Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se danas sa ruskim građanima koji su oslobođeni iz zarobljeništva palestinske militantne grupe Hamas.
On je izazio zahvalnost rukovodstvu i političkom krilu Hamasa na oslobađanju ruskih talaca u Pojasu Gaze.
- To što ste se danas našli na slobodi rezultat je činjenice da Rusija ima stabilne, dugogodišnje odnose sa palestinskim narodom i sa predstavnicima raznih palestinskih organizacija. Moramo da izrazimo zahvalnost rukovodstvu i političkom krilu Hamasa što su nam izašli u susret i pristali na ovaj humanitarni čin - rekao je Putin tokom sastanka, prenosi agencija Intefaks.
Prema riječima ruskog predsjednika Rusija će „učiniti sve da se takva (humanitarna) djela događaju što je češće moguće tako da svi ljudi koji se nalaze u zarobljeništvu budu oslobođeni“.
Na sastanku sa oslobođenim Rusima u Kremlju prisustvovali su glavni rabin Rusije Berl Lazar i rabin i predsjednik Federacije jevrejskih opština Rusije Aleksandar Boroda.
Državljanin Rusije Aleksandar Trufanov koji je pušten iz Hamasovog zatočeništva zahvalio je Putinu na oslobađanju i izrazio nadu da će i ostali taoci, koji su mu postali bliski kao braća, biti oslobođeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putin zahvalio Hamasu na oslobođenju ruskih talaca iz Gaze

Donald Tramp još je jednom otvoreno optužio Volodomira Zelenskog i "pokvarenog Džo Bajdena" da su započeli rat u Ukrajini.&nbsp;
Tramp je dodao kako ga je Putin poštovao tokom prvog mandata.
- Rat između Rusije i Ukrajine je Bajdenov rat, ne moj. Ja sam tek stigao, i tokom četiri godine mog mandata nije bilo problema u sprječavanju da se dogodi. Predsjednik Putin, i svi ostali, poštovali su vašeg predsjednika! Nisam imao nikakve veze s ovim ratom, ali marljivo radim da zaustavim smrt i uništenje. Da predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni, a jesu, na toliko načina, taj užasan rat se nikada ne bi dogodio. Predsjednik Zelenski i Pokvareni Džo Bajden odradili su apsolutno grozan posao dopuštajući da ova tragedija započne. Postojalo je toliko načina da se spriječi da ikad započne. Ali to je prošlost. Sada ga moramo zaustaviti, i to brzo. Tako tužno! - napisao je Tramp.
<h2>Po Trampu, za rat u Ukrajini su krivi redom - Putin, Bajden pa Zelenski</h2>
- Da je Bajden bio kompetentan, i da je Zelenski bio kompetentan, a ne znam da jeste... Taj rat nikad nije smio biti dopušten da se dogodi. Bajden je to mogao spriječiti, i Zelenski je to mogao spriječiti. A Putin nije trebao nikad ni započeti -dodao je.
<h2>"Ne započinješ rat ako nisi siguran da možeš pobijediti"</h2>
Na pitanje o ukrajinskom predsjedniku, Tramp je dodatno rekao: "Kada započinješ rat, moraš znati da ga možeš dobiti. Ne započinješ rat protiv nekog ko je 20 puta jači od tebe. I onda se nadaš da će ti netko poslati rakete."
Tramp je utvrdio da je upravo on bio prvi koji je Ukrajini isporučio Javelin projektile, te da je današnji sukob mogao biti izbjegnut.
Po njegovim riječima, redosljed odgovornosti za rat je: Putin, Bajden, pa Zelenski.
- Milioni ljudi su mrtvi zbog trojice ljudi - zaključio je Tramp.
<h2>Tramp: Vjerujem da je Rusija greškom raketirala centar grada, to je Bajdenov rat</h2>
Dvije ruske balističke rakete pogodile su juče samo središte sjevernog ukrajinskog grada Sumija i usmrtile najmanje 34 osobe, a ranile 117, u najsmrtonosnijem napadu na Ukrajinu ove godine, rekli su ukrajinski predstavnici.&nbsp;
Na napad je reagovao i Tramp.

