Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da su prihodi od carina 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.
Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Vlada je navela i da je zabilježila manji budžetski deficit nego prije godinu, što implicira da su više tarife u tome pomogle.
Deficit je u četvrtom mjesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo finansija.
Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne prošle godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu prošle godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.&nbsp;
Od tada Bijela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.
Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.
Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije donio odluku, a u Bijeloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Od carina čak 300 odsto više novca

Poljska i Italija neće se pridružiti Odboru za mir predsjednika SAD-a Donalda Trampa, saopštili su u srijedu Varšava i Rim, čime su se pridružili listi saveznika Vašingtona koji ostaju po strani.
Prvobitno osmišljen da učvrsti primirje u Gazi, Tramp vidi Odbor za mir kao tijelo sa širom ulogom u rješavanju globalnih sukoba, što neke zemlje zabrinjava jer strahuju da bi mogao postati rival Ujedinjenim nacijama.
To, zajedno s činjenicom da su Rusija i Bjelorusija pozvane da se pridruže, navelo je mnoge zapadne zemlje da zauzmu oprezan pristup.
- Uzimajući u obzir određene nacionalne rezerve u vezi sa oblikom odbora, u ovim okolnostima Poljska se neće pridružiti radu Odbora za mir, ali ćemo ga analizirati - rekao je premijer Donald Tusk na sjednici vlade.
„Naši odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama bili su i ostaće naš prioritet, pa ako se okolnosti promijene na način koji bi omogućio pridruživanje radu Odbora, ne isključujemo nijedan scenario“.
Tusk je kasnije u srijedu trebalo da se sastane sa svojim nacionalističkim rivalom, predsjednikom Karolom Navrockim, na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na čijem je dnevnom redu bio i Odbor za mir.
U međuvremenu, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani takođe je u srijedu potvrdio da se Italija neće pridružiti.
- Ne možemo se pridružiti Odboru za mir jer postoji nepremostiva ustavna prepreka na strani Italije - rekao je za televizijski kanal Sky TG24.
- Međutim, ako bude potrebno raditi na naporima obnove usmjerenim na osiguranje mira na Bliskom istoku, spremni smo da to učinimo - dodao je.
Prema italijanskom ustavu, zemlja se može pridružiti međunarodnim organizacijama samo pod jednakim uslovima sa drugim državama - uslov za koji Rim smatra da nije ispunjen trenutnim statutom odbora, koji Trampu daje široka izvršna ovlašćenja.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je bliska Trampu, prošlog mjeseca je izjavila da je od njega zatražila da izmijeni uslove Odbora za mir kako bi Italiji bilo omogućeno da se pridruži.

500x500

1250x600

1084x550

Poljska i Italija se neće pridružiti Trampovom odboru za mir

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, uz nagađanja ulagača da bi indijska obustava uvoza mogla rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom, uz zaoštrenu konkurenciju za isporuke drugih dobavljača.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi višoj cijeni od 66,75 dolara, dok je na američkom bio skuplji 56 centi i koštao je 62,7 dolara, prenosi Hrportfolio.
Tržišta je u utorak zatekla vijest da su SAD i Indija postigli sporazum o trgovini.
New Delhi je pristao da obustavi kupovinu ruske nafte, u zamjenu za snižene američke carine, objavio je američki predsjednik Donald Tramp. Trenutna obustava kupovine izazvala bi veliki poremećaj na svjetskim tržištima nafte, upozorila je u utorak agencija za kreditne rejtinge Moody′s.
- Indija je u proteklim mjesecima kupovala manje ruske nafte, ali vjerovatno neće odmah potpuno obustaviti kupovinu jer bi to poremetilo rast indijske ekonomije - procjenjuju u Moody′su.
Ruske barele trebalo bi da zamijene oni iz SAD-a, naveo je Tramp, ali i iz Venecuele, a možda i iz Irana.
Rusija je do novembra i američkih sankcija Rosneftu i Lukoilu bila glavni dobavljač nafte za Indiju.
U januaru je Indija prema nekim procjenama uvezla 1,1 milion do 1,2 miliona barela ruske nafte dnevno, navode analitičari ING-a Warren Patterson i Ewa Manthey. Još u novembru su uvezli oko 1,8 miliona barela dnevno.
U februaru indijski uvoz nafte i kondenzata trebalo bi da dostigne novi rekord, od ukupno 5,2 miliona barela dnevno, budući da ih rafinerije ubrzanim tempom kupuju od drugih dobavljača kako bi nadomjestile snabdijevanje nagriženo sankcijama, procijenila je specijalizovana kompanija za praćenje naftne trgovine Vortexa.&nbsp;
Rusija bi mogla imati problema s pronalaženjem drugih i mogla bi biti prisiljena da smanji proizvodnju, što bi značilo i manju ponudu, napominju analitičari IG-a.
Odvojeni proačuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 1,97 dolara i koštao 64,94 dolara.

