Raste pesimizam: Amerikanci gube povjerenje u vještačku inteligenciju

Amerikanci su sve više siti veštačke inteligencije u svakodnevnom životu, a nepoverenje prema tehnologiji koja je smatrana revolucionarnom raste. To pokazuje nova studija istraživačkog centra Pju, prenosi Futurizam. Anketa, sprovedena u junu na uzorku od nešto više od 5.000 odraslih Amerikanaca, otkrila je duboku zabrinutost. Čak 53 odsto ispitanika vjeruje da će vještačka inteligencija „oštetiti sposobnost ljudi da kreativno razmišljaju“.
Gotovo identičan procenat, 50 odsto, vjeruje da će vještačka inteligencija negativno uticati na stvaranje smislenih međuljudskih odnosa, dok je samo pet odsto saglasno sa suprotnom tvrdnjom. Mišljenja su podijeljena i po pitanju rješavanja problema. Dok 29 odsto ispitanih vjeruje da će alati vještačke inteligencije poboljšati ljudske sposobnosti, 38 odsto se plaši da bi ih, naprotiv, mogli pogoršati.
Od uzbuđenja do zabrinutosti
Istraživanje ističe rastuće razočaranje vještačkom inteligencijom, posebno zato što se prosječni Amerikanci plaše da ona guši ljudsku kreativnost, dok tehnološka industrija slavi automatizaciju prvenstveno kao mjeru smanjenja troškova.
Pju je primetio da su „generalno pesimistički“ stavovi postali znatno rasprostranjeniji otkako je OpenAI-jev ChatGPT pokrenut prije nešto manje od tri godine.
Polovina ispitanika je rekla da je „više zabrinuta nego uzbuđena zbog povećane upotrebe vještačke inteligencije u svakodnevnom životu“, što je značajan porast u odnosu na 37 procenata u 2021. godini. S druge strane, samo deset procenata se osjećalo „više uzbuđeno nego zabrinuto“, što jasno ukazuje da većina Amerikanaca ne dijeli optimizam tehnoloških lidera koji stoje iza proizvoda vještačke inteligencije.
Problem razlikovanja činjenica od fikcije
Ova tema je posebno relevantna jer su granice između sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom i stvarnosti sve više zamagljene. Alati vještačke inteligencije postaju sve vještiji u generisanju fotorealističnih slika, dok generatori teksta ponekad „haluciniraju“ činjenice i predstavljaju ih kao istinite.
Prema istraživanju, 53 odsto ispitanika je reklo da „nijesu baš ili nimalo sigurni“ u svoju sposobnost da utvrde da li je nešto „kreirala vještačka inteligencija ili osobe“. Uprkos tome, čak 76 odsto je reklo da je „izuzetno ili veoma važno biti u stanju da utvrdi je li slike, video snimke i tekst kreirala vještačka inteligencija ili ljudi“.
Ključ nepovjerenja
Rastuće razočaranje moglo bi se povezati sa boljim razumijevanjem tehnologije. Studija međunarodnog tima istraživača, objavljena ranije ove godine u časopisu Journal of Marketing, otkrila je da su najglasniji zagovornici vještačke inteligencije često oni sa najpovršnijim znanjem o njoj. - Suprotno očekivanjima pronađenim u četiri ankete, podaci iz više zemalja i šest dodatnih studija pokazuju da ljudi sa nižim nivoom pismenosti u vezi sa vještačkom inteligencijom imaju tendenciju da budu prijemčiviji prema njoj - navodi se u radu.
Drugim riječima, čini se da je magija iscrpjela, jer manje ljudi vidi vještačku inteligenciju kao „magičnu“ i osjeća „strahovanje“ kada je koristi.
Uprkos reakcijama javnosti, tehnološka industrija ostaje nepokolebljiva, uvjerena da će veštačka inteligencija uvesti „eru izobilja“, kako ju je opisao poznati zagovornik vještačke inteligencije Mark Andresen. Vodeće kompanije nastavljaju agresivno da promovišu rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji, čineći ih gotovo neizbježnim u našim životima. Istovremeno, otpor raste i čini se da je ljudima dosta.