saw these people traveling to Russia and meeting Russian intelligence agents. That worries me, because this is a perfect situation for Russia. As a NATO country, Montenegro does not need to be expelled from NATO. It should remain inside. That serves Russia’s interest, because they gain access to classified information shared with Montenegro as a member state. Again, I cannot claim they are doing this, but I am concerned because these people had ties to Russian intelligence operatives in the past.
TVE: You have been doing very dangerous work for decades. You live in the United States, and I assume you are on the list of people toward whom Moscow is not exactly friendly. Do you think you are in danger, that your life is threatened?
GROZEV: I don’t think, but I know it is so. I know because there is currently a court case in Austria, where I lived for 20 years, against members of the local intelligence service who were arrested for selling information about me and my family to the Russians. As part of that investigation, it became clear that I was surveilled for almost three years, with attempts to kidnap me. One of those attempts actually took place in Montenegro in 2022. I was there at a conference, and it turned out they broke into my hotel room and tried to steal my laptop and phone. They also had a plan to kidnap me while I was there. So yes, danger is always around the corner. And also in your country in 2022. But fortunately, nothing happened.

Grozev: Russian agents involved in the attempted terrorism in Montenegro are now recruiting new agents, Shishmakov in charge of Serbian universities

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je da direktno pregovara o osjetljivim pitanjima sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom, u okviru napora za okončanje rata s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
- Najosjetljivija pitanja u potrazi za mirovnim rješenjem tek treba da budu riješena - rekao je Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Jevropejska pravda. To uključuje teritorijalna pitanja i nuklearnu elektranu Zaporožje, koju je okupirala Rusija.
- Zelenski je spreman da se sastane s Putinom kako bi se ta pitanja riješila - rekao je Sibiha.
Rusija zahtijeva teritorijalne ustupke od Ukrajine kao uslov za prekid vatre, posebno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti.
Elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi, okupiraju ruske trupe od marta 2022. godine, nedugo nakon početka rata.
Zelenski je u prošlosti više puta pozivao na sastanak s ruskim predsjednikom, ali Moskva nije pokazivala spremnost za susret dvojice lidera.
Tokom vikenda, pregovarači iz Ukrajine i Rusije prvi put nakon nekoliko mjeseci održali su direktne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz posredovanje Sjedinjenih Država. Razgovori bi trebalo da se nastave u nedjelju u Abu Dabiju.

