Rusija i Sjedinjene Američke Države su sposobne da postignu dogovor o Ukrajini i zbog toga sastanak predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u Budimpešti ostaje na dnevnom redu, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
- Mogu reći da su rusko-američki samit i velika mirovna konferencija u Budimpešti i dalje na dnevnom redu - rekao je Orban televiziji ATV, dodavši da je sastanak dvojice lidera samo odložen, a ne otkazan, prenosi Tass.
Prema njegovim riječima, samit bi mogao da se održi "nešto kasnije", jer "američko-ruski sporazum o Ukrajini nije nemoguć“, zbog toga što, koliko on zna, dvije strane nastavljaju da razgovaraju o tome.
- Znamo gdje su zastali i šta treba promijeniti, a ja pokušavam da budem od pomoći Rusima u ovoj oblasti kako bih osigurao postizanje sporazuma, jer nisam napustio mirovnu misiju - kazao je Orban.
Orban je sugerisao da je trenutno glavna prepreka rješavanju oružanog sukoba u Ukrajini "teritorijalno pitanje“.
Podsjetio je da su Donjecka i Luganska Narodna Republika, kao i Zaporoška i Hersonska oblast, postale dio Rusije nakon referenduma održanih tamo 2022. godine, što je unijeto i u Ustav, ali je dodao da neke od tih teritorija ostaju pod ukrajinskom kontrolom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban: Sastanak Trampa i Putina odložen, a ne otkazan

Najistaknutiji kritičar Kremlja Mihail Hodorkovski upozorio je Evropu da se pripremi za dugoročni sukob s Rusijom, bez obzira na to kako se bude razvijao rat Moskve protiv Ukrajine.
&nbsp;- Trebalo bi da očekujemo neku vrstu hladnog rata koji će trajati najmanje deset godina - prognozirao je bivši naftni tajkun Hodorkovski ove nedjelje na privatnom događaju u Briselu, prenosi Politico.
Prema riječima ovog biznismena u egzilu, jedini faktor koji bi u tom periodu mogao da odvrati Rusiju od daljih agresivnih poteza prema Evropi jeste uvjerenje predsjednika Vladimira Putina da Zapad predstavlja stvarnu vojnu prijetnju.
Tokom Hladnog rata, koji je trajao gotovo pola vijeka, Sovjetski Savez i Zapad nastojali su da potkopaju jedni druge, ali bez rizika od otvorenog sukoba u Evropi i mogućeg nuklearnog rata.
Najviši evropski i NATO zvaničnici danas tvrde da Rusija obnavlja svoju politiku iscrpljivanja, koristeći hibridne ratne taktike kako bi destabilizovala Zapad i posijala podjele.
Hodorkovski, koji je proveo deset godina u Putinovom zatvorskom sistemu, a sada živi u Londonu, umanjio je značaj zapadnih sankcija kada je riječ o njihovom uticaju na Kremlj, rekavši da one „stvaraju određeni pritisak na rusku ekonomiju, ali ništa dramatično“.
Podjednako je skeptičan bio i prema mogućnosti da dugotrajna ukrajinska kampanja dronovima protiv ruskih rafinerija ozbiljno oslabi ratnu mašineriju Kremlja.
- Čak i najmoćniji dron, pa čak ni raketa tipa Tomahavk, ne može pogoditi više od dva hektara - objasnio je Hodorkovski, bivši vlasnik naftnog giganta Jukos i nekada najbogatiji čovjek Rusije.
Dodaje da se tipično postrojenje u Sibiru obično prostire na oko 1.500 hektara.&nbsp;
- Šteta koja se nanosi ravna je tome da nekome nagazite na nogu - rekao je Hodorkovski.
Prema njegovim riječima, jedini trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti bio je tokom prve dvije godine nakon početka njegove sveobuhvatne invazije – i to samo ako bi Rusija pretrpjela odlučujući vojni poraz u Ukrajini.
To vrijeme, kako je rekao, sada je prošlo.
Ali je, dodao je sa primjesom humora, imaju tradiciju u Rusiji da njihovi diktatori obično odlaze između 70. i 80. godine života.
Putin je ove godine u oktobru napunio 73 godine.
<h2>Pritisak na Putina</h2>
Prošlog mjeseca ruske vlasti su pokrenule novi krivični postupak protiv Hodorkovskog, optužujući ga da je vodio „terorističku organizaciju“ i planirao nasilno preuzimanje vlasti uz pomoć ukrajinskih paravojnih formacija.
U svom saopštenju, Federalna služba bezbjednosti (FSB) je takođe navela još 22 osobe povezane sa Hodorkovskim i njegovim Ruskim antiratnim komitetom, grupom opozicionih Rusa u egzilu.
Neki od imenovanih već su izdržavali zatvorske kazne u Rusiji ili su se suočavali sa prijetnjom krivičnog gonjenja zbog svojih političkih aktivnosti. Ali na spisku se nalaze i akademici i poslovni ljudi.
Sam Hodorkovski je proveo deceniju u sibirskoj kaznenoj koloniji prije nego što je 2013. godine pomilovan u slučaju koji se široko smatra prekretnicom i početkom Putinove kampanje za gušenje svakog oblika neslaganja. Iako je slučaj formalno bio fokusiran na utaju poreza i druge finansijske optužbe, i doveo do konfiskacije Jukosa, prvenstveno je bio shvaćen kao politička poruka kritičarima Kremlja.
Nove optužbe protiv Hodorkovskog i njegovih saveznika stigle su samo dvije nedjelje nakon što je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope najavila stvaranje „platforme za dijalog“ sa ruskim demokratskim opozicionim snagama.
Govoreći u Briselu, Hodorkovski je rekao da snažna reakcija Kremlja pokazuje „koliko Putina uznemirava ideja da ruske demokratske snage dobiju legitimitet, makar simbolički“.
Iako oni koje je FSB naveo već žive u inostranstvu i nalaze se izvan neposrednog pravnog dosega Kremlja, nekoliko njih je prijavilo probleme sa evropskim bankama i smatra da bi optužbe za terorizam mogle zakomplikovati putovanja zbog straha od izručenja Rusiji.
Hodorkovski je za Politico rekao da je siguran da će se jednog dana vratiti u Rusiju poslije Putina, ali je upozorio da će zemlji trebati decenije da se oslobodi „imperijalno-vojne naracije“ koja prikazuje Rusiju okruženom neprijateljima i opravdava invaziju na susjede.
- Moje generacije neće doživjeti dan kada se rusko društvo vrati u stanje normalnosti - rekao je on.
Na pitanje da li ga ta perspektiva obeshrabruje, Hodorkovski se osmjehnuo.
- Kada radite u teškoj industriji, naviknete se da pokrećete procese koji će trajati duže od vas. Od istraživanja naftnog polja do proizvodnje može proći 15 godina ili više. Za mene je budućnost jednako stvarna kao i sadašnjost i ona me motiviše - zaključio je Hodorkovski.

