Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je danas sjednicu Savjeta bezbjednosti, prenosi Sputnjik.
Na sastanku su učestvovali i šef ruske delegacije na nedavnim pregovorima sa Ukrajinom i SAD u Ženevi Vladimir Medinski i načelnik Glavne obavještajne uprave Generalštaba Oružanih snaga Igor Kostjukov koji su podnijeli izvještaj o razgovorima.
- Želio bih da Medinskom dam riječ, a potom i kolegi iz Ministarstva odbrane, kako bi podnijeli izvještaj, ali i da se stalni članovi Savjeta bezbjednosti upoznaju sa rezultatima iz prve ruke - rekao je Putin.
Trilateralni pregovori održani su 17. i 18. februara u Švajcarskoj.
Rusku delegaciju je predvodio Medinski.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin održao sjednicu Savjeta bezbjednosti

Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.
Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.
Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

Predsjednik Finske Aleksander Stub izjavio je danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenicji da su imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' predsjednika Rusije Vladimira Putina i Rusije.
On je rekao da Vladimir Putin ne želi da okonča rat "ne zato što misli da može da napreduje, jer on zapravo ne napreduje", već zbog visokih političkih i društvenih troškova povlačenja ruskih vojnika, prenosi Gardijan.
- Šta treba da učinimo? Prvo, pojačati ekonomski pritisak - sankcije, pomorske službe, 'flota iz sjenke', napasti koliko god je moguće. Drugo, nastaviti da Ukrajini obezbjeđujemo sve potrebne resurse, uključujući tomahavke. Na kraju, ovaj cilj ćemo ostvariti i Ukrajina će pobijediti u ovom ratu- rekao je Aleksander Stub.
On je kazao da trenutno ne vidi direktnu bezbjednosnu prijetnju od Rusije.
- Ali kada se rat u Ukrajini završi, prijetnja neće nestati za ostatak Evrope, Centralnu Aziju ili južni Kavkaz- rekao je predsjednik Finske.
On je naveo da je jače prisustvo NATO na Arktiku i veće arktičke bezbjednosne sposobnosti "značajan rezultat" konferencije i dodao da su predstojeće velike vojne vježbe u regionu planirane da bi se pokazala ozbiljnost alijanse po pitanju regionalne bezbjednosti. Na pitanje o direktnoj prijetnji Evropi, Stub je rekao da Rusija neće da testira odlučnost članica NATO.
- Postoji razlog zašto odvraćamo, postoji razlog zašto zemlja poput Finske ima jednu od najvećih vojski NATO na istočnom krilu…tu su i Turska, Ukrajina i Poljska- istakao je on.
Stub je dodao da je potrebno nastaviti podršku Ukrajini i ekonomski pritisak na Rusiju kako bi se rat završio povoljno za Kijev i naglasio važnost jedinstva saveznika u odbrani slobode i međunarodnog poretka.

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv ruskog naroda. Svoju tvrdnju zasniva na najnovijim zaključcima zapadnih zemalja prema kojima je kritičar Kremlja Aleksej Navaljni otrovan smrtonosnim nervnim agensom, piše Reuters.
Zajednička izjava zapadnih zemalja
 
 Vlade Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švedske i Nizozemske u zajedničkoj su izjavi objavile da su zaključile kako je Navaljni prije dvije godine u kaznenoj koloniji otrovan smrtonosnim toksinom. Ruska vlada zanijekala je bilo kakvu odgovornost za njegovu smrt.
- Prije dvije godine Aleksej Navaljni umro je od trovanja jednim od najsmrtonosnijih nervnih agensa. Sada znamo da je Vladimir Putin spreman upotrijebiti hemijsko oružje protiv vlastitog naroda kako bi se održao na vlasti- poručio je Baro u objavi na društvenoj mreži X.

