Američka ekonomija je u trećem tromjesečju rasla po godišnjoj stopi od 4,3 odsto, potaknuta većom potrošnjom, saopšteno je iz Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Izvještaj o bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je kasnio gotovo dva mjeseca zbog zatvaranja američke vlade, pokazao je rast potrošnje domaćinstava, izvoza i državne potrošnje. S druge strane, ulaganja su pala. Povećanje potrošnje domaćinstava bila je najveća u gotovo godinu, prenosi SEEbiz.
Ekonomisti su saopštili da su potrošnju podstakla domaćinstva s višim prihodima - podstaknuta naglim rastom na berzi - dok je potrošnja domaćinstava sa srednjim i nižim prihodima pala uglavnom zbog visoke inflacije, dijelom i zbog tarifa predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Iako je izvještaj zastario, budući da je kasnio 43 dana zbog zatvaranja vlade, ekonomisti kažu da snažan privredni rast u posljednjem tromjesečju ne opravdava još jedno smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi. Inflacija je porasla u trećem tromjesečju.
BDP je porastao po godišnjoj stopi od 4,3 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od trećeg tromjesečja 2023, navodi se u početnoj procjeni Zavoda za ekonomske analize Ministarstva trgovine. Ekonomisti su predviđali rast BDP-a od 3,3 odsto, a ekonomija je u drugom tromjesečju skočila 3,8 odsto.
Potrošnja je porasla 3,5 odsto u posljednjem tromjesečju, što je najbrži tempo od četvrtog kvartala prošle godine.
Osim povećane kupovine rekreacijske robe i vozila, porasla je i potrošnja na netrajna dobra poput hrane, lijekova, odjeće i obuće. Potrošači su takođe više trošili na zdravstvenu zaštitu, uključujući bolničku i medicinsku njegu.
&nbsp;Ipak, ti podaci sada su zastarjeli. Maloprodaja je stagnirala u oktobru, a kupovina motornih vozila takođe je pala u posljednja dva mjeseca. Kongresni ured za budžet, nezavisni think tank, procijenio je da bi zatvaranje vlade moglo smanjiti BDP u četvrtom tromjesečju za jedan do dva procentna boda.
Takođe je predvidio da će se većina gubitka BDP-a nadoknaditi, s deficitom između sedam i 14 milijardi dolara.
Ekonomisti kažu da su, poput bogatijih potrošača, veće kompanije prebrodile udar uvoznih tarifa i sve više ulažu u vještačku inteligenciju, dok se manje bore s tarifama. Korporativni profit porastao je 166,1 milijardu dolara u trećem tromjesečju, u poređenju s povećanjem od 6,8 milijardi dolara u drugom kvartalu.
Međutim, inflacija je porasla u posljednjem tromjesečju. Domaćinstva se bore s višim cijenama u supermarketima i višim računima za komunalne usluge, jer brzi rast vještačke inteligencije i prateće infrastrukture povećava potražnju za električnom energijom.
Neki će potrošači naredne godine vidjeti nagli rast premija zdravstvenog osiguranja. Indeks potrošačkih cijena porastao je 2,8 odsto.
Federalne rezerve snizile su referentnu kamatnu stopu još 25 baznih bodova ovog mjeseca, na raspon od 3,5 odsto do 3,75 odsto, ali su pokazale da troškovi zaduživanja vjerovatno neće pasti u bliskoj budućnosti.
Dionice na Wall Streetu trgovale su se neznatno više, dolar je pao, a prinosi na kratkoročne američke državne obveznice porasli su.
Poslovna ulaganja usporila su se u posljednjem tromjesečju, jer su izdaci za infrastrukturu pali sedmo tromjesečje zaredom. Usporavanje je nadoknađeno snažnim ulaganjima u opremu povezanu s vještačkom inteligencijom i izdacima za intelektualno vlasništvo.
Izvoz je naglo porastao, dok je uvoz pao drugo tromjesečje zaredom, što je pomoglo u smanjenju trgovinskog deficita. Carine su uzrokovale velike fluktuacije uvoza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američka ekonomija porasla najjače u dvije godine

