Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da predloženi dokument ne uzima u obzir ključne ruske interese. Izvor iz Kremlja naveo je za Bloomberg da Moskva plan od 20 tačaka vidi samo kao polaznu osnovu za dalje pregovore.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da plan ne sadrži važne odredbe za Rusiju, posebno kada je riječ o garancijama da se NATO neće dalje širiti na istok, kao i o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog članstva u Evropskoj uniji. Moskva traži i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga, jasne garancije za status ruskog jezika u Ukrajini, ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje pitanja ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je predstavio plan od 20 tačaka, naglasivši da Ukrajina ne pristaje na odricanje od članstva u NATO-u, ali da je spremna na određene teritorijalne i bezbjednosne kompromise. Nacrt sporazuma predviđa sigurnosne garancije SAD-a i evropskih država, obnavljanje sankcija u slučaju nove ruske agresije, kao i poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine.
Kontrola teritorija ostaje najspornije pitanje, a Zelenski je najavio mogućnost nacionalnog referenduma kao konačne potvrde mirovnog sporazuma, uz uslov trajnog prekida vatre. Moskva je poručila da će svoje naredne poteze definisati nakon daljih kontakata s američkom stranom, ističući da ne želi javno raspravljati o detaljima pregovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin odbacuje novi mirovni plan: Rusija traži izmjene mirovnog plana SAD-a i Ukrajine

