Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će srezati američku pomoć Kolumbiji zato što predsjednik te zemlje "ne čini ništa da zaustavi prozvodnju droge".
U objavi na društvenim mrežama Tramp je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao "ilegalnim trgovcem droge koji ima vrlo slab rejting". 
 
Upozorio je Petra da bi bilo "bolje da okonča operacije s drogom".
- Ili će SAD to uraditi umjesto njega - ne na lijep način - dodao je Tramp. 
 
Ova objava je novi znak napetosti između SAD i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi. 
 
Ranije danas kolumbijski predsjednik Petro optužio je američku vladu da je prekršila suverenitet pomorskog prostora njegove zemlje i ubila jednog ribara tokom vojnog raspoređivanja u Karibima, što Amerikanci predstavljaju kao operaciju protiv trgovaca drogom. 
 
SAD su juče saopštile da vraćaju u Kolumbiju i Ekvador dvojicu preživjelih u napadu, šestom od početka septembra. Najmnje 29 ljudi ubijeno je u napadima za koje SAD tvrde da ciljaju navodne trgovce drogom.
Trampova administracija je u septembru optužila Kolumbiju da ne sarađuje u ratu protiv droge, iako je tada Vašington izuzeo Kolumbiju od sankcija koje bi pokrenule prekid pomoći toj zemlji. 
 
Kolumbija je najveći izvoznik kokaina na svijetu, i gajenje listova dostiglo je istorijski maksimum prošle godine, prema Ujedinjenim nacijama.
Petro je rekao sinoć da je kolumbijski ribar ubijen u napadu 16. septembra i identifikovao ga je kao Alehandra Karanzu, iz priobalnog grada Santa Marije. On je rekao da Karanza nema veze sa trgovinom drogom i da njegov brod imao neki kvar kada je pogođen. 
 
- Američki državni zvaničnici počinili su ubistvo i prekršili naš suverenitet u teritorijalnim vodama. Kolumbijski brod je plutao i imao je uključen signal za pomoć, sa jednim motorom podignutim. Tražim objašnjenja od američke vlade - napisao je Petro. 
 
Petro je rekao da je obavijestio kancelariju glavnog tužioca i tražio da odmah djeluje i pokrene pravni postupak pred međunarodnim i američkim sudovima. On je nastavio da objavljuje niz poruka do rano jutros oko tog ubistva. 
 
Vašington je poslao znatna vojna sredstva u Karibe, uključujući sedam brodova i stelt avione, predstavljajući to kao borbu protiv trgovine narkoticima, i u toj oblasti je od početka septembra sproveo najmanje sedam napada na brodove i male podmornice u kojima je poginulo najmanje 27 osoba.
Vodi se rasprava o legalnosti tih napada na osumnjičene u stranim ili međunarodnim vodama, koji nisu provjereni ni ispitani. 
 
Bogota osuđuje ovo američko vojno prisustvo u Karibima, a koje posebno cilja Venecuelu čijeg predsjednika Nikolasa Madura Tramp optužuje da predvodi veliku organizaciju za krijumčarenje droge u SAD.

1250x600

1084x550

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Rusija mora da okonča agresiju koju je započela i koju namjerno produžava - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da računaju na pritisak Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
- Više od dva sata ozbiljnog razgovora sa predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trampom. Razgovarali smo o svim ključnim pitanjima - našim pozicijama na bojnom polju, mogućnostima dugog dometa i protivvazdušnoj odbrani, i, naravno, diplomatskim izgledima - naveo je Zelenski.