Tramp: Za rat u Ukrajini su redom krivi Putin, Bajden i Zelenski

Zvona za uzbunu zvone u Beogradu, na Kosovu i u Sarajevu, navodi se u tekstu časopisa Politico koji potpisuje Sem Bluvit.
Dok je pažnja Evrope bila usmjerena na Ukrajinu, napetosti na zapadnom Balkanu su tinjale, a čelnici u regionu, kao i u Velikoj Britaniji - zabrinuti su da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak za daljnje iskorištavanje problematičnih linija u bivšoj Jugoslaviji.
Zapadni Balkan se opisuje kao "drugo žarište" od strane ljudi visoko pozicioniranih u vladi Ujedinjenog Kraljevstva &nbsp;&nbsp;– i &nbsp;kako se sada situacija zahuktava, Britanija se zalaže da se svih šest država regiona priključi Evropskoj uniji, kako bi se odbranili od ruskog uticaja.
- U ovom trenutku, sa ratom u Evropi a takođe i gledajući dugu ruku ruskog miješanja u regiji, bili biste budala kad bi skrenuli pogled sa Zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje pitanja naslijeđa prošlosti koja tek treba prevazići- rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvd Lami za Politico tokom prošlosedmične posjete regiji.
- Putinovi interesi ovdje su držati region u destabilizaciji. U njegovom je interesu držati na ivici zemlje zapadnog Balkana, imati destabilizovano stanovništvo i voditi sajber i hibridni rat- kazao je Lami.
Svih šest država zapadnog Balkana pokušavaju postati članice EU, što je dugotrajan proces u kojem geopolitika može biti jednako važna kao i ispunjavanje zadataka usklađivanja. One sesusrijeću sa značajnim izazovima, kako unutar države tako i sa svojim susjedima. Bosna i Hercegovina je na primjer gurnuta u krizu jer je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik izbjegao hapšenje zbog svoje separatističke politike. U međuvremenu, Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo krivi Srbiju za nasilje na njihovoj teritoriji, navodi autor dajući kontekst.
Stručnjaci za vanjsku politiku i ministri strahuju da će Kremlj pokušati iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske napetosti kako bi podstakao dalje nemire širiom Balkana, učvršćujući interese Rusije i stvarajući još više problema u dvorištu EU.
- Upravo sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko poprište (playgound)", rekao je jedan britanski zvaničnikpod uslovom anonimnosti, kako bi razgovarali o stvarima koje nijesu ovlašteni javno komentarisati. Sada postoji "prilično mali prozor" u kojem balkanske države trebaju "prestati sjediti po strani" prije nego što Brisel bude zaokupljen pridruživanjem Ukrajine- procijenili su ovi izvori za Politico.
'Paradoks je ovdje živ'
Lami vjeruje da Srbija – uprkos demokratskom nazadovanju, ugađanju Rusiji i kontinuiranom odbijanju da prizna Kosovo – istinski želi pristupiti EU, procesu koji je započela još 2009.
- Ali postoje različite perspektive o tome kako to postići i koliko brzo i koliko ozbiljno- rekao je Lami tokom intervjua koji je ovom mediju dao u glavnom gradu Srbije, Beogradu.
- Postoji i alternativna vizija, a to je mračnija vizija. To je pozicija koja upućuje na oligarhiju, korupciju, tešku državnu kontrolu, mnogo više od policijske države. Postoji i ta vizija, itim stvarima se sad suprostvljaju ovom dijelu svijeta- dodaje.
Ogromne prepreke koje Srbija mora svladati kako bi se pridružila bloku jasno su prikazane na ulicama Beograda. Sve autoritarnija vlast predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je Dodika nedavno dočekao raširenih ruku, na ozbiljnom je iskušenju zbogtalasa protesta dosad neviđenih razmjera u Srbiji.
Stotine hiljada ljudi marširalo je protiv korupcije u vladi, na protestima koje su organizovali studenti zbog rušenja nadstrešnice na obnovljenoj željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojem je u novembru poginulo 16 ljudi. I dalje svakodnevno blokiraju ulice.
Čak su proširili proteste kako bi se suprotstavili izgradnji luksuznih nekretnina koju je predložio zet američkog predsjednika Donalda Trampa, &nbsp;Džared Kušner.. Hotelski kompleks planiran je na mjestu bombardovanog bivšeg jugoslovenskog general-štaba, spomenika vazdušnim napadima NATO-a koji su okončali rat na Kosovu 1999. Studenti povezuju taj plan s drugim poslovima s nekretninama za koje kažu da su koruptivni. Mnogi u zemlji takođe osjećaju gađenje prema tome što porodica Tramp zarađuje na mjestu uništenom u kampanji bombardovanja koju je vodio Vašington.
Decentralizovani model organizovanja studenata znači da nema jasnog lidera koji bi mogao biti meta gušenja protesta, ali su vlasti optužene za korišćenje ilegalnog zvučnog topa protiv demonstranata. Zvanični Beograd je takođe rekao da su ruske obavještajne službe pomogleu odgovoru na nezadovoljstvo građana, navodi autor teksta opisujući situaciju u Beogradu.