Ukrajinski šef diplomatije: Zelenski spreman da se sastane s Putinom

Nevladina organizacija (NVO) Juventas u narednom periodu biće posvećena očuvanju i unapređenju postojećih programa i servisa, širenju aktivnosti na opštine u kojima do sada nije bila dovoljno prisutna, jačanju regionalnog djelovanja i većem oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
To je poručila izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović povodom 30 godina postojanja te organizacije ocijenjući da se radi o značajnom jubileju, koji sa sobom nosi veliku odgovornost, ali i potvrdu kontinuiteta i istrajnosti civilnog sektora u Crnoj Gori.
Podsjetila je da je Juventas formalno registrovan u januaru 1996. godine, dok su njegovi počeci vezani za 1995. godinu, kada je grupa studenata neformalno započela djelovanje sa ciljem da stvori prostor u kojem mladi mogu slobodno da izraze svoju kreativnost, stavove i ideje, ali i da zagovaraju društvene promjene koje smatraju neophodnim.
- Organizaciju su osnovali odgovorni mladi ljudi sa jasnom vizijom i vrijednosnim stavom, iz kojih su proizašli brojni projekti i aktivnosti koje su u to vrijeme snažno „prodrmale“ Podgoricu i Crnu Goru. Govorimo o časopisima, radio-emisijama, pa čak i o dnevnim novinama, čiji je cilj bio da ponude kvalitetne sadržaje koji su se suprotstavljali tada dominantnom kiču i šundu - kazala je Vujović u intervjuu za PR Centar.
Kako je navela, iako su se okolnosti mijenjale, potreba za kritičkim djelovanjem i dalje postoji.
- Današnji Juventas nastavlja da radi u duhu svojih početaka, ali u skladu sa savremenim izazovima - poručila je Vujović.
Ona je kazala da sadašnji tim nije svjedočio prvim godinama rada organizacije, navodeći da je većina članova počela da se aktivno uključuje početkom 2000-ih godina.
- U tom periodu, najveće prepreke odnosile su se na nerazumijevanje koncepta civilnog društva i nedostatak institucionalne podrške.Ipak, bilo je lakše okupiti ljude koji su bili slobodnomisleći, hrabri i spremni da se uključe u borbu koju civilni sektor nosi i danas - rekla je Vujović.
Podsjetila je da su među prvim aktivnostima Juventasa bile izdavačke inicijative i djelovanje u oblasti umjetnosti i kulture, a da su vrlo brzo i aktivnosti usmjerene na uticaj na javne politike i donosioce odluka.
- Od 2000. godine, kroz partnerstvo sa Međunarodnom organizacijom za planirano roditeljstvo (IPPF), Juventas se snažnije uključila u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, proširujući poimanje ljudskih prava na konkretne servise namijenjene djeci, mladima i drugim ranjivim grupama - navela je Vujović.
Ukazala je da je podrška Globalnog fonda za borbu protiv malarije, HIV-a i tuberkuloze od 2006. godine dodatno ojačala postojeće servise, ali je, kako jeistakla, postalo jasno da pružanje usluga nije dovoljno bez istovremenog rada na promjeni društvenog okruženja.
- Od tada, Juventas snažno razvija segment ljudskih prava, po kojem je danas posebno prepoznatljiv, kao i po servisima koje pruža LGBT populaciji, osobama koje koriste psihoaktivne supstance, osobama u i nakon izdržavanja zatvorske kazne, djeci i mladima sa problemima u ponašanju, migrantima, Romima i drugim grupama u riziku od socijalne isključenosti. Radimo tamo gdje institucije ne mogu, ne umiju ili ne žele da pruže adekvatnu podršku - naglasila je Vujović.
Poseban fokus, kako je rekla, Juventas od samog osnivanja stavlja na omladinsku politiku i uključivanje mladih u procese donošenja odluka, dok se od 2005. godine intenzivno bavi i medijskom pismenošću.
Govoreći o savremenom kontekstu, Vujović je ukazala na krizu povjerenja u institucije, koja ima globalne razmjere, ali i na činjenicu da povjerenje u specijalizovane nevladine organizacije ostaje stabilno, pa čak i veće nego u institucije zadužene za iste oblasti.
- Istraživanja pokazuju da građani više vjeruju uskospecijalizovanim nevladinim organizacijama nego institucijama, što često dovodi do nedostatka otvorene saradnje između države i civilnog sektora. Finansijska održivost i povlačenje fondova dodatni su izazovi, posebno za organizacije srednje veličine, dok podrška države nije adekvatna - kazala je Vujović.
Ona smatra da Crna Gora može biti ponosna na svoj civilni sektor, koji je u vremenima kriza i političke nestabilnosti pokazao otpornost i sposobnost da ponudi rješenja i odgovore.
- Integritet i autentičnost su ključ povjerenja građana. Nije lako zadržati istinsku posvećenost i održivost tema i servisa, ali to je ono što Juventas radi već 30 godina - istakla je Vujović.
Govoreći o budućim planovima, Vujović je naglasila da je ključna ambicija očuvanje i unapređenje postojećih programa i servisa, širenje aktivnosti na opštine u kojima Juventas do sada nije bio dovoljno prisutan, jačanje regionalnog djelovanja i veće oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
- Juventas čine profesionalci sa znanjem, iskustvom i iskrenom potrebom da rade za opšte dobro. Vrijednost kolektiviteta i podrške zajednici ono je što nas vodi i što ćemo njegovati i u narednim decenijama - poručila je Vujović.
Trideset godina rada Juventasa, kako je kazala, znači i obavezu da se sve što je izgrađeno u prethodnom periodu ugradi u budućnost, kako bi organizacija bila još snažnija i kvalitetnija u doprinosu zajednici.
- To znači da je za nas 300 projekata, znači da smo godišnje kroz projekte pružili podršku za preko 2.000 ljudi, pa onda ako to pomnožimo sa brojem godina, znači da je do sada nekoliko desetina hiljada mladih ljudi učestvovalo u našim projektima, znači da smo organizovali stotine i stotine seminara, konferencija, treninga, znači da smo publikovali ogroman broj publikacija, znači da smo se potrudili da u značajnom broju oblasti pomjeramo granice i da, što sam već nekoliko puta rekla, zato što mi je to najvažnije, da našu zajednicu činimo boljom - zaključila je Vujović.

Vujović: NVO Juventas njegovaće vrijednosti kolektiviteta i podrške zajednici i u narednim decenijama

Budvanska policija je, u saradnji sa Turističkom inspekcijom, sprovela lokalnu akciju pojačane kontrole ugostiteljskih objekata, sa posebnim akcentom na prevenciju točenja alkohola maloljetnicima.
Tokom ciljane akcije koja je realizovana 14. februara u večernjim sati, tačnije u periodu od 21 do 23 sati, policijski službenici i inspektori legitimisali su i kontrolisali više od 30 osoba.
Fokus zajedničke aktivnosti policije i inspekcije bio je usmjeren na kontrolu poštovanja zakonskih propisa u ugostiteljskim objektima, suzbijanje maloljetničke delinkvencije, kao i provjeru da li se maloljetnim licima omogućava igranje igara na sreću.
Tom prilikom, u ugostiteljskom objektu "Rio", kontrolom je zatečen maloljetnik B.D. (17) koje je konzumiralo alkoholno piće.
Iz policije navode da je predmet u radu, te da će u skladu sa zakonom biti preduzete mjere protiv odgovornog lica u ugostiteljskom objektu, samog pravnog lica (lokala), kao i protiv roditelja zatečenog maloljetnika zbog zanemarivanja dužnosti nadzora.
- Ovakve akcije biće nastavljene i u narednom periodu u cilju očuvanja javnog reda i zaštite maloljetnih lica - poručeno je iz policije.