Sumorne prognoze istaknutog kritičara Kremlja: Trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti je prošao

Rusija je pozvala Sjedinjene Američke Države da pojasne "kontradiktorne signale o mogućem nastavku nuklearnih testiranja", rekavši da bi takav potez izazvao ne samo reakcije iz ove zemlje, već i iz drugih.
Američki predsjednik Donald Tramp naredio je prošle sedmice američkoj vojsci da odmah počne proces ponovnog testiranja nuklearnog oružja. Međutim, nije jasno naznačio da li se to odnosi na testiranje raketa sposobnih za nošenje nuklearnih bojevih glava ili na ponovno izvođenje testova koji uključuju nuklearne eksplozije što ni SAD ni Rusija nisu učinile više od tri decenije.
- Ako je riječ o ovom drugom, to će stvoriti negativnu dinamiku i izazvati korake drugih država, uključujući Rusiju kao odgovor - izjavila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Dodaje da za sada primjećuju da signali koji dolaze iz Vašingtona, a koji, kako je rekl,a izazivaju opravdanu zabrinutost u svim djelovima svijeta, ostaju kontradiktorni.
- I naravno, stvarno stanje stvari mora biti razjašnjeno - rekla je Zaharova.
Zbog nejasnoća oko američkih planova, ruski predsjednik Vladimir Putin je u srijedu naložio visokim zvaničnicima da pripreme prijedloge za moguće rusko nuklearno testiranje kao odgovor na eventualno američko.
Bezbjednosni analitičari navode da bi obnavljanje testiranja od bilo koje svjetske nuklearne sile predstavljalo destabilizirajući korak u vrijeme akutnih geopolitičkih tenzija, naročito zbog rata u Ukrajini te bi vjerovatno potaknulo i druge zemlje da učine isto.
Posljednji preostali sporazum između njih, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava na obje strane, ističe za tri mjeseca što bi moglo dodatno podstaknuti trku u naoružanju koja je već u toku.
Putin je predložio da obje strane nastave poštovati ograničenja iz tog sporazuma još godinu, ali Tramp još nije zvanično odgovorio na taj prijedlog.