Zelenski: Rusija mora da okonča agresiju, računamo na pritisak SAD

Visoka ukrajinska delegacija boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se sastala s predstavnicima tvrtke Raytheon, proizvođača projektila Tomahavk, čiju nabavu Kijev već dugo priželjkuje. Sastanak je dio napora Ukrajine za jačanjem odbrambenih sposobnosti, piše Ukrajinska Pravda.
Delegaciju uz Andrija Jermaka, šefa kancelarije predsjednika Ukrajine, čine i premijerka Julija Sviridenko, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umierov, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Serhij Kislitsija te ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Osim s Raytheonom, ukrajinski zvaničnici održali su razgovore i s predstavnicima drugog američkog odbrambenog diva, Lockheed Martina.
<h3>"Oni štite ukrajinsko nebo"</h3>
- Njihova tehnologija spašava živote: F-16 i napredni sistemi protivvazdušne odbrane štite ukrajinsko nebo, dok njihova ofanzivna rješenja snažno podržavaju naše snage na prvoj crti bojišnice- poručio je Jermak, dodajući kako saradnja između Ukrajine i američkih kompanija "nastavlja rasti".
Očekuje se da će pitanje isporuke projektila Tomahavk biti jedna od tema razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kasnije ove nedjelje.
Dužnosnici NATO-a smatraju da, iako isporuka projektila Tomahavk Ukrajini ne bi bila presudna za tok rata, to oružje bi moglo imati značajan uticaj na bojištu. Jedan od dužnosnika NATO-a takođe je izrazio skepsu oko potencijalnog odgovora Rusije na moguću isporuku Tomahavka, uprkos agresivnoj retorici koja dolazi iz Moskve.

Ukrajinska delegacija se u SAD-u srela s proizvođačima Tomahavka

Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima na nivou od 66 dolara, balansirajući između ublaženog geopolitičkog rizika za snabdijevanje s Bliskog istoka i pojačane kineske nabave za zalihe.
Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila niža 18 centi nego na zatvaranju trgovine u srjedu i iznosila je 66,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi nižoj cijeni, od 62,35 dolara, prenosi SEEbiz.
Pažnju tržišta zaokupio je u četvrtak sporazum palestinskog Hamasa i Izraela o sprovođenju prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu.
Predstavnici Hamasa i Tel Aviva potpisali su sporazum u glavnom gradu Egipta, utanačivši puštanje na slobodu zatočenika. Izraelske oružane snage trebalo bi da se povuku iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Obustava sukoba mogla bi označiti i početak normalizacije prometa kroz Crveno more i Sueski kanal.
Jemenski pokret Ansar Allah ometa plovidbu komercijalnih brodova s odredištem u izraelskoj luci Eilat, uslovljavajući ukidanje blokade obustavom izraelskih vojnih operacija u Gazi i dostavom humanitarne pomoći Palestincima.
Brodovi su se zbog blokade okrenuli znatno dužoj ruti oko Rta dobre nade, koja je nosila i veće troškove.
Primirje između Hamasa i Izraela moglo bi tako ublažiti rizik po snabdjevanje i transport iz ključne proizvodne regije.
Ulagači su u četvrtak proučavali i mješovite podatke o američkim zalihama.
Zalihe sirove nafte porasle su prošlu sedmicu 3,7 miliona barela, pokazali su u srijedu zvanični podaci ministarstva energije. Zalihe benzina smanjile su se 1,6 miliona barela, a zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, za dva miliona barela, signalizirajući snažnu potražnju za gorivom.
Trgovce ipak brinu znakovi obilnog snabdijevanja.
Tankeri su utovarili čak 1,2 miliona barela nafte i na putu su prema odredištima, prema procjeni firme Vortexa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu poskupio 41 cent, na 66,92 dolara.

