Američka ekonomija je u trećem tromjesečju rasla po godišnjoj stopi od 4,3 odsto, potaknuta većom potrošnjom, saopšteno je iz Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Izvještaj o bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je kasnio gotovo dva mjeseca zbog zatvaranja američke vlade, pokazao je rast potrošnje domaćinstava, izvoza i državne potrošnje. S druge strane, ulaganja su pala. Povećanje potrošnje domaćinstava bila je najveća u gotovo godinu, prenosi SEEbiz.
Ekonomisti su saopštili da su potrošnju podstakla domaćinstva s višim prihodima - podstaknuta naglim rastom na berzi - dok je potrošnja domaćinstava sa srednjim i nižim prihodima pala uglavnom zbog visoke inflacije, dijelom i zbog tarifa predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Iako je izvještaj zastario, budući da je kasnio 43 dana zbog zatvaranja vlade, ekonomisti kažu da snažan privredni rast u posljednjem tromjesečju ne opravdava još jedno smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi. Inflacija je porasla u trećem tromjesečju.
BDP je porastao po godišnjoj stopi od 4,3 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od trećeg tromjesečja 2023, navodi se u početnoj procjeni Zavoda za ekonomske analize Ministarstva trgovine. Ekonomisti su predviđali rast BDP-a od 3,3 odsto, a ekonomija je u drugom tromjesečju skočila 3,8 odsto.
Potrošnja je porasla 3,5 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od četvrtog kvartala prošle godine.
Osim povećane kupovine rekreacijske robe i vozila, porasla je i potrošnja na netrajna dobra poput hrane, lijekova, odjeće i obuće. Potrošači su takođe više trošili na zdravstvenu zaštitu, uključujući bolničku i medicinsku njegu.
&nbsp;Ipak, ti podaci sada su zastarjeli. Maloprodaja je stagnirala u oktobru, a kupovina motornih vozila takođe je pala u posljednja dva mjeseca. Kongresni ured za budžet, nezavisni think tank, procijenio je da bi zatvaranje vlade moglo smanjiti BDP u četvrtom tromjesečju za jedan do dva procentna boda.
Takođe je predvidio da će se većina gubitka BDP-a nadoknaditi, s deficitom između sedam i 14 milijardi dolara.
Ekonomisti kažu da su, poput bogatijih potrošača, veće kompanije prebrodile udar uvoznih tarifa i sve više ulažu u vještačku inteligenciju, dok se manje bore s tarifama. Korporativni profit porastao je 166,1 milijardu dolara u trećem tromjesečju, u poređenju s povećanjem od 6,8 milijardi dolara u drugom kvartalu.
Međutim, inflacija je porasla u posljednjem tromjesečju. Domaćinstva se bore s višim cijenama u supermarketima i višim računima za komunalne usluge, jer brzi rast vještačke inteligencije i prateće infrastrukture povećava potražnju za električnom energijom.
Neki će potrošači naredne godine vidjeti nagli rast premija zdravstvenog osiguranja. Indeks potrošačkih cijena porastao je 2,8 odsto.
Federalne rezerve snizile su referentnu kamatnu stopu još 25 baznih bodova ovog mjeseca, na raspon od 3,5 odsto do 3,75 odsto, ali su pokazale da troškovi zaduživanja vjerovatno neće pasti u bliskoj budućnosti.
Dionice na Wall Streetu trgovale su se neznatno više, dolar je pao, a prinosi na kratkoročne američke državne obveznice porasli su.
Poslovna ulaganja usporila su se u posljednjem tromjesečju, jer su izdaci za infrastrukturu pali sedmo tromjesečje zaredom. Usporavanje je nadoknađeno snažnim ulaganjima u opremu povezanu s vještačkom inteligencijom i izdacima za intelektualno vlasništvo.
Izvoz je naglo porastao, dok je uvoz pao drugo tromjesečje zaredom, što je pomoglo u smanjenju trgovinskog deficita. Carine su uzrokovale velike fluktuacije uvoza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američka ekonomija porasla najjače u dvije godine