Spekulacije o snabdijevanju podigle cijene nafte prema 67 dolara

Indija će kupovati venecuelsku naftu, umjesto da je kupuje od Irana, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
Već su, ističe on, postigli koncept dogovora.
Tramp je to rekao pred novinarima u avionu Air Force One, dok je putovao iz Vašingtona na svoje imanje na Floridi.
Rojters je ranije prenio da su Sjedinjene Američke Države (SAD) rekle Nju Delhiju da bi uskoro Indija mogla nastaviti da kupuje venecuelsku naftu kako bi pomogla u blokadi ruskog izvoza nafte, pozivajući se na tri osobe upoznate s tim pitanjem.
Indija nije uvozila značajne količine iranske nafte zbog američkih sankcija, ali je postala glavni kupac ruske nafte nakon što je invazija Rusije na Ukrajinu 2022. izazvala zapadne sankcije koje su snizile njenu cijenu.
Tramp je u avgustu udvostručio carine na uvoz iz Indije na 50 odsto kako bi pritisnuo Nju Delhi da prestane da kupue rusku naftu, a ranije ovog mjeseca rekao je da bi stopa mogla ponovo porasti ako se ne ograniči uvoz ruske nafte.
Ministar financija Skot Besent u januaru je signalizirao da bi se dodatna carina od 25 odsto na indijsku robu mogla ukinuti, s obzirom na ono što je nazvao naglim smanjenjem indijskog uvoza ruske nafte.
Trump je u martu prošle godine uveo carinu od 25 odsto zemljama koje kupuju venecuelsku naftu, uključujući Indiju.
Američka vlada ove sedmice je ukinula neke sankcije venecuelskoj naftnoj industriji kako bi američkim kompanijama olakšala prodaju njihove sirove nafte.
Trampovi komentari u subotu čini se odražavaju kontinuirano poboljšanje odnosa između SAD-a i Indije, koji su bili napeti tiokom protekle godine.
Tramp je takođe rekao da bi Kina mogla postići dogovor sa SAD-om o kupovini venecuelske nafte.
- Kina je dobrodošla i postigla bi odličan dogovor o nafti - rekao je Tramp, ne navodeći nikakve detalje.

