Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je danas Kubi da sklopi dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da ta ostrvska država u suprotnom neće više dobijati naftu ili novac.
- Neće više nafta ili novac dolaziti u Kubu - nula! Snažno sugerišem da sklope dogovor prije nego što bude suviše kasno - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, javlja <a href="https://www.reuters.com/world/americas/trump-suggests-cuba-should-strike-deal-with-us-2026-01-11/" target="_blank">Rojters</a>.
Prema navodima Trampa, Kuba je godinama živjela na "velikim količinama nafte i novca od Venecuele".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp zaprijetio Kubi: Bez dogovora sa SAD nema više ni nafte, ni novca

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region - poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.&nbsp;
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živio šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Vjeruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Evropska unija je razgovarala o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko se pokaže da je američka prijetnja u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, stvarna - izjavila je šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.
- Poruke koje dobijamo u vezi sa Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće - rekla je Kalas novinarima na konferenciji za medije u Kairu, održanoj sa ministrom vanjskih poslova Egipta Badrom Abdelatijem.
Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe Grenland, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.

Kalas: Evropa razmatra odgovor na američku prijetnju u vezi sa Grenlandom

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

Američka ekonomija je u trećem tromjesečju rasla po godišnjoj stopi od 4,3 odsto, potaknuta većom potrošnjom, saopšteno je iz Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Izvještaj o bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je kasnio gotovo dva mjeseca zbog zatvaranja američke vlade, pokazao je rast potrošnje domaćinstava, izvoza i državne potrošnje. S druge strane, ulaganja su pala. Povećanje potrošnje domaćinstava bila je najveća u gotovo godinu, prenosi SEEbiz.
Ekonomisti su saopštili da su potrošnju podstakla domaćinstva s višim prihodima - podstaknuta naglim rastom na berzi - dok je potrošnja domaćinstava sa srednjim i nižim prihodima pala uglavnom zbog visoke inflacije, dijelom i zbog tarifa predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Iako je izvještaj zastario, budući da je kasnio 43 dana zbog zatvaranja vlade, ekonomisti kažu da snažan privredni rast u posljednjem tromjesečju ne opravdava još jedno smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi. Inflacija je porasla u trećem tromjesečju.
BDP je porastao po godišnjoj stopi od 4,3 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od trećeg tromjesečja 2023, navodi se u početnoj procjeni Zavoda za ekonomske analize Ministarstva trgovine. Ekonomisti su predviđali rast BDP-a od 3,3 odsto, a ekonomija je u drugom tromjesečju skočila 3,8 odsto.
Potrošnja je porasla 3,5 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od četvrtog kvartala prošle godine.
Osim povećane kupovine rekreacijske robe i vozila, porasla je i potrošnja na netrajna dobra poput hrane, lijekova, odjeće i obuće. Potrošači su takođe više trošili na zdravstvenu zaštitu, uključujući bolničku i medicinsku njegu.
&nbsp;Ipak, ti podaci sada su zastarjeli. Maloprodaja je stagnirala u oktobru, a kupovina motornih vozila takođe je pala u posljednja dva mjeseca. Kongresni ured za budžet, nezavisni think tank, procijenio je da bi zatvaranje vlade moglo smanjiti BDP u četvrtom tromjesečju za jedan do dva procentna boda.
Takođe je predvidio da će se većina gubitka BDP-a nadoknaditi, s deficitom između sedam i 14 milijardi dolara.
Ekonomisti kažu da su, poput bogatijih potrošača, veće kompanije prebrodile udar uvoznih tarifa i sve više ulažu u vještačku inteligenciju, dok se manje bore s tarifama. Korporativni profit porastao je 166,1 milijardu dolara u trećem tromjesečju, u poređenju s povećanjem od 6,8 milijardi dolara u drugom kvartalu.
Međutim, inflacija je porasla u posljednjem tromjesečju. Domaćinstva se bore s višim cijenama u supermarketima i višim računima za komunalne usluge, jer brzi rast vještačke inteligencije i prateće infrastrukture povećava potražnju za električnom energijom.
Neki će potrošači naredne godine vidjeti nagli rast premija zdravstvenog osiguranja. Indeks potrošačkih cijena porastao je 2,8 odsto.
Federalne rezerve snizile su referentnu kamatnu stopu još 25 baznih bodova ovog mjeseca, na raspon od 3,5 odsto do 3,75 odsto, ali su pokazale da troškovi zaduživanja vjerovatno neće pasti u bliskoj budućnosti.
Dionice na Wall Streetu trgovale su se neznatno više, dolar je pao, a prinosi na kratkoročne američke državne obveznice porasli su.
Poslovna ulaganja usporila su se u posljednjem tromjesečju, jer su izdaci za infrastrukturu pali sedmo tromjesečje zaredom. Usporavanje je nadoknađeno snažnim ulaganjima u opremu povezanu s vještačkom inteligencijom i izdacima za intelektualno vlasništvo.
Izvoz je naglo porastao, dok je uvoz pao drugo tromjesečje zaredom, što je pomoglo u smanjenju trgovinskog deficita. Carine su uzrokovale velike fluktuacije uvoza.

