Susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog "moguć" je isključivo ako Moskva i Kijev prethodno postignu neke "sporazume", rekao je danas portparol Kremlja dan poslije prvih direktnih mirovnih pregovora između dvije strane od proljeća 2022. godine.
- Takav susret, kao plod rada dvije strane, i zaključenje sporazuma je moguće, ali isključivo poslije sporazuma dvije strane - rekao je Dmitrij Peskov.
Na sastanku u Istanbulu juče ukrajinska delegacija predložila je Rusima sastank dvojice predsjednika da bi se našlo rješenje rata, a Moskva je samo saopštila da je to "primila k znanju".
Peskov je rekao da nastavak pregovora sa Ukrajinom neće biti moguć dok se ne sprovede razmjena zarobljenika dogovorena juče na pregovorima u Istanbulu.
- Ostaje da se uradi ono što su se dvije delegacije dogovorile juče. Radi se naravno prije svega sprovođenje razmjene po 1.000 zarobljenika - rekao je Peskov.
Peskov je rekao i da dvije strane treba da razmjene prijedloge uslova za primirje što je isto dogovoreno juče na razgovorima u Istanbulu.
Kako stoje stvari stavovi Moskve i Kijeva su i dalje nepomirljivi.
Pored zahtjeva da Ukrajina ne uđe u NATO, Putin traži demilitarizaciju Ukrajine i da Rusija zadrži ukrajinske teritorije pripojene 2022. godne, plus Krim pripojen 2014.
Još šire, ruski predsjednik traži i opšte preoblikovanje "evropske bezbjednosne arhitekture", smatrajući približavanje NATO ruskim granicama egzistencijalnom prijetnjom za svoju zemlju.
Ukrajina i njeni evropski saveznici čvrsto odbacuju te zahtjeve tvrdeći da ruska vojska koja i dalje okupira gotovo 20 odsto ukrajinske teritorije vodi imperijalistički tip rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Na razgovorima juče u Istanbulu, prvim dvije države od proljeća 2022. godine, nije dogovoreno primirje kao što su tražili Kijev i njegovi saveznici, već samo objava o velikoj razmjeni zarobljenika, te jaz i dalje dijeli dvije strane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kremlj: Susret Putina i Zelenskog moguć ako dvije države postignu prethodne sporazume

Evropska komisija smatra da posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Moskvi 9. maja predstavlja pogrešan signal i da “nije mjesto u kojem treba pokazivati podršku miru”.&nbsp;
Portparolka Evropske komisije Marta Kos kazala je da odnosi sa režimom Vladimira Putina “ne mogu biti kao ranije” zbog agresije na Ukrajinu.
- EU je vrlo jasno poručila svim partnerima, uključujući i zemlje kandidate poput Srbije: Ne može biti normalizacije odnosa sa Putinovim režimom dok traje njegova ničim izazvana i neopravdana agresija na Ukrajinu. Moskva nije mjesto na kojem se pokazuje podrška miru - navodi se u odgovoru službe za odnose s javnošću Evropske komisije za N1 Beograd.
Evropska komisija navodi da “snažno žali” zbog toga što je srpsko rukovodstvo učestvovalo u obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, jer, kako kažu, Rusija taj dan koristi za propagandu.
Brisel poručuje i da od Srbije očekuje da “uvjerljivo dokaže svoju stratešku orijentaciju ka EU” i da jasno pokaže privrženost evropskim vrijednostima.
Na pitanje N1 da li će Srbija uskoro otvoriti novi klaster u pregovorima sa EU, kako je najavio Vučić, u Komisiji odgovaraju da konkretne odluke donose države članice, ali da su preduslov za napredak u pristupnom procesu - reforme.
- Proces pristupanja zahtijeva vidljiv i uvjerljiv napredak, ali i angažman cijelog društva. To treba da bude nacionalni projekat - naveli su u odgovoru za N1, ističući da reforme koje Srbija mora da sprovede uključuju borbu protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, medijske slobode, bolje izborne uslove i borbu protiv dezinformacija.
Kada je riječ o pismu koje je poslala grupa evropskih socijalista i demokrata komesarki Kos, iz Komisije za N1 potvrđuju da je ono primljeno, ali ne i da li je odgovoreno.