Glavni spoljnopolitički savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov, kazao je da do sada niko nije ozbiljno raspravljao o inicijativi Kijeva za trilateralnim pregovoima, tvrdeći da se ona čak ni ne priprema, ali da je ruski predjsednik spreman za razgovor sa francuskim kolegom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da su Sjedinjene Američke Države predložile trilateralne pregovore Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, najavljujući pritom i mogućnost učešća Evropljana u takvim pregovorima.&nbsp;
Posljednji direktni ukrajinsko-ruski pregovori održani su u Istanbulu prije šest mjeseci. Zelenski je podržao takav prijedlog. Kremlj je, očekivano, po ko zna koji put odbio prijedlog direktnih razgovora sa Zelenskim.&nbsp;
Iako Zelenski kaže da je riječ o inicijativi Vašingtona, u Moskvi tvrde da je u pitanju prijedlog Ukrajinaca. Glavni vanjskopolitički savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov, kaže da do sada niko nije ozbiljno raspravljao o inicijativi Kijeva, tvrdeći da se ona čak ni ne priprema. Ruska strana takođe odbacuje bilo kakve razgovore u prisustvu Evropljana, iako su predstavnici tri evropske države — Njemačke, Francuske i Britanije — već učestvovali u pregovorima na Floridi, ali sa Ukrajincima i Amerikancima. Iako je Rusija ta koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu i koja tu invaziju ne želi da okonča, u Kremlju Evropljane nazivaju „ratnim huškačima“, pokušavajući da evropske lidere prikažu kao najodgovornije za to što rat i dalje traje, iako je odluka o ratu i miru isključivo u Putinovim rukama. Ušakov pritom naglašava da promjene za koje su Evropljani i Ukrajinci odgovorni u američkim prijedlozima za okončanje rata ne povećavaju izglede za mir.
Inače, Amerikanci su puni hvale za razgovore koje sa ruskom i ukrajinskom stranom vode Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džered Kušner, iako su pregovori već mjesecima u slijepoj ulici, i to isključivo zbog ruskog odbijanja svih mirovnih prijedloga, dok američka strana pokušava da primora Ukrajince na što veće ustupke. I Sjedinjene Američke Države i Ukrajinci opisuju američko-ukrajinske razgovore na Floridi kao „produktivne“ i „konstruktivne“, a Vitkof nakon razgovora s Putinovim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim takođe tvrdi da Rusija ostaje „u potpunosti posvećena postizanju mira u Ukrajini“. Ta izjava ponovo svjedoči o nedovoljnoj kapacitiranosti i nerazumijevanju ruske pregovaračke taktike, i to ne samo Vitkofa lično, već i kruga ključnih ljudi oko Donalda Trampa u administraciji, koji ne shvataju da Rusija ne pregovara da bi okončala rat, već isključivo da bi odugovlačila i u tom odugovlačenju razbila koaliciju koja pomaže Ukrajini i tako došla do svog stvarnog cilja — kapitulacije Ukrajine.
I dok ne želi da razgovara sa Zelenskim, Putin je, kako je saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, izrazio spremnost za razgovore s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je nakon evropskog samita u Briselu u petak izjavio da bi bilo korisno da Evropa i Ukrajina ponovo razgovaraju s Putinom kako bi se mogle direktno uključiti u pregovore, umjesto da te pregovore same vode Sjedinjene Američke Države. Makronov kabinet odmah je pozdravio Putinovu spremnost da se sastane s Makronom, iako još nije jasno kada će do susreta doći.&nbsp;
- Pozdravljamo činjenicu da je Kremlj javno pristao na ovu inicijativu. U narednim danima odlučićemo kako je najbolje dalje postupiti- poručeno je iz Pariza.
Makron i Putin razgovarali su telefonom 1. jula, prvi put nakon tri godine. Makron je bio među posljednjima koji su u Moskvi, uoči pokretanja sveobuhvatne invazije prije četiri godine, bezuspješno pokušavali da Putina ubijede da odustane od rata. Zašto Putin ne želi da razgovara sa Zelenskim, dok mu je razgovor s Makronom prihvatljiv? Putinov cilj je uništenje ukrajinske države i njenog suvereniteta, a Zelenski je simbol te države. Zbog toga Putin konstantno pokušava da delegitimizuje Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski predsjednik nema mandat i da Ukrajinci moraju na izbore — što je prihvatio i Donald Tramp — pa Zelenski po toj logici ne može biti legitiman sagovornik. Kada bi razgovarao sa Zelenskim, Putin bi priznao da Ukrajina i dalje funkcioniše kao suverena država, a time i sopstveni poraz. S druge strane, razgovor s Makronom mu je prihvatljiv jer se i u tom slučaju radi o razgovoru o Ukrajini bez Ukrajine, iako Makron uvjerava da će se svi razgovori voditi „u potpunoj transparentnosti“ prema ukrajinskom predsjedniku i evropskim liderima. Putin želi da Ukrajinu prikaže isključivo kao marionetu Zapada, a ne kao suverenu državu s vlastitom političkom voljom. Zbog toga Peskov kaže da se, ukoliko postoji obostrana politička volja, na razgovore Putina i Makrona može gledati samo pozitivno.
Peskov je takođe poručio da američke obavještajne službe griješe ukoliko vjeruju da Putin želi da zauzme cijelu Ukrajinu i djelove Evrope koji su nekada bili dio Sovjetskog Saveza. Tu informaciju je ovih dana objavila agencija Rojters, pozivajući se na čak šest neimenovanih izvora, prema kojima Putin nije odustao od namjere da osvoji cijelu Ukrajinu i obnovi sovjetski imperijalni prostor. Takvi zaključci američkih obavještajaca u oštroj su suprotnosti s tvrdnjama predsjednika Donalda Trampa, koji je uvjeren da Putin iskreno želi kraj rata, zbog čega je takve navode demantovala i direktorica američke obavještajne zajednice Talsi Gabard, koju brojni kritičari često optužuju za naklonost Kremlju.
Međutim, ruske tvrdnje treba uzeti s rezervom. Nesporno je da Putin u februaru 2022. godine nije poslao svoju vojsku ka Kijevu samo zbog Donbasa, tim prije što se ruska invazija na Ukrajinu fokusirala na osvajanje Donbasa tek nakon neuspjeha u zauzimanju Kijeva. Osim toga, u Kremlju se konstantno naglašava da rat neće biti završen dok Rusija ne ostvari svoje ciljeve u Ukrajini, a među tim ciljevima su i „demilitarizacija“ i „denacifikacija“ Ukrajine, odnosno promjena vlasti u Kijevu i pretvaranje Ukrajine u vazalnu državu. Iako Kremlj taj cilj u ovom trenutku nije u stanju da ostvari vojnim putem, to ne znači da to neće pokušati u budućnosti, naročito u slučaju prethodne „demilitarizacije“ Ukrajine, što od Ukrajinaca zahtijevaju i Sjedinjene Američke Države.