Cijene nafte se zadržale na 66 dolara

Američka Vlada jutros je blokirana nakon što su republikanci i demokrate odbacili sve privremene prijedloge finansiranja. Glavna toaka spora je zdravstvena zaštita, a rezultat je da bi, osim najkritičnijih, sve savezne službe mogle potpuno stati dok se ne postigne dogovor.
<h3>Šta znači blokada američke Vlade</h3>
Blokada saveznih institucija znači da se sve neesencijalne funkcije Vlade zamrzavaju. To će utIcati na sve - od vazdušnog prometa do pristupa nacionalnim parkovima.
Savezne agencije zavise o tome da Kongres odobri finansiranje kako bi predsjednik potpisao proračunski zakon za sljedeću fiskalnu godinu. Ako se finansiranje ne odobri (zbog političkih nesuglasica, a SAD je duboko podijeljen), te su agencije prisiljene zatvoriti se. To znači da zaposlenici ne mogu ići na posao i ne primaju platu.
<h3>Koje će službe nastaviti raditi?</h3>
Savezne agencije koje se smatraju kritičnima nastavljaju raditi - među ostalima FBI i CIA, kontrolori vazdušnog prometa, baš kao i pripadnici Nacionalne garde te osoblje zaduženo za granične sigurnosti. Nacionalna elektroenergetska mreža takođe je sigurna.
Penzije će i dalje će se isplaćivati, zdravstvena zaštita nastavlja se za veterane i one koji zavise o Medicareu, saveznom zdravstvenom programu, a američka pošta nastaviće dostavljati pošiljke.
<h3>Šta se događa sa zaposlenicima?</h3>
Tokom posljednje blokade 2018. godine, 340.000 od ukupno 800.000 saveznih radnika poslato je na prisilni dopust. Svi koji su na takvom dopustu retroaktivno dobiju platu kada se vrate na posao, iako ta odgoda može stvoriti finansijski stres za porodice usred krize troškova života.
Na pojedinim je agencijama da odluče ko ide na dopust, a ko ostaje, ali treba naglasiti da su Kancelarija za proračun Bijele kuće i predsjednik Donald Tramp zaprijetili masovnim otkazima. Eventualna otpuštanja mogla bi ozbiljno opteretiti agencije koje su već pogođene drastičnim rezovima koje je ranije ove godine uvela inicijativa DOGE pod vodstvom Elona Maska.
<h3>Zašto sve ovo zvuči poznato?</h3>
Zato što se već događalo, i to više puta. Od sredine 1970-ih Amerikanci su se morali nositi s 20 blokada ili prekida finansiranja. Godine 1995. Vlada je bila u blokadi gotovo mjesec dana kada administracija Bila Klintona i republikanski Kongres nisu uspjeli postići dogovor o visini državne potrošnje.
Posljednji put Vlada je blokirana 2018. godine, kad su demokrate odbile glasati za plan finansiranja Donalda Trampa kojim je trebalo finansirati zid na južnoj granici SAD-a. Tada je blokada trajala 35 dana. Druge prijašnje blokade trajale su manje od nedjelju dana.
<h3>Šta slijedi?</h3>
Nova glasanja o privremenim planovima finansiranja republikanske i demokratske strane trebala bi se održati u srijedu, iako se uspjeh ne čini izglednim. Demokrate žele poništiti republikanske rezove na vladinom zdravstvenom programu Medicaid, usvojene ranije ovoga ljeta.

Blokirana je američka Vlada. Šta to znači?

Najmanje jedna osoba je ubijena, a devet ih je povrijeđeno u pucnjavi i požaru u mormonskoj crkvi u američkoj saveznoj državi Mičigen.
CNN je objavio da se jutros po američkom vremenu dogodiooružani napad u Crkvi Isusa Hrista i svetaca posljednjih dana u gradu Grand Blank, oko 96 kilometara sjeverozapadno od Detroita.
- Više je žrtava, a napadač je neutralisan - objavila je policija.&nbsp;
Vlasti zasad nijesu otkrile identitet osumnjičenog, niti motiv napada.&nbsp;
Policijska uprava Grand Blanka saopštila je da više nema prijetnje za javnost, te da je požar lokalizovan.