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Najmanje 16 fajlova nestalo je sa javne internet stranice Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su bili objavljeni dokumenti povezani sa Džefrijem Epstinom - uključujući i fotografiju na kojoj se vidi predsjednik Donald Tramp - manje od dana nakon što su postavljeni, bez ikakvog objašnjenja vlade i bez obavještenja javnosti.
Nestali fajlovi, koji su bili dostupni u petak, a već u subotu više nijesu bili pristupačni, sadržavali su fotografije slika na kojima su prikazane nage žene, kao i jednu fotografiju na kojoj se vidi niz fotografija raspoređenih po komodi i u fiokama. Na toj slici, unutar jedne fioke među ostalim fotografijama, nalazila se i fotografija Trampa zajedno sa Epstinom, Melanijom Tramp i Epstajnovom dugogodišnjom saradnicom Džislejn Maksvel.
Ministarstvo pravde u subotu nije odgovorilo na pitanja o tome zašto su fajlovi nestali, ali je u objavi na mreži X saopštilo da će se „fotografije i drugi materijali i dalje pregledati i redigovati u skladu sa zakonom, iz dodatnog opreza, kako budemo dobijali nove informacije“.
Na internetu je nestanak fajlova bez objašnjenja podstakao nagađanja o tome šta je uklonjeno i zašto javnost o tome nije obaviještena, dodatno pojačavajući dugogodišnju misteriju oko Epstina i moćnih ličnosti koje su ga okruživale. Demokrate iz Odbora za nadzor Predstavničkog doma ukazale su na nestalu fotografiju na kojoj se nalazi Tramp, poručivši u objavi na mreži X: „Šta se još prikriva? Potrebna nam je transparentnost za američku javnost.“
Ovaj slučaj dodatno je produbio zabrinutost koja se već pojavila nakon dugo iščekivanog objavljivanja dokumenata Ministarstva pravde. Desetine hiljada stranica koje su učinjene javnim donijele su vrlo malo novih saznanja o Epstinovim zločinima ili o tužilačkim odlukama koje su mu godinama omogućavale da izbjegne ozbiljne savezne optužbe, dok su izostavljeni neki od najvažnijih materijala, uključujući intervjue FBI-ja sa žrtvama i interne memorandume Ministarstva pravde o odlukama o podizanju optužnica.
Među dokumentima koji nijesu objavljeni nalaze se i intervjui FBI-ja sa preživjelima, kao i interni memorandumi Ministarstva pravde koji su razmatrali odluke o procesuiranju - zapisi koji bi mogli objasniti kako su istražitelji gledali na slučaj i zašto je Epstinu 2008. godine dozvoljeno da se izjasni krivim po relativno blažoj optužbi na nivou savezne države.
Zapisi, čije je objavljivanje propisano nedavno usvojenim zakonom Kongresa, gotovo da i ne pominju više moćnih osoba koje su godinama povezivane sa Epstinom, uključujući bivšeg britanskog princa Endrua, što ponovo otvara pitanja o tome ko je bio predmet istrage, a ko ne, i u kojoj mjeri objavljeni dokumenti zaista doprinose javnoj odgovornosti.
Među novim informacijama nalazi se i uvid u odluku Ministarstva pravde da odustane od istrage protiv Epstajna početkom 2000-ih, što mu je omogućilo da prizna krivicu po optužbi na državnom nivou, kao i ranije neviđena prijava iz 1996. godine u kojoj se Epstin optužuje za krađu fotografija djece.
Dosadašnja objavljivanja u velikoj mjeri sadrže fotografije Epstinovih nekretnina u Njujorku i na Američkim Djevičanskim Ostrvima, uz poneke slike poznatih ličnosti i političara.
Objavljen je niz do sada neviđenih fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona, dok je fotografija Trampa bilo znatno manje. Obojica su ranije dovođeni u vezu sa Epstinom, ali su se kasnije javno distancirali od tog odnosa. Nijedan od njih nije optužen za bilo kakvo krivično djelo u vezi sa Epstinom, niti postoji naznaka da su fotografije imale ulogu u krivičnim postupcima protiv njega.
Iako je Kongres postavio rok do petka da se svi dokumenti učine javnim, Ministarstvo pravde saopštilo je da planira da ih objavljuje postepeno, navodeći kao razlog dugotrajan proces uklanjanja imena žrtava i drugih identifikacionih podataka. Nije saopšteno kada bi novi dokumenti mogli biti objavljeni.
Takav pristup izazvao je nezadovoljstvo kod nekih Epstinovih tužilaca i članova Kongresa koji su se zalagali za usvajanje zakona. Umjesto završetka višegodišnje borbe za transparentnost, objavljivanje dokumenata u petak označilo je tek početak neizvjesnog čekanja na potpunu sliku Epstinovih zločina i načina na koji su istraživani.
- Imam osjećaj da nas Ministarstvo pravde i pravosudni sistem ponovo iznevjeravaju - kazala je Marina Laćerda, koja tvrdi da ju je Epstin počeo zlostavljati kada je imala 14 godina.
Mnogi dugo očekivani dokumenti bili su snažno redigovani ili bez potrebnog konteksta. Savezni tužioci u Njujorku podigli su 2019. godine optužnicu protiv Epstajna zbog trgovine ljudima, ali je on preminuo u zatvoru nakon hapšenja.
Objavljeni dokumenti predstavljaju tek mali dio potencijalno milionske arhive koju Ministarstvo posjeduje. Neki zapisi koji su po prvi put objavljeni gotovo su u potpunosti zacrnjeni, dok su drugi već ranije bili dostupni kroz sudske spise ili zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali su sada prvi put objedinjeni na jednom mjestu i dostupni javnosti.
Advokat Dženifer Friman, koja zastupa Mariju Farmer i druge preživjele, izjavila je u subotu da se njena klijentkinja nakon objavljivanja dokumenata osjeća potvrđeno u svojim tvrdnjama. Farmer je godinama pokušavala da dobije dokumenta koja bi potkrijepila njenu tvrdnju da su Epstin i Maksvel posjedovali materijale sa zlostavljanjem djece.
- Ovo je istovremeno trijumf i tragedija - kazala je ona.

