<article>Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas zakon koji predviđa kažnjavanje istraživanja preko interneta sadržaja smatranim ekstremističkim, zakon koji je izazvao zabrinutost čak i pristalica Kremlja i koji dodatno naglašava represiju koja vlada u zemlji.Tekst zakona izazvao je rijetko protivljenje oko šezdeset poslanika i kritičara uključujući i u sredinama koje podržavaju progon kritičara vlasti u Rusiji.Zakonom se predviđaju kazne do 5.000 rubalja (oko 55 eura) za ljude koji traže onlajn ekstremističke sadržaje, što je termin sa vrlo širokom definicijom u ruskom pravosuđu i koji može da se odnosi na grupe koje se smatraju terorističkim ili ultranacionalističkim, kao i političke protivnike ili vjerske pokrete.Organizacija pokojnog opozciionara Alekseja Navaljnog je tako svrstana u ekstremističke u Rusiji, kao i međunarodni LGBT pokret.Zakon zabranjuje da se promoviše i VPN sistem, koji omogućava da se zaobiđe cenzura, što se jako koristi u Rusiji.Taj zakon je ranije u julu usvojio ruski parlament i pored protivljenja dvije parlamentarne grupe.Opozicionar Boris Nadeždin, koji je htio da se suprotstavi Putinu na predsjedničkim izborima u martu 2024. godine, ali čiju kandidaturu su vlasti odbacile, tada je za AFP kritikovao taj zakon koji će, prema njemu, "kazniti zločin misli kao u romanu 1984" britanskog pisca Džordža Orvela. Kako prenosi Frans pres, Rusija drastično ograničava slobodu medija i slobodu izražavanja preko interneta od pokretanja ofanzive u Ukrajini 2022. godine, usmjeravajući se sve više na zapadne platorme kao što su Gugl, Fejsbuk, Jutjub i Iks.</article>

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas zakon koji predviđa kažnjavanje istraživanja preko interneta sadržaja smatranim ekstremističkim, zakon koji je izazvao zabrinutost čak i pristalica Kremlja i koji dodatno naglašava represiju koja vlada u zemlji.
Tekst zakona izazvao je rijetko protivljenje oko šezdeset poslanika i kritičara uključujući i u sredinama koje podržavaju progon kritičara vlasti u Rusiji.
Zakonom se predviđaju kazne do 5.000 rubalja (oko 55 eura) za ljude koji traže onlajn ekstremističke sadržaje, što je termin sa vrlo širokom definicijom u ruskom pravosuđu i koji može da se odnosi na grupe koje se smatraju terorističkim ili ultranacionalističkim, kao i političke protivnike ili vjerske pokrete.
Organizacija pokojnog opozciionara Alekseja Navaljnog je tako svrstana u ekstremističke u Rusiji, kao i međunarodni LGBT pokret.
Zakon zabranjuje da se promoviše i VPN sistem, koji omogućava da se zaobiđe cenzura, što se jako koristi u Rusiji.
Taj zakon je ranije u julu usvojio ruski parlament i pored protivljenja dvije parlamentarne grupe.
Opozicionar Boris Nadeždin, koji je htio da se suprotstavi Putinu na predsjedničkim izborima u martu 2024. godine, ali čiju kandidaturu su vlasti odbacile, tada je za AFP kritikovao taj zakon koji će, prema njemu, "kazniti zločin misli kao u romanu 1984" britanskog pisca Džordža Orvela.&nbsp;
Kako prenosi Frans pres, Rusija drastično ograničava slobodu medija i slobodu izražavanja preko interneta od pokretanja ofanzive u Ukrajini 2022. godine, usmjeravajući se sve više na zapadne platorme kao što su Gugl, Fejsbuk, Jutjub i Iks.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vladimir Putin