Bez Kijeva za stolom: Putinova strategija odugovlačenja mirovnih pregovora

Vladimir Putin je spreman za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom - izjavio je sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Vjerovatno je, kaže on, veoma važno da se prisjetimo onoga što je predsjednik rekao na direktnoj liniji.
- Takođe je izrazio spremnost da vodi dijalog sa Makronom. Stoga, ako postoji uzajamna politička volja, to se može samo pozitivno ocijeniti - rekao je Peskov za RIA Novosti, prenosi The Moscow Times.
Portparol je pojasnio da bi moguća komunikacija između šefova država trebalo da bude usmjerena na pokušaj „razumijevanja međusobnih stavova“, a ne da se svede na „držanje predavanja jedni drugima“.
Dodao je da je Putin uvijek spreman da „detaljno, iskreno i dosljedno“ objasni svoj stav.
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon riječi francuskog predsjednika, koji je 19. decembra u Briselu rekao da će Evropa morati da pronađe način da nastavi direktan dijalog sa Putinom.
- Biće korisno ponovo razgovarati sa Vladimirom Putinom - rekao je Makron napominjući da je potraga za formatom za pregovore sa Rusijom u interesu Evrope.
U suprotnom, kako je rekao, evropski lideri bi morali da pregovaraju između sebe i sa američkim predstavnicima, koji bi zatim direktno razgovarali o situaciji sa Rusijom, u onome što je francuski predsjednik nazvao „nesavršenom“ opcijom.
Ove izjave date su nakon 16 sati razgovora između lidera EU, na kojima nije bilo moguće postići dogovor o konfiskaciji zamrznute ruske imovine. Kao rezultat tih razgovora, odlučeno je da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od 90 milijardi eura.