Rusija i Amerika na ivici nuklearne krize, dogovor Trampa i Putina ističe za tri mjeseca

Rusija posjeduje najsavremeniju nuklearnu trijadu na svijetu, izjavio je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
On je naglasio da je obavljen ogroman posao kako bi se pouzdano obezbijedila bezbjednost zemlje, prenosi TASS.
- Naša nuklearna trijada je obnovljena. To je zapravo najnovija nuklearna trijada na svijetu. Veliki posao je obavljen kako bi se pouzdano garantovala naša bezbjednost- poručio je Peskov novinarima.
<h3>Putin naložio analizu priprema za nuklearna testiranja nakon američkih vježbi</h3>
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je ranije danas sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti o tome kako odgovoriti na američke nuklearne vježbe održane u oktobru. 
 Prema riječima ruskog ministra odbrane Andreja Belousova, vježba je uključivala simulaciju preventivnog raketno-nuklearnog udara na Rusiju, dok Sjedinjene Američke Države istovremeno planiraju da rasporede rakete u Evropi i azijsko-pacifičkom regionu, koje bi do centralne Rusije stizale za svega šest do sedam minuta.
Putin je izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa o mogućem obnavljanju nuklearnih testiranja nazvao ozbiljnim, istakavši da će Rusija biti primorana da reaguje ukoliko bilo koja država potpisnica Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba ponovo pokrene testiranja. 
 Naglasio je da Moskva ne planira da odustane od ugovora, ali će djelovati „adekvatno“ ako ga druge države prekrše.
Putin je Savjetu bezbjednosti naložio da prikupi informacije, analizira situaciju i pripremi prijedloge o mogućem početku radova na ruskim pripremama za nuklearna testiranja. 
 Belousov je ocijenio da bi Rusija trebalo odmah da započne pripreme za testiranja pune razmjere, upozorivši da SAD aktivno povećava strateško ofanzivno naoružanje.
Direktor FSB-a Aleksandar Bortnikov zatražio je dodatno vrijeme za izradu prijedloga, navodeći da je situacija „vrlo složena“. 
 Istovremeno, Vašington je danas izveo probno lansiranje neoružane interkontinentalne balističke rakete Minuteman III iz baze Vandenberg u Kaliforniji, napominju ruski izvori.

Putin o američkim nuklearnim vježbama: Moskva neće odstupiti, ali će reagovati ako ugovor bude prekršen

Rusija se danas distancirala od ideje da se uskoro održi lični sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini.
- „Nema potrebe“ da se žurno dogovara sastanak u ovom trenutku. Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora- rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.
Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Donald Tramp je rekao da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prijestonici Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini.
Ipak, čini se da su kasniji kontakti Vašingtona i Moskve uvjerili američke zvaničnike da Rusija nije spremna da ublaži svoje maksimalističke zahteve prema Ukrajini.
Tramp je potom odlučio da samit odloži na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio „uzaludan sastanak“. Zatim je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvijema ruskim &nbsp;naftnim kompanijama.
Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije početka pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije nego što borbe budu okončane.