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Najmanje 16 fajlova nestalo je sa javne internet stranice Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su bili objavljeni dokumenti povezani sa Džefrijem Epstinom - uključujući i fotografiju na kojoj se vidi predsjednik Donald Tramp - manje od dana nakon što su postavljeni, bez ikakvog objašnjenja vlade i bez obavještenja javnosti.
Nestali fajlovi, koji su bili dostupni u petak, a već u subotu više nijesu bili pristupačni, sadržavali su fotografije slika na kojima su prikazane nage žene, kao i jednu fotografiju na kojoj se vidi niz fotografija raspoređenih po komodi i u fiokama. Na toj slici, unutar jedne fioke među ostalim fotografijama, nalazila se i fotografija Trampa zajedno sa Epstinom, Melanijom Tramp i Epstajnovom dugogodišnjom saradnicom Džislejn Maksvel.
Ministarstvo pravde u subotu nije odgovorilo na pitanja o tome zašto su fajlovi nestali, ali je u objavi na mreži X saopštilo da će se „fotografije i drugi materijali i dalje pregledati i redigovati u skladu sa zakonom, iz dodatnog opreza, kako budemo dobijali nove informacije“.
Na internetu je nestanak fajlova bez objašnjenja podstakao nagađanja o tome šta je uklonjeno i zašto javnost o tome nije obaviještena, dodatno pojačavajući dugogodišnju misteriju oko Epstina i moćnih ličnosti koje su ga okruživale. Demokrate iz Odbora za nadzor Predstavničkog doma ukazale su na nestalu fotografiju na kojoj se nalazi Tramp, poručivši u objavi na mreži X: „Šta se još prikriva? Potrebna nam je transparentnost za američku javnost.“
Ovaj slučaj dodatno je produbio zabrinutost koja se već pojavila nakon dugo iščekivanog objavljivanja dokumenata Ministarstva pravde. Desetine hiljada stranica koje su učinjene javnim donijele su vrlo malo novih saznanja o Epstinovim zločinima ili o tužilačkim odlukama koje su mu godinama omogućavale da izbjegne ozbiljne savezne optužbe, dok su izostavljeni neki od najvažnijih materijala, uključujući intervjue FBI-ja sa žrtvama i interne memorandume Ministarstva pravde o odlukama o podizanju optužnica.
Među dokumentima koji nijesu objavljeni nalaze se i intervjui FBI-ja sa preživjelima, kao i interni memorandumi Ministarstva pravde koji su razmatrali odluke o procesuiranju - zapisi koji bi mogli objasniti kako su istražitelji gledali na slučaj i zašto je Epstinu 2008. godine dozvoljeno da se izjasni krivim po relativno blažoj optužbi na nivou savezne države.
Zapisi, čije je objavljivanje propisano nedavno usvojenim zakonom Kongresa, gotovo da i ne pominju više moćnih osoba koje su godinama povezivane sa Epstinom, uključujući bivšeg britanskog princa Endrua, što ponovo otvara pitanja o tome ko je bio predmet istrage, a ko ne, i u kojoj mjeri objavljeni dokumenti zaista doprinose javnoj odgovornosti.
Među novim informacijama nalazi se i uvid u odluku Ministarstva pravde da odustane od istrage protiv Epstajna početkom 2000-ih, što mu je omogućilo da prizna krivicu po optužbi na državnom nivou, kao i ranije neviđena prijava iz 1996. godine u kojoj se Epstin optužuje za krađu fotografija djece.
Dosadašnja objavljivanja u velikoj mjeri sadrže fotografije Epstinovih nekretnina u Njujorku i na Američkim Djevičanskim Ostrvima, uz poneke slike poznatih ličnosti i političara.
Objavljen je niz do sada neviđenih fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona, dok je fotografija Trampa bilo znatno manje. Obojica su ranije dovođeni u vezu sa Epstinom, ali su se kasnije javno distancirali od tog odnosa. Nijedan od njih nije optužen za bilo kakvo krivično djelo u vezi sa Epstinom, niti postoji naznaka da su fotografije imale ulogu u krivičnim postupcima protiv njega.
Iako je Kongres postavio rok do petka da se svi dokumenti učine javnim, Ministarstvo pravde saopštilo je da planira da ih objavljuje postepeno, navodeći kao razlog dugotrajan proces uklanjanja imena žrtava i drugih identifikacionih podataka. Nije saopšteno kada bi novi dokumenti mogli biti objavljeni.
Takav pristup izazvao je nezadovoljstvo kod nekih Epstinovih tužilaca i članova Kongresa koji su se zalagali za usvajanje zakona. Umjesto završetka višegodišnje borbe za transparentnost, objavljivanje dokumenata u petak označilo je tek početak neizvjesnog čekanja na potpunu sliku Epstinovih zločina i načina na koji su istraživani.
- Imam osjećaj da nas Ministarstvo pravde i pravosudni sistem ponovo iznevjeravaju - kazala je Marina Laćerda, koja tvrdi da ju je Epstin počeo zlostavljati kada je imala 14 godina.
Mnogi dugo očekivani dokumenti bili su snažno redigovani ili bez potrebnog konteksta. Savezni tužioci u Njujorku podigli su 2019. godine optužnicu protiv Epstajna zbog trgovine ljudima, ali je on preminuo u zatvoru nakon hapšenja.
Objavljeni dokumenti predstavljaju tek mali dio potencijalno milionske arhive koju Ministarstvo posjeduje. Neki zapisi koji su po prvi put objavljeni gotovo su u potpunosti zacrnjeni, dok su drugi već ranije bili dostupni kroz sudske spise ili zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali su sada prvi put objedinjeni na jednom mjestu i dostupni javnosti.
Advokat Dženifer Friman, koja zastupa Mariju Farmer i druge preživjele, izjavila je u subotu da se njena klijentkinja nakon objavljivanja dokumenata osjeća potvrđeno u svojim tvrdnjama. Farmer je godinama pokušavala da dobije dokumenta koja bi potkrijepila njenu tvrdnju da su Epstin i Maksvel posjedovali materijale sa zlostavljanjem djece.
- Ovo je istovremeno trijumf i tragedija - kazala je ona.

