Ministar trgovine Kanade Domink Le Blank rekao je danas da je odluka Vrhovnog suda SAD o ukidanju carina koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kanadi i drugim zemljama, samo učvrstila stav njegove zemlje da su te carine bile "nepravedne", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Međutim, Le Blank je dodao da ostaje da se radi na sektorskim carinama u sektoru kanadske automobilske industrije, i sektorskim carinama na čelik i alumunijum.
Prema njegovim riječima, te industrije trpe od ovih carina.
Vrhovni sud SAD ocijenio je danas da je Tramp uvođenjem carina na osnovu propisa o vanrednim situacijama iz 1977. godine prekoračio svoja ovlašćenja, jer carinska ovlašćenja potpadaju pod nadležnost američkog Kongresa.
Odlukom Vrhovnog suda SAD poništen je veći dio Trampovih carina, ali ne i sve koje je on uveo drugim zemljama.
Carine su jedno od ključnih oruđa Trampove ekonomske politike u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da bi nova runda mirovnih pregovora između Ukrajina i Rusija, uz posredstvo Sjedinjene Američke Države, mogla biti održana prije kraja februara, izražavajući nadu da bi ta runda mogla „zaista biti produktivna“.
Nakon razgovora sa pregovaračkim timom koji je ranije ove sedmice učestvovao na sastancima u Švajcarska, poručio je da i dalje postoje „realne mogućnosti za dostojanstveno okončanje rata“.
- Sposobnost svijeta da izvrši pritisak na agresora mogla bi značajno pomoći da dostojanstveni mir zamijeni rat - napisao je na na mreži Iks.
Zelenski je dodao da su odgovori Ukrajina na najteža pitanja spremni.
- Nastavljamo da radimo na osiguravanju spremnosti lidera da se sastanu i riješe pitanja koja se još ne mogu riješiti na nivou tima. Upravo je format lidera taj koji bi mogao biti presudan u mnogim aspektima, a Ukrajina je spremna za takav format. Tim takođe mora obezbijediti uslove za napredak po humanitarnim pitanjima, razmjena ratnih zarobljenika mora da se nastavi. Očekujemo da će razmjena biti moguća veoma brzo - naveo je Zelenski.

Zelenski: Nova runda mirovnih pregovora moguća prije kraja februara

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da su prihodi od carina 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.
Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Vlada je navela i da je zabilježila manji budžetski deficit nego prije godinu, što implicira da su više tarife u tome pomogle.
Deficit je u četvrtom mjesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo finansija.
Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne prošle godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu prošle godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.&nbsp;
Od tada Bijela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.
Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.
Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije donio odluku, a u Bijeloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

Od carina čak 300 odsto više novca

Poljska i Italija neće se pridružiti Odboru za mir predsjednika SAD-a Donalda Trampa, saopštili su u srijedu Varšava i Rim, čime su se pridružili listi saveznika Vašingtona koji ostaju po strani.
Prvobitno osmišljen da učvrsti primirje u Gazi, Tramp vidi Odbor za mir kao tijelo sa širom ulogom u rješavanju globalnih sukoba, što neke zemlje zabrinjava jer strahuju da bi mogao postati rival Ujedinjenim nacijama.
To, zajedno s činjenicom da su Rusija i Bjelorusija pozvane da se pridruže, navelo je mnoge zapadne zemlje da zauzmu oprezan pristup.
- Uzimajući u obzir određene nacionalne rezerve u vezi sa oblikom odbora, u ovim okolnostima Poljska se neće pridružiti radu Odbora za mir, ali ćemo ga analizirati - rekao je premijer Donald Tusk na sjednici vlade.
„Naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama bili su i ostaće naš prioritet, pa ako se okolnosti promijene na način koji bi omogućio pridruživanje radu Odbora, ne isključujemo nijedan scenario“.
Tusk je kasnije u srijedu trebalo da se sastane sa svojim nacionalističkim rivalom, predsjednikom Karolom Navrockim, na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na čijem je dnevnom redu bio i Odbor za mir.
U međuvremenu, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani takođe je u srijedu potvrdio da se Italija neće pridružiti.
- Ne možemo se pridružiti Odboru za mir jer postoji nepremostiva ustavna prepreka na strani Italije - rekao je za televizijski kanal Sky TG24.
- Međutim, ako bude potrebno raditi na naporima obnove usmjerenim na osiguranje mira na Bliskom istoku, spremni smo da to učinimo - dodao je.
Prema italijanskom ustavu, zemlja se može pridružiti međunarodnim organizacijama samo pod jednakim uslovima sa drugim državama - uslov za koji Rim smatra da nije ispunjen trenutnim statutom odbora, koji Trampu daje široka izvršna ovlašćenja.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je bliska Trampu, prošlog mjeseca je izjavila da je od njega zatražila da izmijeni uslove Odbora za mir kako bi Italiji bilo omogućeno da se pridruži.