Lami je za Politico rekao da “stojimo uz narod”, prije nego što je pomenuo proteste i tvrdnju o upotrebi zvučnog topa tokom sastanka s Vučićem u srijedu (prošlu) u njegovoj predsjedničkoj palati. Ministar vanjskih poslova UK bio je tamo kako bi potpisao niz sporazuma sa dvostrukim ciljem - borbe protiv ilegalne migracije i držanja Srbije bliže Zapadu.
Ali bilo je jasno u izjavi okupljenim televizijama da Vučić, populist od 6 stopa i 6 inča (198 cm) &nbsp;koji je proveo više od decenije na čelu srpske politike, nije blagonaklono prihvatio izazove.
- Ne pada mi na pamet komentarisati proteste i demonstracije u Velikoj Britaniji jer poštujem suverenitet Velike Britanije- rekao je za strogo kontrolisane srbijanske medije.
Vučić je takođe negirao da je protiv građana koji protestuju korišćena sila ili akustično oružje, te je stao u čvrstu obranu Dodika nakon što je Lami u njihovim izjavama novinarima pomenuo njegovo “neustavno” djelovanje. (Vlada Srbije nije odgovorila na zahtjeve za intervju, naveo je autor)
Na protestima se ne maše zastavama EU. Studenti smatraju da je Brisel zatvorio oči pred endemskom korupcijom koju osuđuju, dok EU pokušava privući Vučića u svoje ruke i dobiti pristup nalazištima litija u Srbiji za proizvođače baterija za električna vozila.
Za razliku od drugih na Balkanu, podrška Srbije za priključnje EU ne čini se ubjedljivom, dok široko rasprostranjena podrška Rusiji ostaje. Proces bi mogao biti još teži budući da država mora priznati Kosovo kao uslov za pristupanje. Grafiti širom Beograda tvrde da je Kosovo Srbija. Sa centralnog Trga Republike vidljivo je negiranje genocida u Srebrenici nad više od 8.0000 muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. godine. Uobičajena su i ispisane poruke "jeb.. NATO, jeb.. EU".
Srbija je diskretno dopustila da njeno oružje završi u Ukrajini, ali je jedna od samo dvije evropske zemlje koje nijesu uvele sankcije Rusiji. Njenilideri zagovaraju ulazak u EU, ali takođe održavaju bliske odnose sa Moskvom i Kinom, s kojima Beograd produbljuje privredne i vojne veze.
- Paradoks je ovdje živ- citaraju riječi Lamija.
Linije grešaka i uvertire na Kosovu
Lamijeva posjeta regionu započela je150 milja (240 km) južnije, &nbsp;na Kosovu, gdje u glavnom gradu Prištini dobrodošlica nije mogla biti toplija. Britaniju, SAD-a i NATO tamo najviše cijene jer su priskočili u pomoć Kosovu u ratu sa Srbijom. Generacija djece nazvana Tonibler, Clinton ili Madeleine po zapadnim liderima koji su pomogli naciji da osvoji nezavisnost sada je u srednjim 20-im.
U intervjuu za POLITICO u svom kabinetu, predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, energična milenijalka koja je na visokoj dužnosti od 2021., jasno daje do znanja da nije sve dobro u odnosima sa Srbijom, koju opisuje kao njihovog "ludog hegemonističkog susjeda".
Nedavne tačke žarišta uključuju opsadu srpskog pravoslavnog samostana u selu Banjska na sjevernom Kosovu 2023. godine, od strane naoružanih ljudi u oklopnim vozilima. Jedan policajac i tri etnički srpska napadača ubijeni su u vatri za koju Kosovo krivi Srbiju, a što Beograd osporava.
Zatim je došlo do eksplozije koja je oštetila energetski i vodovodni sistem na ključnom kanalu prošlog decembra, što je Kosovo nazvalo "terorističkim napadom". Srbija je negirala umiješanost i navela da se incident koristi kao izgovor za obračun sa Srbima na Kosovu.
Kosovski premijer Albin Kurti, kojeg Beograd optužuje za represiju nad Srbima u njegovoj zemlji, dugo je upozoravao da je “prijetnja novog rata” stvarna, navodeći intenziviranje saradnje Srbije sa onim što Osmani naziva “trouglom zla” — Rusijom, Kinom i Iranom. Vučić je takođe često ponavljao omen novog sukoba u regionu, tvrdeći da Kosovo nepravedno tretira srpsku zajednicu.
Trupe predvođenje NATO-om iz 29 zemalja dodijeljene sukosovskim snagama, ili KFOR-u, i ključne su za održavanje krhkog mira. Politico je bio u bazi Camp Film City kada su britanski vojnici rekli Lamiju da vjeruju da Rusija podržava srpske aktivnosti na Kosovu, uključujući i obavještajne operacije, potvrđujući tako procjenu jednog visokog zavničnika u Prištini. Vojnici takođe prate političke skupove i izbore, kao i ključnu infrastrukturu nakon eksplozije kanala.
Osmani tvrdi da se Srbija miješala u nedavne opšte izbore na Kosovu; da je “Srpsko-ruski humanitarni centar” na granici s Kosovom zapravo “ruski špijunski centar”; te da je Moskva utrostručila iznos potrošen na dezinformacije na Zapadnom Balkanu od invazije na Ukrajinu.
Osmani insistira na tome da je Amerika pod Trampom pouzdan saveznik, ali upozorava da bi, ako Putin izađe ohrabren iz mirovnih pregovora sa Ukrajinom, pod vođstvom SAD-a, Balkan mogao biti "plodno tlo" za "prelijevanje" tog sukoba.