1250x600

1084x550

EK: Vučićeva posjeta Moskvi pogrešan signal, Srbija mora da dokaže evropski put

U Istanbulu će danas održati prvi direktni pregovori između zvaničnika Rusije i Ukrajine od 2022. godine, uz posredovanje SAD-a i Turske.
Kako je objavio BiBiSi (BBC), prvi sastanak će održati zvaničnici Turske, Ukrajine i SAD-a, koji će početi u 10:45 sati po lokalnom vremenu.
Nešto manje od dva sata kasnije, ovi zvaničnici će se sresti s delegacijom iz Rusije, što će biti prvi direktni razgovori dvije zaraćene zemlje od 2022. godine.
Ameriku u Istanbulu predstavlja državni sekretar Marko Rubio, dok će Ukrajinu predstavljati ministar odbrane Rustem Umerov.
U Turskoj je juče bio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ali je odlučio vratiti se u svoju zemlju nakon što je lider Rusije Vladimir Putin odbio doći na pregovore koje je sam inicirao.
Putin je u Istanbul poslao delegaciju koju predvodi njegov pomoćnik Vladimir Medinski, uz još nekoliko vojnih zvaničnika.
Iako je svakako značajno da se prvi put nakon skoro tri godine direktno sastaju delegacije ove dvije države, stručnjaci smatraju da neće doći do značajnog pomaka prema mirovnom sporazumu.

Počinju pregovori u Istanbulu: Rusija i Ukrajina održavaju prve direktne razgovore od 2022. godine