Rusija

Svijet

Putin promovisao zakon koji jača cenzuru i nadzor na internetu

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas zakon koji predviđa kažnjavanje istraživanja preko interneta sadržaja smatranim ekstremističkim, zakon koji je izazvao zabrinutost čak i pristalica Kremlja i koji dodatno naglašava represiju koja vlada u zemlji.
Tekst zakona izazvao je rijetko protivljenje oko šezdeset poslanika i kritičara uključujući i u sredinama koje podržavaju progon kritičara vlasti u Rusiji.
Zakonom se predviđaju kazne do 5.000 rubalja (oko 55 eura) za ljude koji traže onlajn ekstremističke sadržaje, što je termin sa vrlo širokom definicijom u ruskom pravosuđu i koji može da se odnosi na grupe koje se smatraju terorističkim ili ultranacionalističkim, kao i političke protivnike ili vjerske pokrete.
Organizacija pokojnog opozciionara Alekseja Navaljnog je tako svrstana u ekstremističke u Rusiji, kao i međunarodni LGBT pokret.
Zakon zabranjuje da se promoviše i VPN sistem, koji omogućava da se zaobiđe cenzura, što se jako koristi u Rusiji.
Taj zakon je ranije u julu usvojio ruski parlament i pored protivljenja dvije parlamentarne grupe.
Opozicionar Boris Nadeždin, koji je htio da se suprotstavi Putinu na predsjedničkim izborima u martu 2024. godine, ali čiju kandidaturu su vlasti odbacile, tada je za AFP kritikovao taj zakon koji će, prema njemu, "kazniti zločin misli kao u romanu 1984" britanskog pisca Džordža Orvela. 
Kako prenosi Frans pres, Rusija drastično ograničava slobodu medija i slobodu izražavanja preko interneta od pokretanja ofanzive u Ukrajini 2022. godine, usmjeravajući se sve više na zapadne platorme kao što su Gugl, Fejsbuk, Jutjub i Iks.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik pravosnažno je osuđen u petak, 1. avgusta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, saznaje Radio Slobodna Evropa.
Presudu je donijelo tročlano vijeće u sastavu Amela Huskić, Vesna Jesenković i Hilmo Vučinić, a vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu od 26. februara, kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija.
Na prvostepenu odluku Suda Bosne i Hercegovine se žalio Dodikov pravni tim, ali i Tužilaštvo BiH.
Tužilaštvo je tražilo povećanje zatvorske kazne, kao i zabrane obavljanja funkcija, a odbrana ukidanje presude.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
Drugooptuženi u procesu, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić, koji je objavio sporne zakone, prvostepeno je oslobođen krivice.
Ubrzo nakon presude u februaru, Narodna skupština RS je usvojila set zakona kojima se ukida nadležnost državnim pravosudnim i policijskim institucijama na teritoriji RS, a protiv Dodika je Sud BiH sredinom marta raspisao centralnu potjernicu, zbog sumnje u napad na ustavni poredak.
Potjernica je zbog istih sumnji raspisana za premijerom RS Radovanom Viškovićem i predsjednikom entitetskog parlamenta Nenadom Stevandićem.
Iako centralna potjernica znači da sve policijske agencije u zemlji trebaju da ih hapse i predaju u nadležnost državnih pravosudnih organa, to se narednih mjeseci nije desilo.
Početkom jula Dodik je dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH u pratnji branioca Gorana Bubića, te mu je ukinut pritvor i određena mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Višković i Stevandić su se nekoliko dana kasnije takođe dobrovoljno pojavili pred Sudom, te je i njima ukinut pritvor.

Milorad Dodik pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, zajedno sa kolegama iz Sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, u saradnji sa Poreskom upravom i uz koordinaciju sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru, podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica „A.G.“ d.o.o. Budva i izvršnog direktora B.S. (37) iz Budve.
Oni se sumnjiče za krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, kojim je budžet Crne Gore oštećen za ukupno 146.373 eura.
Prema navodima policije, B.S. je, postupajući u ime i za račun pomenute firme kao njen osnivač i izvršni direktor, u periodu od 2021. do 2024. godine, neiskazivanjem stvarno ostvarenog oporezivog prometa, izbjegao obračun i plaćanje poreza na dodatu vrijednost u iznosu od 80.677 eura. Takođe, po osnovu neobračunavanja poreza po odbitku na isplate nerezidentnim pravnim licima, utajen je dodatni iznos od 65.695 eura.
Na taj način, kako se sumnja, B.S. i pravno lice „A.G.“ d.o.o. Budva ostvarili su protivpravnu imovinsku korist na štetu budžeta Crne Gore.
Iz Uprave policije najavljuju da će nastaviti s pojačanim kontrolama poslovanja pravnih lica i procesuiranjem svih koji tokom obavljanja privrednih aktivnosti vrše krivična djela na štetu države i građana.