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Američki zvaničnici saopštili su novinarima da su dva dana intenzivnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i evropskih zvaničnika rezultirala jasnim napretkom u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, ali da je i dalje ostala značajna praznina oko pitanja teritorija. Prema izjavama američkih zvaničnika, strane se približavaju sporazumu o sigurnosnim garancijama koje bi se temeljile na članku 5. NATO-a o kolektivnoj odbrani. Time bi se Ukrajina odrekla želje za članstvom u NATO savezu. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je proveo sedam sati sa Trampovim savjetnicima u Berlinu tokom protekla dva dana, potvrdio je da strane i dalje imaju „različite stavove o teritoriju“.
Zamjena teritorija
Dakle, riješena je praktično jedna od dvije glavne tačke trenja tokom nekoliko sedmica pregovora – sigurnosne garancije koje bi Ukrajina dobila od SAD-a i njihovih evropskih saveznika. Problem je što, prema Amerikancima, te garancije stupaju na snagu tek nakon kompletnog dogovora, koji uključuje lokacije poslijeratnih linija kontrole. Američki zvaničnik rekao je za Axios da će odluka o teritorijalnom pitanju biti na Ukrajini. Istovremeno, zvaničnik je naglasio da ostatak američke ponude – uključujući najjače sigurnosne garancije do sada – „neće biti na stolu zauvijek“. Iz toga se može zaključiti da će, za konačni dogovor o miru, Ukrajina morati pristati na teritorijalne ustupke u Donbasu.
Američki plan predviđa da se Ukrajina povuče sa otprilike 14% regije Donbasa koju kontroliše, ali koju je Rusija proglasila svojim teritorijem. U najnovijem nacrtu, to područje bi postalo demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“. Ovisno o strani, i uzimajući u obzir veće područje tzv. sivih zona koje ne kontroliše nijedna strana, procjenjuje se da bi Ukrajina morala ustupiti oko 5.000–6.000 km² Donbasa, koji Rusija još nije okupirala. „Zauzvrat“ bi dobila nazad oko 2.000–3.000 km² svog teritorija u drugim ukrajinskim regijama koje Rusija drži okupiranim.
Zelenski i „slobodna ekonomska zona“
Predsjednik Zelenski je odbacio ideju „slobodne ekonomske zone“, logično se upitavši zašto Rusija tamo jednostavno ne bi intervenirala nakon što se ukrajinske trupe povuku. No, u kombinaciji sa američkim sigurnosnim garancijama, to bi se moglo izbjeći. Ipak, za sada Zelenski odlučno odbija bilo kakve ustupke oko teritorija. On je naglasio da želi jasnije razumjeti kako će sigurnosne garancije funkcionisati prije donošenja bilo kakvih odluka o teritoriju.
Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je „90% problema riješeno“ između SAD-a i Ukrajine, ali da neka od preostalih pitanja zahtijevaju tehničke rasprave.&nbsp;
- Vjerovatno će se ovog vikenda održati razgovori negdje u Sjedinjenim Državama, možda u Miamiju, sa radnim grupama i vojnim osobljem koje će proučavati karte- rekao je zvaničnik, potvrdivši da će se sa Ukrajinom i dalje razgovarati o teritoriju.
Američki zvaničnik tvrdi da su ukrajinski i evropski sagovornici bili iznenađeni što je američka strana spremna ponuditi toliko sigurnosnih garancija i da SAD vjeruju da će se Rusija složiti.&nbsp;
- Predsjednik Donald Tramp vjeruje da može nagovoriti Rusiju da prihvati ovo garancijsko rješenje slično članku 5. NATO-a“, rekao je zvaničnik. On je dodao da će sigurnosne garancije „morati ići pred Senat- ali nije precizirao hoće li administracija tražiti formalni ugovor.
