Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.
Pokušaji kontakta s Putinom
Dokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.
Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.
Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.
Sumnje i reakcije
Nova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.
Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.
Putovanja i interes za Rusiju
Zapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.
Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je danas izjavio da se priprema nastavak dijaloga sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenijeli su francuski mediji.
Francuski predsjednik je u decembru rekao da bi "bilo korisno ponovo razgovarati" s Putinom.
- Nastavak dijaloga sa Vladimirom Putinom se priprema, ali Moskva ne pokazuje stvarnu spremnost za pregovore o miru - rekao je Makron novinarima.
Ocijenio je da "nepodnošljiva ruska bombardovanja nisu pokazala istinsku spremnost za pregovore o miru".
Ne navodeći kada bi sastanak mogao biti, Makron je rekao da se pripreme na tehničkom nivou odvijaju "transparentno i u konsultaciji" sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
- Važno je da Evropljani obnove sopstvene kanale za komunikaciju - dodao je Makron.

1250x600

1084x550

Makron: Priprema se nastavak dijaloga s Putinom

Novootkriveni dokumenti američkog Ministarstva pravde opisuju osuđenog američkog pedofila Džefrija Epstina kao "upravitelja imovinom" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Spisi, objavljeni u petak, sadrže i pisma u kojima je Epstin razmatrao mogućnost sastanka s Putinom, iako nije poznato je li do susreta ikada došlo, piše Kijev Post.
Epstin, koji je 2019. počinio samoubistvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer s vezama u svijetu politike, biznisa i slavnih osoba.
Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, 180.000 slika, 2.000 videosnimaka te stotine Epstinovih ličnih pisama i imejlova.
Iz Ministarstva pravde navode da je objava dio dugotrajne istrage o njegovim kriminalnim aktivnostima. Ruski nezavisni medij Agencija, koji je pregledao spise, ističe da se Putinovo ime u njima spominje više od 1.000 puta, a Rusija gotovo 5.900 puta.
Pokušaji dogovora sastanka putem imejlova

 Čini se da je Epstin tražio prilike za susret s Putinom. U imejlu iz oktobra 2010. poslanom osobi čija je adresa skrivena, pitao je: "Jesi li imao Putina na svom brodu?". Kasnije iste godine, pri podnošenju zahtjeva za rusku vizu, navodno je napisao: "Trebam li praviti vizu? Imam Putinovog prijatelja, da njega pitam?". U avgustu 2011. poručio je jednom poslovnom čovjeku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako "Putin možda dolazi u SAD. Radije bih ga ondje vidio, tako da je Soči malo vjerovatno".
Prepiska s glavnim sekretarom Savjeta Evrope

 Epstin je o mogućnosti sastanka s Putinom u više navrata pisao Torbjornu Jaglandu, tadašnjem glavnom sekretaru Savjeta Evrope i bivšem premijeru Norveške. Tako mu je u maju 2013. javio da će Bil Gejts biti u Parizu i dodao: "Putin je dobrodošao da nam se pridruži na večeri".
U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da "objasni Putinu kako Rusiji treba naprednija verzija Bitkoina", a u julu 2015. napisao je da se "još uvijek želi sastati s Putinom i razgovarati o ekonomiji". U junu 2018. napisao je da bi "volio" upoznati Putina te ponudio sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, napominjući da se ranije sastajao s ruskim ambasadorom pri UN-u, Vitalijem Čurkinom.
"Putinov finansijski savjetnik"

 U izvještaju FBI-a od 27. novembra 2017., koji se temelji na izjavi povjerljivog izvora, izričito se navodi da je Epstin "Putinov finansijski savjetnik" te da je pružao slične usluge i predsjedniku Zimbabvea, Robertu Mugabeu.
Ranije objavljeni dokumenti Ministarstva pravde već su istakli Epstinove veze s vodećim direktorima, slavnim osobama, akademicima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Slučaj i dalje privlači veliku pažnju javnosti, osobito među Trampovim pristalicama, usred dugotrajnih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja za svjetsku elitu.