Kremlj: ''Nema potrebe'' za skorim susretom Putina i Trampa

Sjedinjene Američke Države otkazale su planirani samit između predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon čvrstog stava Rusije o tvrdokornim zahtjevima u vezi s Ukrajinom, saopštio je u petak Financial Times (FT). Odluka je donesena nakon napetog telefonskog razgovora između najviših diplomata dviju zemalja, objavio je Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem.
Rojters nije mogao potvrditi izvještaj FT-a. Bijela kuća za sada nijesu odgovorila na zahtjev za komentar, a ni zvaničnici ruske vlade nijesu bili dostupni.
Planovi za samit u Budimpešti ovog mjeseca između Trampa i Putina odgođeni su nakon što je Moskva ostala pri zahtjevima, uključujući i onaj da Ukrajina ustupi više teritorija kao uslov za prekid vatre.
Tramp je podržao ukrajinski poziv na trenutni prekid vatre na sadašnjim linijama fronta. Nekoliko dana nakon što su se Tramp i Putin dogovorili da se sastanu u mađarskoj prijestonici kako bi razgovarali o načinu da se okonča ruski rat u Ukrajini, rusko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je Vašingtonu dopis u kojem su ponovljeni isti zahtjevi za rješavanje onoga što Putin naziva „glavnim uzrocima“ svoje invazije. Ti zahtjevi uključuju teritorijalne ustupke, značajno smanjenje ukrajinskih oružanih snaga i garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO savezu, navodi list.
Nakon telefonskog razgovora između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija, poslije kojeg je Rubio obavijestio Trampa da Moskva ne pokazuje spremnost za pregovore, SAD su otkazale samit, dodaje se u izvještaju FT-a.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog mjeseca da, iako je Ukrajina spremna za mirovne pregovore, neće povući svoje trupe s dodatnog teritorija, kako to traži Moskva.

