Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.
U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.
- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.
Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu.&nbsp;
- Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.
Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.
Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predsjednik Litvanije: Dijalog s Putinom je iluzija, Kremlj ne želi mir

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

1250x600

1084x550

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Za više od 1.400 dana rata u Ukrajini dvije ličnosti ostale su ključne – predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin. Odluke koje su donosili, stilovi upravljanja i njihov položaj na međunarodnoj sceni u velikoj mjeri oblikovali su sukob koji danas navršava četiri godine i ulazi u petu.
Rat koji traje četiri pune godine, duže nego što je trajao sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji se u Rusiji naziva Veliki otadžbinski rat, promijenio je ne samo dvije države, već i njihove lidere. Sky News je objavio analizu o tome u kojem pravcu su se razvijale ove dvije političke figure.
<h2>Volodimir Zelenski</h2>
Predsjednik Ukrajine u protekle četiri godine prošao je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija među savremenim liderima. Od relativno neiskusnog predsjednika postao je simbol otpora i prkosa.
Iako je njegov uspon od glumca i komičara do predsjednika bio iznenađujući, Zelenski se brzo prilagodio ulozi državnika, makar kada je riječ o javnom nastupu.
Fotografije ukrajinskog predsjednika prije rata, kada je nosio odijela i bio uredno obrijan, danas djeluju gotovo dječački u poređenju sa „očvrsnulim“ ratnim liderom iz 2026. godine.
Zelenski je tokom posljednje četiri godine rijetko viđan u nečemu drugom osim u vojnoj odjeći, što je izazvalo negodovanje Donalda Trampa prilikom njegovog boravka u Bijeloj kući prošle godine.
<h2>Zelenski kod kuće</h2>
Ruska invazija 24. februara 2022. godine doprinijela je rastu podrške i povjerenja u Zelenskog, jer su se građani Ukrajine okupili oko njega kao lidera.
Njegova odluka da ostane u Kijevu i vodi državu iz glavnog grada, uprkos ponuđenoj evakuaciji, postala je simbol otpora.
„Borba je ovdje. Potrebna mi je municija, a ne prevoz“, navodno je rekao američkim zvaničnicima dok su se ruske snage približavale Kijevu.
Od tada je postao ključni faktor ujedinjenja, redovno se obraćajući građanima putem video-poruka i posjećujući vojnike na liniji fronta.
Međutim, produženi rat, ekonomski problemi, zamor stanovništva i političke kontroverze, uključujući i visoku korupciju u pojedinim sektorima, uticali su na postepeni pad njegovog rejtinga, iako ga i dalje podržava većina građana.
<h2>Zelenski u inostranstvu</h2>
Od 2022. godine njegov međunarodni status značajno je porastao. Postao je lice diplomatskih napora za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini, obraćajući se parlamentima i liderima širom svijeta.
Rat je predstavio kao dio šire borbe između demokratije i autokratije, pozicionirajući Ukrajinu kao branioca evropskih i zapadnih vrijednosti.