Nekome ko je odrastao na Zapadu na prvi pogled može izgledati kao da je ruski predsjednik Vladimir Putin pod pritiskom. Međutim, takozvani „Z-patrioti“ - nazvani po simbolu koji ruske snage u Ukrajini crtaju na svojim vozilima - moraju se pridržavati određenih pravila i ne predstavljaju prijetnju Putinu, rekle su za Rojters tri osobe bliske Kremlju. Od njih će se očekivati da se povinuju ako i kada dođe trenutak za sklapanje mira, rekli su izvori Rojtersa.
Istovremeno, Putin i njegove obavještajne agencije moraju da upravljaju ruskim tvrdokornim nacionalistima kako oni ne bi poremetili njegove ciljeve, rekle su Rojtersovi sagovornici.
Analitičari kažu da, zalažući se za nastavak rata, Z-patriote ponekad mogu otići predaleko za ukus Kremlja, tako što će uznemiriti javnost.
- Nisu svi pod potpunom kontrolom - rekla je Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju, koja godinama proučava Kremlj.
Stanovaja, koju su ruske vlasti prošle godine označile kao „stranog agenta“, primijetila je da su neke Z-patriote pozvale rusku vojsku da zauzme ukrajinske gradove Kijev i Odesu, pa čak i da napadne Poljsku. Takvi ciljevi daleko prevazilaze ono što je Putin, koji je proglasio četiri ukrajinska regiona dijelom Rusije - pored Krima - naveo kao ratne ciljeve Rusije.
- Njihovo huškanje ljudi i guranje društva da podrži veću vojnu kampanju je prepreka i nastavlja se rad na tome da se ublaže ono što govore ili da se oni umire jer uznemiravaju društvo, u trenu kada Putin treba da vodi razgovore - rekla je Stanovaja.
Kremlj nije odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar.
Neki od Z-patriota - ratnih blogera ili ratnih dopisnika - imaju pola miliona ili više pratilaca na Telegramu i široko su čitani u Rusiji, uključujući i među elitom, u inostranstvu i u Ukrajini.
Ali moraju biti oprezni.
Nacionalisti koji su u prošlosti prelazili granice Kremlja nailazili su na probleme - ovo se posebno odnosi na pobunjenog vođu plaćeničke grupe Vagner Jevgenija Prigožina i otvorenog ultranacionalistu Igora Girkina. Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći, a Girkin je zatvoren.
Kremlj je odbacio kao „apsolutnu laž“ sugestiju da je Putin ubio Prigožina iz osvete za njegovu pobunu. Kremlj kaže da se ne miješa u sudske postupke, što kritičari osporavaju.
Analitičari kažu da su Z-patriote bile korisne Kremlju, pomažući Putinu da izgradi i održi široku javnu podršku ratu u posljednje tri godine.
Ali Z-patriote koje se previše bune oko bilo kakvog eventualnog mirovnog sporazuma rizikuju da budu "puštene niz vodu", rekla su tri izvora, koji su, kao i drugi u ovoj priči, govorili pod uslovom anonimnosti.
Jedan od izvora je rekao da će ultranacionalisti brzo promijeniti svoju retoriku kada Kremlj utvrdi mirovni plan.
- Biće to kao prekidač, samo će se upaliti svjetlo - rekao je izvor.
<h1>"Rat će se nastaviti"</h1>
Nakon što je Putin na konferenciji za novinare u Kremlju u nedjelju pozvao na direktne mirovne pregovore u Istanbulu sa Ukrajinom, neki ultranacionalisti su brzo izrazili svoju zabrinutost.
Ruski pregovarački poslat je u četvrtak u Tursku, iako ni Putin, kao ni američki predsjednik Donald Tramp, ni predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski neće sami biti za stolom.
- Naš rat će se nastaviti do potpunog oslobođenja Novorusije i Malorusije - napisao je u ponedjeljak na svom blogu Konstantin Malofejev, nacionalistički tajkun koji je oženjen visokom vladinom zvaničnicom koja direktno odgovara Putinu.
On je koristio izraze koji podsjećaju na Rusko carstvo i opisuju dio današnje Ukrajine kojim su nekada vladali carevi.
Malofejev nije odgovorio na zahtjev za intervju.
U međuvremenu, Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti i koji se nekada predstavljao kao liberalni prozapadni modernizator, u subotu je u emisiji Iks (X) rekao da bi primirje ponudilo ukrajinskoj vojsci „predah“.
Medvedev je stekao reputaciju da često iznosi ekstremne i nediplomatske komentare, ali njegove izjave odražavaju tok razmišljanja među visokim ličnostima Kremlja, reklo je pet diplomata koje je konsultovao Rojters.
Kao bivši šef Kremlja, analitičari i jedan od izvora rekli su da Medvedev - koji je i dalje blizak Putinu - uživa posebnu dozvolu da govori.
Jedan od izvora je rekao da su ratoborne izjave nacionalista poput Malofejeva - iako iskrene - jedan od načina da se prati da li je Kremlj zaista blizu mira u Ukrajini ili ne.
Ako i kada se rat završi ili bude blizu kraja, situacija će se promijeniti. Takvi ljudi će osjetiti da se vjetar promijenio, rekao je izvor.&nbsp;
Oni koji ne prilagode svoje ponašanje mogli bi se naći u zatvoru, rekao je drugi izvor.
Vlasti su istakle da dva pravila moraju da se poštuju - ne kritikujte Putina lično i ne kritikujte vrhovne službenike vojske.
Prema zakonu koji je usvojen početkom 2022. godine, "diskreditacija“ vojske kažnjiva se sa do 15 godina zatvora.
Nakon što je optužio Putina i vrhovne službenike vojske za neuspjeh u Ukrajini, Girkin, bivši oficir FSB-a i komandant bojišta tražen zbog ratnog zločina na Zapadu, osuđen je za podsticanje ekstremizma 2024. godine i dobio je četvorogodišnju zatvorsku kaznu.
Ipak, u ponedjeljak je iz zatvora na društvenim mrežama napisao da „samo budala ili saboter koji tajno pomaže neprijatelju u informacionoj sferi može da govori o skorom kraju rata i bilo kakvom kompromisu“.
Jevgenij Prigožin, osnivač plaćeničke grupe Vagner, poveo je svoje ljude u neuspjeli i krvavi marš na Moskvu 23. juna kako bi pokušao da svrgne tadašnjeg ministra odbrane, a dozvolio je sebi i ličnu kritiku Putina.
Poginuo je u avionskoj nesreći sa svojim najvišim poručnicima dva mjeseca nakon pobune. Putin je kasnije nagovijestio da je avion dignut u vazduh ručnim bombama dok su oni u avionu bili pod uticajem kokaina i alkohola.
<h1>"Stranka rata"</h1>
Mnogi Rusi povezuju oznaku Z-Patrioti sa ratnim blogerima i dopisnicima, grupom koja je postala poznata nakon početka sukoba.
Ali takozvana „partija rata“ uključuje i širu grupu glasova, uključujući poslanike Državne dume, donjeg doma parlamenta, i takozvane „političke tehnologe“, stručnjake koji oblikuju javno mnjenje u udarnim terminima državnih televizijskih tok-šou emisija posvećenih ratu, pružajući tako uslugu Kremlju, tj. ponavljajući i pojačavajući narativ iz vrha države.
Tu su i ličnosti povezane sa Ministarstvom odbrane, obavještajnim agencijama, agencijama za sprovođenje zakona i pojedincima koji su bili ili su ostali bliski Putinu.
Oni kojima je dozvoljeno da se pojave u TV tok-šou emisijama o ratu redovno govore o prijetnjama Zapadu, kao što su upotreba nuklearnog oružja protiv Britanije ili invazija na baltičke zemlje.
Stanovaja iz Karnegija, koja je, na osnovu anketa, procijenila da stavove Z-patriota dijeli 10-15 odsto Rusa, te da to znači da nacionalisti nemaju ozbiljan uticaj na Putina.
- Bez radikalnih spoljnih promjena, Putin je posvećen okončanju rata pod svojim uslovima. Spreman je da vodi rat godinama ili da postigne svoje ciljeve na drugačiji način - rekla je ona.