Američki argument je da sporazum Ukrajini nudi snažne sigurnosne garancije, ubrzava njen put ka Evropskoj uniji i stavlja milijarde dolara na stol za obnovu – ali dolazi sa „gorkom pilulom“ velikih teritorijalnih ustupaka. Rusija bi, zauzvrat, osigurala teritorijalne dobitke i priliku za reintegraciju u globalnu ekonomiju i zajednicu naroda. Misija, kako ju je opisao jedan američki zvaničnik, je „osmisliti najjači mogući paket, kako bismo vidjeli možemo li Rusiji ponuditi nešto što će zatvoriti ovo pitanje“.
Oprez u Kijevu i Evropi
Zvaničnici u Kijevu i evropskim prijestolnicama oprezni su jer smatraju da bi Ukrajina mogla pristati na bolne ustupke, a Rusija bi ih mogla odbiti i čekati na više. Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je prvi put osjetio da se sve strane ponašaju kao saveznici iz istog tabora. „Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu tako da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovo napadnu Ukrajinu.“
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. „No mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima, nego i o tome želi li Rusija uopšte mir“, dodao je Kristerson.
Osiguranje interesa Rusije
Za sada nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da je ruski zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu. Kremlj je priopćio da će božićno primirje, koje je predložio kancelar Merc, zavisiti od toga da li se postigne trajni mirovni sporazum ili ne.
Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će Rusija prihvatiti prekid vatre ako se Ukrajina fokusira na „kratkoročna, neodrživa rješenja“ umjesto na trajno rješenje.
&nbsp;- Želimo mir. Ne želimo primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata. Želimo zaustaviti ovaj rat, ostvariti svoje ciljeve, osigurati svoje interese i garantovati mir u Evropi za budućnost. To je ono što mi želimo- zaključio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je juče izvršnu naredbu kojom pozivaju rezerviste na vojnu obuku tokom 2026. godine, kao dio planskih aktivnosti.
U skladu s Putinovim ukazom, rezervisti će biti pozvani na "vojnu obuku u Oružanim snagama Ruske Federacije, Nacionalnoj gardi Ruske Federacije, spasilačkim jedinicama Ministarstva civilne odbrane, vanrednih situacija i pomoći u katastrofama, agencijama državne sigurnosti i tijelima Federalne službe sigurnosti".
Ruskoj vladi i regionalnim vlastima nalaže se da osiguraju sprovođenje mjera u vezi sa pozivom građana na vojnu obuku i održavanjem ovih obuka.
Obuka ruskih rezervista je rutinska aktivnost koja se sprovodi svake godine, a prema zakonu ukaz o pozivu rezervista na obuku potpisuje ruski predsjednik.
Na osnovu izvršne naredbe predsjednika, odjeljenje za mobilizaciju Ministarstva odbrane Rusije priprema odgovarajuću direktivu vojnim regrutacijskim centrima u regionima.
Iako je za sve rezerviste istaknuto da je njihov odlazak na vojnu obuku dio planskih aktivnosti, ukrajinski mediji navode da se ovakvim potezima u Ukrajinu dopremaju nove i svježe snage ruske vojske.
Rezervne jedinice poznate kao BARS već su formirane 2024. godine u ruskim regijama Belgorod, Brjansk i Kursk, blizu granice s Ukrajinom.
Prema izmjenama zakona o mobilizaciji regije Brjansk i Kursk će navodno formirati dodatne vojne odrede kako bi pomogli u sprečavanju pokušaja sabotaže i pomogli u hitnim evakuacijama, dok se čini da će Belgorod zadržati trenutni broj osoblja.