Francuski ministar: Putin je spreman na upotrebu hemijskog oružja protiv svog naroda

Drugi je dan održavanja Minhenske bezbjednosne konferencije. Predsjednici, premijeri, ministri odbrane i eksperti za bezbjednost ključni donosioci odluka ponovo su se okupili u bavarskim dvoranama kako bi se suočili s presudnim žarištima 2026. godine.
Ukrajina nije izabrala ovaj rat i nemoguće je pretpostaviti da će ovo biti trajno stanje u kojem drugi mogu biti sigurni, rekao je tokom uvodnog govora ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski&nbsp;
Govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu naglasio je da šef Kremlja ne živi normalan život jer je zavisan od moći.
- On ne živi normalan život. Ne možete ga sresti na ulici, ni u kafeu... On jednostavno ne može da zamisli život bez vlasti, ni nakon vlasti. On je toliko zavisan od moći - &nbsp;kazao je Zelenski

Zelenski: Putin ne može zamisliti život bez vlasti, ni nakon vlasti

Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.
Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.
Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.
Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.
- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Novi dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrivaju da je Džefri Epstin pokušavao da uspostavi kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim zvaničnicima. U junu 2018, oko godinu nakon smrti ruskog ambasadora pri UN-u Vitalija Čurkina, s kojim se redovno sastajao, Epstin je želio razgovor s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Prema navodima CNN-a, ponudio je i pomoć Čurkinovom sinu pri zapošljavanju u njujorškoj investicionoj firmi.
Pokušaji kontakta s Putinom
Dokumenti pokazuju da je Epstin u junu 2018. pisao tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope Torbjornu Jaglandu, sugerišući da bi mogao posredovati kako bi Lavrov dobio uvid u razgovor s njim. Jagland je odgovorio da će prijedlog prenijeti ruskoj strani.
Prema ranijoj prepisci iz 2013, Epstin je tvrdio da bi bio spreman da se sastane s Putinom kako bi razgovarali o načinima podsticanja zapadnih investicija u Rusiju, ali nema dokaza da je do susreta ikada došlo. U jednoj kasnijoj poruci čak je naveo da je navodno odbio sastanak jer bi morao biti održan uz potpunu privatnost.
Dokumenti takođe sugerišu da je 2014. postojala mogućnost susreta s Putinom, ali nije potvrđeno da je sastanak realizovan. Analitičari za CNN ocjenjuju da prepiska prije pokazuje Epstinovu želju da se približi uticajnim ljudima nego postojanje stvarnih političkih veza.
Sumnje i reakcije
Nova serija dokumenata podstakla je spekulacije o njegovim motivima. Poljski premijer Donald Tusk najavio je istragu o mogućim vezama Epstina s ruskim obavještajnim službama, dok je Kremlj te tvrdnje odbacio kao neozbiljne.
Norveška finansijska istražna jedinica Okokrim pokrenula je istragu u vezi s Jaglandom nakon što su dokumenti pokazali njegove kontakte s Epstinom. Jagland je negirao nepravilnosti i najavio saradnju s istražiteljima.
Putovanja i interes za Rusiju
Zapisnici o letovima potvrđuju da su Epstin i Gislejn Maksvel boravili u Rusiji u novembru 2002. Postoji i fotografija koja ga navodno prikazuje u Sarovu, zatvorenom gradu za nuklearna istraživanja, iako datum nije nezavisno potvrđen.
Prema objavljenim mejlovima, Epstin je 2018. ponovo tražio rusku vizu, a početkom 2019, nekoliko mjeseci prije hapšenja zbog optužbi za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, njegov tim se raspitivao o njenom prenosu u novu putnu ispravu.

CNN: Epstin nudio pomoć sinu ruskog ambasadora kako bi se približio Putinu

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je danas izjavio da se priprema nastavak dijaloga sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenijeli su francuski mediji.
Francuski predsjednik je u decembru rekao da bi "bilo korisno ponovo razgovarati" s Putinom.
- Nastavak dijaloga sa Vladimirom Putinom se priprema, ali Moskva ne pokazuje stvarnu spremnost za pregovore o miru - rekao je Makron novinarima.
Ocijenio je da "nepodnošljiva ruska bombardovanja nisu pokazala istinsku spremnost za pregovore o miru".
Ne navodeći kada bi sastanak mogao biti, Makron je rekao da se pripreme na tehničkom nivou odvijaju "transparentno i u konsultaciji" sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
- Važno je da Evropljani obnove sopstvene kanale za komunikaciju - dodao je Makron.