Rojters: Ruski nacionalisti pristiskaju Kremlj da nastavi rat u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je dugogodišnjeg komandanta kopnenih snaga generala Olega Saljukov i imenovao ga na novu funkciju - zamjenika sekretara ruskog Savjeta sigurnosti, objavili su ruski državni mediji.
U dekretu koji je objavljen u službenom registru predsjedničkih odluka navodi se da je Saljukov razriješen dužnosti komandanta kopnene vojske, na kojoj se nalazio još od 2014.&nbsp;
General Saljukov je osim redovnog komandovanja kopnenim snagama prošle godine obnašao i dužnost zamjenika komandanta združenih ruskih snaga u Ukrajini, što je pojačalo njegovu ulogu u operacijama invazije.
Saljukov je javnosti poznat i kao dugogodišnji komandant vojne parade u Moskvi, a posljednji put se u toj ulozi pojavio 9. maja, kada je predvodio proslavu 80. jubileja kraja Drugog svjetskog rata, kojeg Rusi slave kao Dan pobjede.
Ruski mediji zasad ne navode ko će preuzeti dužnost zapovjednika kopnene vojske, a Kremlj nije komentarisao razloge promjene.&nbsp;
Imenovanje u Savjetu sigurnosti tumači se kao premještaj u krug najbližih Putinovih ljudi, a često i kao način sklanjanja visokihoficira sa operativnih položaja.

Putin smijenio komandanta kopnenih snaga

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da ne očekuje napredak oko Ukrajine dok se on ne sretne sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, koji nije u ruskoj delegaciji za razgovore sa Ukrajincima u Turskoj.
- Mislim da se ništa neće dogoditi, željeli vi to ili ne dok on i ja ne budemo zajedno - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu koji ga je vozio u Katar, u Ujedinjene Arapske Emrate, u okviru bliskoistočne turneje.
U Istanbulu bi danas trebalo da se održe direktni razgovori Rusa i Ukrajinaca o sukobu, ali ruska delegacija je doputovala bez predsjednika Putina.
Američki predsjednik izjavio je ranije danas da bi mogao da posjeti Tursku ako pregovori između Rusije i Ukrajine budu napredovali.