Tokom četiri godine uspio je da obezbijedi finansijsku i vojnu podršku, te da očuva odnose sa ključnim saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, uprkos tenzijama nakon susreta u Bijeloj kući.
U Evropi se, međutim, i dalje postavlja pitanje njegove sposobnosti da se izbori sa korupcijom. U Rusiji je njegova reputacija izrazito negativna, dok je u većem dijelu svijeta uglavnom pozitivna.
<h2>Zelenski kao čovjek</h2>
Rat je uticao i na njegov lični život. Porodica je na početku sukoba evakuisana na tajnu lokaciju.
Prema riječima prve dame Olene Zelenske, predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari, poput porodične komunikacije.
„Poslati mu fotografiju sina ili ispričati šta je ćerka rekla, sada sve to na njega utiče vrlo emotivno“, kazala je ona 2023. godine.
<h2>Najveći gubici od Drugog svjetskog rata</h2>
Prema podacima objavljenim na sajtu EU, Rusija je do sada imala oko 1,2 miliona žrtava (poginulih, ranjenih i nestalih). Procjenjuje se da je od 2022. godine izgubila 325 hiljada ljudi, što predstavlja najveći gubitak jedne države od Drugog svjetskog rata.
Analize pokazuju da su ruski gubici veći od ukrajinskih u odnosu 2,5:1.
BBC je potvrdio imena blizu 160.000 poginulih ruskih boraca.
Zelenski je početkom februara saopštio da je poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dok je 70.000 ljudi, uključujući vojnike i civile, nestalo.
Od početka rata uništeno je 29 ruskih ratnih brodova i 360 borbenih aviona.
Evropska unija usvojila je 19 paketa sankcija protiv Rusije, a pomoć Ukrajini iznosila je 194,9 milijardi eura, od čega je skoro 70 milijardi vojna pomoć.
<h2>Vladimir Putin</h2>
Iako se u Moskvi očekivalo da Ukrajina kapitulira za nekoliko dana, rat je produžen na četiri godine i ulazi u petu.
Međunarodni položaj Vladimira Putina znatno je pogoršan i stekao je reputaciju izolovanog lidera.
<h2>Putin kod kuće</h2>
Zvanično, njegova popularnost ostaje visoka, održavana državnom propagandom, represijom nad protivnicima i mobilizacijom.
Od početka invazije rejting mu je naglo porastao, a patriotizam ojačao.
Međutim, sankcije, mobilizacija i rast cijena utiču na svakodnevni život građana, iako zvanični podaci govore o otpornosti ruske ekonomije.
Opozicija je kriminalizovana, nezavisni mediji su ugašeni ili podvrgnuti strogim zakonima, a kritika rata može dovesti do zatvorske kazne.
<h2>Putin u inostranstvu</h2>
Van Rusije njegova reputacija je značajno oslabila. Invazija je dovela do političke izolacije i prekida odnosa sa brojnim zapadnim državama.
Kremlj je odgovorio jačanjem veza sa saveznicima poput Sjeverne Koreje i Kine.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doživjeli su promjene nakon povratka Donalda Trampa, uključujući telefonske razgovore i susret na Aljasci.
<h2>Putin kao čovjek</h2>
Tokom konferencije za medije krajem 2024. godine, Putin je rekao da ga je rat promijenio, da se manje šali i gotovo više ne smije.
Istakao je da njegova sreća neće biti potpuna dok se svi ruski vojnici ne vrate kući.
Od početka rata rjeđe se pojavljuje u javnosti, manje putuje i ima manje spontanih susreta sa građanima nego ranije.