Makron: Priprema se nastavak dijaloga s Putinom

Novootkriveni dokumenti američkog Ministarstva pravde opisuju osuđenog američkog pedofila Džefrija Epstina kao "upravitelja imovinom" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Spisi, objavljeni u petak, sadrže i pisma u kojima je Epstin razmatrao mogućnost sastanka s Putinom, iako nije poznato je li do susreta ikada došlo, piše Kijev Post.
Epstin, koji je 2019. počinio samoubistvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer s vezama u svijetu politike, biznisa i slavnih osoba.
Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, 180.000 slika, 2.000 videosnimaka te stotine Epstinovih ličnih pisama i imejlova.
Iz Ministarstva pravde navode da je objava dio dugotrajne istrage o njegovim kriminalnim aktivnostima. Ruski nezavisni medij Agencija, koji je pregledao spise, ističe da se Putinovo ime u njima spominje više od 1.000 puta, a Rusija gotovo 5.900 puta.
Pokušaji dogovora sastanka putem imejlova

 Čini se da je Epstin tražio prilike za susret s Putinom. U imejlu iz oktobra 2010. poslanom osobi čija je adresa skrivena, pitao je: "Jesi li imao Putina na svom brodu?". Kasnije iste godine, pri podnošenju zahtjeva za rusku vizu, navodno je napisao: "Trebam li praviti vizu? Imam Putinovog prijatelja, da njega pitam?". U avgustu 2011. poručio je jednom poslovnom čovjeku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako "Putin možda dolazi u SAD. Radije bih ga ondje vidio, tako da je Soči malo vjerovatno".
Prepiska s glavnim sekretarom Savjeta Evrope

 Epstin je o mogućnosti sastanka s Putinom u više navrata pisao Torbjornu Jaglandu, tadašnjem glavnom sekretaru Savjeta Evrope i bivšem premijeru Norveške. Tako mu je u maju 2013. javio da će Bil Gejts biti u Parizu i dodao: "Putin je dobrodošao da nam se pridruži na večeri".
U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da "objasni Putinu kako Rusiji treba naprednija verzija Bitkoina", a u julu 2015. napisao je da se "još uvijek želi sastati s Putinom i razgovarati o ekonomiji". U junu 2018. napisao je da bi "volio" upoznati Putina te ponudio sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, napominjući da se ranije sastajao s ruskim ambasadorom pri UN-u, Vitalijem Čurkinom.
"Putinov finansijski savjetnik"

 U izvještaju FBI-a od 27. novembra 2017., koji se temelji na izjavi povjerljivog izvora, izričito se navodi da je Epstin "Putinov finansijski savjetnik" te da je pružao slične usluge i predsjedniku Zimbabvea, Robertu Mugabeu.
Ranije objavljeni dokumenti Ministarstva pravde već su istakli Epstinove veze s vodećim direktorima, slavnim osobama, akademicima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Slučaj i dalje privlači veliku pažnju javnosti, osobito među Trampovim pristalicama, usred dugotrajnih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja za svjetsku elitu.