Tramp: Ništa se neće dogoditi u vezi sa Ukrajinom dok se ne sretnem s Putinom

Delegacije Rusije i Ukrajine održaće u Istanbulu direktne mirovne pregovore nakon više od tri godine, ali će u delegacijama biti zvaničnici nižeg ranga, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da neće prisustvovati sastancima.
Prema navodima ruskih medija, delegacije bi trebalo da se sastanu danas u deset sati po lokalnom vremenu u palati Dolmabahče u Istanbulu, a sastanak će biti zatvoren za javnost i bez prisustva medija, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prema navodima, putuje u Tursku kako je i planirano, iako je Putin odlučio da ne dolazi.
Zelenski će se sastati s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari, ali neće prisustvovati pregovorima u Istanbulu.
On je ranije izjavio da je spreman da se sastane s Putinom, ali ne i s nižerangiranim ruskim zvaničnicima.
Kremlj je u srijedu veče objavio da će rusku delegaciju predvoditi Vladimir Medinski, Putinov savjetnik koji je vodio i jedinu prethodnu rundu direktnih pregovora između Rusije i Ukrajine 2022. godine.
Prema saopštenju Kremlja, zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin, koji je učestvovao u ranijim pregovorima, biće jedan od pregovarača.
Neposredno nakon te objave, neimenovani američki zvaničnik je izjavio da ni američki predsjednik Donald Tramp neće prisustvovati pregovorima. Tramp je ranije naveo da će otputovati u Tursku samo ako i Putin bude prisutan.
Američki mediji navode da se ipak očekuje dolazak izaslanika Stiva Vitkofa i Kita Keloga u Istanbul.
Pregovarači su održali nekoliko rundi pregovora u martu 2022. godine u Bjelorusiji i Turskoj prije nego što su pregovori propali.
Zelenski, koji je ranije pozivao Putina na lični sastanak u Istanbulu, izjavio je ranije ove sedmice da bi odsustvo ruskog predsjednika bio jasan znak da nije iskreno zainteresovan za mir.
- Čekam da vidim ko će stići iz Rusije. Onda ću odlučiti koje korake Ukrajina treba preduzeti - rekao je Zelenski u srijedu.
Pregovori su usmjereni ka postizanju mirovnog sporazuma između Kijeva i Moskve s ciljem da se okonča najteži sukob koji je Rusija započela u februaru 2022. godine.

Pregovori Ukrajine i Rusije, ali bez Putina i Zelenskog

Mirovni pregovori sa Ukrajinom, koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, obuhvatiće i nacrt sporazuma između dvije zemlje iz 2022. od kog se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije - objavio je danas Kremlj. 
 
Putin je predložio održavanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu, čiji je cilj postizanje trajnog mira i okončanje rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalni prekid vatre.
Nekoliko dana nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina su započele razgovore u Bjelorusiji, koji su se kasnije preselili u Istanbul. Nacrt sporazuma (Istanbul Communique) dogovorenog u tom gradu, bio je postavljen kao okvir za moguće rešenje.
Razgovori su prekinuti te godine u maju, ali ruski zvaničnici tvrde da se rješenje može postići po uzoru na taj nacrt.
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, takođe je pomenuo nacrt iz 2022. godine kao mogući vodič do budućeg mira.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave, kazao da će pregovori u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutnu situaciju na terenu.
Prema nacrtu, čiju su kopiju pročitali novinari Rojtersa, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD, kao i drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Kanadu, Njemačku, Izrael, Poljsku i Tursku.
Ukrajina je u suštini privremeno pristala na nenuklearnu neutralnost i da ne bude članica vojnog saveza NATO, u zamjenu za bezbjednosnu garanciju koja bi, u slučaju ruske invazije, obavezala SAD i njihove saveznike da se direktno bore protiv Rusije.
Pitanje teritorije, u nacrtu iz 2022. godine, bilo je sekundarno u odnosu na bezbjednosnu garanciju - koju su diplomate sa obje strane vidjele kao daleko najveću prepreku miru.
Ukrajina je, nakon invazije, željela da joj se garantuje bezbjednost, ali su SAD i njihovi saveznici bili oprezni da se ne uključe u eventualni budući rat sa Rusijom.