Američka ekonomija porasla najjače u dvije godine

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Iračka vlada juče je objavila da su američke snage završile „potpuno povlačenje“ iz vojnih postrojenja na federalnoj teritoriji zemlje, što ne uključuje poluautonomnu regiju Kurdistan, gdje američke snage i dalje ostaju, piše CNN.
<h3>Detalji povlačenja</h3>
Prema saopštenju iračkog Ministarstva odbrane, posljednji kontingent američkih savjetnika napustio je vazdušnu bazu Al-Asad u pokrajini Anbar, na zapadu Iraka, koja je više od dvije decenije bila domaćin američkim snagama. U saopštenju se dodaje da se i koalicija za borbu protiv grupe Islamska država, predvođena SAD-om, povukla iz sjedišta Zajedničkog operativnog zapovjedništva, prepustivši objekte potpunoj kontroli iračkih bezbjednosnih snaga.
Međutim, američke snage i dalje su prisutne u vazdušnoj bazi Harir u pokrajini Erbil, koja se nalazi u regiji Kurdistan. Centralna iračka vlada nema potpunu kontrolu nad kurdskom regijom na sjeveru Iraka, budući da je riječ o autonomnom federalnom entitetu sa sopstvenom vladom, parlamentom i bezbjednosnim snagama, što je priznato i iračkim ustavom.
Centralna komanda Ministarstva odbrane SAD-a potvrdila je za CNN u nedjelju da je „ranija izjava iračkog Ministarstva odbrane, koja ukazuje na primopredaju, bila činjenično tačna“, ne navodeći dodatne detalje. Iračko ministarstvo je u subotu objavilo i video-snimak koji prikazuje visoke iračke vojne zapovjednike kako prolaze praznim dvoranama i hodnicima unutar vazdušne baze Al-Asad.
<h3>Duga istorija američkog prisustva</h3>
Smanjenje broja američkih vojnika traje već nekoliko godina, nakon što je iračka vlada to zatražila 2023. godine. Vojno prisustvo SAD-a u Iraku značajno se mijenjalo od invazije 2003. godine, a na svom vrhuncu SAD je u Iraku imao oko 170.000 vojnika.
Bivši predsjednik Barak Obama povukao je američke snage iz zemlje 2011. godine, ali je oko 5.000 vojnika ponovo raspoređeno u Irak 2014. godine, na zahtjev iračke vlade, radi pomoći u borbi protiv ISIS-a. Od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD je u Iraku imao oko 2.500 vojnika u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.
<h3>Napadi i regionalne tenzije</h3>
Do povlačenja dolazi usljed regionalnih tenzija između SAD-a i Irana, dok američki predsjednik Donald Tramp razmatra da li da napadne Iran usljed smrtonosnih uličnih protesta protiv autoritarnog režima u toj zemlji. Američke snage stacionirane u bazi Al-Asad tokom godina bile su desetine puta meta napada Irana i grupa koje Teheran podržava.
U januaru 2020. godine Iran je izveo napad balističkim projektilima na američke snage u Al-Asadu kao odmazdu za napad dronom u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Kasem Sulejmani.
Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, milicijske grupe povezane s Iranom pokrenule su niz raketnih napada na Al-Asad. U avgustu 2024. godine, u jednom od napada ranjeno je pet američkih vojnika i dva američka saradnika.
<h3>Budućnost saradnje i unutrašnje posljedice</h3>
Irački zvaničnici su u nedjelju izjavili da njihove oružane snage raspolažu dovoljnim kapacitetima za obezbjeđivanje zemlje, te da će buduća saradnja sa SAD-om biti usmjerena na obuku, nabavku opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju.
Iako Irak smatra misiju koalicije na svojoj teritoriji završenom, operacije protiv ISIS-a nastavljaju se u Siriji, a Bagdad očekuje da će se logistička podrška odvijati preko koalicione vazdušne baze u Erbilu.
Povlačenje SAD-a moglo bi ojačati poziciju vlade u pregovorima o razoružavanju nedržavnih oružanih grupa, budući da su neke milicije koje podržava Iran koristile američko prisustvo kao opravdanje za zadržavanje oružja.
Milicije poput Kataib Hezbolaha i Harakat al-Nudžabe, koje je SAD označio kao „terorističke entitete“, odbile su da se razoružaju, navodeći da će to učiniti tek kada Irak ostvari puni suverenitet. Za sada nije bilo komentara ovih milicija povodom ove objave.