Indija se okreće venecuelskoj nafti

Venecuela je preduzela pozitivne korake kako bi zaštitila ulaganja privatnih naftnih kompanija, otkako je Trampova administracija uhvatila bivšeg predsjednika Nicolasa Madura - saopštio je izvršni direktor Chevrona, Mike Wirth.
Venecuela je u četvrtak usvojila reforme zakona o ugljovodicima koje olakšavaju državnu kontrolu nad naftnom industrijom i daju privatnim proizvođačima veću autonomiju, prenosi SEEbiz.
Wirth je rekao da Chevron još preispituje zakonodavstvo, kao i da su sigurnost ugovora, komercijalna stabilnost i regulatorna predvidljivost ključni za privlačenje ulaganja u Venecuelu.
- Vidimo da Venecuela preduzima korake u pozitivnom smjeru kako bi riješila ta pitanja, što će podstaći ulaganja, ne samo od kompanija poput naše, već i od drugih za koje mislim da takođe razmatraju prilike tamo - rekao je Wirth u intervjuu za CNBC-jev Squawk on the Street.
Chevron je jedini američki naftni div koji posluje u Venecueli putem posebne licence koju je izdalo Ministarstvo finansija. Trenutno proizvodi oko 250 hiljada barela dnevno kroz zajednička ulaganja s državnom naftnom tvrtkom Petroleos de Venezuela ili PDVSA.
Wirth je u petak kazao da bi Chevron mogao povećati proizvodnju u Venecueli do 50 odsto u sljedećih 18 do 24 mjeseca ako kompanija dobije odobrenje američke Vlade.
Wall Street uglavnom smatra Chevron američkom naftnom kompanijom u najboljem položaju da iskoristi američku vojnu intervenciju u Venecueli zbog svoje prisutnosti u zemlji i odnosa s PDVSA-om.
Wirth je kazao da je bezbjednosna situacija uglavnom stabilna tamo gdje Chevron posluje, iako postoje područja Venecuele koja su manje sigurna.
Chevron je u petak objavio podatke o zaradi u četvrtom tromjesečju, koja je premašila očekivanja. Naftni gigant povećao je proizvodnju u prošloj godini, 12 odsto u svijetu i 16 odsto u SAD-u na rekordne nivoe.
Dok je Chevron spreman da poveća proizvodnju, konkurent Exxon Mobil oprezan je u pogledu povratka u Venecuelu nakon što mu je imovina dva puta zaplijenjena u prošlosti. Izvršni direktor Exxona, Darren Woods, nazvao je zemlju neinvestibilnom.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na naftnu industriju da uloži najmanje 100 milijardi dolara u obnovu energetskog sektora Venecuele.

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

Sjedinjene Američke Države (SAD) ukidaju sertifikat poslovnim avionima Bombardier Global Express - saopštio je američki predsjednik Donald Tramp i zaprijetio carinama od 50 odsto na sve avione proizvedene u Kanadi.
On je, govoreći o procesu sertifikacije za Golfstrim, zaprijetio da će, ako se iz bilo kog razloga ova situacija odmah ne ispravi, naplatiti Kanadi carine od 50 odsto na sve avione prodate u SAD-u.
To je poručio u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Ta prijetnja, ako se sprovede, imala bi drastičan uticaj na američke prevoznike poput American Airlinesa i Delta Airlinesa, koji koriste avione proizvedene u Kanadi na mnogim svojim letovima.
U SAD je registrovano 150 aviona Bombardier Global Express, koje proizvodi kompanija Bombardier Aviation, kojima upravlja 115 operatera, a u SAD je registrovano ukupno 5,43 hiljade aviona različitih tipova proizvedenih u Kanadi, uključujući uskotrupne avione, regionalne mlaznjake i helikoptere.&nbsp;
Kompanija Bombardier Aviation je saopštila da je primijetila Trumpovu objavu na društvenim mrežama i da je u kontaktu sa kanadskom Vladom.&nbsp;
- Nadamo se da će se ovo brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj - navodi se u saopštenju.

Tramp najavio novi paket carina Kanadi

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom, čime je eskalirao kampanju pritiska protiv komunističke vlasti tog ostrva, koje je dugogodišnji neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tramp nije precizirao carinske stope, niti je izdvojio zemlje čiji bi proizvodi mogli da se suoče sa američkim carinama, javlja Rojters.
Kubanska Vlada je ubrzo nakon njegove najave upozorila da naredba prijeti da parališe proizvodnju električne energije, poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i zdravstvene usluge, na ostrvu koje već osjeća posljedice teške ekonomske krize, prenosi Tanjug.&nbsp;
- Koji je cilj? Genocid nad kubanskim narodom. Sve sfere života će biti ugušene od američke vlade - navela je kubanska Vlada u saopštenju koje je pročitano u večernjim vijestima na kubanskim televizijama.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel rekao je ranije da Vašington nema moralni autoritet da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da Vlada tog ostrva postigne sporazum sa SAD.

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 dolara, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.&nbsp;
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD - &nbsp;kazao je analitičar u firmi Capital.com, Kyle Rodda.
Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.&nbsp;
No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada dolara &nbsp;po unci.