Pucnjava i požar u crkvi u SAD: Ubijena najmanje jedna osoba, devetoro povrijeđenih

Suspenzija TV voditelja Džimija Kimela najnoviji je u nizu ustupaka koje veliki mediji, izloženi pritisku vlade Donalda Trampa, prave da bi sačuvali svoje ekonomske interese, pa i po cijenu slobode izražavanja, koja ide u drugi plan, piše agencija Frans pres, a prenosi N1.
Američka televizijska mreža Ej-Bi-Si (ABC) skinula je sinoć sa programa na neodređeno vrijeme emisiju Džimija Kimela zbog komentara voditelja o ubistvu Čarlija Kirka.
ABC je takvu odluku donio nakon Kimelovih komentara o ubistvu konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka koje je iznio u svojoj emisij u ponedjeljak i utorak. Kimel je u komentaru u ponedjeljak nagovijestio da bi osumnjičeni za Kirkovo ubistvo Tajler Robinson mogao da bude republikanac koji podržava Trampa.
Kako prenosi Frans pres, prije nego što je ABC povukao emisiju "Jimmy Kimmel Live" zbog komentara ocijenjenih kao deplasirani poslije ubistva Kirka, televizija Si-Bi-Es (CBS) je u julu objavaila da ukida konkurentsku emisiju "Lejt šou" voditelja Stivena Kolbera, koji je kritikovao svog poslodavca što je popustio Donaldu Trampu.
Stiven Kolber je nazvao "dobrom, velikom napojnicom" odštetu od 16 miliona dolara koju je Paramaunt Global, matična kuća CBS-a dala da reši namjeravanu tužbu Trampa vezano za intervju sa bivšom potpredsjednicom Kamalom Haris.
I Ej-Bi-Si je u decembru prihvatio da riješi drugi spor koji je pokrenuo američki predsjednik, isplativši mu 15 miliona dolara.
Prije odluke o povlačenju Kimelove emisije, predsjednik američke Federalne komisije za komunikacije Brendan Kar, koga je imenovao Tramp, pozvao je lokalne emitere da ne emituju tu emisiju.
Demokratski senator Ričard Blumental je na mreži Iks ocijenio tu intervenciju "aktom vladine cenzure bez predsedana".
Neki kažu da je ABC imao sva pravna sredstva da brani Džimija Kimela ali da su odlučili da više nije isplativ po pitanju publike i prihoda, te da je iza svega ekonomska računica.

Američki medijski giganti slobodu izražavanja guraju u drugi plan pod Trampovim pritiskom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je stigao u rezidenciju britanskog premijera Kira Starmera, na razgovore koji su osmišljeni da fokusiraju njegovu drugu državnu posjetu na globalna pitanja, a ne na unutrašnje političke probleme.
Nakon ceremonijalnog dana, tokom kojeg se Tramp vozio u kočiji sa kraljem Čarlsom i prisustvovao državnoj večeri, američki predsjednik i Starmer obilježavaju predstavljanje paketa američkih investicija u privredu Britanije vrijednog 150 milijardi funti.
Starmer je dočekao Trampa u svojoj seoskoj rezidenciji Čekers, uz zvuke gajdi, na sastanku koji nije bez rizika.