Američke snage se povukle iz Iraka

Državni interes Crne Gore – očuvanje ustavne i građanske države, zaštita stvarno ugroženog nacionalnog identiteta crnogorske nacije i afirmacija istinskog, a ne spinovanog ili fingiranog evropskog puta – ne predstavlja pitanje političkog izbora, već trajnu obavezu odgovorne državne i društvene borbe.
Borba protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca ne može se voditi kroz partijske kalkulacije, oportunizam, bojažljivost i povlačenje pred kontinuiranom agresijom Crkve Srbije i njenih političkih eksponenata, vazala režima u Beogradu i Moskvi. Takav pristup nije ni politički racionalan, ni društveno zdrav, ni istorijski opravdan.
Ako hoćemo i ako možemo, dužni smo da, naučnim, stručnim, pravnim i političkim sredstvima, učinimo sve kako bi se pred Carigradskom patrijaršijom izdejstvovao tomos o autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. Ne pričam o kadrovskim pitanjima, koja su u ovom kontekstu irelevantna, već o pitanju opstanka Crne Gore, kao i etničkih i nacionalnih Crnogoraca.
U tom smislu, obaveza je svih crnogorskih rodoljuba da danas i ubuduće, zajedno i jednodušno, djeluju kako bi se, kanonskim, pravnim i političkim putem, legitimno okončala diskriminacija i ugnjetavanje.
Mi, Crnogorci, koji ne priznajemo legalnost i legitimnost nasilne aneksije i okupacije Crne Gore iz 1918. godine, niti tada, okupatorskom silom, nametnutu Crkvu Srbije kao istorijsku ( jer ona to u Crnoj Gori nije bila do 1920) osjećamo se (ne ugrožavajući i ne vrijeđajući druge) ne samo kao građani drugog reda, već kao narod koji objektivno živi pod velikosrpskim klero-nacionalističkim aparthejdom.
Zato je naša obaveza da, dogovorno i realno, pronađemo bolje i pravednije solucije kako bismo ostvarili ljudska prava koja su nam davno oteta i zgažena.

Adžić: Pravo na autokefalnu CPC, istorijska istina i savremena obaveza

Učenici osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori danas se vraćaju u školske klupe, što označava početak drugog polugodišta.
Đaci u Crnoj Gori bili su na zimskom raspustu od 27. decembra.
Drugo polugodište trajaće do 12. juna 2026. godine, prema kalendaru Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Danas počinje drugo polugodište