Dolar pao zbog grenlandske situacije

Member of Parliament of the Social Democrats and representative of the European Alliance, Nikola Zirojević, announced in an interview with Portal ETV that he will present evidence against former Minister of Defence and former Mayor of Podgorica, now Montenegro’s ambassador in Brussels, Olivera Injac. Zirojević made the statement in response to Portal ETV’s question whether he believes Injac was moved to Brussels in order to avoid potential criminal liability over numerous accusations against her, particularly from the period when she served as Minister of Defence. - I can freely announce that in the coming days I will present to the public part of the documentation I have obtained, which I believe - while it will be up to the competent state authorities to decide - indicates that Injac should be held accountable and that criminal proceedings should be initiated against her. This concerns a potential abuse of official position - Zirojević said. He assessed that the circumstances of her appointment to a diplomatic position leave room for suspicion. - It appears quite certain that the former Minister of Defence and former Mayor of Podgorica was moved to Brussels to avoid responsibility, given that we still seem to be guided by that old and unpleasant practice of sending potentially problematic officials, who could face accountability, on missions abroad. In doing so, on the one hand, you remove them from the public spotlight and they are discussed far less, and on the other hand, the position of diplomat - in this case ambassador - grants her immunity from criminal prosecution - Zirojević told Portal ETV. He added that he had already raised this issue at a session of the Committee on International Relations and Emigrants. - I warned about this at the Committee on International Relations and Emigrants, where I listed all the reasons why Olivera Injac should have been held accountable - Zirojević emphasized.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120210124_4cd68bf0229141765dfb119313a07d264118d44e7d29c2806748fb949be95daf.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120210124_4cd68bf0229141765dfb119313a07d264118d44e7d29c2806748fb949be95daf" data-rendition-name="original" width="1187" height="655" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"><figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  It should be recalled that during Injac’s ministerial mandate, certain media outlets reported numerous suspicions of unlawful conduct while she was a member of the cabinet of the Government of Zdravko Krivokapić, as well as four criminal complaints filed against her. Back in 2021, the Special State Prosecutor’s Office formed a case against the then minister based on two criminal complaints filed by attorney Mihailo Volkov, over suspicions of unlawful employment and abuse of office. The complaints referred to the engagement of retired warrant officer Miodrag Jokanović in the intelligence service of the Ministry of Defence, as well as the unlawful and unconstitutional appointment of an active officer, Lieutenant Colonel Veljko Mališić, as State Secretary and later Acting Director General of the Logistics Directorate of the Ministry of Defence. In 2024, the Special State Prosecutor’s Office dismissed two criminal complaints against the former Minister of Defence. Allegations of abuse of office continued to follow Injac during her term as head of Podgorica. Municipal police officers of the Capital City filed a criminal complaint against then-Mayor Olivera Injac on suspicion of abuse of official position, negligent performance of duties, and the existence of another criminal offense. In 2024, a criminal complaint was also filed with the Special State Prosecutor’s Office against then-Mayor of Podgorica Olivera Injac, acting commander of the Protection and Rescue Service Zdravko Blečić, responsible persons in the company „Centroslavija“ LLC, as well as two employees of the Protection and Rescue Service of the Capital City. As stated in that criminal complaint, it was submitted by a supplier of firefighter uniforms on suspicion of forming a criminal group for the purpose of obtaining unlawful financial gain and abuse of official position. The entire case, as follows from Zirojević’s statements, has once again raised the issue of political accountability, as well as potential criminal responsibility of the former minister and mayor, a matter on which, according to him, the competent state authorities will make the final decision.

Zirojević announces to Portal ETV evidence against Olivera Injac: She was moved to Brussels to avoid criminal liability

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sastali su se sa komesarom EU za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majklom Mekgratom, a tokom sastanka je istaknuto da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u ispunjavanju poglavlja 23 i 24.
- Koprivica i Gorčević istakli su punu posvećenost sprovođenju reformi u okviru pregovaračkog procesa, sa posebnim fokusom na oblast vladavine prava i implementaciju mjera za jačanje kapaciteta države u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala- navode iz Vlade.&nbsp;
Sagovornici su, kako je saopšteno, razmijenili mišljenja o dosadašnjim rezultatima u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24, uz ocjenu da je ostvaren značajan napredak, kao i da predstoji dodatni rad na punoj implementaciji reformi, što je prioritet Vlade Crne Gore.
- Koprivica i Gorčević izrazili su posebno zahvalnost na podršci Delegacije EU i institucija EU kredibilnom procesu uništenja zaplijenjenog švercovanog duvana, koji je od značaja za bilans učinaka u poglavlju 24. Upoznali su i komesara Mekgrata sa donošenjem modernog Zakona o slobodnim zonama, u skladu sa Strategijom za borbu protiv korupcije, i procesom utvrđivanja Predloga zakona o Vladi, kao važnog instrumenta za transparentnost, odgovornost i integritet izvršne vlasti, te daljim mjerama za ubrzanje ispunjenja ciljeva iz strateških dokumenata- navode u saopštenju.&nbsp;