Poljska i Italija se neće pridružiti Trampovom odboru za mir

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, uz nagađanja ulagača da bi indijska obustava uvoza mogla rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom, uz zaoštrenu konkurenciju za isporuke drugih dobavljača.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi višoj cijeni od 66,75 dolara, dok je na američkom bio skuplji 56 centi i koštao je 62,7 dolara, prenosi Hrportfolio.
Tržišta je u utorak zatekla vijest da su SAD i Indija postigli sporazum o trgovini.
New Delhi je pristao da obustavi kupovinu ruske nafte, u zamjenu za snižene američke carine, objavio je američki predsjednik Donald Tramp. Trenutna obustava kupovine izazvala bi veliki poremećaj na svjetskim tržištima nafte, upozorila je u utorak agencija za kreditne rejtinge Moody′s.
- Indija je u proteklim mjesecima kupovala manje ruske nafte, ali vjerovatno neće odmah potpuno obustaviti kupovinu jer bi to poremetilo rast indijske ekonomije - procjenjuju u Moody′su.
Ruske barele trebalo bi da zamijene oni iz SAD-a, naveo je Tramp, ali i iz Venecuele, a možda i iz Irana.
Rusija je do novembra i američkih sankcija Rosneftu i Lukoilu bila glavni dobavljač nafte za Indiju.
U januaru je Indija prema nekim procjenama uvezla 1,1 milion do 1,2 miliona barela ruske nafte dnevno, navode analitičari ING-a Warren Patterson i Ewa Manthey. Još u novembru su uvezli oko 1,8 miliona barela dnevno.
U februaru indijski uvoz nafte i kondenzata trebalo bi da dostigne novi rekord, od ukupno 5,2 miliona barela dnevno, budući da ih rafinerije ubrzanim tempom kupuju od drugih dobavljača kako bi nadomjestile snabdijevanje nagriženo sankcijama, procijenila je specijalizovana kompanija za praćenje naftne trgovine Vortexa.&nbsp;
Rusija bi mogla imati problema s pronalaženjem drugih i mogla bi biti prisiljena da smanji proizvodnju, što bi značilo i manju ponudu, napominju analitičari IG-a.
Odvojeni proačuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 1,97 dolara i koštao 64,94 dolara.

Spekulacije o snabdijevanju podigle cijene nafte prema 67 dolara

Indija će kupovati venecuelsku naftu, umjesto da je kupuje od Irana, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
Već su, ističe on, postigli koncept dogovora.
Tramp je to rekao pred novinarima u avionu Air Force One, dok je putovao iz Vašingtona na svoje imanje na Floridi.
Rojters je ranije prenio da su Sjedinjene Američke Države (SAD) rekle Nju Delhiju da bi uskoro Indija mogla nastaviti da kupuje venecuelsku naftu kako bi pomogla u blokadi ruskog izvoza nafte, pozivajući se na tri osobe upoznate s tim pitanjem.
Indija nije uvozila značajne količine iranske nafte zbog američkih sankcija, ali je postala glavni kupac ruske nafte nakon što je invazija Rusije na Ukrajinu 2022. izazvala zapadne sankcije koje su snizile njenu cijenu.
Tramp je u avgustu udvostručio carine na uvoz iz Indije na 50 odsto kako bi pritisnuo Nju Delhi da prestane da kupue rusku naftu, a ranije ovog mjeseca rekao je da bi stopa mogla ponovo porasti ako se ne ograniči uvoz ruske nafte.
Ministar financija Skot Besent u januaru je signalizirao da bi se dodatna carina od 25 odsto na indijsku robu mogla ukinuti, s obzirom na ono što je nazvao naglim smanjenjem indijskog uvoza ruske nafte.
Trump je u martu prošle godine uveo carinu od 25 odsto zemljama koje kupuju venecuelsku naftu, uključujući Indiju.
Američka vlada ove sedmice je ukinula neke sankcije venecuelskoj naftnoj industriji kako bi američkim kompanijama olakšala prodaju njihove sirove nafte.
Trampovi komentari u subotu čini se odražavaju kontinuirano poboljšanje odnosa između SAD-a i Indije, koji su bili napeti tiokom protekle godine.
Tramp je takođe rekao da bi Kina mogla postići dogovor sa SAD-om o kupovini venecuelske nafte.
- Kina je dobrodošla i postigla bi odličan dogovor o nafti - rekao je Tramp, ne navodeći nikakve detalje.