U novim dokumentima Epstinovih spisa Putin se spominje preko 1000 puta

Eduard Shishmakov, one of the key figures in the attempted act of terrorism on the day of Montenegro’s parliamentary elections in October 2016, is now responsible, on behalf of Russian intelligence services, for recruiting people from Serbian universities. This was stated in an exclusive interview for Television E by the well-known investigative journalist Hristo Grozev.
Shishmakov, like other agents of Russia’s GRU, after the Bellingcat investigative team he leads revealed their identities in 2018, is now engaged in recruiting new operatives, whom they take to Russia.
- The same people are now training others. And this new wave of sabotage is even harder to detect. It is more difficult to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe - Grozev said, having previously exposed in detail the roles of GRU agents Eduard Shishmakov and Vladimir Popov in the attempted terrorism in Montenegro.
The longtime editor at the British investigative outlet Bellingcat also reveals links between Russian regime-connected tycoons, certain organizations, and politicians of the Democratic Front Andrija Mandić and Milan Knežević, who were initially sentenced by the High Court to five years in prison each.
Grozev explains in detail how they uncovered the hidden and parallel identities of GRU agents Shishmakov and Popov, as well as the modus operandi of Russia’s Unit 29155, which carried out a series of operations across Europe.
TVE: In The Christo Files series, you fully exposed GRU agents Eduard Shishmakov, alias Shirokov, and Vladimir Moiseyev, alias Popov, as well as the links between Russian tycoons, pro-regime businessmen, and so-called non-governmental organizations in Montenegro, related to events from September to October 2016 and afterward. Ten years later, Montenegro still has no final judicial truth in this case. In 2019, the High Court sentenced Russian agents to 15 and 12 years in prison, along with 11 Serbian citizens and Montenegrin politicians Andrija Mandić and Milan Knežević, who were sentenced to five years each. In 2024, the High Court acquitted everyone. The Special Prosecutor appealed, and a decision is now pending. Are you surprised that there is still no final verdict in such a politically significant case?
GROZEV: Honestly, I am very surprised. In 2016 and 2017, Montenegro seemed like the only country in the world capable of properly prosecuting GRU crimes - no one else had done that at the time. What later happened in Salisbury with Skripal was two years later. Montenegro was the first country where prosecutors conducted a truly, truly detailed and proper investigation, not only preventing the crime that the Russian GRU was trying to commit by infiltrating the organizers. It was a perfect example of a professional small country conducting a very professional counterintelligence and police operation that many big countries can only dream of.
For me, it is shocking - after that success, with so much evidence collected and presented publicly, which allowed us and other investigators to track and independently confirm those findings. Personally, that investigation also led me to uncover the trail of this entire Russian intelligence unit and their other crimes across Europe.
So after 10 years of revelations about what these people who were in Serbia and Montenegro were trying to do - overthrow a government, and what else they did across Europe: murders, poisonings, explosions - it feels surreal that Montenegro is now pulling back and deciding to say: „Oh no, maybe that didn’t happen“. That feels surreal to me.
TVE: As part of Bellingcat and The Insider, you have exposed everything about GRU agents, not only Shishmakov and Popov, but everyone connected to them, and you have published extensively on Unit 29155. Is this unit still active? Does it still have influence? I’ve read that they had a base in France, near Switzerland. Are they still active?
GROZEV: They were active across Europe. Around 100 of them traveled across Europe for more than a decade, blowing things up, killing people, and operating from a base in France, as you mentioned. But after Bellingcat and The Insider exposed many of them in 2018 - not only individuals but also companies and passport numbers they used - this prevented further travel, because their identities were compromised. Any law enforcement agency could look at their border-crossing data and say: „Okay, this guy has already been here under this passport number from this series“. Even if they tried to come with a new passport number, they couldn’t do so under a new name, because the Schengen visa system does not allow that, they would be caught.
That’s why these people can no longer travel to Europe. They travel to the Middle East. They travel to Turkey. We still see them today. But what did the GRU do when they could no longer send the same people, like Shirokov or Popov, their pseudonyms? When they couldn’t send them, they used them to recruit and train other spies, and most of them aren't Russians.
What Unit 29155 is doing now is that part of the unit is focused on finding students from different parts of the world, bringing them to Russia under the pretense of studying, and training some of them as saboteurs.
For example, I can tell you something that I believe your audience is hearing for the first time - we have not published this - but Shishmakov/Shirokov is responsible for recruiting people from Serbian universities. That is his specialization. He brings them to Russia for recruitment so that at least some of them become operatives.