Kremlj: Pregovori koje predlaže Putin uključuju činjenicu da Rusija kontroliše petinu Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je ponovno pokretanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu 15. maja, "bez preduslova".
On je to poručio kao odgovor Ukrajini i njenim zapadnim saveznicima koji su pozvali Moskvu da pristane na bezuslovni 30-dnevni prekid vatre ili da se suoči sa dodatnim sankcijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fzelenski-odgovorio-putinu-spremni-smo-na-sastanak-ali-pod-jednim-uslovom&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Posvećeni smo ozbiljnim pregovorima sa Ukrajinom - rekao je Putin rano jutros novinarima i dodao da ne isključuje pristanak na prekid vatre kasnije u toku direktnih razgovora sa Ukrajinom, prenosi N1.
Putin je kazao da je Rusija poslednjih mjeseci predložila nekoliko prekida vatre, kao i zaustavljanje napada na energetsku infrastrukturu, jednostrano 30-časovno uskršnje primirje i primirje od 8. do 10. maja.
Putin je optužio Ukrajinu da je sabotirala "ove inicijative iznova i iznova" pokretanjem napada na Rusiju.
On je ponovio da je potrebno primirje, koje bi dovelo do "trajnog mira", umjesto onog koje bi omogućilo Ukrajini da se ponovo naoruža i mobiliše više ljudi.
Putin je rekao da će razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i zamoliti ga da omogući mirovne pregovore 15. maja.
Putinov predlog je uslijedio pošto su lideri Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske u subotu rekli da je njihov prijedlog o prekidu vatre, koji bi počeo u ponedjeljak, podržao američki predsjednik Donald Tramp, koga su obavijestili telefonom o detaljima.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će SAD preuzeti vodeću ulogu u nadgledanju prekida vatre, uz podršku evropskih zemalja, i zaprijetio "ogromnim sankcijama", ukoliko Rusija prekrši primirje.

Putin predlaže vrijeme i mjesto za direktne pregovore "bez preduslova"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman da se sastane sa Rusijom radi pregovora o prekidu vatre, ali pod jednim uslovom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odbio je ultimatum čelnika najmoćnijih evropskih zemalja i predložio direktne mirovne pregovore s Ukrajinom 15. maja u Istanbulu. Rekao je da Rusija predlaže direktne pregovore s Ukrajinom u pokušaju da se "uklone temeljni uzroci sukoba" i "postigne obnova dugoročnog, trajnog mira".
Zelenski je rekao da je pozitivan znak to što su Rusi napokon počeli razmatrati mogućnost okončanja rata.&nbsp;
- Cijeli svijet na to čeka već jako dugo. A prvi pravi korak prema stvarnom završetku bilo kojeg rata jeste prekid vatre. Nema nikakvog smisla nastavljati s ubijanjem ni jedan jedini dan više. Očekujemo da Rusija potvrdi prekid vatre – potpun, trajan i pouzdan – počev od sjutra, 12. maja, i Ukrajina je spremna za sastanak - odgovorio je Volodimir Zelenski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1921469464358346850&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Juče su se sa Zelenskim u Kijevu sastali premijer Velike Britanije Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron, nedavno izabrani njemački kancelar Fridrih Merc i poljski premijer Donald Tusk.
Govoreći u Kremlju u ranim jutarnjim satima u nedjelju, Putin nije direktno govorio o prijedlogu za 30-dnevno prekid vatre, već je umjesto toga ponudio obnavljanje mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine održanih 2022. godine.

Zelenski odgovorio Putinu: Rusija da potvrdi trajan prekid vatre već sjutra i spremni smo za sastanak

Javna predškolska ustanova (JPU) "Đina Vrbica" učestvovala je u programu “U ritmu muzeja” izvedbom skeča pod nazivom „Ženi nam se Vukota“ povodom proslave Svjetskog dana muzeja, koju organizuje JU “Muzeji i galerije Podgorice”, prenosi PR Centar.
Direktorica JPU "Đina Vrbica" Bojana Razić izrazila je zahvalnost na pozivu i ukazanoj prilici za učešće, ukazujući na značaj dugogodišnje saradnje sa JU “Muzeji i galerije”.
Ona je najavila i nastavak realizacije projekta „U carstvu muzeja“, koji se već četvrtu godinu uspješno sprovodi na osnovu Memoranduma o saradnji, obuhvativši do sada više od pet hiljada djece.
Koordinatorka projekta Dejana Prelević istakla je značaj učešća djece iz vaspitne jedinice “Stara Varoš”, nazivajući ih “sjajnim zvjezdicama”.
- Zajedno sa svojim vaspitačicama, Ninom i Sanjom, mališani su izveli popularni skeč “Vukota”, koji je izazvao veliko oduševljenje publike. Ovom prilikom zahvaljujem i roditeljima, koji su, kao i uvijek, važni partneri u realizaciji ovog programa i čija podrška je neprocjenjiva - istakla je Prelević.
Zahvaljujući ovom projektu, djeca iz starijih vaspitnih grupa imaju priliku da obiđu stalnu postavku Etnografske izložbe i upoznaju se sa načinom života stare Podgorice, čime se sadržajno nadovezuju na tematske cjeline predstavljene u izvođenju skeča.
Iz JPU 'Đina Vrbica' zahvalili su se svima koji su doprinijeli realizaciji i uspjehu ovog događaja, sa željom da djeca iz teustanove ponesu najljepše uspomene i vrijedna znanja iz ovog nezaboravnog iskustva.&nbsp;