Krivična prijava protiv firme iz Budve i direktora zbog utaje gotovo 150.000 eura poreza

Savjetnica za kulturu predsjednika Crne Gore, Milena Pejović-Eraković, reagovala je na izjavu ministra prostornog planiranja Slavena Radunovića, koji je nedavno problematizovao status Kotora na UNESCO listi svjetske baštine, ocijenivši da je time prvi put zvanično doveden u pitanje međunarodni status jednog od najvažnijih kulturno-istorijskih područja u Crnoj Gori.
- Od kada je Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora upisano na Listu svjetske baštine UNESCO-a 1979. godine, mijenjali su se režimi, politički sistemi, društveni prioriteti i ekonomske okolnosti, ali nikome do sada nije palo na pamet da dovodi u pitanje taj status. To je, po prvi put, javno i bez zadrške, učinio ministar aktuelne Vlade - navela je Pejović-Eraković u saopštenju.
Ona ističe da bi bilo nezamislivo da, na primjer, neko u Italiji zatraži uklanjanje Firence sa UNESCO liste zbog strogih uslova za investitore, da Grčka predloži isključenje Akropolja jer „koči razvoj“, ili da se Dubrovnik izbriše s liste kako bi se riješili saobraćajni problemi.
- Takve ideje bile bi direktno na štetu građana koji, upravo zahvaljujući UNESCO statusu, uživaju međunarodni ugled, pažljivo planiran razvoj i održiv turizam - istakla je ona.
Pejović-Eraković je poručila da se iskrena posvećenost vrijednostima koje UNESCO predstavlja ne dokazuje formalnim predsjedavanjem nacionalnom komisijom, već donošenjem jasnih odluka i spremnošću da se zaštiti javni interes.
- U Vladi prve buduće članice EU ne bi smjelo biti mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu vide kao teret, umjesto da promovišu i štite izuzetnu univerzalnu vrijednost - zaključila je ona.

Pejović Eraković: Prepreka razvoju nije ljepota Kotora i Boke, već oni koji žele da izbrišu istoriju

Neće brzo proći, a počeće devastacija maslinjaka, bungalovi, apartmani, sve pod velom razvoja turizma i ko god digne glasa protiv ovoga biće “državni neprijatelj” - kazao je poslanik Socijaldemokrata, predsjednik SO Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da amandman poslanika koji ne prihvate ni predlagač zakona, niti direktor Direktorata za poljoprivredu, izglasa većina, ista ona koja bi i Kotor da “skine” sa liste UNESCO.
- Gdje će otpadne vode iz “objekata namijenjenih za turističku valorizaciju maslinjaka” nego u istu tu zemlju iz koje se “hrani” maslina. Od “barske žutice” ostaće nam samo prazna amblaža, a ko će brzo da valorizuje barske maslinjake, brzo ćete vidjeti dragi sugrađani. Ali kako kaže crnogorski Dalaj Lama, u Ženevi lijepo, Crna Gora hita ka EU, mora i maslina da da svoju “žrtvu” - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1951209124517007777%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić: Pod velom razvoja turizma počeće i devastacija maslinjaka

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Putin promovisao zakon koji jača cenzuru i nadzor na internetu

Tagovi

Milorad Dodik pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika

Krivična prijava protiv firme iz Budve i direktora zbog utaje gotovo 150.000 eura poreza

Pejović Eraković: Prepreka razvoju nije ljepota Kotora i Boke, već oni koji žele da izbrišu istoriju

Nenezić: Pod velom razvoja turizma počeće i devastacija maslinjaka

PRATITE TVe UŽIVO