Konačno otkriven razlog otkazivanja sastanka Trampa i Putina: Rusija ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je 27. oktobra u Kremlju najvišeg sjevernokorejskog diplomatu, dok su ruske snage nastavile svoj prodor u istočnoj Ukrajini, prodirući u ključni grad usred žestokih borbi.
Sjevernokorejski mediji su izvijestili da je ministarka vanjskih poslova Čo Son Hui razgovarala o "mnogim budućim projektima za stalno jačanje i razvoj" bilateralnih odnosa. Putinu je prenijela poruku lidera Kim Džong Una o "bratskom odnosu", bez mnogo detalja.
Sjeverna Koreja postala je ključni pomagač skoro četverogodišnje ruske invazije na Ukrajinu, šaljući artiljeriju, rakete i trupe svom većem susjedu. Pjongjang je zauzvrat dobio rusku vojnu tehnologiju i ekonomsku pomoć.
Posjeta sjevernokorejske ministarke dolazi u trenutku kada se Rusija bori da održi nivo regrutacije usred rastućih gubitaka i nižih finansijskih podsticaja. Rusija je prošle sedmice saopštila da će nastojati da koristi rezerviste za odbranu civilne infrastrukture nakon porasta ukrajinskih napada dronova dugog dometa.
Takav potez bi potencijalno omogućio Moskvi da oslobodi više trupa za borbu na frontu, gdje trpi značajne gubitke dok nastoji da zauzme dobro branjenu ukrajinsku teritoriju. Navodno Rusija takođe nastoji regrutirati više stranih boraca kako bi popunila prazninu.
Sjeverna Koreja je do sada bila najveći dobavljač stranih trupa Rusiji, poslavši prošle godine, prema izvještajima, 11.000 vojnika kako bi pomogli Moskvi da potisne ukrajinske snage iz ruske Kurske regije. Sjevernokorejski mediji nisu rekli da li je Čo razgovarala o slanju dodatnih vojnika u Rusiju.
Uprkos ogromnim gubicima na frontu, ruske oružane snage nastavljaju napredovati u istočnoj Ukrajini. Oko 200 ruskih vojnika ušlo je u ključni logistički grad Pokrovsk u Donjeckoj regiji.
U svom noćnom obraćanju 27. oktobra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija koncentrirala svoje najveće napadne snage izvan Pokrovska. Rekao je da trenutno postoji "značajna napadačka aktivnost" oko Pokrovska, uključujući i unutar grada, ali nije dao procjenu situacije.
Rusija pokušava zauzeti grad više od godinu.
Zelenski je rekao da je održao sastanak s proizvođačima dronova i raketa dugog dometa, rekavši da je spreman potpisati trogodišnje ugovore s kompanijama koje proizvode najefikasnije oružje. Ukrajinski lider je naveo da je finansiranje oružja osigurano.
Ukrajina smatra oružje dugog dometa ključnim alatom za okončanje najdužeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija i koristila je domaće dronove i rakete za izvođenje dubokih udara na ruske rafinerije nafte, ključni izvor državnih prihoda. Međutim, tražila je snažnije zapadne rakete, uključujući Tomahavke američke proizvodnje, kako bi uništila ta postrojenja.
Izvoz ruske nafte čini oko trećine ukupnih prihoda saveznog budžeta i stoga je ključan za finansiranje rata Kremlja. Udari na rafinerije dolaze usred pada cijena nafte i najtežih zapadnih sankcija protiv Rusije u posljednjih nekoliko mjeseci, što pogoršava ekonomske probleme zemlje.
Prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države sankcionisale su dva najveća ruska proizvođača nafte i signalizirale da bi treće strane koje kupuju njihovu proizvodnju - poput Kine i Indije - mogle biti kažnjene. Američke sankcije uslijedile su nakon sličnog koraka Velike Britanije, a uslijedile su sankcije EU ruskoj naftnoj industriji.
- Globalne sankcije i naša preciznost praktično se sinhronizuju kako bi se ovaj rat okončao pod uslovima koji su fer za Ukrajinu - rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 27. oktobra.
Prethodno je istog dana kazao da Ukrajina i Evropska unija namjeravaju pripremiti plan prekida vatre u roku od sedam do deset dana.
Na sastanku Koalicije voljnih, grupe od više od 20 zemalja koje podržavaju Ukrajinu u Londonu prošle sedmice, britanski premijer Kir Starmer i lideri EU izložili su četiri koraka za koje se nadaju da će prisiliti Putina za pregovarački sto: finansijska podrška Ukrajini zamrznutim ruskim rezervama, nametanje strožih sankcija, isporuka više oružja dugog dometa i pružanje veće protivvazdušne odbrane.
Otkako je drugi put preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Tramp pokušava da navede Putina da pristane na prekid vatre, ali ga je lider Kremlja svaki put odbijao, kladeći se - kažu stručnjaci - da će se zapadna koalicija s vremenom raspasti.
Nakon posljednjeg poziva s Putinom ranije ovog mjeseca, Tramp je prvobitno rekao da će se sastati s ruskim liderom u narednim sedmicama u Budimpešti, ali je kasnije odustao od toga, rekavši da nije vidio napredak u mirovnom procesu.
Tramp je potom uveo potencijalno snažne sankcije za naftu, što je prvi put da je uveo kazne Rusiji od povratka u Bijelu kuću.
Rusija je prošle sedmice poslala specijalnog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju Kirila Dmitrijeva, tečnog govornika engleskog jezika koji je studirao u Sjedinjenim Državama, u Vašington na razgovore. Nije jasno kakav je bio ishod tih razgovora.
U videu koji je objavio na Telegramu 26. oktobra, Dmitrijev je rekao da je Moskva "posvećena konstruktivnom dijalogu i jasnom saopštavanju stava Rusije".
Usred toga što se Zapad, čini se, ujedinjuje s Kremljem, Rusija je ove sedmice objavila da je uspješno testirala novu interkontinentalnu krstareću raketu sposobnu za nuklearno oružje, što je izazvalo kritike Vašingtona.
Kremlj se tokom rata više puta okrenuo zveckanju nuklearnim oružjem kako bi potkopao odlučnost Zapada i stvorio podjele unutar koalicije. Tramp je ponekad upozoravao da se ne šalje snažna vojna pomoć Ukrajini, rekavši da bi to moglo izazvati nuklearni rat. Međutim, ovaj put je uzvratio Putinu.
- Morate okončati rat. Rat koji je trebao trajati jednu sedmicu sada je u svojoj skoroj četvrtoj godini. To je ono što biste trebali učiniti, umjesto testiranja raketa - rekao je Trump putujući iz Kuala Lumpura u Tokio.&nbsp;

Putin se ponovo fokusira na Pjongjang, Zelenski na oružje dugog dometa

Predsjednik Rusije Vladimir Putin trebalo bi da se fokusira na okončanje rata u Ukrajini umjesto na testiranje raketa, kazao je američki predsjednik Donald Tramp.
Tramp je, komentarišući izvještaje o testiranju nove ruske rakete na nuklearni pogon, poručio da Sjedinjene Američke Države (SAD) takođe imaju nuklearne podmornice pozicionirane blizu Rusije, prenio je SiEnEn (CNN).
- Oni znaju da imamo nuklearnu podmornicu, najbolju na svijetu, tik uz njihovu obalu. Trebalo bi da okonča rat, koji je trebalo da traje jednu nedmicu, a sada je u četvrtoj godini. To je ono što bi trebalo da uradi umjesto testiranja raketa - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu tokom turneje po Aziji.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je u nedjelju da je Rusija uspješno testirala svoju krstareću raketu Burevestnik koja se pokreće na nuklearni pogon i najavio razmještanje tog novog oružja, prenosi Tanjug.
Ruski zvaničnici tvrde da je raketa bila u vazduhu oko 15 sati i da je za to vreme prešla oko 14 hiljada kilometara.