Koprivica i Gorčević sa Mekgratom: Ostvaren značajan napredak u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24

Crnu Goru čeka najintenzivnija godina kada je u pitanju pregovarački proces, a opredijeljenost Vlade &nbsp;da taj proces okonča u zadatom roku, vrlo je visok, poručio je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović za<a href="https://rtnk.me/politika/zenovic-za-rtnk-za-zatvaranje-spremno-poglavlje-21/"> RTNK.&nbsp;</a>
Da je ta dinamika moguća, dodao je, potvrđeno je i zatvaranjem poglavlja 32- Finansijski nadzor početkom godine. Vlada, istakao je Zenović, istovremeno radi na svim preostalim pregovaračkim poglavljima.
- Važno je na kraju da se pokaže da ste u procesu pregovora ostvarili neke rezultate, bitan je taj bilans rezultata. Važno je da su institucije i politike dale neke rezultate. Radi se zaista predano i danonoćno. Mi danas možemo reći da već je jedno pregovaračko poglavlje završilo svu proceduru, da je već u razmatranju kada je u pitanju Savjet, riječ je o poglavlju 21- Transevropskim mrežama, a to je jedno od poglavlja koje nas očekuje u najbližoj budućnosti- istakao je Zenović.
Dodaje i da su druga poglavlja u vrlo zreloj fazi te da kompletna administracija Vlade Crne Gore ali i Evropske komisije predano radi da Crna Gora do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja.