- Ako ove autokrate koji žele destabilizaciju mogu učiniti što god požele... stvari mogu eskalirati vrlo, vrlo brzo u ovoj regiji- kaže ona. "Dakle, prevencija i odvraćanje su ključni i ne bismo smjeli dopustiti Putinu da ima svoj put. Vučić je predugo plesao uz Putinove note. Krajnje je vrijeme da odluči gdje želi odvesti svoju zemlju''.&nbsp;
Lami je putovao regionom sa Karen Pirs, nedavno imenovanom specijalnom izaslanicom za zapadni Balkan. Do februara, Pirs je bila britanska ambasadorica u Vašingtonu, gdje je bila uveliko hvaljena za svoj rad s Bajdenovom i Trampovom administracijom. Ona ima dugu istoriju u regiji, a njeno se imenovanje smatra potvrdom "koliko ozbiljno Ujedinjeno Kraljevstvo shvaća Balkan", rekao je jedan evropski diplomata.
Na sastanku Osmani sa Lamijem, predsjednca ga je pritiskala oko potpisivanja ekonomskog i sigurnosnog sporazuma koji bi uključivao bilateralnu kupovinu oružja i više zajedničkih operacija između njihovih trupa. Takođe je rekla za Politico da je "službeno izrazila" spremnost svoje zemlje da se pridruži mirovnim snagama koje Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokušavaju organizovati za Ukrajinu - ali je to uslovila potpisivanjem željenog sporazuma sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Predsjednica se obrušila na “aktivno popuštanje” neimenovanih strana u EU, koje je kritikovala da uprkos napetostima nastavljaju dijeliti novac Srbiji. Kosovo je zvanično podnijelo zahtjev za pridruživanje bloku 2022., ali ga još uvijek ne priznaje pet država članica EU i rečeno im je, kao i Srbiji, da mora učiniti više na normalizaciji odnosa.
Rekla je i da bi Lami trebao reći Vučiću da “prestane napadati svoje susjede, vrlo jasno i jednostavno”, iako je u intervjuu za POLITICO odbio pripisati bilo kakvu krivicu za opsadu Banjske. (Privatno, britanski zvaničnici priznaju da postoje dokazi o umiješanosti Srbije.)
'Sporo se razvija'
U Bosni i Hercegovini, Dodik, vatreni predsjednik entiteta kojim upravljaju Srbi, osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javne dužnosti zbog prkošenja naredbama međunarodnogizaslanika, čija je pozicija stvorena kako bi se zaustavilo ponovno guranje regiona u rat. On je od tada izbjegao nacionalnu potjernicua u Srbiji ga je dočekao Vučić i Putin u Moskvi.
SAD i Britanija su ga sankcionisale posljednjih godina, ali ima i onih koji žele da idu dalje, poput Arminke Helić, izbjeglice iz jugoslavenskih ratova, koja je sada članica Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva.
- Uveli smo određene sankcije, ali one nijesu razorne- rekla je bivša vladina savjetnica za vanjsku politiku. Takođeje zagovarala kod ministara da Ujedinjeno Kraljevstvo pošalje trupe u mirovnu operaciju EU-a u Bosni i Hercegovini.
Lami ne isključuje mogućnost novih sankcija za Dodika, odbijajući komentarisati takve mjere osim što je rekao da se "one uvijek drže pod kontrolom".
Jedan od scenarija katastrofe, koju Helić predviđa, &nbsp;je da bi Dodik, pozicionirajući se kao “desno od desnice” i predstavivši se kao žrtva “velike ljevičarske zavjere”, mogao uspjeti u apeluprema Trampu da prizna nezavisnost njegovog regiona u Bosni i Hercegovini.
U jednom od zadimljenih beogradskih barova, Helena Ivanov, istraživačica u Henry Jackson Society think tanku, upozorila je da EU sebi ne može “priuštiti gubitak” Srbije s obzirom na geopolitičke okolnosti, tvrdeći da bi to moglo izazvati talas problema u cijelom regionu.
- Ako se vratite u jugoslovensko vrijeme, da je neko obratio više pažnje na ono što se ovdje događalo '80-ih, mislim da su se stvari mogle odvijati sasvim drugačije. Mislim da se Zapad probudio u realnosti onoga što se događalo u Jugoslaviji prekasno i nedovoljno- rekla je.
Pita se bi li se nešto vrlo slično moglo dogoditi upravo sada, ne u smislu da ishod bude isti - &nbsp;da dobijete rat, ne - nego da se probudite u stvarnosti u kojoj su ruski i kineski uticaji toliko duboko ukorijenjeni u ovoj zemlji da je sve premalo i prekasno.
Helić je saglasna da Zapad posvećuje premalo pažnje, i to pripisuje postupnom uvlačenju Rusije u region.
- To je poput bolesti jer se razvija sporo i nevidljivo. To nije posjekotina; to je poput sporogoreće infekcije i zaraze- rekla je.
Postoji uticaj državnih medija - Russia Today i Sputnjika, kao i Ruske pravoslavne crkve povezane sa Kremljem. Kampanje dezinformiranja vode se i na društvenim mrežama.
Poput Ivanove, Helić smatra da bi opasnost mogla postati očigledna strancima vrlo iznenada, ako se Putinu dopusti da postigne svoje, ali možda tek kada bude prekasno.
- Može preko noći ići iz lošeg u gore jer je ovo proces razgradnje državnih institucija od 2006. godine, svega onoga što smo postigli nakon ratova ’95.- rekla je Helić. “Rusija ne želi stabilan Balkan jer je to stalna, beskrajna zubobolja za Zapad, a Rusiji to sasvim odgovara.”