Tramp: Putin da okonča rat u Ukrajini umjesto što testira rakete

Predsjednik Rusije Vladimir Putin objavio je da je uspješno izveden završni test rakete na nuklearni pogon "Burevestnik", uz pohvalu tog, po njemu "jedinstvenog" oružja sa dometom do 14.000 kilometara.
- Odlučujuće probe su sada završene - izjavio je Putin u videu koji je objavio Kremlj, tokom sastanka sa vojnim zvaničnicima.
Naredio je početak "pripreme infrastrukture za raspoređivanje raketnog sistema 'Burevestnik' u ruskim oružanim snagama".
- To je jedinstven proizvod koji niko drugi na svijetu nema - rekao je Putin, prema kome "Burevestnik" ima "neograničen domet".
Tokom posljednje probe 21. oktobra raketa "Burevestnik" je bila u vazduhu "oko 15 sati" i nadlijetela 14.000 kilometara, rekao je načelnik generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov, dodajući da "to nije granica" tog oružja.
- Tehničke karakteristike 'Burevestnika' omogućuju da se koristi sa garantovanom preciznošću protiv visoko zaštićenih lokacija na bilo kojoj razdaljini - rekao je Gerasimov.
Putin je 2018. najavio da ruska vojska razvija proizvodnju rakete koja, prema njemu, može da nadvlada sve sisteme presrijetanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fukraine_frontup%2Fstatus%2F1982338885762834715%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1982338885762834715%7Ctwgr%5E5e3b6737b38a729821906aef2ca5b6727b27dbf7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Putin: Uspješno izveden završni test krstareće rakete na nuklearni pogon

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da ne namjerava „gubiti vrijeme“ sastajući se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ukoliko lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
- Morate znati da ćemo postići dogovor. Neću gubiti vrijeme - rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One 25. oktobra, tokom zaustavljanja u Dohi na putu ka Maleziji, gdje je kasnije sletio kako bi započeo azijsku turneju.
- Uvijek sam imao dobar odnos sa Vladimirom Putinom, ali ovo je bilo veoma razočaravajuće. Mislio sam da će ovo biti riješeno prije nego što se postigne mir na Bliskom istoku - dodao je Tramp.
Tramp je prethodne sedmice razgovarao sa Putinom i najavio mogućnost sastanka u Budimpešti u narednim sedmicama, ali je sastanak kasnije otkazan, iako je ostavljena mogućnost da se održi u nekom drugom terminu.
U međuvremenu, agencija Rojters citirala je američkog zvaničnika i još jednu osobu upoznatu sa situacijom, koji su naveli da Trampova administracija priprema novi paket sankcija protiv ruske ekonomije, koje bi mogle biti uvedene ako Putin odbije da postigne mirovni sporazum.
Prema navodima istog izvora, Tramp bi ipak više volio da evropske zemlje naprave naredni veliki potez protiv Kremlja – kroz dodatne sankcije ili carine.
Sjedinjene Američke Države izazvale su potres na svjetskim energetskim tržištima 22. oktobra, kada su objavile sankcije državnoj kompaniji Rosneft i privatnoj kompaniji LUKoil – dvjema najvećim ruskim naftnim firmama koje značajno pune budžet Kremlja korišćen za finansiranje rata.
- Ovo su veoma velike sankcije – protiv njihovih dviju najvećih naftnih kompanija - rekao je Tramp u Bijeloj kući, ocjenjujući mjere kao „ogromne“.
Dan kasnije, Evropska unija uvela je sankcije Rosneftu i Gazpromneftu, podružnici državnog gasnog giganta Gazproma.
Marija Šagina, istraživačica iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Berlinu, kazala je da ove sankcije predstavljaju prve značajne mjere koje je Trampova administracija preduzela protiv Moskve, te da odražavaju frustraciju zbog „ruske taktike odugovlačenja“ u mirovnim pregovorima.
Pažnju analitičara posebno privlače reakcije Indije i Kine – najvećih kupaca ruskog izvoza nafte. Kina je glavni saveznik i trgovinski partner Moskve, a većinu ruske energije dobija putem sibirskih naftovoda.
Indija je do sada odolijevala pritiscima SAD-a da smanji uvoz ruske energije, što je izazvalo Trampovu kritiku i uvođenje kaznenih carina, uz najavu dodatnih mjera.
Trampove najnovije izjave umanjuju značaj komentara Putinovog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju, Kirila Dmitrijeva, koji je 24. oktobra za CNN izjavio da vjeruje kako su SAD, Ukrajina i Rusija „blizu diplomatskog rješenja“.
- Vjerujem da su Rusija, SAD i Ukrajina zapravo vrlo blizu diplomatskom rješenju - rekao je Dmitrijev, ali nije objasnio zbog čega smatra da je dogovor na pomolu. Stavovi Moskve i Kijeva i dalje su suprotstavljeni po ključnim pitanjima, uključujući teritorijalna i bezbjednosna pitanja.
Dmitrijev je boravio u SAD-u na sastancima sa američkim zvaničnicima, a detalji tih razgovora nijesu objavljeni. Rojters navodi da su razgovori održani 24. i 25. oktobra, te da će biti nastavljeni 26. oktobra.
- Sastanci između Dmitrijeva i predstavnika administracije predsjednika Trampa održani su 24. i 25. oktobra i nastaviće se 26. oktobra - potvrdio je izvor blizak pregovorima.