Indija se okreće venecuelskoj nafti

Venecuela je preduzela pozitivne korake kako bi zaštitila ulaganja privatnih naftnih kompanija, otkako je Trampova administracija uhvatila bivšeg predsjednika Nicolasa Madura - saopštio je izvršni direktor Chevrona, Mike Wirth.
Venecuela je u četvrtak usvojila reforme zakona o ugljovodicima koje olakšavaju državnu kontrolu nad naftnom industrijom i daju privatnim proizvođačima veću autonomiju, prenosi SEEbiz.
Wirth je rekao da Chevron još preispituje zakonodavstvo, kao i da su sigurnost ugovora, komercijalna stabilnost i regulatorna predvidljivost ključni za privlačenje ulaganja u Venecuelu.
- Vidimo da Venecuela preduzima korake u pozitivnom smjeru kako bi riješila ta pitanja, što će podstaći ulaganja, ne samo od kompanija poput naše, već i od drugih za koje mislim da takođe razmatraju prilike tamo - rekao je Wirth u intervjuu za CNBC-jev Squawk on the Street.
Chevron je jedini američki naftni div koji posluje u Venecueli putem posebne licence koju je izdalo Ministarstvo finansija. Trenutno proizvodi oko 250 hiljada barela dnevno kroz zajednička ulaganja s državnom naftnom tvrtkom Petroleos de Venezuela ili PDVSA.
Wirth je u petak kazao da bi Chevron mogao povećati proizvodnju u Venecueli do 50 odsto u sljedećih 18 do 24 mjeseca ako kompanija dobije odobrenje američke Vlade.
Wall Street uglavnom smatra Chevron američkom naftnom kompanijom u najboljem položaju da iskoristi američku vojnu intervenciju u Venecueli zbog svoje prisutnosti u zemlji i odnosa s PDVSA-om.
Wirth je kazao da je bezbjednosna situacija uglavnom stabilna tamo gdje Chevron posluje, iako postoje područja Venecuele koja su manje sigurna.
Chevron je u petak objavio podatke o zaradi u četvrtom tromjesečju, koja je premašila očekivanja. Naftni gigant povećao je proizvodnju u prošloj godini, 12 odsto u svijetu i 16 odsto u SAD-u na rekordne nivoe.
Dok je Chevron spreman da poveća proizvodnju, konkurent Exxon Mobil oprezan je u pogledu povratka u Venecuelu nakon što mu je imovina dva puta zaplijenjena u prošlosti. Izvršni direktor Exxona, Darren Woods, nazvao je zemlju neinvestibilnom.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na naftnu industriju da uloži najmanje 100 milijardi dolara u obnovu energetskog sektora Venecuele.

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

Sjedinjene Američke Države (SAD) ukidaju sertifikat poslovnim avionima Bombardier Global Express - saopštio je američki predsjednik Donald Tramp i zaprijetio carinama od 50 odsto na sve avione proizvedene u Kanadi.
On je, govoreći o procesu sertifikacije za Golfstrim, zaprijetio da će, ako se iz bilo kog razloga ova situacija odmah ne ispravi, naplatiti Kanadi carine od 50 odsto na sve avione prodate u SAD-u.
To je poručio u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Ta prijetnja, ako se sprovede, imala bi drastičan uticaj na američke prevoznike poput American Airlinesa i Delta Airlinesa, koji koriste avione proizvedene u Kanadi na mnogim svojim letovima.
U SAD je registrovano 150 aviona Bombardier Global Express, koje proizvodi kompanija Bombardier Aviation, kojima upravlja 115 operatera, a u SAD je registrovano ukupno 5,43 hiljade aviona različitih tipova proizvedenih u Kanadi, uključujući uskotrupne avione, regionalne mlaznjake i helikoptere.&nbsp;
Kompanija Bombardier Aviation je saopštila da je primijetila Trumpovu objavu na društvenim mrežama i da je u kontaktu sa kanadskom Vladom.&nbsp;
- Nadamo se da će se ovo brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj - navodi se u saopštenju.

Tramp najavio novi paket carina Kanadi

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: sjedinjene-americke-drzave