Tramp stigao na razgovore sa Starmerom

Injekcija za prevenciju HIV-a biće prvi put ponuđena pacijentima u nacionalnoj zdravstvenoj službi u Engleskoj i Velsu.
Injekcija dugog dejstva, koja se daje svaka dva mjeseca, predstavlja alternativu uzimanju pilule svakog dana radi zaštite od virusa.
Stručnjaci se nadaju da će injekcije kabotegravira (CAB-LA) pomoći u ostvarivanju ambicije da se okončaju novi slučajevi HIV-a u Velikoj Britaniji do 2030. godine.
Terapiju prevencije HIV-a, poznatu kao PrEP (preekspoziciona profilaksa), uzimaju HIV-negativne osobe kako bi smanjile rizik od HIV infekcije.
Pilule su dostupne godinama i dalje su izuzetno efikasne u zaustavljanju HIV infekcija, ali ih ne mogu primati svi oboljeli.
Dugotrajna vakcina, koja se primjenjuje svaka dva mjeseca, ponudiće alternativu dnevnim pilulama koje se koriste za zaštitu od virusa.
U nacrtu smjernica objavljenih u petak, Nacionalni institut za zdravlje i nauke preporučio je kabotegravir (CAB-LA) za odrasle i mlade osobe sa rizikom od HIV-a koje nisu u mogućnosti da uzimaju oralni Prep.
Injekcija je već dostupna preko Nacionalne zdravstvene službe (NHS) u Škotskoj.
Ministar zdravlja Ves Striting, rekao je da je odobrenje injekcije "promjena pravila igre".
- Za ranjive ljude koji nisu u mogućnosti da koriste druge metode prevencije HIV-a, ovo predstavlja nadu. Ostvarujemo pravi napredak u vezi sa HIV-om, korišćenje Prepa je ove godine poraslo za osam odsto, a naša ambicija ide još dalje. Engleska će biti prva zemlja koja će okončati prenos HIV-a do 2030. godine, a ovaj revolucionarni tretman je još jedno moćno sredstvo u našem arsenalu za postizanje tog ključnog cilja - kazao je Striting.

