SAD otkazale tomahavk rakete Njemačkoj, ključne za odvraćanje Rusije
Američki predsjednik Donald Tramp je, prema izvještajima medija, pored povlačenja američkih trupa, otkazao i planirano raspoređivanje krstarećih raketa „Tomahavk“. One su imale za cilj odvraćanje Rusije, piše Dojče vele.
Među nedavno donesenim vojno-strateškim odlukama američke vlade pod predsjednikom Donaldom Trampom, pored povlačenja oko 5.000 vojnika, jeste i otkazivanje planiranog privremenog raspoređivanja američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj, pišu američki mediji, prenosi DW.
To se prvenstveno odnosi na krstareće rakete „Tomahavk“ s dometom koji doseže do Rusije. Njemački stručnjaci ocjenjuju da je to veći problem od povlačenja trupa, koje bi, kako je saopšteno u Pentagonu, trebalo da uslijedi u narednih šest do 12 mjeseci.
- Postoje ruske „rakete iz Kalinjingrada koje nam prijete. Željeli smo da ih dobijemo od Amerike, ali sada ih ne dobijamo- kaže Niko Lange, stručnjak za bezbjednosnu politiku, i podsjeća da Njemačka nema rakete koje bi mogle da predstavljaju „kontraprijetnju“.
Evropljani moraju „brzo da steknu tu sposobnost, jer je ključna za našu bezbjednost“, upozorava njemački ekspert u izjavi za Prvi program javnog servisa ARD. Raspoređivanje krstarećih raketa „Tomahavk“ dometa do 2.500 kilometara dogovoreno je 2024. godine, za vrijeme američkog predsjednika Džoa Bajdena i kancelara Olafa Šolca. Ministar odbrane Boris Pistorijus u to vrijeme je objasnio kako je cilj toga da se premosti „jaz u sposobnostima“, dok Evropa ne bude mogla da proizvede odgovarajuće sopstvene sisteme.
Prvobitno je bilo planirano da raspoređivanje „Tomahavka“ započne 2026. godine. Agencija Rojters nedavno je, međutim, citirala visokog zvaničnika Ministarstva odbrane SAD koji je rekao da bataljon za raspoređivanje krstarećih raketa „Tomahavk“ neće biti poslat u Njemačku.
''Zapravo, mnogo dramatičnija vijest“
Stručnjak za bezbjednost Kristijan Meling to vidi kao veliki problem i kaže da je to „zapravo mnogo dramatičnija vijest“.
- Takvi sistemi su centralni element odvraćanja, „jer su to rakete sposobne da poremete Rusiju ne tek kada ona već stigne do granice NATO-a, već i znatno ranije – i da onesposobe njene komandne centre- objašnjava Meling za ZDF, drugi program njemačkog javnog servisa.
Njemačka trenutno nema oružje tog dometa, niti za to potrebne izviđačke kapacitete. Posljedica je paradoksalna: odsustvo tog raketnog bataljona slabi sposobnost odvraćanja NATO-a i time čini vjerovatnijom direktnu američku intervenciju.
- To stvara značajan jaz u sposobnostima u pogledu odvraćanja Rusije, koji se kasnije može zatvoriti samo evropskim oružjem.Premošćavanje jaza dok se ne proizvedu rakete ELSA- kaže Karlo Masala sa Univerziteta Bundesvera u Minhenu, za nedjeljno izdanje lista Velt.
Tomas Erndl, predstavnik poslaničke grupe demohrišćana (CDU/CSU) zadužen za odbrambenu politiku, pozvao je ministra odbrane Pistorijusa da pod hitno obezbijedi zamjenu za rakete „Tomahavk“. „Zaista nemamo više vremena za gubljenje na putu ka jačem Bundesveru“, apeluje Erndl u izjavi za list Bild.
- Potrebni su nam veća brzina, kratkoročni akcioni plan i, prije svega, inovativni pristupi za brzo postizanje te sposobnosti, posebno u vezi s preciznim oružjem dugog dometa- kaže on. Zamjenica šefa poslaničke grupe socijaldemokrata (SPD), Zimtje Miler, ocjenjuje da bi bio „loš znak“ ako rakete srednjeg dometa ne bi bile raspoređene. Ona poziva na ubrzanje evropskog projekta ELSA i ispitivanje „kako se jaz do proizvodnje raketa ELSA može premostiti kroz saradnju s drugim zemljama, na primjer s Ukrajinom“.
Krstareće rakete „Tomahavk“ bile bi namijenjene jačanju njemačkih kapaciteta odvraćanja dok sopstveni evropski razvoj raketa srednjeg dometa u okviru projekta ELSA ne postane dostupan – negdje između 2030. i 2032. godine. Ukrajina je za to vrijeme ne samo masovno proširila svoje mogućnosti kada je riječ o dronovima – ta zemlja, kako sama tvrdi, sada gradi i rakete sposobne da napadaju ciljeve duboko u unutrašnjosti Rusije.