Tramp: Neću gubiti vrijeme na sastanak s Putinom ako dogovor nije izvjestan

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da će se izgradnjom kolektora riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice.
- Moje lično mišljenje o gradnji kolektora u Botunu je beznačajno. Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu- rekao je Radunović na TV Adria.
Kako je istakao, postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti.
- A kada se svi uslovi ispune ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda - naveo je Radunović, prenosi portal Pobjeda.
Upozorio je da bismo imali ogromnu finansijsku štetu ukoliko bi se odustalo od tog projekta.
- I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru - naglasio je Radunović.
Kaže da "cijeni mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu".
- Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina - kazao je Radunović.
Istakao je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za druge kolektore i u drugim opštinama.
- Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima, u Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema - dodao je Radunović.
Što se koalicije Nove srpske demokratije sa Demokratskom narodnom partijom u Podgorici tiče, računa da će ostati zajedno.
- Mi smo prošli mnogo, preživjeli smo velike izazove - poručio je Radunović.

Radunović: Cijenim mišljenje Zećana, ali možda nisu u pravu za kolektor

Dio nedavno otvorenog mosta urušio se u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Sičuan na autocesti koja unutrašnjost Kine povezuje s Tibetom, saopštile su lokalne vlasti. Izvještaja o žrtvama nije bilo.
Policija u gradu Maerkang je u ponedjeljak poslijepodne za saobraćaj zatvorila 758 metara dug most Hongči nakon što su se na prilaznim cestama i na obroncima pojavile pukotine i registrovano pomicanje planinskog terena, objavile su lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FMzAngdqO%2FMzAngdqO_portrait.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prilazni most i temelji ceste urušili su se u utorak poslijepodne, uzrokujući klizište, dodaje se.
Izgradnja mosta završila je ranije ove godine, prema videu koji je na društvenim mrežama objavila građevinska kompanija "Sichuan Road &amp; Bridge Group".

(VIDEO) U Kini se srušio ogroman most koji je otvoren ove godine, dan ranije zatvoren za saobraćaj