Odobrena vakcina za zaštitu od HIV-a

Bliski istok trenutno je u središtu intenzivnih američkih napora kako bi se osigurao nastavak sprovođenja sporazuma o prekidu vatre u Gazi i spriječilo njegovo ugrožavanje.&nbsp;
Predsjednik Donald Tramp pokazuje posebnu zabrinutost da izraelski premijer Benjamin Netanjahu možda neće u potpunosti podržavati dogovor, što bi moglo dovesti do njegova raspada. Ključna faza američkih aktivnosti uključuje dolazak potpredsjednika Džej Di Vensa u Izrael, koji će razgovarati s Netanjahuom o nastavku primirja, dok posjeta Pojasu Gaze neće biti moguća iz bezbjednosnih razloga. Umjesto toga, situacija će se pratiti putem drona s prenosom u sjedištu izraelskog ministarstva obrane. Uz Vensa će prisutna biti i dvojica ključnih američkih izaslanika, Stiv Vitkof i Džered Kušner, Trampov zet.
Juče su se sastali s Netanjahuom kako bi ga upozorili da ne ugrozi sporazum. Poruka je bila jasna: Izrael se može braniti, ali primirje mora ostati netaknuto.
Prema izvorima iz Bijele kuće, postoji stvarna zabrinutost da bi sporazum mogao propasti, a trojka Vens – Vitkof – Kušner zadužena je da spriječi potpunu izraelsku ofanzivu protiv Hamasa. Tramp vjeruje da su lideri Hamasa spremni da pregovaraju u dobroj vjeri, dok eventualni napadi dolaze od marginalnih elemenata pokreta.
Istovremeno, oko 200 američkih vojnika stiglo je u Izrael kako bi uspostavili civilno-vojni koordinacioni centar za praćenje primirja i olakšavanje humanitarne pomoći. Predsjednik Tramp jasno je poručio da će Hamas biti eliminisan ako prekrši sporazum, ali da ne traži od Izraela povratak borbama.
Vođa Hamasa Halil al-Haja potvrdio je posvećenost pokreta sprovođenju sporazuma, uprkos poteškoćama u pronalaženju tijela ubijenih izraelskih talaca i nedostatku opreme, naglašavajući da se rat u Gazi završava i da Hamas ozbiljno sprovodi dogovor.
<h2>Reakcije međunarodnih aktera</h2>
Međunarodni akteri takođe pomno prate situaciju. Katarski emir Tamim bin Hamad Al Tani osudio je Izraelovo kontinuirano kršenje primirja i pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti Palestince.
Naglasio je da Izrael krši sve međunarodne norme agresijom i pokušajima judaizacije svetih mjesta, dok je Katar svojim diplomatskim i humanitarnim naporima ojačao položaj i otpornost regiona.
U međuvremenu, dok se hiljade stanovnika Gaze vraćaju u svoje četvrti nakon prekida vatre, mnogi su već znali da su im domovi srušeni ili neupotrebljivi.
Stručnjaci Ujedinjenih nacija upozoravaju da će za obnovu Gaze i uspostavljanje bezbjednosti nakon dvije godine razornog rata biti potrebno oko 70 milijardi dolara. Iako je postignuto privremeno primirje između Izraela i Hamasa, humanitarne agencije ističu da pomoć i dalje stiže presporo i u premalim količinama za očajne stanovnike enklave.
<h2>Gaza u ruševinama</h2>
Gaza, duga 41 kilometar i široka svega dva do pet kilometara, gotovo je potpuno razorena. Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), stepen uništenja iznosi 84 odsto, dok je u pojedinim dijelovima, poput samog grada Gaze, šteta i do 92 odsto.
Jako Silijers iz UNDP-a istakao je da se radi o „katastrofi razmjera koje svijet nije vidio decenijama“, dok najnovija zajednička procjena UN-a, EU i Svjetske banke ukupnu štetu procjenjuje na 70 milijardi dolara. Za početak obnove u prve tri godine potrebno je obezbijediti najmanje 20 milijardi dolara.
<h2>Humanitarna pomoć i opasnosti</h2>
UNDP i partnerske organizacije već pomažu stanovnicima u obezbjeđivanju pitke vode, uklanjanju otpada i ruševina, te pružanju osnovnih medicinskih i socijalnih usluga. Do sada je uklonjeno više od 81.000 tona ruševina, ali stručnjaci upozoravaju da se pod ostacima nalaze neeksplodirane bombe i tijela nestalih.
Donatori iz arapskih zemalja, SAD-a i Evrope najavili su pomoć, ali bez stabilne infrastrukture i slobodnog prolaza, proces ostaje spor.
Više od 300.000 Palestinaca vratilo se u sjeverne dijelove Gaze, nadajući se povratku u svoje domove, iako su mnogi kvartovi sravnjeni sa zemljom. UNICEF upozorava da „entuzijazam na terenu ne odražava stvarnost“, jer pomoć ne stiže u dovoljnoj mjeri.
Razaranja su stvorila više od 60 miliona tona ruševina koje treba ukloniti, a obnova je moguća tek nakon što se područje očisti od eksplozivnih ostataka.
Stručnjak za bezbjednost Filip Buvrat ističe da je neophodno izgraditi dubokomorsku luku kako bi se omogućio uvoz građevinskog materijala, jer drumski transport ne može zadovoljiti potrebe obnove.
<h2>Kriza vode i sanitarne infrastrukture</h2>
Jedan od najvećih izazova je snabdijevanje vodom. Više od 70 odsto od ukupno 600 vodnih i sanitarnih postrojenja oštećeno je ili uništeno, a rizik od širenja bolesti, uključujući koleru, raste iz dana u dan.
- Govori se o razorenim mrežama, cijevima i rezervoarima. Samo za minimalni oporavak potrebno je barem 50 miliona dolara - kaže Maher Nadžar iz organizacije CMWU.
Ukupni gubici u sektoru vodosnabdijevanja procjenjuju se na više od milijardu dolara.
<h2>Stambena i saobraćajna infrastruktura</h2>
Stambeni sektor pretrpio je najveći udar. Prema podacima UNOSAT-a, više od 280.000 kuća i stanova oštećeno je ili potpuno uništeno. Hamasova opština grada Gaze saopštila je da je 90 odsto puteva neupotrebljivo.
Stručnjakinja RAND Corporationa Šeli Kalbertson upozorava da bi obnova stanova mogla trajati decenijama.
- Ako se bude postupalo kao nakon bombardovanja 2014. i 2021. godine, Gazi će biti potrebno 80 godina da se obnovi. Samo uz dobro planiranje — uz privremene kampove koji se mogu pretvoriti u naselja — taj proces može ići brže - kazao je on.
<h2>Uništena poljoprivreda i obrazovanje</h2>
Poljoprivreda je gotovo potpuno uništena — više od 80 odsto usjeva i 97 odsto trajnih zasada stradalo je u ratu. Stručnjak He Jin sa Univerziteta Kent Stejt upozorava da je Gaza „izgubila sposobnost samostalnog prehranjivanja“.
Zemljište je prekriveno neeksplodiranim granatama i minama, a bez razminiranja nema povratka ni poljoprivredi ni samoodrživosti.
Obrazovni sistem takođe je devastiran. Prije rata, gotovo polovina stanovnika Gaze bila su djeca, ali danas 91,8 odsto školskih objekata zahtijeva potpunu obnovu.
Mnoge škole služile su kao skloništa, a brojne su pogođene u napadima jer su izraelske snage tvrdile da ih Hamas koristi u vojne svrhe.