Putin potpisao uredbu kojom pozivaju rezerviste na vojnu obuku

Moskva je pohvalila najnoviju strategiju nacionalne sigurnosti američkog predsjednika Donalda Trampa, ocijenivši je kao značajnu promjenu politike koja se u velikoj mjeri poklapa sa ruskim pogledima na međunarodne odnose.
Reakcije iz Kremlja uslijedile su nakon što je Bijela kuća u petak objavila dokument u kojem se kritikuje Evropska unija, uz tvrdnje da se Evropa suočava sa rizikom od "civilizacijskog brisanja", te poruku da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za poboljšanje odnosa s Rusijom.
- Prilagođavanja koja vidimo u mnogočemu odgovaraju našoj viziji - izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je pozdravio signale da je Trampova administracija "za dijalog i izgradnju dobrih odnosa", ali je upozorio da bi takozvana američka "duboka država" mogla pokušati sabotirati Trampove namjere.
Ove izjave dolaze u trenutku kada napori Bijele kuće da proguraju mirovni sporazum za Ukrajinu ulaze u ključnu fazu. Američki zvaničnici tvrde da se nalaze u završnoj fazi postizanja dogovora, ali zasad nema jasnih naznaka da su ni Ukrajina ni Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji je izradio Trampov pregovarački tim.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak posjetiti London, gdje će učestvovati na četverostranom sastanku s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Zelenski je ranije pozivao evropske saveznike na snažniju podršku u trenucima kada je Bijela kuća vršila pritisak na Kijev da pristane na odricanje teritorije. Ključno pitanje za Ukrajinu ostaje kakve bi sigurnosne garancije dobila ukoliko bi pristala odreći se kontrole nad dijelom teritorije.
Ukrajinski predsjednik je saopštio da je u subotu naveče imao "suštinski telefonski razgovor" s američkim zvaničnicima, nakon trodnevnih razgovora američke i ukrajinske delegacije u Floridi. Ti sastanci uslijedili su nakon posjete Moskvi Trampovih emisara Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera. Izvor za "Axios" naveo je da je razgovor trajao dva sata i da je bio "težak".
- Ukrajina je odlučna nastaviti raditi u dobroj vjeri s američkom stranom kako bi se zaista postigao mir - poručio je Zelenski na društvenim mrežama. Dodao je da su dvije strane razgovarale o "ključnim tačkama koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i uklanjanje prijetnje nove ruske invazije punog obima".
Ipak, ostaje nejasno da li su SAD ili evropske zemlje spremne ponuditi sigurnosne garancije koje bi zaista odvratile Rusiju od nove agresije, kao i da li bi Vladimir Putin pristao na bilo kakav sporazum koji podrazumijeva prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini.
Američki zvaničnici su više puta tvrdili da su blizu održivog dogovora otkako je Tramp počeo svoj drugi mandat, no te su se najave često pokazale kao preoptimistične.
Odlazeći američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je u subotu na jednom odbrambenom forumu da se napori administracije za okončanje rata nalaze u "posljednjih deset metara". Naveo je da su ostala otvorena dva pitanja: teritorija i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje.
Iako se Kelog smatra jednim od američkih zvaničnika sklonijih ukrajinskim stavovima, on u januaru napušta funkciju. Mnogi drugi ljudi bliski Trampu, uključujući Vitkofa, znatno su otvoreniji prema ruskim pozicijama. Trampov sin Donald džunior izjavio je u nedjelju u Dohi da Zelenski namjerno produžava sukob iz straha da bi izgubio vlast ako rat završi, poručivši da SAD više neće biti "idiot sa čekovnom knjižicom".
Analitičari u Kijevu smatraju da situacija još uvijek nije toliko loša da bi Ukrajina bila prisiljena potpisati bilo kakav sporazum samo da bi zaustavila rat, ali upozoravaju da predstoji teška i potencijalno sumorna zima jer Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, što remeti snabdijevanje strujom i grijanjem za milione građana.
Umor je sve izraženiji dok Ukrajina ulazi u četvrtu zimu rata punog obima, a Zelenski je dodatno oslabljen korupcijskim skandalom koji je zahvatio više njegovih bliskih saradnika i doveo do ostavke šefa kabineta Andrija Jermaka.
Jedna osoba je poginula u napadu dronom u sjevernoj regiji Černihiv kasno u subotu, saopćile su lokalne vlasti, dok je kombinovani napad bespilotnim letilicama i raketama pogodio energetsku infrastrukturu u centralnom gradu Kremenčuku. Veliki djelovi grada ostali su bez električne energije i vode u nedjelju. Bio je to drugi uzastopni noćni napad na energetsku infrastrukturu, nakon što je u petak naveče lansirano više od 600 dronova i 50 projektila.

Moskva pohvalila najnoviju strategiju nacionalne bezbjednosti Trampa: "Prilagođavanja odgovaraju našoj viziji"

Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahtjeva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsjedniku, prenosi agencija RIA Novosti.
Žene su poslale 67 odsto zahtjeva, a 33 odsto poslali su muškarci.
Ruse najviše zanimaju pitanja vezana za društvenu sferu, dok je na drugom mjestu tema vojne odbrane, podrška vojnicima i odbrani, kao i ruska ekonomija.
Prikupljanje pitanja za "Godinu u pregledu sa Vladimirom Putinom" počelo je u četvrtak, i nastaviće se do početka programa, koji se emituje 19. decembra u 12 sati po moskovskom vremenu.
Pitanja se mogu poslati putem četbota na nacionalnoj platformi MAX, kao i na društvenoj mreži VKontakte, a pitanja će se primati i putem veb sajta moskva-putinu.ru i na društvenoj mreži Odnoklasnici.
"Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" je 2024. godine trajala četiri i po sata, tokom kojih je ruski predsjednik odgovorio na 76 pitanja.
Ove godine, direktna linija će ponovo biti kombinovana sa velikom konferencijom za novinare.