Other members of the unit are responsible for other countries. One is responsible for Uzbekistan, another for Kyrgyzstan, another for Belarus. That is what they do now. The same people now train others. And this new wave of sabotage is even harder to detect, because these are young, non-professional spies - some do it for money, others want to be spies - and it is harder to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe.
TVE: I’ll ask you about the two Russians you mentioned. Popov was involved, as far as I know, in Russian actions in Moldova, similar to those in Montenegro in 2016?
GROZEV: That’s correct. In 2014, before the Montenegro operation, there was an attempt to provoke street protests and create a false perception that Moldova did not want to be part of the European Union. We specifically pointed to that operation. But over the years of investigation, I discovered much worse things he did. He was responsible for explosions at ammunition facilities in Bulgaria in 2012 and 2013. He was also involved in explosions in the Czech Republic. He is one of the most, I would say, successful GRU operatives, with a broad mandate ranging from political interference to blowing things up and carrying out assassinations.
TVE: So you have no doubt that the Russian state is behind the entire operation? That these were not individual acts?
GROZEV: No doubt at all. These people report to one boss. His name is Andrei Averyanov. We see him next to Putin in many, many videos. We see Averyanov traveling around the world as a representative of the Russian Federation. In phone calls we tracked, we see all these people - Shirokov, Popov - speaking daily with Averyanov as part of their job. So no, these are not rogue operatives, this is a government operation.
TVE: After the Serbian government announced that they were arrested in Serbia in October 2016, information emerged that Nikolai Patrushev, then an adviser to Vladimir Putin and former head of Russian intelligence, came to Belgrade and took these two and others from Russian units back to Moscow. Do you have any evidence of that?
GROZEV: Yes, we do. It’s slightly different from how it was reported at the time. But we see that Patrushev arranged a trip to Belgrade for a meeting. And before he traveled, the day before, they sent these spies back to Moscow on a special plane. We see that the tickets were purchased in the middle of the night, just before the flight. So yes, it is clear that there had to be an agreement: send these guys back, and I will come personally to apologize.
TVE: How strong is Russian influence today - not only in Europe, but especially in the Western Balkans?
GROZEV: It is very strong, especially because there are certain high-ranking members of Russian military intelligence who have friends in the region and understand how the region works. There is a senior deputy director of the GRU named Andrei Ilchenko, who has a close associate, &nbsp;I would say a close subordinate, who is actually from Montenegro, lives in Moscow, and is used as an adviser on how to interfere in elections and political processes in Montenegro.
We managed to obtain the phone directory of this Montenegrin GRU associate. And you can imagine how indicative the names and numbers in that directory are. Besides people convicted in 2019 who are now part of the government, unfortunately, we see members of the Serbian Orthodox Church, many pro-religious NGOs, and it is clear that the GRU operates through these organizations and individuals.
TVE: Montenegro’s political scene has changed, and the parliamentary majority is pro-Serbian, close to parties in Belgrade. For example, the President of the Parliament is Andrija Mandić, who led the Democratic Front in October 2016. Is it possible that such political changes could help Russia, given that Montenegro is a NATO member and shares classified information with NATO partners? Is Montenegro, in this configuration, some kind of Russian - or Serbian, but effectively Russian - spy inside NATO?
GROZEV: A difficult question. I am not Montenegrin, but I am very concerned that people we see traveling to Russia, meeting with Russian intelligence agents, and now holding government and parliamentary positions, have access to classified information of a NATO country.
Unless something has changed and they are now against Russia because of the war - maybe that happened, maybe their affinities changed - but at least until the end of 2021, we saw these people traveling to Russia and meeting Russian intelligence agents. That worries me, because this is a perfect situation for Russia. As a NATO country, Montenegro does not need to be expelled from NATO. It should remain inside. That serves Russia’s interest, because they gain access to classified information shared with Montenegro as a member state. Again, I cannot claim they are doing this, but I am concerned because these people had ties to Russian intelligence operatives in the past.
TVE: You have been doing very dangerous work for decades. You live in the United States, and I assume you are on the list of people toward whom Moscow is not exactly friendly. Do you think you are in danger, that your life is threatened?
GROZEV: I don’t think, but I know it is so. I know because there is currently a court case in Austria, where I lived for 20 years, against members of the local intelligence service who were arrested for selling information about me and my family to the Russians. As part of that investigation, it became clear that I was surveilled for almost three years, with attempts to kidnap me. One of those attempts actually took place in Montenegro in 2022. I was there at a conference, and it turned out they broke into my hotel room and tried to steal my laptop and phone. They also had a plan to kidnap me while I was there. So yes, danger is always around the corner. And also in your country in 2022. But fortunately, nothing happened.