1250x600

1084x550

Putin želi Zapadni Balkan za svoju sljedeću metu, upozorava Britanija

Republikanska kongresmenka Viktoria Sparc, prva i jedina članica američkog Kongresa rođena u Ukrajini, oglasila se nakon što je britanski Telegraf objavio intervju s njom.
Prema onome što je Telegraf objavio, Spartz je pozvala Ukrajince da ustupe teritorij Rusiji i smijene predsjednika Volodimira Zelenskog ako ne žele izgubiti cijelu zemlju.&nbsp;
Međutim, Spartz je ubrzo optužila Telegraph za "namjerno krivo prenošenje vijesti".
- Potrošila sam ogromnu količinu energije pokušavajući pomoći ukrajinskoj vojsci da pobijedi u brutalnoj borbi protiv Rusije. Nažalost, ako imate kretene i prevarante poput Zelenskog te njegovog marionetskog parlamenta koji upravljaju vašom zemljom, to je izgubljen slučaj. Putin je možda zao, ali nije kreten - poručila je.
Spartz je ponovila tvrdnju da Ukrajina neće moći bombama vratiti teritorije koji su pod ruskom okupacijom, prenosi Kyiv Independent.
- Trenutna i surova stvarnost koju stanje na terenu pokazuje je da Ukrajina nije u poziciji da vrati svoje teritorije. Zato smatram da se može postići samo privremeno rješenje uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država, koje će svakoj strani dati malo vremena da se pregrupiše. O rezultatu tog rata moraće se odlučiti kasnije i to ne samo na bojnom polju - dodala je.
Spartz, velika pristalica američkog predsjednika Donalda Trampa, rođena je u Černihivskoj oblasti i preselila se u SAD 2000. Izabrana je u Kongres 2021. i 2024. U početku je podržavala američku pomoć Ukrajini, ali je kasnije postala glasna kritičarka ukrajinske vlade, a sada podupire Trampov pritisak da se intenziviraju pregovori.

Američka kongresmenka rođena u Ukrajini: Ukrajina bi trebala predati zemlju Rusiji

Moguća posjeta predsjednika SAD Donalda Trampa Saudijskoj Arabiji, koja se očekuje narednih nedjelja, nema nikakve veze sa Vladimirom Putinom, saopštio je Kremlj i dodao da u ovoj fazi nije planiran sastanak dvojice predsjednika.
Tramp je u ponedjeljak rekao da će možda da otputuje u Saudijsku Arabiju „već sljedećeg mjeseca“, što bi bilo njegovo prvo putovanje u inostranstvo od povratka u Bijelu kuću u januaru ove godine.
Američki predsjednik je u februaru rekao da će se vjerovatno u Saudijskoj Arabiji sastati sa ruskim kolegom, ne navodeći konkretan datum.
Saudijska Arabija je bila domaćin nedavnih razgovora američke delegacije o sukobu u Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak je već rekao da Trampovo putovanje nema nikakve veze sa Putinom, a danas je ponovio da ruski predsjednik nema nikakve planove o tome.
- Ništa nije jasno utvrđeno u vezi sa datumom i lokacijom mogućeg sastanka Putina i Trampa. Nastavljamo kontakte na različitim nivoima i različitim kanalima - rekao je Peskov.
Tramp se nakon povratka u Bijelu kuću približio Moskvi, iako povremeno upućuje i kritike i prijetnje ruskom kolegi.
Posljednji sastanak Trampa i Putina održan je u Helsinkiju 2018. godine.