Šest mjeseci nakon preuzimanja dužnosti njemački kancelar Fridrih Merc bori se da ispuni obećanja o oživljavanju najveće evropske ekonomije i suzbijanju krajnje desnice, pri čemu ga podržava samo četvrtina građana Njemačke.
Merc je naslijedio svog nepopularnog prethodnika Olafa Šolca u maju, obećavajući jačanje rasta, smanjenje neregularne imigracije i izgradnju najveće vojske u Evropi suočene sa sigurnosnim izazovima u vezi s Rusijom.
Konzervativni lider je rekao da je ovo Njemačkoj posljednja prilika da se suprotstavi rastućoj krajnjoj desnici i pripremi za eru rastućih sigurnosnih prijetnji i nestabilne podrške tradicionalnog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.
S obzirom na stagnaciju ekonomskog rasta i koalicijske borbe oko podijeljene teme migracija, ankete pokazuju da je Merc jedan od najmanje popularnih kancelara u sjećanju, sa rejtingom od 25 odsto, daleko iza njegovih prethodnika u istom periodu.
Njemački poslovni lideri žale se na spore reforme, dok kombinacija zabrinutosti za radna mjesta, inflacije i geopolitičkih strahova potamnjuje raspoloženje birača.
Prema anketi objavljenoj u utorak, samo 18 odsto Njemaca želi da Merc ponovo bude kandidat za kancelara na izborima zakazanim za 2029. godinu.
Čak među konzervativcima, samo 47 odsto bi željelo da Merc, drugi najstariji kancelar Njemačke nakon Konrada Adenauera, ponovo kandiduje, prema anketi istraživačke kuće Forsa za televiziju RTL.
Sa vladama u Britaniji i Francuskoj koje doživljavaju slične padove javne podrške, pad popularnosti Merca naglašava širu krizu s kojom se suočavaju evropski lideri dok se suočavaju sa rastućim anti-establišment partijama.
Njemačka naredne godine ima pet izbora u saveznim pokrajinama, a podrška krajnjoj desnici, Alternativi za Njemačku, značajno je porasla i sada konstantno drži prvo mjesto u nacionalnim anketama.
Očekivanja su bila visoka nakon što je Merc osigurao istorijski dogovor za rekordna izdvajanja za infrastrukturu i odbranu, čak prije nego što je preuzeo dužnost.
To obećanje do sada nije dalo rezultate, a takođe je otuđilo konzervativne birače koji osjećaju da je iznevjerio izborni program fiskalne odgovornosti.
Koalicija Mercovih konzervativaca i socijaldemokrata još pregovara o koracima za obnovu oružanih snaga i rješavanje pitanja stotina hiljada migranata koji su stigli s Bliskog istoka u posljednjoj deceniji.
Merca se često smatra impulzivnim i sklonom komunikacijskim greškama, a kritikovan je zbog ignorisanja osjećaja koalicije i nije pružio osjećaj sigurnosti i stabilnosti koji su davali konzervativni prethodnici Angela Merkel i Helmut Kohl.
Sa nacionalnim izborima koji su još daleko, Merc, koji prije preuzimanja dužnosti nije imao iskustva u vladi, ima vremena da se oporavi, sprovede obećane reforme i ubere plodove svoje fiskalne "bazuke."
Ali kritičari kažu da mora djelovati uskoro kako bi izbjegao sudbinu Šolca, čija je raskomadana koalicija pod vodstvom socijaldemokrata kolabirala u tenzijama i svađama.

Merc u problemu: Podržava ga samo četvrtina građana Njemačke

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Tag: vladimir-putin

Orban: Sastanak Trampa i Putina odložen, a ne otkazan

Sumorne prognoze istaknutog kritičara Kremlja: Trenutak kada se Putinova vlast realno mogla slomiti je prošao

Rusija i Amerika na ivici nuklearne krize, dogovor Trampa i Putina ističe za tri mjeseca

Putin o američkim nuklearnim vježbama: Moskva neće odstupiti, ali će reagovati ako ugovor bude prekršen

Kremlj: ''Nema potrebe'' za skorim susretom Putina i Trampa

Konačno otkriven razlog otkazivanja sastanka Trampa i Putina: Rusija ne odustaje od teritorijalnih zahtjeva u Ukrajini

Putin se ponovo fokusira na Pjongjang, Zelenski na oružje dugog dometa

Tramp: Putin da okonča rat u Ukrajini umjesto što testira rakete

Putin: Uspješno izveden završni test krstareće rakete na nuklearni pogon

Tramp: Neću gubiti vrijeme na sastanak s Putinom ako dogovor nije izvjestan

Radunović: Cijenim mišljenje Zećana, ali možda nisu u pravu za kolektor

(VIDEO) U Kini se srušio ogroman most koji je otvoren ove godine, dan ranije zatvoren za saobraćaj

Orban: Sastanak Trampa i Putina odložen, a ne otkazan

Merc u problemu: Podržava ga samo četvrtina građana Njemačke

PRATITE TVe UŽIVO