U novim dokumentima Epstinovih spisa Putin se spominje preko 1000 puta

Eduard Shishmakov, one of the key figures in the attempted act of terrorism on the day of Montenegro’s parliamentary elections in October 2016, is now responsible, on behalf of Russian intelligence services, for recruiting people from Serbian universities. This was stated in an exclusive interview for Television E by the well-known investigative journalist Hristo Grozev.
Shishmakov, like other agents of Russia’s GRU, after the Bellingcat investigative team he leads revealed their identities in 2018, is now engaged in recruiting new operatives, whom they take to Russia.
- The same people are now training others. And this new wave of sabotage is even harder to detect. It is more difficult to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe - Grozev said, having previously exposed in detail the roles of GRU agents Eduard Shishmakov and Vladimir Popov in the attempted terrorism in Montenegro.
The longtime editor at the British investigative outlet Bellingcat also reveals links between Russian regime-connected tycoons, certain organizations, and politicians of the Democratic Front Andrija Mandić and Milan Knežević, who were initially sentenced by the High Court to five years in prison each.
Grozev explains in detail how they uncovered the hidden and parallel identities of GRU agents Shishmakov and Popov, as well as the modus operandi of Russia’s Unit 29155, which carried out a series of operations across Europe.
TVE: In The Christo Files series, you fully exposed GRU agents Eduard Shishmakov, alias Shirokov, and Vladimir Moiseyev, alias Popov, as well as the links between Russian tycoons, pro-regime businessmen, and so-called non-governmental organizations in Montenegro, related to events from September to October 2016 and afterward. Ten years later, Montenegro still has no final judicial truth in this case. In 2019, the High Court sentenced Russian agents to 15 and 12 years in prison, along with 11 Serbian citizens and Montenegrin politicians Andrija Mandić and Milan Knežević, who were sentenced to five years each. In 2024, the High Court acquitted everyone. The Special Prosecutor appealed, and a decision is now pending. Are you surprised that there is still no final verdict in such a politically significant case?
GROZEV: Honestly, I am very surprised. In 2016 and 2017, Montenegro seemed like the only country in the world capable of properly prosecuting GRU crimes - no one else had done that at the time. What later happened in Salisbury with Skripal was two years later. Montenegro was the first country where prosecutors conducted a truly, truly detailed and proper investigation, not only preventing the crime that the Russian GRU was trying to commit by infiltrating the organizers. It was a perfect example of a professional small country conducting a very professional counterintelligence and police operation that many big countries can only dream of.
For me, it is shocking - after that success, with so much evidence collected and presented publicly, which allowed us and other investigators to track and independently confirm those findings. Personally, that investigation also led me to uncover the trail of this entire Russian intelligence unit and their other crimes across Europe.
So after 10 years of revelations about what these people who were in Serbia and Montenegro were trying to do - overthrow a government, and what else they did across Europe: murders, poisonings, explosions - it feels surreal that Montenegro is now pulling back and deciding to say: „Oh no, maybe that didn’t happen“. That feels surreal to me.
TVE: As part of Bellingcat and The Insider, you have exposed everything about GRU agents, not only Shishmakov and Popov, but everyone connected to them, and you have published extensively on Unit 29155. Is this unit still active? Does it still have influence? I’ve read that they had a base in France, near Switzerland. Are they still active?
GROZEV: They were active across Europe. Around 100 of them traveled across Europe for more than a decade, blowing things up, killing people, and operating from a base in France, as you mentioned. But after Bellingcat and The Insider exposed many of them in 2018 - not only individuals but also companies and passport numbers they used - this prevented further travel, because their identities were compromised. Any law enforcement agency could look at their border-crossing data and say: „Okay, this guy has already been here under this passport number from this series“. Even if they tried to come with a new passport number, they couldn’t do so under a new name, because the Schengen visa system does not allow that, they would be caught.
That’s why these people can no longer travel to Europe. They travel to the Middle East. They travel to Turkey. We still see them today. But what did the GRU do when they could no longer send the same people, like Shirokov or Popov, their pseudonyms? When they couldn’t send them, they used them to recruit and train other spies, and most of them aren't Russians.
What Unit 29155 is doing now is that part of the unit is focused on finding students from different parts of the world, bringing them to Russia under the pretense of studying, and training some of them as saboteurs.
For example, I can tell you something that I believe your audience is hearing for the first time - we have not published this - but Shishmakov/Shirokov is responsible for recruiting people from Serbian universities. That is his specialization. He brings them to Russia for recruitment so that at least some of them become operatives.