Kako su četiri godine rata promijenile Putina i Zelenskog

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je danas sjednicu Savjeta bezbjednosti, prenosi Sputnjik.
Na sastanku su učestvovali i šef ruske delegacije na nedavnim pregovorima sa Ukrajinom i SAD u Ženevi Vladimir Medinski i načelnik Glavne obavještajne uprave Generalštaba Oružanih snaga Igor Kostjukov koji su podnijeli izvještaj o razgovorima.
- Želio bih da Medinskom dam riječ, a potom i kolegi iz Ministarstva odbrane, kako bi podnijeli izvještaj, ali i da se stalni članovi Savjeta bezbjednosti upoznaju sa rezultatima iz prve ruke - rekao je Putin.
Trilateralni pregovori održani su 17. i 18. februara u Švajcarskoj.
Rusku delegaciju je predvodio Medinski.

Putin održao sjednicu Savjeta bezbjednosti

Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.
Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.
Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

Predsjednik Finske Aleksander Stub izjavio je danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenicji da su imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' predsjednika Rusije Vladimira Putina i Rusije.
On je rekao da Vladimir Putin ne želi da okonča rat "ne zato što misli da može da napreduje, jer on zapravo ne napreduje", već zbog visokih političkih i društvenih troškova povlačenja ruskih vojnika, prenosi Gardijan.
- Šta treba da učinimo? Prvo, pojačati ekonomski pritisak - sankcije, pomorske službe, 'flota iz sjenke', napasti koliko god je moguće. Drugo, nastaviti da Ukrajini obezbjeđujemo sve potrebne resurse, uključujući tomahavke. Na kraju, ovaj cilj ćemo ostvariti i Ukrajina će pobijediti u ovom ratu- rekao je Aleksander Stub.
On je kazao da trenutno ne vidi direktnu bezbjednosnu prijetnju od Rusije.
- Ali kada se rat u Ukrajini završi, prijetnja neće nestati za ostatak Evrope, Centralnu Aziju ili južni Kavkaz- rekao je predsjednik Finske.
On je naveo da je jače prisustvo NATO na Arktiku i veće arktičke bezbjednosne sposobnosti "značajan rezultat" konferencije i dodao da su predstojeće velike vojne vježbe u regionu planirane da bi se pokazala ozbiljnost alijanse po pitanju regionalne bezbjednosti. Na pitanje o direktnoj prijetnji Evropi, Stub je rekao da Rusija neće da testira odlučnost članica NATO.
- Postoji razlog zašto odvraćamo, postoji razlog zašto zemlja poput Finske ima jednu od najvećih vojski NATO na istočnom krilu…tu su i Turska, Ukrajina i Poljska- istakao je on.
Stub je dodao da je potrebno nastaviti podršku Ukrajini i ekonomski pritisak na Rusiju kako bi se rat završio povoljno za Kijev i naglasio važnost jedinstva saveznika u odbrani slobode i međunarodnog poretka.

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv ruskog naroda. Svoju tvrdnju zasniva na najnovijim zaključcima zapadnih zemalja prema kojima je kritičar Kremlja Aleksej Navaljni otrovan smrtonosnim nervnim agensom, piše Reuters.
Zajednička izjava zapadnih zemalja
 
 Vlade Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švedske i Nizozemske u zajedničkoj su izjavi objavile da su zaključile kako je Navaljni prije dvije godine u kaznenoj koloniji otrovan smrtonosnim toksinom. Ruska vlada zanijekala je bilo kakvu odgovornost za njegovu smrt.
- Prije dvije godine Aleksej Navaljni umro je od trovanja jednim od najsmrtonosnijih nervnih agensa. Sada znamo da je Vladimir Putin spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv vlastitog naroda kako bi se održao na vlasti- poručio je Baro u objavi na društvenoj mreži X.

Francuski ministar: Putin je spreman na upotrebu hemijskog oružja protiv svog naroda

Drugi je dan održavanja Minhenske bezbjednosne konferencije. Predsjednici, premijeri, ministri odbrane i eksperti za bezbjednost ključni donosioci odluka ponovo su se okupili u bavarskim dvoranama kako bi se suočili s presudnim žarištima 2026. godine.
Ukrajina nije izabrala ovaj rat i nemoguće je pretpostaviti da će ovo biti trajno stanje u kojem drugi mogu biti sigurni, rekao je tokom uvodnog govora ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski&nbsp;
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu naglasio je da šef Kremlja ne živi normalan život jer je zavisan od moći.
- On ne živi normalan život. Ne možete ga sresti na ulici, ni u kafeu... On jednostavno ne može da zamisli život bez vlasti, ni nakon vlasti. On je toliko zavisan od moći - &nbsp;kazao je Zelenski