Za obnovu razorene Gaze trebaće 70 milijardi dolara, a možda i 80 godina

Na Instagram stranici Forummapping objavljena je interesantna mapa, koja je odmah privukla pažnju ovdašnjih pratilaca.
Na mapi, koja je generisana uz pomoć umjetne intelgencije, dati su novi nazivi glavnim gradovima evropskih država, na osnovu nekih njihovih kakrakteristika i istorijske prošlosti.
Podgorica je, što je i očekivano, “Grad ispod brda”. To, naravno, nije nikakvo iznenađenje, budući da se glavni grad Crne Gore razvio bukvalno ispod brda Gorica, po čemu i nosi svoje zvanično ime.
Sarajevo je ponijelo ime “Evropski Jerusalim”, što je i inače jedan od epiteta koji mu se katkad dodjeljuje, zbog viševjekovne koegzistencije različitih religija na malom prostoru.
Zagreb često nazivaju “Malim Bečom”, zbog arhitektonskog, kulturnog i istorijskog uticaja iz perioda vladavine Austrougarske monarhije, te je i na ovoj mapi tako označen.
Beograd je prozvan “Bijelim Feniksom” zbog svoje sposobnosti da se uvijek iznova digne nakon velikih razaranja kojima je u prošlosti nekoliko puta bio izložen.
Ljubljana se može podičiti imenom “Grad Zmajeva” zbog legendi i simbola koji su duboko utkani u njen identitet. Zmaj je i čest simbol na grbovima ovog grada.
Još zanimljivih naziva evropskih prijestonica možete da pogledate na mapi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMlMzkBI5V-%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Neobična mapa: Pogledajte nadimke za Podgoricu, Sarajevo, Beograd, Zagreb...