Other members of the unit are responsible for other countries. One is responsible for Uzbekistan, another for Kyrgyzstan, another for Belarus. That is what they do now. The same people now train others. And this new wave of sabotage is even harder to detect, because these are young, non-professional spies - some do it for money, others want to be spies - and it is harder to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe.
TVE: I’ll ask you about the two Russians you mentioned. Popov was involved, as far as I know, in Russian actions in Moldova, similar to those in Montenegro in 2016?
GROZEV: That’s correct. In 2014, before the Montenegro operation, there was an attempt to provoke street protests and create a false perception that Moldova did not want to be part of the European Union. We specifically pointed to that operation. But over the years of investigation, I discovered much worse things he did. He was responsible for explosions at ammunition facilities in Bulgaria in 2012 and 2013. He was also involved in explosions in the Czech Republic. He is one of the most, I would say, successful GRU operatives, with a broad mandate ranging from political interference to blowing things up and carrying out assassinations.
TVE: So you have no doubt that the Russian state is behind the entire operation? That these were not individual acts?
GROZEV: No doubt at all. These people report to one boss. His name is Andrei Averyanov. We see him next to Putin in many, many videos. We see Averyanov traveling around the world as a representative of the Russian Federation. In phone calls we tracked, we see all these people - Shirokov, Popov - speaking daily with Averyanov as part of their job. So no, these are not rogue operatives, this is a government operation.
TVE: After the Serbian government announced that they were arrested in Serbia in October 2016, information emerged that Nikolai Patrushev, then an adviser to Vladimir Putin and former head of Russian intelligence, came to Belgrade and took these two and others from Russian units back to Moscow. Do you have any evidence of that?
GROZEV: Yes, we do. It’s slightly different from how it was reported at the time. But we see that Patrushev arranged a trip to Belgrade for a meeting. And before he traveled, the day before, they sent these spies back to Moscow on a special plane. We see that the tickets were purchased in the middle of the night, just before the flight. So yes, it is clear that there had to be an agreement: send these guys back, and I will come personally to apologize.
TVE: How strong is Russian influence today - not only in Europe, but especially in the Western Balkans?
GROZEV: It is very strong, especially because there are certain high-ranking members of Russian military intelligence who have friends in the region and understand how the region works. There is a senior deputy director of the GRU named Andrei Ilchenko, who has a close associate, &nbsp;I would say a close subordinate, who is actually from Montenegro, lives in Moscow, and is used as an adviser on how to interfere in elections and political processes in Montenegro.
We managed to obtain the phone directory of this Montenegrin GRU associate. And you can imagine how indicative the names and numbers in that directory are. Besides people convicted in 2019 who are now part of the government, unfortunately, we see members of the Serbian Orthodox Church, many pro-religious NGOs, and it is clear that the GRU operates through these organizations and individuals.
TVE: Montenegro’s political scene has changed, and the parliamentary majority is pro-Serbian, close to parties in Belgrade. For example, the President of the Parliament is Andrija Mandić, who led the Democratic Front in October 2016. Is it possible that such political changes could help Russia, given that Montenegro is a NATO member and shares classified information with NATO partners? Is Montenegro, in this configuration, some kind of Russian - or Serbian, but effectively Russian - spy inside NATO?
GROZEV: A difficult question. I am not Montenegrin, but I am very concerned that people we see traveling to Russia, meeting with Russian intelligence agents, and now holding government and parliamentary positions, have access to classified information of a NATO country.
Unless something has changed and they are now against Russia because of the war - maybe that happened, maybe their affinities changed - but at least until the end of 2021, we saw these people traveling to Russia and meeting Russian intelligence agents. That worries me, because this is a perfect situation for Russia. As a NATO country, Montenegro does not need to be expelled from NATO. It should remain inside. That serves Russia’s interest, because they gain access to classified information shared with Montenegro as a member state. Again, I cannot claim they are doing this, but I am concerned because these people had ties to Russian intelligence operatives in the past.
TVE: You have been doing very dangerous work for decades. You live in the United States, and I assume you are on the list of people toward whom Moscow is not exactly friendly. Do you think you are in danger, that your life is threatened?
GROZEV: I don’t think, but I know it is so. I know because there is currently a court case in Austria, where I lived for 20 years, against members of the local intelligence service who were arrested for selling information about me and my family to the Russians. As part of that investigation, it became clear that I was surveilled for almost three years, with attempts to kidnap me. One of those attempts actually took place in Montenegro in 2022. I was there at a conference, and it turned out they broke into my hotel room and tried to steal my laptop and phone. They also had a plan to kidnap me while I was there. So yes, danger is always around the corner. And also in your country in 2022. But fortunately, nothing happened.