Od samog konstituisanja, jedina konstanta aktuelne parlamentarne većine jeste njena nefunkcionalnost, neodgovornost i nesposobnost da se bavi pitanjima od suštinskog značaja za građane Crne Gore. To je u <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/huter-vlast-koja-ne-moze-da-rijesi-problem-u-jednom-naselju-nema-kapacitet-da-vodi-drzavu-vanredni-izbori-jedino-rjesenje">intervjuu za Portal Analitika </a>ocijenio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Oskar Huter.
Prema njegovim riječima, unutrašnje podjele, loše upravljanje ključnim procesima i kontinuirani pad povjerenja javnosti jasno ukazuju da se ovoj većini bliži politički kraj.&nbsp;
<h2>Ili odbrana evropske Crne Gore ili nastavak političkog zarobljeništva</h2>
- Situacija u Botunu do kraja je ogolila nemoć aktuelne vlasti da upravlja čak i najjednostavnijim lokalnim problemima, a kamoli složenim državnim procesima. Mjesecima svjedočimo odsustvu odluka, prebacivanju odgovornosti između institucija i potpunom izostanku političke volje da se problemi rješavaju u interesu građana. Vlast koja nije u stanju da obezbijedi elementarnu funkcionalnost i zaštiti javni interes u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu niti da upravlja reformama od kojih zavisi budućnost Crne Gore- kategoričan je Huter.
Stava je da su maske pale te da direktna miješanja političkih centara iz regiona postaju sve očiglednija i učestalija, bez, kako ističe, ikakvog pokušaja prikrivanja, sa jasnom namjerom planskog kočenja evropskih integracija Crne Gore.
- To postaje jasno čak i dijelu političkih aktera koji danas učestvuju u vlasti. Iako još nemaju snage da to otvoreno saopšte, neminovno dolazi trenutak kada će morati jasno da se opredijele – ili će stati u odbranu evropskog puta države ili će nastaviti da ćute pred politikama koje Crnu Goru guraju unazad i drže je politički zarobljenom- smatra sagovornik Analitike.
<h2>Sistem se raspada po šavovima&nbsp;</h2>
Ne bi se, kaže, oslanjao na obećanja lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da će izaći iz vlasti, ali vjeruje da će ministri DNP-a, ukoliko su javno saopštili da će napustiti Vladu, biti prinuđeni da to i učine.
Upitan da prokomentariše trenutni odnos između Milana Kneževića i Andrije Mandića i položaj koalicije „Za budućnost Crne Gore“, naš sagovornik kaže da su nazivi koalicija promjenjivi – bilo da se zovu „Demokratski front“, „Za budućnost Crne Gore“ ili se pojave u nekom novom aranžmanu pred redovne ili vanredne izbore – ali da to neće promijeniti suštinu retrogradnih politika koje baštine njihovi ideološki i politički uzori.&nbsp;
- Moguće su određene prekompozicije, svjesni činjenice da su se odnosi snaga promijenili, što potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja i rezultati lokalnih izbora u najvećim crnogorskim gradovima. Iza istrošenog legitimiteta iz 2023. godine pokušavaju da prikriju političku realnost, dok građane drže taocima ranijih dogovora, a sistem se raspada po šavovima. Vrijeme koje dolazi samo će potvrditi njihovu političku irelevantnost- izričit je Huter.
<h2>Demokrate love u mutnom, PES očigledno dezorijentisan</h2>
Komentarišući aktuelni položaj pojedinih konstituenata vladajuće većine, poslanik DPS-a kaže da Demokrate love u mutnom, dok je PES očigledno dezorijentisan.
- Preuzete resurse, bilo da je riječ o ministarstvima ili državnim preduzećima, Demokrate tretiraju kao lične i porodične feude, uz nastojanje da se kroz kontrolu bezbjednosnog sektora silom održe iznad cenzusa. Sa druge strane, unutrašnji rascjep, nakon izbornog uspjeha, između Spajića i Milatovića je pokazao da taj pokret nema funkcionalno rukovodstvo. Nakon toga su poslanice Pejović i Ćinćur istupile zbog neslaganja sa strateškim i ideološkim kursom PES-a. Zbog sličnih razloga je isključen i ministar Andrej Milović, koji je do tada bio „kičma“ aktuelnom premijeru- podsjeća Huter.&nbsp;
Pored ovih najistaknutijih funkcionera, kako dodaje, došlo je do rascjepa i u podgoričkom lokalnom odboru, što, dodaje, jasno ukazuje da su konstituenti bivšeg Demokratskog fronta rasparčavali i slabili ovaj pokret koji je u nizu lokalnih izbornih procesa bilježio kontinuirani pad podrške.&nbsp;