Kremlj: Nije planiran sastanak Putina i Trampa u Saudijskoj Arabiji

Portali bliski ruskim vlastima objavili su nezvanične informacije da je Milorad Dodik dobio i državljanstvo Rusije i dozvolu za boravak u Rusiji.&nbsp;
To je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao glavni i odgovorni urednik portala Buka Aleksandar Trifunović.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u Moskvi se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Nakon sastanka na mreži X je napisao da mu je ruski predsjednik rekao da će se Rusija zalagati da se završi rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući i rad visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Koliko će Milorad Dodik ostati Moskvi, da li to ima veze sa ukidanjem sankcija, da li će čekati da se takav neki potez dogodi pa biti na sigurnom u Moskvi samo su neka pitanja, kaže Trifunović i dodaje da on po svaku cijenu želi da zadrži dobre odnose sa Rusijom.&nbsp;
- Ali i da postigne dobre odnose sa Trampovom administracijom. On to neprestano pominje - istakao je Trifunović i dodaje da Dodik ne rizikuje previše, pa se i iz tog razloga nije previše približavao Sarajevu, već ide na sigurna putovanja, poput putovanja u Izrael.
Predsjednik Republike Srpske, objašnjava on, ima jako dobre odnose sa izraelskim političarima, ali i u Mađarskoj i Rusiji. To su, kako kaže zemlje u kojima se on osjeća prilično sigurno i misli da boravkom tamo ništa ne rizikuje.&nbsp;
- Moram priznati da me iznenadio ovo javljanje iz Moskve, iako je bio najavljen taj neki susret sa Putinom u nekoj budućnosti, međutim, sama činjenica da je Izrael napustio ranije nego što je rekao, a iz Izraela je rekao da će se vratiti u toku ove sedmice, otišao je dan posle te konferencije, pa se s twittera misteriozno javio da je stigao, nije rekao gdje, a očigledno da nije doputovao u Bosnu i Hercegovinu. Mislim da on više stvara neki privid situacije trenutno da je napustio Republiku Srpsku nego što je to zaista uradio. Moja neka procjena je da on želi da zadrži tu moć koju ima u Republici Srpskoj do kraja - rekao je Trifunović.
Prema njegovim riječima, Dodik želi što bolje odnose s Trampovom administracijom, jer u svojoj viziji, vidi sebe i Trampa vidi identično.&nbsp;
- On od izbora Trampa nekako slavi tu pobjedu, iako je sam na crnoj listi američke administracije i pokušava od kad se pojavio na toj listi popriličnim svotama novca da lobira da se te sankcije ukinu. Mi ne znamo šta će Tramp uraditi, niko ne radi šta on radi sjutra, a kamoli u narednim danima, ali činjenica je da Milorad Dodik sa svih strana pokušava da dođe do američke administracije. Činjenica da Rod Blagojević, jedan od prijatelja Donalda Trampa jutros objavio podršku Miloradu Dodiku, stavio ga u isti tvit sa Le Penovom, govori da je ipak nešto Milorad Dodik i uradio, i da će nastaviti u tom pravcu - objašnjava Trifunović.
Sud BiH tražio je krajem marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak BiH".
Odluka je donijeta nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica. To znači da je bilo koja, od 16 policijskih agencija, koliko ih ima u BiH u obavezi da ih privede.
Ljudi u Bosni Hercegovini su, kaže on, navikli na krizu i digli stepen tolerancije na krizne situacije na viši nivo od ljudi u normalnim evropskim zemljama.
- Ova kriza je jača nego ikad dosad jer se dešava nešto što više niko ne može kontrolisati. Vi u ovom trenutku ne možete da vidite izlaz na kraju tunela, naznaku kako bi ova situacija mogla biti riješena, a da bude u korist građana. Imamo situacije i solucije kako da se političarima olakša, pa i samom SNSD-u, pa i Miloradu Dodiku da i dalje bude na neki način u vlast, da obnašaju vlast, obnašaju koalicije, jer morate da razumijete da ako Milorad Dodik i njegova partija budu izbačeni iz vlasti, on i dalje ima jedan kontrolni paket akcija na nivou BiH kako može da utiče preko Doma naroda, preko Vijeća naroda, preko institucija u kojima on ima i dalje solidan kontrolni paket akcija - kazao je Trifunović
Zbog svega se, kaže, ljudi u Bosni i Hercegovini osjećaju zbunjeno, zamrznuto od straha kakvu budućnost imaju, jer često se, spominju i mogući sukobi.&nbsp;
- Hrvatski ministar odbrane je juče izjavio da nema prisustva međunarodne zajednice u BiH da bi sukobi već izbili, ja zaista mislim da nije tako, ali možda ljudi sa strane bolje vide krizu koju mi živimo, jer smo mi na ovo već navikli - zaključio je Trifunović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube na TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp-ccXOrVWfE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Trifunović: Objavljene nezvanične informacije da je Dodik dobio rusko državljanstvo

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, za kojim je raspisana centralna potjernica, sastao se u Moskvi sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Ovu informaciju je potvrdio portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Dodik je nakon sastanka rekao da „Putin odlično poznaje što se dešava“ u BiH.
- Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati, da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno kako on kaže nelegitimnog predstavnika - dodao je on.
Dodik je u Moskvi već nekoliko dana, a u Rusiju je otišao iz Srbije nakon što je okončao posjetu Izraelu. Još nije poznato kako je Dodik napustio Bosnu i Hercegovinu, imajući u vidu da je za njim raspisana centralna potjernica, te da ga očekuje pritvor od mjesec dana zbog neodazivanja na pozive pravosudnih institucija za saslušanje.
Dodik je, zajedno s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem, osumnjičen za udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Do otvaranja ovog slučaja došlo je nakon što je NSRS donijela, a Dodik potpisao ukaze za zakone kojima se zabranjuje rad državnih institucija SIPA-e, Suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a na teritoriji entiteta RS.
U narednim danima se očekuje i odluka Interpola o raspisivanju crvene, odnosno međunarodne, potjernice za Dodikom i Stevandićem, koji su napuštali BiH nakon što je za njima raspisana centralna potjernica.