Grozev: Russian agents involved in the attempted terrorism in Montenegro are now recruiting new agents, Shishmakov in charge of Serbian universities

Košarkaši Budućnost Volija pobjednici su Kupa Crne Gore.&nbsp;
Budućnost je večeras u Bijelom Polju, u finalnom meču, savladala Mornar Barsko zlato 101:67.
To je podgoričkom timu 18. trijumf u crnogorskom Kupu, a ima i tri trofeja Kupa bivše Državne zajednice.&nbsp;
Branilac trofeja opravdao je ulogu apsolutnog favorita, a pitanje pobjednika riješio je već u prvoj četvrtini, koju je dobio 32:16.
Najefikasniji pobjendičkom timu bio je Đorđije Jovanović sa 29, Rašid Sulajmon je ubacio 22, Zoran Nikolić 16, a poen manje Džuan Morgan.
U barskoj ekipi istakli se se Petar Krivokapić sa 21 i Viktor Vujisić sa 20 poena.

Budućnost pobjednik Kupa Crne Gore

Britanska vlada razmatra uvođenje zakona za uklanjanje bivšeg engleskog princa Endrjua Mauntbaten-Vindzora iz linije kraljevskog nasljeđivanja, piše BBC.
Ovaj potez, koji bi spriječio Endrjua da ikada postane kralj, uslijedio bi nakon završetka policijske istrage, prenosi BBC.
Brat kralja Čarlsa Trećeg ostaje osmi u redu za tron, uprkos tome što su mu oduzete titule, uključujući i "princa", prošlog oktobra usred pritiska zbog njegovih veza sa Džefrijem Epstinom.
Bivši princ pušten je sinoć na slobodu, jedanaest sati nakon hapšenja, zbog sumnje za nedolično ponašanje u javnoj funkciji. On je dosljedno i uporno negirao bilo kakve prekršaje, a istraga protiv njega i dalje je u toku.
Vladin predlog dolazi nakon što su neki poslanici, uključujući liberalne demokrate i Škotsku nacionalnu stranku (SNP), signalizirali svoju podršku takvom zakonu.
Neki laburisti koji su bili kritični prema monarhiji rekli su za BBC da su manje uvjereni da je taj potez potreban - dijelom zato što je malo vjerovatno da će se bivši vojvoda od Jorka ikada približiti dolasku na tron.
Dauning strit je u oktobru rekao da nema planova da uvede zakon o promjeni linije nasljeđivanja.
To bi zahtijevalo akt parlamenta, odobren od strane poslanika, a takođe treba da bude podržan od strane svih ostalih zemalja Komonvelta koje imaju kralja Čarlsa kao šefa države, jer bi to takođe uticalo na njihove linije sukcesije.

Britanska vlada razmatra uklanjanje princa Endrjua iz kraljevske linije nasljeđivanja