- Govorimo o partiji koja ima predsjednika Vlade u najglomaznijoj Vladi sa najvećim brojem ministara. Što smo bliže redovnim parlamentarnim izborima, sve je očiglednije da će DF potpuno progutati njihovo biračko tijelo- upozorava on.
<h2>Milatović izgubio politički kredibilitet, suverenističkom bloku ne treba nova stranka već ujedinjenje</h2>
Upitan da li bi stranka čije je osnivanje najavio predsjednik države Jakov Milatović mogla da promijeni odnos snaga na političkoj sceni Crne Gore , Huter ističe daje nezahvalno davati prognoze i hipotetički licitirati. Smatra da je Milatović nakon podgoričkih izbora u velikoj mjeri izgubio politički kredibilitet.&nbsp;
- Propustio je priliku da sačuva sopstveni integritet i pokaže sposobnost autonomnog političkog odlučivanja. Nakon takvog iskustva, teško je vjerovati da bi samostalno mogao da pređe izborni cenzus. Ukoliko bi se to ipak desilo, vjerovatno bi to išlo u korist onih kojima se i nakon podgoričkog raspleta morao povinovati- jasan je sagovornik Analitike.
Komentarišući najavljeno osnivanje jedne crnogorske partije, Huter ističe da nikome ne osporava pravo na samostalno političko djelovanje, ali dodaje i da ne vjeruje da su suverenističkom bloku potrebne, niti poželjne, nove partije ili pokreti.&nbsp;
- Skloniji sam uvjerenju da bi svi oni kojima su državni i nacionalni interesi primarni trebalo da se udruže i, pred izbore koji su pred nama, daju maksimum kako bismo, svi zajedno kao i 2006. godine, odbranili državu od razgoropađenih i povampirenih politika, koje su u proteklih šest godina sistematski razgrađivale Crnu Goru- jasan je on.
<h2>DPS neće biti dio aranžmana koji ugrožava nacionalne i državne interese</h2>
Poslanik DPS-a kaže da u novonastalim političkim okolnostima njegova partija vidi šansu koja je pred njima i siguran je da će je iskoristiti.&nbsp;
- DPS je prepoznat kao politička snaga koja je kroz dijalog umjela da riješi i najsloženija, višedecenijska pitanja. Kao što ni tada nijesmo djelovali sami, tako smo i danas svjesni da je Crnoj Gori potreban što širi politički i društveni konsenzus. Stožer tih procesa je DPS i uvjeren sam da će, na zadovoljstvo građana, vratiti Crnu Goru na put stabilnosti i prosperiteta- poručuje Huter.
Na pitanje da li smatrada turbulencije unutar vladajuće većine mogu dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora te da li bi DPS u tom slučaju razmatrao saradnju sa nekim od partija većine, npr. PES-om, Huter ističe da je, imajući u vidu da vladajuću većinu čine politički subjekti bez dosljednosti istvarnog političkog kredibiliteta, čije se ključne odluke, po pravilu, donose van Crne Gore, teško očekivati bilo kakvo odgovorno ili predvidivo djelovanje.&nbsp;
- Umjesto politike u interesu građana, svjedočimo haosu koji prikrivaju isključivo borba za fotelje i goli opstanak na vlasti. Duboka i sve otvorenija neslaganja unutar većine jasno ukazuju na političko rasulo koje se održava samo zahvaljujući podjeli funkcija. Jedino demokratsko i održivo rješenje ove krize jeste hitno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi građani ponovo dali legitimitet vlasti- smatra Huter.
Sa druge strane, dodaje, ne treba isključiti ni scenario u kojem će se, po već ustaljenoj praksi, pokušati sa novim političkim trgovinama, dodatnim „prepakivanjima“ i daljim uvećavanjem ionako preglomaznog državnog aparata. 
&nbsp;
- U tom slučaju, mogli bismo svjedočiti formiranju novih ministarstava ili zapošljavanju dodatnih savjetnika, sve pod izgovorom navodnog „poboljšanja“ sistema, a zapravo radi očuvanja fotelja i kratkoročnih političkih interesa. Što se tiče eventualnih budućih koalicija, svakako je prerano govoriti o njima. Jedno je, međutim, potpuno sigurno – nikada nećemo biti dio bilo kakvog aranžmana u kojem se urušavaju crnogorski državni i nacionalni interesi- kategoričan je Huter.
Mišljenja je i da će od načina na koji će se aktuelna politička kriza razriješiti zavisiti kako će se najnovija dešavanja unutar vladajuće većine odraziti na evropski put Crne Gore.