Epstinovi fajlovi nestali sa sajta Ministarstva pravde SAD-a, među njima i fotografija sa Trampom

Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

U pucnjavi koja se sinoć dogodila na Državnom univerzitetu u Kentakiju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ubijena je jedna osoba, dok je druga teško ranjena, ali je u stabilnom stanju.
Obje osobe su studenti Državnog univerziteta Kentakija, ali osumnjičeni napadač nije, prenose američki mediji.
Pucnjava se dogodila ispred studentskog doma Jang Hol, na južnoj strani univerzitetskog kampusa, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je osumnjičeni uhapšen i kasnije identifikovan kao Džejkob Li Bard iz Evansvila, u Indijani.
Barda je odmah na mjestu pucnjave privela univerzitetska policija zbog sumnje da je izvršio ubistvo i napad prvog stepena.
Guverner Kentakija Endi Bešir i pomoćnik šefa policije Frankforta Skot Trejsi opisali su pucnjavu kao izolovan incident.
Stanje ranjenog studenta opisano je kao kritično, ali stabilno.

Pucnjava na univerzitetu u SAD: Ubijen jedan student, drugi teško ranjen

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Cijene prirodnog gasa na nizozemskoj burzi TTF pale su u prošloj godini gotovo 40 posto u odnosu na 2024. godinu, na nešto više od 28 EUR po megavat-satu, što odražava slabiju potražnju u Evropi tokom godine.
Analitičari su kazali da su blagi vremenski uslovi i sporiji industrijski oporavak ograničili potrošnju gasa, čak i u periodima nestabilnosti tržišta, izvještava Trading Economics.
Dodatni pritisak na cijene dolazi od povećanog uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG), posebno iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi SEEbiz.
Očekuje se da će izvoz američkog LNG-a u Evropu dostići rekordne nivoe u prošloj godini, dodatno jačajući ponudu na tržištu i smanjujući zavisnost od tradicionalnih dobavljača.
Istovremeno, EU nastavlja proces postepenog napuštanja ruskog gasa, budući da je Evropski parlament 17. decembra odobrio plan Unije o potpunom prekidu uvoza ruskog gasa do kraja naredne godine.
Ova odluka ima dugoročne implikacije za energetsko tržište, jer podstiče diverzifikaciju snabdijevanja i veća ulaganja u infrastrukturu za tečni prirodni gas (LNG) i obnovljive izvore energije.
Međutim, kratkoročno tržište gasa ostaje osjetljivo na vremenske uslove, kretanja u globalnom snabdijevanju i geopolitičke rizike.