Dodik se sastao sa Putinom: On odlično poznaje što se dešava u BiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nalazi se u Moskvi. I to ništa ne bi bilo neobično pošto i „vrapci na grani“ znaju koliko je zadivljen ruskim liderom Vladimirom Putinom i to apsolutno ne krije.
- Stigao sam u Moskvu. Svaki moj boravak ovdje počinjem posjetom spomeniku Neznanom junaku kako bih odao poštu 28 miliona stradalih Rusa u Drugom svjetskom ratu - naveo je juče Dodik i najavio da će u ruskom glavnom gradu biti i devetog maja na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom.
Međutim, za njim raspisana i centralna i međunarodna potjernica (čeka se Interpol da je potvrdi ili odbaci), a Dodik na neki način izbjegava da bude uhapšen – bio je u Beogradu, Izraelu i sada je u Moskvi.
Prema nezvaničnim informacijama, Dodik je u Moskvu stigao letom iz Beograda 28. marta, tako da mu srpske vlasti očito čuvaju leđa. Srbija je čak uputila protestnu notu Interpolu zbog potjernice za Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.
Interpol Beograd uputio je Generalnom sekretarijatu Interpola protestnu notu, jer je u zahtevima za raspisivanje međunarodnih potjernica „prekršen član 3. Statuta Interpola“.
U tom članu se navodi da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, preneo je RSE.
Da se potsjetimo zašto su raspisane potjernice. Dakle, najprije je raspisana centralna potjernica unutar BiH za Dodikom, Stevandićem, ali i Radovanom Viškovićem, premijerom RS zbog napada na ustavni poredak nakon što su usvojeni kontroverzni zakoni u RS kojima se držvnom sudu i tužilaštvu i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zabranjuje rad na teritoriji RS.
Potom je Sud Bosne i Hercegovine izdao naredbu za raspisivanje crvene Interpolove potjernice za Dodikom i Stevandićem, jer su „koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu Republika Srpska, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili Bosnu i Hercegovinu“.
Još se čeka odluka Interpola.
U međuvremenu, Sud BiH aktivirao je još jedan predmet u vezi sa Dodikom. Radi se o navodnim malverzacijama prilikom kupovine vile u Beogradu 2007. godine, u šta je bila uključena tadašnja Pavlović banka.
Dodik, kojeg je Sud pozvao na saslušanje sjutra (2. aprila), sumnjiči se za krivično djelo pranje novca u vezi s krivičnim djelima primanje poklona i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja. Ukoliko se ne pojavi, piše DW, pretpostavlja se da će ponovo biti raspisana međunarodna potjernica, u kojoj se Interpol neće moći da se pozove na političke razloge.
Dodik je tvrdio da je vila plaćena novcem od kredita Pavlović banke, a mediji prenose da je novac podignut tek godinu nakon kupovine. Zahtjev za kredit ovjeren je pečatom vlade Republike Srpske na čijem čelu je tada bio Dodik. Zanimljivo, Tužilaštvo Srbije takođe je formiralo predmet u vezi s kupovinom vile na Dedinju, kako bi se, smatraju stručnjaci, izbio adut Sudu BiH ukoliko proces bude vođen pred pravosuđem Srbije.
Podsjetimo, Dodik je boravio u Izraelu, doduše neslavno, pošto je udaljen sa konferencije o antisemitizmu u Jerusalimu.
Da li će se i u Moskvi osjećati “kao uljez”, kako je opisao svoja osjećanja nakon “incidenta” u Jerusalimu? Jedino ako ga ne primi Putin.
U međuvremenu, Dodik je dobio podršku američkog političara Rod Blagojevića, koji je na društvenoj mreži Iks objavio poruku i „tagovao“ Ilonu Masku i Džej Di Vensu.
Blagojević smatra da je govor potpredsjednika SAD DŽej Di Vansa u Minhenu bio ispravan.
- Levičarski naoružani tužioci, sudovi i visoki predstavnici pokušavaju da zatvore populističke konzervativne lidere koje je izabrao narod i da im zabrane vršenje dužnosti. Ono što rade Le Penovoj u Francuskoj, levičarski „visoki predstavnik“ u BiH radi Dodiku, pro-Trampovom, pro-izraelskom, uredno izabranom predsedniku Republike Srpske - napisao je Blagojević.

Kad je najteže Dodik „trči“ Putinu: Predsjednik RS opet u Moskvi i pored potjernice

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o proljećnom pozivu za mobilizaciju kojim planira da mobiliše 160.000 vojnika u dobi od 18 do 30 godina, kao jedna od dodatnih mjera za novu ofanzivu ruske vojske u Ukrajini. Ukazom je zvanično proglašena godišnja mobilizacija vojno sposobnog stanovništva u Rusiji.
U 2024. godini proljećna mobilizacija se odnosila na približno 150.000 ljudi, 2023. godine približno 147.000 te 2022. godine približno 134.000 ljudi.
U augustu 2023. godine Vladimir Putin je potpisao ukaz kojim je gornja granica starosne granice za regrutovanje podignuta sa 27 na 30 godina.