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

Pobjeda Rusije u Ukrajini bila poraz za cio Zapad, upozorio je češki predsjednik Petr Pavel.
Tokom intervjua za Sandej tajms u Praškom zamku – baš na mjestu gdje je Hitler 1939. godine proglasio "Protektorat Bohemije i Moravske" – uporedio je trenutno ponašanje Zapada sa politikom pomirenja uoči Drugog svjetskog rata.
- Nedavni navodi o tajnim pregovorima između SAD i Rusije, posebno u vezi sa prenosom ukrajinske teritorije, opasno podsjećaju na Minhenski sporazum iz 1938. godine. Ako dozvolimo Rusiji da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti - naglasio je Pavel.
Češki predsjednik je povukao istorijsku paralelu između nacističke eksploatacije njemačke manjine u Sudetima i ruskog narativa o „zaštići Rusa".
- Vladimir Putin koristi isti narativ - rekao je Pavel.
Uvjeren je da Zapad ne izdaje Ukrajinu na isti način na koji je nekada izdao Čehoslovačku, već pokazuje "nevoljnost da brani principe koje tvrdi da poštuje".

Pavel: Ako dozvolimo Putinu da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju održana je prva akademska beśeda u okviru programa koji su FCJK i Crnogorski PEN centar pokrenuli u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra. Gostujuće predavanje održao je istoričar prof. dr Srđa Pavlović, koji je akademsku karijeru gradio na Univerzitetu u Alberti (Kanada), na temu „Śećanje nije istorija: pregled modela konstrukcije istorijskog narativa“.
U svom izlaganju Pavlović je problematizovao odnos između śećanja i istorije, polazeći od stava da se istorijska prošlost ne čuva kao nepromjenljiva cjelina, već se uvijek iznova oblikuje u sadašnjosti. Kako je istakao, „istorijska prošlost se bazira na očiglednim nedostacima koji su karakteristični za ljudsko śećanje, zbog čega je svaki pokušaj njenog razumijevanja nužno obilježen selekcijom, interpretacijom i konstrukcijom".
Pavlović je posebno naglasio ulogu naracije u istorijskom istraživanju ali i ukazao na razliku između rekonstrukcije i konstrukcije prošlosti. Pavlović je kazao da istoričari rade s fragmentima i reliktima minulih vremena, te da „rekonstrukcija je, zasigurno, jedan od ciljeva istorijskog istraživanja, ali se ona može kompletirati jedino u procesu konstruisanja“. U tom smislu, istorijska naracija ne predstavlja puko prenošenje činjenica, već složen proces oblikovanja značenja, uslovljen savremenim diskurzima i teorijskim okvirima.
U širem teorijskom kontekstu, predavanje je osvijetlilo rasprave o naučnom statusu istorije, sukob narativnih i strukturalističkih pristupa, kao i doprinos kritičke istoriografije i lingvističkog zaokreta, koji istoriju sagledavaju kao praksu reprezentacije, a ne kao neutralno preslikavanje prošlih događaja.
Ovaj ciklus akademskih beśeda predstavlja trajni podśetnik na intelektualno nasljeđe Milenka A. Perovića, čiji su rad i javno djelovanje bili obilježeni dosljednim zalaganjem za kritičko mišljenje, akademsku slobodu i odgovoran odnos prema kulturi śećanja. Predavanje prof. dr Srđe Pavlovića, tematski i metodološki utemeljeno u preispitivanju načina na koje se prošlost razumije i interpretira, u tom je smislu dostojan početak programa posvećenog Perovićevom imenu i vrijednostima koje je zastupao.

Pavlović: Istorijska prošlost nije nepromjenljiva cjelina, uvijek se iznova oblikuje u sadašnjosti