Cijene gasa pale 40 odsto u prošloj godini

U švajcarskom skijaškom odmaralištu Krans Montani došlo je do eksplozije tokom novogodišnje proslave u baru. U nesreći ima poginulih i povrijeđenih, a tačan broj se utvrđuje.
Eksplozija se dogodila u 01:30 sati po lokalnom vremenu u baru "Constellation", navela je policija u saopštenju za BiBiSi (BBC).
Neverifikovani snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju požar u baru, u kojem je u do eksplozije došlo tokom proslave Nove godine. Objavljeni su i snimci koji pokazuju dolazak hitnih službi u ovo odmaralište, ali i fotografije ispred bara nakon eksplozije.
Za AFP je rečeno da se i dalje istražuje uzrok eksplozije u baru.
Policija je saopštila da je uspostavljena telefonska linija za pomoć porodicama pogođenih osoba, ne mogu dati detaljnije informacije, ali su potvrdili da ima nastradalih.

Nesreća u poznatom švajcarskom skijalištu: U baru došlo do eksplozije, ima poginulih

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su, u okviru akcije "Petarda" podnijeli krivičnu prijavu protiv R. Ć. iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako navode, da je R. Ć. krivično djelo počinio na način što je, bez posjedovanja odobrenja za obavljanje trgovinske djelatnosti i bez propratne dokumentacije, pribavio određenu količinu pirotehničkih sredstava u namjeri da ih neovlašćeno proda po većoj cijeni.
- Policija je prethodno kod njega pronašla i od njega oduzela pirotehnička sredstva, nakon čega je o svemu obavijestila nadležnog tužioca - navodi se u saopštenju.
Preduzimanje ciljanih kontrola sa ciljem suzbijanja sive ekonomije, kao i ostalih oblika kriminaliteta i prekršaja će, kako najavljuju, i dalje biti u fokusu rada policijskih službenika, radi stvaranja povoljnijeg ambijenta u društvu.
- Još jednom apelujemo na roditelje i staratelje da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od njihove djece, te da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Zloupotreba pirotehničkih sredstava može dovesti i do težih posljedica po život i zdravlje, kako njih samih tako i drugih građana, djece i životinja - poručili su iz Uprave policije.

Akcija "Petarda": Krivična prijava protiv Bjelopoljca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu

Zastave na Cetinju spuštene na pola koplja.
- Godina je od tragedije koja je zadesila Cetinje, čiji je epilog 13 preminulih, među kojima dvoje djece, dok je troje građana teško ranjeno - objavila je Prijestonica Cetinje na mreži Iks.
Zauvijek će, kako ističu, čuvati od zaborava nevino stradale sugrađanke i sugrađane.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcetinjeme%2Fstatus%2F2006626607054664127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006626607054664127%7Ctwgr%5E8a2ebc26544bc9f1bfba63a6a36b9c3d1ba0af86%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na Cetinju zastave na pola koplja