Grozev: Russian agents involved in the attempted terrorism in Montenegro are now recruiting new agents, Shishmakov in charge of Serbian universities

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je da direktno pregovara o osjetljivim pitanjima sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom, u okviru napora za okončanje rata s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
- Najosjetljivija pitanja u potrazi za mirovnim rješenjem tek treba da budu riješena - rekao je Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Jevropejska pravda. To uključuje teritorijalna pitanja i nuklearnu elektranu Zaporožje, koju je okupirala Rusija.
- Zelenski je spreman da se sastane s Putinom kako bi se ta pitanja riješila - rekao je Sibiha.
Rusija zahtijeva teritorijalne ustupke od Ukrajine kao uslov za prekid vatre, posebno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti.
Elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi, okupiraju ruske trupe od marta 2022. godine, nedugo nakon početka rata.
Zelenski je u prošlosti više puta pozivao na sastanak s ruskim predsjednikom, ali Moskva nije pokazivala spremnost za susret dvojice lidera.
Tokom vikenda, pregovarači iz Ukrajine i Rusije prvi put nakon nekoliko mjeseci održali su direktne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz posredovanje Sjedinjenih Država. Razgovori bi trebalo da se nastave u nedjelju u Abu Dabiju.

Ukrajinski šef diplomatije: Zelenski spreman da se sastane s Putinom

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da se pridruži njegovom Odboru za mir, čiji je cilj da nadgleda obnovu Gaze.
- Želimo sve, želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu, imaju moć, jer tako nikada nećemo imati problem. Ovo je najveći odbor ikada sastavljen - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje televiziji CNN zašto je pozvao Putina.
Tramp je priznao da u pozivima za priključenje Odboru ima kontroverznih odluka.
- Da, imam neke kontroverzne ljude u Odboru, ali to su ljudi koji obavljaju posao. Dakle, pozvan je i Putin i prihvatio je - rekao je Tramp.
Na jučerašnjem sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije Putin nije potvrdio da će se Rusija pridružiti Odboru za mir, ali je rekao da će Ministarstvo spoljnih poslova „proučiti dokumenta“ i „konsultovati se sa strateškim partnerima“, nakon čega će donijeti odluku.
Istakao je da je Rusija spremna da, i prije nego što donese odluku, uplati Odboru milijardu dolara iz ruske imovine zamrznute u SAD.

Tramp kaže da je Putin pristao da se pridruži Odboru za mir: Želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin se tradicionalno okupao u ledenoj vodi povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Putin prisustvovao bogojavljenskom kupanju.
- Vladimir Putin se, kao i svake godine, tradicionalno okupao. Bogojavljenje je za njega, kao i za sve pravoslavce koji rade u Kremlju, veliki praznik. Taj obred mnogi poštuju - kazao je Peskov.
Videosnimak Putinovog kupanja na Bogojavljenje objavio je šef ruskog fonda za direktna ulaganja i specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju s inostranstvom Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F0mBRovCg%2F0mBRovCg.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na videosnimku se vidi Putin dok tri puta zaranja u vodu, a između svakog zaranjanja se prvo prekrsti. Zatim odmah izlazi iz vode i završava obred.
Osim Putina, povodom Bogojavljenja se okušao i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.
Inače, pravoslavci širom svijeta, danas proslavljaju Bogojavljenje, što predstavlja praznik koji slavi krštenje Isusa Hrista, dan kada je Jovan Krstitelj na rijeci Jordan krstio Hrista, čime je započela njegova misija propovijedanja hrišćanstva.

Vladimir Putin se okupao na Bogojavljenje: Tri puta uronio u ledenu vodu

Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je poziv da se pridruži „Odboru za mir“ američkog predsjednika Donalda Trampa, komitetu koji će nadgledati obnovu Gaze, saopštio je njegov portparol Dmitrij Peskov, prenosi CNN.
- Predsjednik Putin je takođe putem diplomatskih kanala dobio poziv da se pridruži ovom Odboru za mir- rekao je Peskov na redovnoj konferenciji za novinare.
On je dodao da Kremlj trenutno razmatra poziv i „nada se da će dobiti više detalja od američke strane“.
Formiranje odbora, kojim predsjedava Tramp, predstavlja ključni korak u američkom planu podržanom od strane Ujedinjenih nacija za demilitarizaciju i obnovu Gaze, koja je bila razorena tokom dvogodišnjeg rata između Izraela i militantne grupe Hamas.
Tramp je odbor opisao kao „najveći i najprestižniji odbor ikada sastavljen“, a u njegovom sastavu biće bivši britanski premijer Toni Bler, kanadski premijer Mark Karni i američki državni sekretar Marko Rubio.
Pozive za pridruživanje odboru dobili su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, argentinski predsjednik Havijer Milei i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, prema izjavama njih ili njihovih kancelarija.