Budva: Prijave zbog točenja alkohola maloljetnicima

Na dnevnom nivou iz susjedne Albanije, preko dva granična prelaza, Sukobin i Božaj, u Crnu Goru, u ranim jutarnjim satima uđe oko 2.000 radnika, koji se istog &nbsp;dana, posle podne vraćaju u Skadar i okolna mjesta. To je potvrđeno Primorskom portalu iz Uprave policije.
- Na ulazu u Crnu Goru tokom jednog dana preko graničnog prelaza Sukobin evidentiran je prelazak do 1.600 državljana Republike Albanije. Istog dana iz Crne Gore vratilo se u Albaniju oko 1.300 osoba, uglavnom muškaraca - naveli su u odgovoru Primorskom portalu iz Uprave policije.
Iz Skadra i okoline, radnici na posao u Crnu Goru putuju i preko graničnog prelaza Božaj.
- Tokom jednog dana preko graničnog prelaza Božaj u Crnu Goru uđe oko 500 državljana Republike Albanije i isto se toliko njih vrati u tu državu - kažu iz Uprave policije.
Ovaj trend je aktuelan posljednjih nekoliko godina. Većina radnika iz Albanije radi u građevinskom sektoru u Ulcinju, Baru, Podgorici…
Nezvanično Primorski portal saznaje da se konstantno povećava broj radnika koji se zapošljavaju u građevinarstvu, privrednoj grani koja je poslednjih godina u velikoj ekspanziji u Crnoj Gori.
Međutim, većina vlasnika građevinskih firmi uglavnom zapošljava samo inženjerski kadar, a prilikom izgradnje objekata sklapaju ugovore sa kooperantima koji imaju svoje radnike. Crna Gora skoro da nema građevinsku radnu snagu pa na građevinama uglavnom rade radnici iz Albanije i Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine.
Posebna je tema koliko radnika je angažovano na crno na građevinama u južnoj i centralnoj regiji Crne Gore.
Primorskom portalu je potvrđeno da manji broj radnica i radnika iz okoline Skadra redovno dolaze na posao i obavljaju djelatnosti iz oblasti poljoprivrede.
Na pitanje Primorskog portala, ima li organizovanog prevoza na posao iz Skadra do crnogorskih gradova, rečeno je da mnogi dolaze do Sukobina, ili Božaja mini busevima, ili privatnim vozilima, pješke prelaze granični prelaz gdje ih sa druge strane čeka prevoz. To je radnicima iz Albanije jeftinija i brža varijanta, nego da putuju svojim automobilima.

Oko 2.000 radnika svakodnevno iz Albanije dolazi na posao u Crnu Goru

Stranka evropskog progresa (SEP) podržaće inicijativu Evropskog saveza za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada.
- Smjena neodgovorne parlamentarne vlasti koja je izgubila legitimitet i koja je sama izazvala duboku političku i institucionalnu krizu i bacila Glavni grad na koljena je politički prioritet Stranke evropskog progresa. Stoga podržavamo inicijativu o skraćenju mandata Skupštini Glavnog grada, svejedno što je inicijativa došla bez konsultacija unutar opozicije, bez osjećaja da se nalazimo u stanju potrebe izgradnje opozicionog jedinstva - čiji bi cilj trebalo da bude ozdravljenje Podgorice i Crne Gore u cjelini - naveli su u saopštenju.
Oni, kažu, smatraju da su izbori i sud građana najpošteniji izlaz iz sadašnjih dubioza u Glavnom gradu.
- Što će u konačnom svakom političkom subjektu odrediti mjesto i značaj. Ako eventualno do toga ne dođe, SEP ostaje privržena svojim programskim ciljevima koji su se pokazali ljekovitim i u prošlom i u sadašnjem vremenu, spremna da do izbora bude korektivni faktor i akter drukčijeg političkog pristupa - zaključili su u saopštenju.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) juče su saopštili da će i oni podržati inicijativu Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-ce-podrzati-inicijativu-evropskog-saveza-za-skracenje-mandata-skupstini-glavnog-grada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa druge strane, lider Pokreta Preokret Srđan Perić ukazao je da nema većine da se skrati mandat Skupštini Podgorice.
- Da bi se skratio mandat Skupštini Podgorice potrebno je da glasa najmanje 30 od 59 odbornika. Saveznici iz doskorašnje vlasti, koji kontrolišu 31 mandat (DNP), svi odreda kažu da neće glasati sa opozicijom. Dakle, većine za to nema - kazao je Perić.

Tag: vladimir-putin