Zelenski: Putin ne može zamisliti život bez vlasti, ni nakon vlasti

Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.
Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.
Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.
Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.
- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Beranci Dušan Petrić, Drago Labović i Vuko Došljak usljed nedostatka dokaza pravosnažno su oslobođeni optužbi da su 8. avgusta prošle godine napali i prijetili fotorepoterima Vijesti i Pobjede Stevu Vasiljeviću i Borisu Pejoviću kao i novinaru Vijesti Balši Rudoviću u Gornjem Zaostru prilikom podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Istim rješenjem Viši sud za prekršaje Crne Gore potvrdio je i dio prvostepene presude bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenja u Beranama kojim je dvojici maloljetnika iz Berana, starosti 15 i 17 godina izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci zbog vrijeđanja Pejovića.
- Žalbe tužilaštva i branioca maloljetnika su odbijene kao neosnovane, a prvostepeno rješenje potvrđeno kao pravilno i zakonito – navodi se rješenju Višeg suda za prekršaje, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sudovima-nedovoljni-dokazi-za-vrijedanje-i-fizicke-nasrtaje">Pobjeda.&nbsp;</a>
Fotoreporteri i novinar su napadnuti dok su profesionalno obavljali svoj posao.
Vasiljević, Pejović i Rudović su tom prilikom bili izloženi uvredama, prijetnjama i fizičkom nasrtaju, dok su dokumentovali događaj na javnom prostoru.
Ipak, prvostepenom presudom, Petrić i Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića.
Sudija prekršajnog odjeljenja u Beranama Petar Varagić prihvatio je njihove odbrane, jer ih oštećeni novinari tokom pretresa nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak oslobođen je optužbe za fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i novinara Balšu Rudovića iako su oštećeni potvrdili da je bio dio grupe koja je opkolila novinare.
Ali, prvostepeni sud je ocijenio da nije sa sigurnošću utvrđeno da je Došljak fizički nasrnuo na njih na način opisan u zahtjevu.
U obrazloženju prvostepene presude navodi se i da je Došljak oduzeo telefon reporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću, ali je sud zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja fizički napad, jer nije bilo kontakta tijelo o tijelo, već da bi se eventualno moglo raditi o drskom ponašanju.
Kako sud nije mogao prekvalifikovati djelo zbog ograničenja objektivnim identitetom optužbe, Došljak je oslobođen.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama žalilo se na ovu odluku, navodeći da je sud počinio bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, da je izreka rješenja nerazumljiva i protivrječna, te da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
Tužilaštvo je tvrdilo da su oštećeni svjedoci jasno i nedvosmisleno naveli da su okrivljeni fizički i verbalno nasrtali na njih i upućivali prijetnje i uvrede, te da su djelovali organizovano i grupno.
Međutim, kao i prvostepeni sud, ni Viši sud nije prihvatio navode tužilaštva.
- Ovo iz razloga, što svjedoci oštećeni u iskazima datim pred prvostepenim sudom, nijesu potvrdili navode iz zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, čak iste su u bitnom demantovali – navodi se u rješenju Višeg suda za prekršaje.
Sud je ocijenio da iz izvedenih dokaza ne proizilazi nesumnjiv zaključak o krivici okrivljenih, te da je pravilno primjenjena odredba Zakona o prekršajima, kojom se predviđa oslobađanje kada nema dokaza da je prekršaj učinjen.
Viši sud saglasan je sa stavom da su dvojica maloljetnika počinili prekšaj kada su
Na javnom mjestu vrijeđali fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima, tražeći od njega da izbriše fotografije uklanjanja spomenika.
Jedan od maloljetnika tada je istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju slika.
- Sud je utvrdio da su maloljetnici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Prvostepeni sud je pravilno ocijenio je da je njihova odbrana bila usmjerena na izbjegavanje odgovornosti, dok je punu vjeru dao iskazima oštećenih svjedoka Borisa Pejovića i Balše Radunovića – navodi se u rješenju Višeg suda.
Viši sud navodi i da je prvostepeni sud dao jasne i argumentovane razloge za svoje zaključke, te da činjenično stanje nije pogrešno ni nepotpuno utvrđeno.
Prilikom odmjeravanja sankcije, sud se pozvao na nalaze i mišljenje Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica, kao i činjenicu da maloljetnici ranije nijesu bili prekršajno kažnjavani.
- U odsustvu otežavajućih okolnosti, ocijenjeno je da je mjera pojačanog nadzora roditelja srazmjerna i svrsishodna, te dovoljna da se postigne cilj vaspitnih mjera – zaštita, nadzor, pomoć i jačanje odgovornosti maloljetnika – navodi se u obrazloženju Višeg suda za prekršaje.
Branilac maloljetnika u žalbi je tvrdio da sud nije dao dovoljno konkretne razloge zašto je izrečena upravo ova mjera, niti je razmotrio blaže mjere poput ukora ili posebnih obaveza.
Međutim, Viši sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno cijenio sve relevantne okolnosti i da nije povrijeđeno načelo srazmjernosti ni individualizacije sankcije.
Fotoreporter Balša Pejović i novinar Balša Radović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja eventualne naknade štete.
Fotoreporter Vasiljević takav zahtjev nije podnosio.