Ne možete se prilagođavati svim pritiscima kao vjetru - jer će vjetar početi da vas raznosi po okolini - poručio je predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović osvrnuvši se na zahtjev za hitno postupanje Ministarstva pravde koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio da bi odlučivao o eventualnom pomilovanju nedavno uhapšene bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. To je učinio nakon javnog apela njene sestre Slavice Bratić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.2167%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-sest-godina-poslije-promjena-gdje-je-pravda-u-crnoj-gori-gradani-cekaju-odgovore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mora, kako je podvukao Vuksanović gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata, imati svoje težište i jasan stav.
- Bojim se da, u želji za stalnim balansiranjem, dolazi do gubitka političkog subjektiviteta... Predsjednik često ima neke takve izlete - ali to je stvar njega i njegovih savjetnika - ocijenio je lider HGI.
<h2>„POBJEGAO IM SPOMENIK, A ISPOLJAVA SE SILA NAD DOSTUPNOM ŽENOM“</h2>
Ko god je kriv, podvlači on, trebalo bi da odgovara.
- To važi za Bratić i za sve ostale, ali mislim da treba štititi dignitet svakog čovjeka. Kao što mi nije bilo lijepo vidjeti kad su (bivšu predsjednicu Agencije za sprečavanje korupcije) Jelenu Perović privodili sa lisicama pod policijskom silom - jednako tako sad mislim da to nije dobro i da na drugi način treba završiti te procesne radnje - a ne praviti predstavu za javnost... - naglasio je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesni-bratic-ukinut-pritvor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Jer, kako je rekao, nema ko nije pobjegao.
- Od nakaradnog bronzanog spomenika (četničkog komandanta Pavla Đurišića) pa nadalje - a ispoljavate silu nad ženom koja vam je dostupna... - jasan je Vuksanović.
<h2>GODINA PRED NAMA ĆE POKAZATI KO JE GDJE I SA KOJIM ZADATKOM</h2>
Apelacioni sud Crne Gore je odbio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni optužbe svi okrivljeni u predmetu poznatom kao „državni udar“. U obrazloženju ove odluke se navodi da tokom postupka nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela im se stavljaju na teret.
Presudom Višeg suda u Podgorici oslobođeni su krivice aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, kao i optuženi Eduard Šišmakov Vadimovič, Vladimir Popov Nikolajevič, Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Mihailo Čađenović.
Sa druge strane, predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister nedavno je potvrdio zabrinutost zbog ruskog i srpskog uticaja preko vjerskih organizacija, medija i politčara. Vuksanović ukazuje da se te činjenice, kad ih opozicija potencira, svode na „političku borbu i nadmetanje“.&nbsp;
- A vidimo da i oni koji su izvan Crne Gore, a među njima i onih koji se posebno bave tim problematika, isto uočavaju - istakao je Vuksanović.
Bezbjednosne dileme su, dodaje on, bile prisutne kako prije ove presude, tako i jedanko danas nakon nje.
- To uočivaju i konstatuju brojni zvaničnici međunarodne zajednice. Tako da nije ništa novo u tom pogledu. To je jedan kontitnutet, pogotovo u vremenu u kojem smo duboko zagazili u proces evropskih integracija. Kako se budemo bližili okončanju - biće više izazova. Na to treba biti spreman - naveo je lider HGI.
Godina koja je pred nama, poručuje Vuksanović, će pokazati ko je gdje i sa kojim zadatkom - na političkom, društvenom i svakom drugom polju.
- Vidjećemo određene političke poteze koji mogu narušiti homogenost našeg društva... Sve ovo što smo imali prethodnih mjeseci ili godinu i po bilo je u cilju usporavanja dinamike i uspješnosti na našem evropskom putu: tu mislim na nepotrebnu i štetnu Rezoluciju o Jasenovcu, sve vezano za ustavnu krizu, događanja u Botunu... Kad god bi napravili neki uspjeh u evropskim integracijama, sjutri dan bi se pojavio neki problem koji nije dolazio iz opozicionih redova nego redova većine... - naveo je Vuksanović.
To će, cijeni on, imati dalje refleksije kako vrijeme bude odmicalo.
<h2>VIDI SE MEĐUNARODNA VOLJA DA BUDEMO DIO EU</h2>