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u intervjuu za američki Njuzmaks (Newsmax) izjavio je da ta država ima još mnogo posla kada je riječ o Bliskom istoku te se ponovo osvrnuo na moguću novu eskalaciju sa Iranom.
Gostujući u emisiji „The Record with Greta Van Sasteren (Greta Van Susteren)” na Njuzmaksu, Netanjahu je rekao da je izraelska kampanja oslabila globalni domet Irana, ali da su ključni bezbjednosni ciljevi ostali nedovršeni.
- Dakle, postigli smo velike stvari, ali još uvijek imamo stvari koje moramo završiti - rekao je Netanjahu.
On je naveo da Hamas ostaje „smrtonosna sila“ u Gazi i da njihovo naoružanje mora biti eliminisano.
- Još uvijek imaju 20.000 boraca. Mnoge smo uništili. Imaju ukupno 60.000 jurišnih pušaka. Svi su naoružani kalašnjikovima. Razoružaćemo ih - poručio je.
Nakon toga, Netanjahu se osvrnuo i na Iran te rekao da je Teheran povezan i sa vladom Nikolasa Madura (Nicolás Maduro) u Venecueli (Venezuela).
- Oni su u dosluhu sa Madurovim režimom. Oni izvoze terorizam u Ameriku. Dakle, Hamas, Iran i njihovi posrednici predstavljaju prijetnju ne samo nama, Izraelu, već svim američkim saveznicima na Bliskom istoku i samoj Americi - zaključio je izraelski premijer.

Najavljuje li Netanjahu novi haos na Bliskom istoku, iz Amerike poručio: Imamo stvari koje treba završiti

Obilne sniježne padavine u Poljskoj uzrokovale su kolone vozila duge i do 20 kilometara na auto-putu između glavnog grada Varšave i baltičkog lučkog grada Gdanjska tokom noći, saopštila je policija.
Stotine ljudi bilo je zarobljeno u svojim automobilima u ledenim uslovima, ali je do ranih jutarnjih časova saobraćaj ponovo uspostavljen. 
 - Teška situacija počela je juče nakon 16 časova, kada su prvi kamioni na ruti S7 počeli imati problema s prilaskom padinama- kazao je Tomasz Markovski, portparol policije u sjevernom gradu Olštynu.
- To je dovelo do saobraćajne gužve duge oko 20 kilometara tokom noći- dodao je.
Saobraćaj se vraća u normalu
Zamjenik ministra infrastrukture Stanisłav Bukoviec rekao je na konferenciji za medije da u tim uslovima niko nije povrijeđen. Ana Karczevska, portparolka policije u Ostrodi, kazala je da su policajci pokušali pomoći vozačima koji su bili zaglavljeni.
Ostroda se nalazi na auto-putu, oko 40 kilometara zapadno od Olštyna.
 
- Pomogli smo koliko smo mogli, a vozačima smo ponudili kafu i topao čaj koje je pripremila gradska uprava Ostrode- navela je.
Državna novinska agencija PAP izvijestila je da je došlo i do poremećaja u željezničkom saobraćaju i na vazdušnim lukama, ali da se saobraćajne usluge vraćaju u normalu.

Snježna oluja u Poljskoj: Ljudi zarobljeni u autima na putevima

Vlast je danas odbila Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu koji je predložio Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) s ciljem da se produži roditeljsko odsustvo, kazala je portparolka i poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Sonja Popović.
Prema riječima Popović, ovo je još jedna potvrda da ova vlast nema sluha za potrebe građana.
- Već da je njeno postojanje isključivo vezano za lične privilegije i partijsko zapošljavanje - zaključila je Popović.

Popović: Postojanje ove vlasti isključivo vezano za lične privilegije i partijsko zapošljavanje

Šest osoba, među kojima troje djece, povrijeđeno je nakon ruskih napada na ukrajinski lučki grad Odesu, saopštili su zvaničnici.
Državna služba za vanredne situacije saopštila je da su napadi pogodili civilnu i logističku infrastrukturu, kao i energetske objekte.
Snimci prikazuju požar u višespratnici, dok službe spašavanja evakuišu stanare.
- Rusija je izvela masovni napad na Odesu koristeći napadne dronove - izjavila je Marina Averina, portparolka Državne službe za vanredne situacije Ukrajine u Odeskoj oblasti.
Vatrogasci su spasili osam ljudi, uključujući jedno dijete.
Četiri stambene zgrade i 14 automobila oštećeni su usljed ovih napada, naveli su zvaničnici.

Tag: sjedinjene-americke-drzave