Potvrđena oslobađajuća presuda za napadače na fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede: Sudovima nedovoljni dokazi za vrijeđanje i fizičke nasrtaje

Direktorica JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Bojana Đačić je nezakonito donijela rješenje o sopstvenoj zaradi, dok je otklonila nepravilnost koja se odnosi na rješenja o platama zaposlenih, konstatovano je u nalazu glavne budžetske inpektorke u Ministarstvu finansija Jelene Perućice.
Glavni inspekcijski nadzor sproveden je od 5. do 9. februara, s ciljem utvrđivanja da li je Đačić postupila po mjerama naloženim nakon vanrednog inspekcijskog nadzora od 23. oktobra 2025. godine.
Tada su konstantovane nepravilnosti u primjeni propisa koji se odnose na obračun i isplatu zarada zaposlenih u javnom sektoru. Inspekcija je tada utvrdila da je Đačić primala zaradu bez pravnog osnova, kao i da je zaposlenima vršeno umanjenje plata do 30 odsto.
Direktorici je, kao odgovornom licu, naloženo da otkloni nepravilnost koja se odnosila na nedonošenje rješenja u skladu sa članom 31 stav 4 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tim članom je propisano da rješenje o zaradi zaposlenog donosi rukovodilac.
Glavna budžetska inspektorka u najnovijem zapisniku konstatuje da je tražena rješenja u međuvremenu donijela direktorica, čime je otklonjena nepravilnost.
Kako se konstatuje u zapisniku, direktorica je 14. januara 2026. godine donijela rješenje o zaradi za sebe, iako je članom 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena donosi organ, odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo.
Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i u skladu sa članom 23 stav 1 Zakona o budžetskoj inspekciji, glavna budžetska inspektorka naložila je Bojani Đačić da sporno rješenje stavi van snage. Istovremeno je ukazano da je nadležno radno tijelo dužno da donese novo rješenje u skladu sa zakonom.
Rok za otklanjanje nepravilnosti je 15 dana od dana prijema zapisnika.
Đačić 30. juna 2023. godine imenovana za v. d. direktoricu Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”, a od maja 2024. obavlja funkciju u punom mandatu.

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Nadležne službe će koordinisanim akcijama u narednim danima sprovoditi nadzor nad mjerama iz nove Odluke o načinu držanja kućnih ljubimaca na teritoriji Podgorice, kao i sankcionisanje svakog oblika nesavjesnog ponašanja prema psima i mačkama, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
To je danas dogovoreno na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Uprave za inspekcijske poslove, Komunalne policije, gradskog preduzeća “Čistoća”, NVO sektora, predstavnici Glavnog grada, kao i gradonačelnik Podgoric Saša Mujović.
- Ovakva saradnja je neophodna kako bi se zaštitila dobrobit životinja, ali indirektno omogućila i veća bezbjednost građana i očuvalo javno zdravlje. Sve preduzete mjere imaće za cilj podizanje svijesti građana o adekvatnom odnosu prema kućnim ljubimcima, kao i oštro kažnjavanje u slučaju nepostupanja po mjerama naloženim od strane ovlašćenih lica - dodaje se u saopštenju Glavnog grada.
Na ovaj način, kako ističu, Glavni grad je odlučio da djeluje i preventivno kada je u pitanju decenijski problem sa napuštenim psima, jer će se kroz stroge postupke nadzora jasnije utvrđivati vlasništvo nad kućnim ljubimcima &nbsp;i stvoriti uslovi za humano i efikasno rješavanje problema napuštenih ppasa. &nbsp;
- Uz pomoć nadležnih lokalnih službi, entuzijazma NVO sektora, ali i savjesnih građana, nakon godina ignorisanja ovog problema, odlučno se kreće u omogućavanje funkcionalnog i održivog suživota na teritoriji Podgorice - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Pojačan nadzor i nulta tolerancija na nesavjesno postupanje prema životinjama

Ulcinjanin B.M. (35) osuđen je na 15 dana zatvora zbog narušavanja javnog reda i mira, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. 
Kako se navodi u saopštenju, njemu je suđeno u hitnom postupku jer se u ranim jutarnjim časovima u centru Ulcinja, ispred jednog ugostiteljskog objekta bezobzirno i drsko ponašao galameći i ležeći na kolovozu uznemiravajući građane.
- Sutkinja Anka Rašović je zbog opasnosti od ponavljanja prekršaja odlučila da se kazna izvrši prije pravosnažnosti rješenja, pa je okrivljeni odmah po objavi odluke upućen u UIKS Spuž - zaključuje se u saopštenju.

Tag: vladimir-putin