Predsjednici parlamentarnih opozicionih partija održali su sastanak sa delegacijom Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove, a Vuksanović kaže da je bio zaista dobar i konstruktivan.
- Imali smo skoro sat sadržajnog razgovora gdje smo slušali jedni druge. Vidi se dobra volja međunarodne zajednice da Crna Gora bude članica Evropske unije. Uskoro će četvrta godišnjica agresije Rusije nad Ukrajinom, a to je oživjelo proces proširenja i &nbsp;određena vrata su nam otvorena. Imamo veliku šansu da budemo članica EU i budemo tamo gdje po svojoj prirodi pripadamo - naveo je on.
Imao je, kako je rekao, i sastanak sa „dokazanim prijateljem“ Crne Gore – izvjestiocem Evropskog parlamenta Toninom Piculom.&nbsp;
- I draga mi je ta naklonjenost prema Crnoj Goi uz prisutnu svijest o svim ometajućim silama sa strane, političkim instalacijama tih sila koje djeluju iznutra... Ali ne smijemo skrenuti i posustati u tom procesu jer će naše članstvo biti poraz za sve te koji bi da nas u tome spriječe - dodao je Vuksanović.
<h2>„HRVATI U BOKI NAKON TRIDESETAK GODINA SLUŠAJU ISTU PRIČU“</h2>
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ocijenio je da su izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je kazao da su „Hrvati u Boki projekat“ imale obilježja javnog govora kojim se negira i - ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, te mu preporučio da se ubuduće uzdrži dovođenja u pitanje autentičnosti, porijekla ili identiteta pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice. Vuksanović je u odnosu na to poručio da smo konačno dobili neku institucionalnu reakciju na ono što zapravo nije „ništa novo“.
- Žalosno je što Hrvati u Boki kotorskoj slušaju istu priču nakon tridesetak godina. Nema tu ništa novo. Ovo su priprosti imitatori svojih ideoloških „otaca“ i vidimo na ovom primjeru da su kompleksi nasljedni... Kada govorimo o nasljedstvu - to mogu biti i kompleksi i frustracije - naveo je on.
Svako, kako je rekao, ispoljava prirodu koju nosi u sebi i ne možete tražiti od nekoga da vam da nešto što u sebi nema.
- Ali Crna Gora mora biti demokratska zemlja i društvo gdje svi mogu ispoljavati svoje specifičnosti ne ugrožavajući nikoga drugoga.. Mi se tako ponašamo jer smo sigurni u sopstveni identitet - rekao je on.
<h2>POVRAT IMOVINE JE LJUDSKO PRAVO</h2>
Na pitanje koliko crnogorske i hrvatske odnose mogu opteretiti zahtjevi za povrat imovine hrvatskim porodicama u Boki, Vuksanović poručuje da je to jedno od ljudskih prava.
- To je jedno od ljudskih prava - pravo na imovinu. Imate slučajeve gdje su donijete presude prije 20-30 godina - a da nijesu upisane u katastar. To predstavlja problem za Hrvate koji su lojalni građani ove države i koji ne moraju nikome dokazivati tu lojalnost - naveo je on.
Hrvatska je, ističe Vuksanović, dokazani prijatelj Crne Gore.
- ... Koji je snažno podupirao Crnu Goru u procesu članstva u NATO. Tu je odigrala izuzetnu ulogu, a &nbsp;jednako tako što se tiče i članstva u EU. Hrvatska je lobirala i zalagala se za zatvaranje pojedinih poglavalja... Da je Crna Gora u ovom trenutku spremna - mi bi bili članica EU - rekao je Vuksanović.
Dodao je da će Hrvatska i dalje pomagati evropski put Crne Gore.
- A pitanje imovine je potrebno da se riješi da ne bi opterećivalo generacije ljudi koji nose taj problem - dodao je lider HGI.

Vuksanović o zahtjevu Milatovića: Ne možete se prilagođavati svim pritiscima kao vjetru - jer će početi da vas raznosi po okolini

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da razmatra mogućnost vojnog napada na Iran.
Tramp želi da izvrši pritisak na Teheran, kako bi postigao sporazum o ograničenju iranskog nuklearnog programa, prenose agencije.
Ministarstvo spoljnih poslova Irana je saopštilo da će nacrt predloga sporazuma sa Vašingtonom biti spreman u narednih nekoliko dana, prenosi N1.
Tramp je u četvrtak poručio da će se dogoditi "loše stvari" ukoliko Teheran u roku od 10 do 15 dana ne pristane na dogovor.
Odgovarajući danas na pitanje da li razmišlja o ograničenim vojnim napadima, Tramp je poručio: Najviše što mogu reći je da to razmatram.

Tramp razmatra mogućnost vojnog napada na Iran

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: vladimir-putin