- Po onoj staroj - svaka je kriza istovremeno i šansa, ova duboka kriza vladajuće većine, ukoliko rezultira njenim raspadom i vanrednim parlamentarnim izborima, može predstavljati prekretnicu za Crnu Goru. Takav rasplet otvorio bi prostor za formiranje stabilne, odgovorne i kredibilne vlasti, koja bi imala jasan cilj, ali i kapacitet da obnovi povjerenje evropskih partnera i vrati zemlju na ozbiljan, predvidiv i siguran put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- kaže sagovornik Analitike.
<h2>Vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost i povjerenje građana</h2>
Savezi u Podgorici takođe su na ispitu nakon akcije Glavnog grada i policije u Botunu i početka izgradnje kolektora. Huter podsjeća da je aktuelna vlast u Podgorici nastala na neprincipijelnim političkim trgovinama. Slučaj Botun samo je, ističe, ogolio ono što je od početka jasno – da u toj većini ne postoji ni kapacitet ni odgovornost za upravljanje krizama i zaštitu javnog interesa.&nbsp;
- U takvim okolnostima, prekompozicija vlasti nameće se kao realna politička opcija. Da li će do nje doći ili će se većina vještački održavati novim kompromisima još neko vrijeme, zavisi od spremnosti aktera da snose odgovornost. Ono što je i laicima jasno je da vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost ni povjerenje građana- ukazuje Huter.
<h2>Ne slažem se sa odlukom DPS Budva, ali nisam mogao uticati na njeno donošenje</h2>
Upitan da prokomentariše odluku Opštinskog odbora DPS Budva da podrži Nacrt Budžeta za ovu godinu koji uključuje i milionsko izdvajanje za Crkvu Srbije, sagovornik Analitike podsjeća da je politika vještina mogućeg i da često pojedini potezi nijesu lako razumljivi sa strane.&nbsp;
- Po svojoj prirodi sam najmanje političar – odluke donosim srcem, nerijetko i impulsivno – i upravo zato razumijem ogorčenje građana zbog činjenice da je milion eura opredijeljen Crkvi Srbije čije djelovanje u Crnoj Gori je u suprotnosti sa osnovnim principima na kojima crkva kao institucija treba da počiva. Posebno ako se ima u vidu sve što smo od nje doživjeli i preživjeli, ali i činjenica da su ta sredstva mogla biti usmjerena u mnogo racionalnije i potrebnije svrhe, poput izgradnje škola, bolnica, puteva i druge javne infrastrukture- kaže Huter.
Ipak, kako dodaje, osluškujući raspoloženje i potrebe biračkog tijela u Budvi, njegove kolege iz budvanskog opštinskog odbora procijenile su da je takva odluka u datim okolnostima najracionalnija.&nbsp;
- Sa tom odlukom se lično ne slažem i ne mogu je podržati, ali kao neko ko nije član Opštinskog odbora Budva nijesam imao nikakav uticaj na njeno donošenje- ukazuje Huter.
Kada je riječ o reakcijama pojedinih decenijskih koalicionih partnera DPS-a, koji su ovaj potez osudili, ističe da je teško to drugačije opisati osim kao – politikantstvo.
Upitan kako se ova odluka može odraziti na rejting partije čiji je poslanik, Huter podsjećada DPS bilježi stabilan i kontinuirani rast podrške i povjerenja građana u politiku koju zastupa.&nbsp;
- Taj trend nije rezultat pukih procjena, već jasnih političkih činjenica: potvrđen je na nedavnim lokalnim izborima, a dosljedno ga registruju i sva relevantna istraživanja javnog mnjenja. Građani prepoznaju dosljednost, odgovornost i jasnu državotvornu i proevropsku politiku, što se direktno reflektuje na jačanje naše političke pozicije- ocjenjuje Huter.
<h2>Dio medijske scene svjesno proizvodi dezinformacije s ciljem manipulacije&nbsp;</h2>
Na pitanje da prokomentariše pisanje pojedinih prosrpski orijentisanih medija da će krenuti stopama svojih kolega Drite Llolle i Nikole Janovića i napustiti partiju, Huter ističe da se ozbiljni i odgovorni mediji ne bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.&nbsp;
- Nažalost, dio medijske scene funkcioniše po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javnošću. Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih-nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji- zaključuje Huter.

Tag: sjedinjene-americke-drzave