Poljska je uputila lovačke avione kako bi presrela ruski izviđački avion koji je letio u blizini njenog vazdušnog prostora iznad Baltičkog mora, a saopštila je i da je tokom noći više desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, upozoravajući da bi incidenti tokom praznika mogli ukazivati na provokaciju.
- Jutros su, iznad međunarodnih voda Baltičkog mora, poljski lovci presreli, vizuelno identifikovali i ispratili iz svoje zone odgovornosti ruski izviđački avion koji je letio u blizini granica poljskog vazdušnog prostora- saopštila je danas poljska vojska.
Zemlje istočnog krila NATO-a u povišenoj su pripravnosti zbog mogućih upada u vazdušni prostor još od septembra, kada su tri ruska vojna aviona povrijedila vazdušni prostor Estonije u trajanju od 12 minuta, samo nekoliko dana nakon što je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor.
Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost saopštio je da je nekoliko desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor sa bjeloruske strane, te da su četiri do sada otkrivena objekta identifikovana kao vjerovatni krijumčarski baloni.
- Masovnost povrede poljskog vazdušnog prostora, njeno dešavanje tokom posebnog prazničnog perioda, procjena aktivnosti ruskog aviona u Baltičkom moru, kao i činjenica da su se slični incidenti nedavno dogodili u Litvaniji, mogu ukazivati na to da je riječ o provokaciji prikrivenoj kao krijumčarska operacija- navodi se u saopštenju.
Ambasade Bjelorusije i Rusije u Varšavi nijesu odmah odgovorile na zahtjeve Reutersa za komentar.
Krijumčarski baloni koji dolaze iz Bjelorusije u više navrata su remetili vazdušni saobraćaj u Litvaniji, primoravajući vlasti na zatvaranje aerodroma u Vilnjusu.
Litvanija tvrdi da balone šalju krijumčari koji transportuju cigarete i da oni predstavljaju „hibridni napad“ Bjelorusije, bliskog saveznika Rusije. Bjelorusija je negirala odgovornost za te balone.
Poljska vojska saopštila je da je dio vazdušnog prostora iznad sjeveroistočne poljske Podlaške regije, koja se graniči sa Bjelorusijom, privremeno zatvoren za civilni saobraćaj radi očuvanja bezbjednosti.

Poljska presrela ruski avion iznad Baltika

Na Slijepač mostu došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je jedna osoba zadobila teže tjelesne povrede. Prema nezvaničnim informacijama redakcije VBP portala u pitanju je ruski državljanin, koji se trenutno nalazi u teškom stanju. U nezgodi je učestvovalo jedno vozilo, u kojem su se nalazile tri osobe. Uzrok nezgode još nije poznat, a pretpostavlja se da je vozač izgubio kontrolu nad vozilom. Na mjesto događaja odmah su izašli pripadnici policije, koji trenutno vrše uviđaj. Pripadnici vatrogasne službe intervenisali su na licu mjesta te su iz vozila izvukli jednu osobu koja je bila zaglavljena. Saobraćaj je obustavljen, a stvorene su kolone vozila u oba pravca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Udes Lepenac"></figure>

Udes na putu Mojkovac-Bijelo Polje, jedna osoba teže povrijeđena

Budžet Opštine Plužine za 2026. godinu je usvojen na današnjoj, 16. sjednici Skupštine opštine, glasovima 18 odbornika za i sedam uzdržanih, bez glasova protiv.
Ukupan budžet iznosi devet miliona i 480 hiljada eura, prenosi RTNK.
Budžet čine operativna sredstva od pet miliona i 315 hiljada, dok je za kapitalni budžet planirano četiri miliona i 165 hiljada eura.
Kako je saopšteno tokom rasprave, Ministarstvo finansija nije imalo primjedbi na predloženi dokument.
Najviše polemike vodilo se povodom amandmana odbornika Nove srpske demokratije Zorana Blagojevića, kojim je traženo da Opština Plužine učestvuje sa 50 hiljada eura u finansiranju spomen-obilježja Baju Pivljaninu. Nakon rasprave postignut je kompromis, prema kojem će Opština Plužine, ukoliko se ukaže potreba, iz tekuće budžetske rezerve izdvojiti najmanje 50 hiljada eura za izgradnju kompleksa Baju Pivljaninu.
Odbornici su danas raspravljali između ostalog i o Programu uređenja Opštine Plužine za 2026. godinu, kao i o Predlogu strateškog plana razvoja Opštine Plužine za period 2026–2031. godine.

Usvojen budžet Opštine Plužine za narednu godinu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Budvi tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu, Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, povrijeđeno 13 osoba

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Tag: vladimir-putin