Vlada premijera Pedra Sančeza u Španiji želi uvrstiti pravo na prekid trudnoće u Ustav, čime bi ta zemlja, ako uspije u toj inicijativi, postala druga država na svijetu koja je to učinila, nakon Francuske.
Međutim, zakonodavstvo o pobačaju širom Evropske unije (EU) daleko je od usklađenog, obuhvatajući jedne od najliberalnijih zakonskih okvira na svijetu, ali i neke od najrestriktivnijih.
Po podacima zagovaračke grupe Centar za reproduktivna prava (Center for Reproductive Rights), 34 odsto žena reproduktivne dobi živi u 77 zemalja koje dozvoljavaju pobačaj na zahtjev, do određene faze trudnoće, dok četiri posto žena živi pod "restriktivnim" zakonima o pobačaju.
Centar za reproduktivna prava navodi da ilegalni "ulični" pobačaji godišnje uzrokuju 39.000 smrti.
Evropski parlament pozvao je da se pravo na pobačaj uključi u Povelju o osnovnim pravima EU, ali to pitanje još je predmet rasprave i zahtijevalo bi jednoglasnu saglasnost članica.
Premijer Pedro Sančez je početkom oktobra predložio da se pravo žene na prekid trudnoće unese u španski Ustav.
Ipak, neizvjesno je da li njegova manjinska vlada može osigurati potrebnu podršku.
Na drugom kraju spektra, članice EU Malta i Poljska imaju gotovo potpune zabrane pobačaja.
Mnoge zemlje nalaze se negdje između, ali često žene ne mogu ostvariti prava koja postoje na papiru - pravo na pobačaj nije samo pitanje zakonodavstva i politike, već i praktičnih aspekata poput dostupnosti zdravstvene zaštite.
U martu 2024, francuski parlament usvojio je odluku kojom se pravo na pobačaj unosi u ustav, čime je Francuska postala prva zemlja u svijetu koja je to eksplicitno zaštitila na taj način.
Prema anketama, oko 80 odsto stanovništva podržalo je ovu mjeru. Predsjednik Francuske Emanuel Makron takođe je zagovarao da se pravo na prekid trudnoće uvrsti i u zakonodavstvo EU.
- U Evropi više ništa nije uklesano u kamen i sve se mora braniti. Zbog toga želim da ovo zagarantovano pravo na pobačaj bude uneseno u Povelju osnovnih prava Evropske unije - kazao je Makron tada.
U Francuskoj je pobačaj legalan na zahtjev do 14. sedmice trudnoće i mogu ga obavljati i ljekari opšte prakse i babice.
Španska ljevičarska vlada želi ustavno zaštititi pravo na pobačaj kako bi, kako navodi, zaštitila žene od "reakcionarnog vala" koji, smatra, predvode krajnja desnica i konzervativna opozicija.
Vlada je, međutim, priznala da reformu ustava neće biti lako provesti, jer bez podrške konzervativne opozicione stranke Partido Popular nije moguće osigurati potrebnu većinu u parlamentu.
U Španiji je pobačaj na zahtjev dozvoljen do 14. sedmice trudnoće, a do 22. sedmice u slučaju ugroženosti zdravlja majke ili anomalija ploda.
Grupa pretežno sjevernoevropskih zemalja omogućava liberalan pristup pobačaju, uz razlike uglavnom u dužini gestacijskog perioda.
Holandija ima jedno od najliberalnijih pravila u EU, pobačaj je legalan na zahtjev do 22 - 24 sedmice, uz minimalne proceduralne prepreke i petodnevni period čekanja. Zbog toga je i česta destinacija za prekograničnu zdravstvenu zaštitu.
U Švedskoj je pobačaj legalan do 18. sedmice na zahtjev, a nakon toga uz posebno odobrenje. Nema obaveznog savjetovanja ni čekanja, a usluge su široko dostupne.
U Portugalu je legalan do 10. sedmice, u Finskoj do 12, a u Danskoj do 18. sedmice, nakon čega su pobačaji dozvoljeni iz medicinskih ili pravnih razloga.
U Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Luksemburgu, Irskoj, Grčkoj, baltičkim zemljama, Bugarskoj, Rumuniji, Sloveniji, Slovačkoj i Kipru pobačaj je moguć do 10 - 14. sedmice, uz razne proceduralne zahtjeve i različit stepen prihvaćenosti.
U većini ovih zemalja, pobačaj je moguć i nakon tog perioda u slučajevima silovanja, incesta ili zdravstvenih razloga.
U Njemačkoj je pobačaj tehnički krivično djelo, ali se ne kažnjava ako se obavi u prvih 12 sedmica, nakon obaveznog savjetovanja i trodnevnog čekanja. Kasniji pobačaji dozvoljeni su iz medicinskih razloga ili nakon silovanja, prenosi DPA.

Španija želi u Ustav uvesti pravo na pobačaj, EU bez jedinstvenog stava

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Tag: sjedinjene-americke-drzave