Zenović: Poglavlje 21 spremno za zatvaranje

U političkoj većini ne doživljavaju ozbiljno izjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvida Mekalistera, iako bi posljedice takvog zanemarivanja mogle biti dalekosežne, smatra građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
– U političkoj većini se takođe ne doživljava ozbiljno izjava Davida Mekalistera, iako su posljedice tog zanemarivanja ne samo unutrašnja destabilizacija koja je veoma česta, već bi se trebalo zbog uticaja Rusije i Srbije ozbiljno zabrinuti za integritet izbora, kad god oni bile, jer u kontekstu trenutnih dešavanja teško mogu biti u cijelosti fer i slobodni zbog masovnog dezinformiranja stanovništva – rekla je Bajramspahić u centralnoj informativnoj emisiji „24 Sata“ na Televiziji E.
Mekalister je otvoreno kazao da Rusija i Srbija koriste medijske, političke, ali i vjerske kanale kako bi promijenile orijentaciju Crne Gore, plasirali narativ o drugoj srpskoj državi i jačali anti-NATO raspoloženje.
Prema riječima Bajramspahić, ta izjava izazvala je veliku medijsku pažnju, iako ne bi trebalo da bude iznenađujuća, jer je borba protiv malignog uticaja postala zvanični dio pregovora sa Evropskom unijom i nalazi se u jednom od završnih mjerila u poglavlju 23.
Ona objašnjava da se problem malignog uticaja ogleda u kreiranju javnog mnjenja putem neistinitih informacija, što je, kako navodi, ozbiljan izazov i za samu Evropsku uniju, koja od 2014. godine razvija instrumente za suzbijanje takvih pojava.
– Kada smo dobili IBAR u junu 2024. godine naše obaveze u poglavlju 23 su značajno redukovane u odnosu na to da smo imali 84 prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Sada u poglavlju 23 imamo samo tri završna mjerila koja su dalje razrađena kroz 17 podmjerila. Jedno od tih podmjerila je da Crna Gora mora da demonstrira zaštitu slobode izražavanja i da demonstrira borbu protiv stranog uticaja i manipulacija. Međutim, baš sam obratila pažnju, akcioni plan Vlade za postizanje završnih mjerila u poglavlju 23 nema apsolutno nijednu mjeru koja se tiče borbe protiv stranog uticaja. Ta izjava je nešto što nije samo ocjena jednog evropskog &nbsp;poslanika, već nešto što je dio našeg formalnog procesa i za šta mi moramo da demonstriramo da preduzimamo konkretne i jasne mjere da suzbijemo taj problem. Sa druge strane i sami ste svjesni da to uopšte nije tema u većini medija i kod naše političke većine to se apsolutno ne percipira kao problem, a u nekom malom dijelu većine možda se i doživljava kao problem, ali se ništa ne preduzima- rekla je Bajramspahić.
Ona smatra da dio vladajuće većine ne tretira maligni uticaj kao problem jer se nalazi na liniji stavova koji se plasiraju, iako su metode različite.
Prema njenim riječima, dezinformacije najčešće dolaze putem neregistrovanih medija i društvenih mreža, a sadržaj sa tih platformi u velikoj mjeri oblikuje crnogorsko javno mnjenje.
– Mi u svakom trenutku imamo veoma intenzivnu anti EU kamanju a koju nema zvaničnih odgovora iz institucija, a sa druge strane imaćemo ozbiljan problem sa izborima i mislim da će određenim činiocima unutar parlamentarne većine taj problem početi da smeta kada vide kako se odražava na njihov rejting, međutim tada će biti suviše kasno, tako da jeste jedan od problema koji &nbsp;konstituentima vladajuće većine doprinose ovim problemom- istakla je Bajramspahić.
Govoreći o pristupu Evropske unije, navela je da se EU protiv ruskog i kineskog malignog uticaja bori suzbijanjem nezakonitih sadržaja, ali i proaktivnim djelovanjem kroz razotkrivanje netačnih narativa.
– Same zabrane aktera ne daju rezultate, umjesto toga treba proaktivno raskrinkavati sadržaje koji ne odgovaraju činjenicama i narative koji se nameću društvu i taj dio nama izuzetno nedostaje, jer kada biste emancipatorski uticali na stanovništvo ono bi samo odbacivalo i te aktere koji plasiraju sadržaje koji ne odgovaraju javnom interesu- naglasila je Bajramspahić.
Ona ocjenjuje da je čitav proces donošenja zakona, strategija i odluka iz evropske agende obesmišljen, jer se zbog kratkih rokova ne može govoriti o kvalitetu reformi.
– Vremena je toliko malo ostalo da ja vrlo sumnjam da ćemo mi moći da sprovedemo neke od ključnih reformi, međutim još uvijek imamo podršku da se taj proces od strane određenog broja aktera privodi kraju i u našem je interesu, bez obzira na to što su manjkave reforme, da iskoristimo tu šansu. Problem je u tome da svaki od naših internih problema može da posluži kao izgovor državama članicama da blokiraju proces. Mi u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati koji od naših internih problema može poslužiti kao izgovor za blokiranje procesa, može bilo koji i zbog toga mi ne trebalo da sami kreiramo situacije koje se nama mogu staviti na teret- rekla je Bajramspahić.
Na kraju, ukazuje na različite aktere na političkoj sceni – od onih koji se deklarativno zalažu za evropski put, a rade na njegovom blokiranju, preko onih koji smatraju da je proces već završen, do onih koji nemaju dovoljno znanja i kapaciteta da ga vode.
– Kada sve saberete situacija je vrlo nevesela i zabrinjavajuća. Djeluje kao da ćemo mi veoma teško uspjeti da ovo izguramo do kraja, međutim, to je i dalje naš najveći državni interes i mi moramo da uradimo sve što je moguće. Moj utisak je da Evropska unija nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine, demostriramo greške svakodnevno i da nabrajamo do sjutra ne bismo stigli nabrojati sve gdje smo prekršili naše obaveze iz pregovaračkih poglavlja. Takvih je primjera nažalost previše, ali je pitanje u kom trenutku će neka od država članica izabrati bilo koju od tih studija slučaja naših grešaka koja će im poslužiti kao izgovor da se proces blokira- zaključila je Bajramspahić.

Tag: sjedinjene-americke-drzave