Nova ruska ofanziva u Ukrajini: Putin mobiliše dodatnih 160 hiljada vojnika

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da se „veoma iznervirao“ i da je „bijesan“ na svog ruskog kolegu Vladimira Putina zbog pitanja oko Ukrajine, a zaprijetio mu je da će uvesti nove carine na rusku naftu.
- Ako Rusija i ja ne budemo u mogućnosti da postignemo dogovor o okončanju krvoprolića u Ukrajini, a vjerujem da je to ruska greška, uvešću sekundarne carine na svu naftu koja izlazi iz Rusije - rekao je Tramp u intervjuu za američku televizijsku mrežu En Bi Si (NBC).
Tramp je dodao da narednih dana planira razgovor sa Putinom.

Tramp bijesan na Putina: Prijeti novim carinama za rusku naftu

Na Vrtačkoj brani na Zeti kod Nikšića večeras je gorio automobil.
Kako je izvijestila RTNK, tamošnjoj Službi zaštite i spašavanja to je dojavljeno oko 20 sati.
- Dolaskom na lice mjesta požar je zatečen u razbuktaloj fazi i brzo je ugašen. O dešavanju smo obavijestili Odjeljenje bezbjednosti Nikšić - rekao je komandir te službe Slavko Tadić.
Više detalja o čitavom slučaju za sada nije poznato.

Gorio automobil u Nikšiću, policija obaviještena

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da „opozicija sada planira da napravi G 17+ s tim što će se sada zvati inicijativa 60“. Tu bi, kaže on, trebalo da bude 190 studenta blokadera - da prave studentsku listu.
- To sada planiraju jer im nije prošlo ovo oko prelazne vlade. Pa će onda da kažu: sada ćemo da tražimo nove izbore, pa ćemo da postavimo tu Božu Ratkapnu, Prelevića, onog najizrazitije antisrpski orijentisanog nastavnika, profesora Ognjena Radonjića i još neke koji treba to da predvode, pa će oni da pobijede na izborima. I da ne vjerujete što morate da slušate - rekao je Vučić u Pionirskom parku gdje je odnio vaskršnja jaja studentima koji žele da uče.
Dodaje da je sve to dobro kako bi ljudi mogli da vide da je, kako je kazao, sve vrijeme bio u pravu i da je sve vrijeme bila politika u pitanju.
- Kao i da ih nijednog trenutka nijesu interesovale niti žrtve u Novom Sadu, niti njihove porodice, već da su mislili sve vrijeme na politički angažovane profesore - rekao je on.
Izjavio je i da će svi iz opozicije napraviti otklon od studenata blokadera u skorije vrijeme kao što je to učinio danas rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić.
Rektor Đokić je, ističe Vučić, tokom razgovora u Upravi kriminalističke policije u Beogradu sve prebacio na studente.
- Rektor danas ko u filmu ‘Balkan ekspres’ – ‘jesi li to bio ti ili si išao tetki da odneseš lijek? Muzičar ili šta?’. Po njemu sve su studenti, a on ne zna je li muzičar ili je tetki išao lijek da odnese. Mene kad pitaju i javno i tajno, ja uvijek kažem da sam za sve kriv. A on odmah na sve druge. Svi drugi su krivi, samo on nije. Nemojte od takvih da učite - poručio je Vučić.

Vučić: Opozicija pravi novi G17, studenti učestvuju, a predvodnici će biti Prelević i Radonjić

Sud u Sankt Peterburgu osudio je antiratnu aktivistkinju Darju Kozirevu (19) na skoro tri godine zatvora nakon što je ocijenio da je diskreditovala rusku vojsku lijepljenjem pjesme na spomenik posvećen ukrajinskom pjesniku.
Ona se suočila i sa optužbama koje proizilaze iz intervjua koji je dala za North.Realities Radija Slobodna Evropa (RSE), gdje je, između ostalog, govorila o svojim političkim stavovima. 
 
Tužioci su tražili šest godina zatvora za Kozirevu, koja je pritvorena 24. februara 2024. godine, na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. 
 
Ona je uhapšena nakon što je na statuu Tarasa Ševčenka, pjesnika i mislioca veoma poštovanog u Ukrajini, a koja se nalazi u Sankt Peterburgu, zalijepila odlomak njegove pjesme.

Antiratna aktivistkinja u Rusiji osuđena na tri godine zatvora jer je zalijepila odlomak pjesme na spomenik ukrajinskog poete

Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici biće otvoren u julu na groblju Per Lašez u Parizu.
Spomenik će biti otvoren u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Tu informaciju danas su objavili bosansko-hercegovački mediji.
Ova inicijativa za izgradnju podnijeta je 2022. godine.
U Parizu od 2016. godine postoji i ulica koja nosi naziv Srebrenica.

Pariz u julu dobija spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: vladimir-putin