Peskov: Putin pozvan da se pridruži „Odboru za mir'' za Gazu

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Američki milijarder i vlasnik kompanija "Tesla" i "SpaceX" Ilon Mask izjavio je da je spreman da plati troškove odbrane svima koji "govore istinu" o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu i zbog toga se suoče sa tužbama.
Maskova izjava uslijedila je nakon objavljivanja novog promotivnog videa u kojem se pojavljuju žrtve seksualnih zločina za koje je optužen pokojni finansijer Džefri Epstin, prenosi Forbs.
Mask je reagovao na objavu američkog političkog komentatora Meta Volša, koji je doveo u pitanje motive žrtava i pozvao ih da javno iznesu imena navodnih zlostavljača bez straha od tužbi.

Mask ponudio da plati troškove odbrane svima koji budu tuženi zbog izjava o Epstinu

Trener Budućnosti Andrej Žakelj izjavio &nbsp;je da nema što da zamjeri svojim igračima, te ocijenio da su oni u meču sa Crvenom zvijezdom dali svoj maksimum.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7123%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fzvezda-porazila-buducnost-u-moraci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mislim da je atmosfera bila vrhunska. Svaka im čast i lijepo je igrati pred takvom publikom. Što se tiče utakmice, krenuli smo kako smo htjeli, malo mekše u odbrani, imali smo malo problema u igri „pik-en-rol" i “jedan na jedan”. Sa energijom smo u napadu sve to ispravili i onda je uslijedio mali pad u igri, poslije par izmjena i protiv takvog protivnika, nije lako da se drži kontinuitet u igri - naveo je on.
&nbsp;Opet su se, kaže, vratili sa nekom željom i energijom.
- I na kraju par skokova gostiju u napadu i onda koš iz drugog i čak trećeg napada su na kraju odlučili. Nemam šta da zamjerim igračima, dali su svoj maksimum, borili se, igrali kao tim i sa ovakvim pristupom mislim da možemo igrati sa povakvim timovima - istakao je Žakelj.&nbsp;

Žakelj: Nemam šta da zamjerim igračima, dali su svoj maksimum

Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 10.843 ambulantnih pregleda, od toga 1.807 u Institutu za bolesti djece (IBD).
U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 10.843 ambulantnih pregleda, od čega 1.807 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuta su 1.692 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.450.
- U istom periodu obavljeno je 438 operativnih zahvata, od toga 42 u IBD-u - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da su na bolničko liječenje primljena 794 pacijenta, od čega 89 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 3.223 dijagnostičke procedure, od čega 707 CT i 297 MR pregleda - kaže se u saopštenju KCCG.
Iz KCCG su rekli da su u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene 584 dijagnostičke procedure, od toga 18 CT i 47 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 7.313 pacijenata i odrađeno 227.799 analiza - kazali su iz KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 56 beba.

U Porodilištu KCCG prošle sedmice rođeno 56 beba

Upravni sud odbacio je kao nedozvoljenu tužbu Mirjane Pajković kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od 1. oktobra 2025. godine za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore i odluku 4. decembra o predlogu kandidata za Zaštitnika.
U Upravnom sudu cijene da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba, jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava.
Na prijedlog predsjednika države, 27. decembra prošle godine Siniša Bjeković je jednoglasnom podrškom u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Kako navode iz Upravnog suda, tužba je odbačena u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore prema kojoj se Zaštitnik imenuje u skladu sa Ustavom, kao i odredbe Ustava Crne Gore, prema kojoj predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
- Primjenom odredbe Zakona o upravnom sporu kojom je određeno da se upravni spor ne može voditi protiv akta donijetog u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Skupština Crne Gore i predsjednik Crne Gore, a cijeneći pravnu prirodu akta koji se tužbom osporava u odnosu na ustavna i zakonska određenja, ovaj sud je našao da se protiv predloga predsjednika Crne Gore da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bude imenovan Siniša Bjeković, te javnog poziva koji je predsjednik raspisao za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ne može voditi upravni spor, jer su isti donijeti u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Predsjednik Crne Gore - naveli su u Upravnom sudu.

Upravni sud odbacio tužbu Mirjane Pajković u vezi izbora Ombudsmana

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: vladimir-putin