Mališani iz vrtića "Đina Vrbica" učestvovali u programu "U ritmu muzeja"

Crnogorski jedriličar Ilija Marković zauzeo je 34, dok je Milivoj Dukić nastup na Svjetskom prvenstvu u kineskom Ćingdau završio na 58. mjestu.
Najbolji plasman od jedriličara iz regiona ostvario je Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je zauzeo 11. mjesto.
Šampionat je obilježio nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne.
Organizatori su pretposlednjeg dana na ivici regularnosti, što se tiče jačine vetra i vidljivosti, uspjeli da realizuju dvije regate, od kojih je druga prekinuta u momentu kada su jedriličari prešli pola regatnog polja.
Posljednjeg dana odjedrene su tri regate - Marković je zauzeo dva šesta i jedno deseto, što je bilo dovoljno da na kraju zauzme 34. mjesto.
Dukić je bio 24, 26. i 11, pa je na kraju Svjetsko prvenstvo završio na 58. mjestu.
Do zlatne medalje je stigao Vilijem Virsema iz Holandije, srebrnu je osvojio Pavlos Kontides, Kipranin koji je član Jedričarskog kluba Mornar iz Splita, dok je treće i bronzanu medalju prigrabio Zek Litlvud iz Australije.

SP: Marković 34, Dukiću 58. mjesto

Bivši južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol objavio je da napušta konzervativnu Stranku narodne moći (PPP).
Ova objava dolazi u trenutku kada predsjednički kandidat PPP-a znatno zaostaje za kandidatom liberalne Demokratske stranke Li Je-mjungom u anketama prije prijevremenih izbora koji će se održati 3. juna.
Prema anketi Galup Koreje objavljenoj u petak, oko 29 odsto ispitanika podržalo je predsjedničkog kandidata PPP-a Kim Mun-sua, dok je 51 posto podržalo vodećeg kandidata Lija.
Juna, koji je pod krivičnom istragom zbog zloupotrebe položaja i vođenja pobune, su članovi stranke pozvali su da napusti stranku u nastojanju da dobije veću podršku umjerenih birača koji negativno gledaju na njegove postupke.
- Napuštam Stranku narodne moći kako bih ispunio svoju odgovornost da zaštitim slobodnu Republiku Koreju... Molim vas, podržite Kim Mun-sua - rekao je Jun u svojoj objavi.
Kandidati Li i Kim će se suočiti u svojoj prvoj televizijskoj debati u nedjelju.

Smijenjenog predsjednika Južne Koreje stranka natjerala da istupi iz članstva

U Tivtu boravi 3,12 hiljada gostiju u registrovanim smještajnim objektima, što je dva odsto više u odnosu na isti dan prošle godine, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije.
U poređenju sa istim periodom 2019. godine, bilježi se povećanje od 49 odsto.
Najveći broj turista boravi u privatnom smještaju, njih 2,54 hiljade gostiju, dok se u hotelima odmara 577, prenosi Radio Tivat.
U poređenju sa prošlom godinom kada je bilo 813, broj gostiju u hotelima je značajno niži. Međutim, privatni smještaj bilježi rast. Sa 2,25 hiljada prošle godine na 2,54 hiljade ove godine.
Od ukupnog broja, 3,12 hiljada su strani gosti, dok je domaćih samo 12.
Najbrojniji su turisti iz Rusije, Srbije, Turske, Azerbejdžana, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Iz TO su rekli da ovi podaci pokazuju blagi, ali stabilan rast broja turista u Tivtu u odnosu na prošlu godinu, i dalje uz dominaciju privatnog smještaja i izraženu zastupljenost gostiju iz inostranstva.

U Tivtu dva odsto više gostiju nego prošle godine

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vladimir-putin