Epstinovi fajlovi nestali sa sajta Ministarstva pravde SAD-a, među njima i fotografija sa Trampom

Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Režim u Beogradu se kladio kao i obično na pogrešnu kartu, pa im uprkos ponižavanju predsjednika Aleksandra Vučića i dodvoravanja Donaldu Trampu ipak prijete sankcije - poručio je novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da Srbija te sankcije može izbjeći jedino ako smijeni Aleksandra Vučića.
Prema Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkig kongresa, SAD-e su izrazile zabrinutost zbog stanja demokratije i uslova održavanja izbora Srbiji, a Zakonom je predviđeno da američki predsjednik Donald Tramp uvede sankcije najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu protiv osoba uključenih u korupciju ili destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu.
Gruhonjić cijeni da je to i poruka Kongresa i Senata sopstvenoj administraciji - da se SAD neće odreći uloge jednog od lidera u svijetu i da će na taj način pokušati da zadrže kurs koji je ta velesila imala kako prema regionu, tako i globalno.
- Ovo je veoma oštar zakon, ako govorimo o našem regionu, a naročito o Srbiji i on predstavlja sasvim sigurno jednu vrstu Damoklovog mača nad visokim funkcionerima režima u Beogradu, koji se očigledno - kao i obično - kladio na pogrešnu kartu. Imali smo prilike da vidimo potpuno suprotan efekat kroz kroz brojna poniženja koja je sam Aleksandar Vučić priredio sebi i nama u pokušajima da se najpoltronskiji mogući način dodvori Donaldu Trampu. Na kraju krajeva: i sam Donald Tramp je suštinski sadista koji voli da se iživljava nad slabijima od sebe i sa te strane Vučićeva taktika je bila potpuno promašena i pogrešna, a da ne govorimo o Kongresu i Senatu - rekao je Gruhonjić.
Smatra da Srbija može izbjeći sankcije jedino ako se vlast u Srbiji promijeni, a nada se i, kako je rekao, da je svijet naučio da su efikasnije sankcije pojedincima i visokim dužnosnicima režima - nego kažnjavati cjelokupno građanstvo u Srbiji za nepočinstva režima.
- Ogromna većina građana u Srbiji je protiv ovog režima, ali sa ovim režimom možemo se nadati nekakvom Danu mrmota i da ponovo proživimo noćnu moru koju smo već jednom, barem mi stariji, proživjeli i koje se nažalost još uvijek veoma živo sjećamo - zaključio je Gruhonjić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJZ2kasewOBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gruhonjić: Novi Zakon o demokratiji i prosperitetu predstavlja vrstu Damoklovog mača nad funkcionerima režima u Beogradu

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

U pucnjavi koja se sinoć dogodila na Državnom univerzitetu u Kentakiju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ubijena je jedna osoba, dok je druga teško ranjena, ali je u stabilnom stanju.
Obje osobe su studenti Državnog univerziteta Kentakija, ali osumnjičeni napadač nije, prenose američki mediji.
Pucnjava se dogodila ispred studentskog doma Jang Hol, na južnoj strani univerzitetskog kampusa, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je osumnjičeni uhapšen i kasnije identifikovan kao Džejkob Li Bard iz Evansvila, u Indijani.
Barda je odmah na mjestu pucnjave privela univerzitetska policija zbog sumnje da je izvršio ubistvo i napad prvog stepena.
Guverner Kentakija Endi Bešir i pomoćnik šefa policije Frankforta Skot Trejsi opisali su pucnjavu kao izolovan incident.
Stanje ranjenog studenta opisano je kao kritično, ali stabilno.

Pucnjava na univerzitetu u SAD: Ubijen jedan student, drugi teško ranjen

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Dvojica srpskih državljana, starih 46 i 48 godina, uhapšeni su zbog pljačke nakita vrijednog više od pola miliona evra u Saniju, na Halidikiju, saopštila je grčka policija. U pitanju su članovi organizovane kriminalne grupe "Pink Panteri", prenio je grčki portal "Prototema", prenose agencije.
Kako je navedeno, članovi kriminalne organizacije su ušli u Grčku u različito vrijeme i koristeći lažne putne isprave, iznajmljivali vozila, na koja su stavljali ukradene registarske tablice, sa ciljem da spriječe da ih vlasti otkriju.
- Da bi postigli svoj cilj, vršili su višestruki nadzor područja, kao i detaljan plan za izvršenje pljačke, dok su za prolazak i bjekstvo iz prodavnice nakita koristili vozila, kao i električne skutere - navedeno je u saopštenju.
Tokom pljačke, 48-godišnjak je, zajedno sa nepoznatim saučesnikom, pod prijetnjom pištolja onesposobio dvojicu zaposlenih i odnio luksuzne satove i druge stvari, ukupne vrijednosti 579.805 eura. Istovremeno, 46-godišnjak je, zajedno sa nepoznatom ženskom saučesnicom, pružao sporednu ulogu, pretvarajući se da su posetioci i nadgledajući okolinu.
- Oni su članovi kriminalne organizacije, koja je strukturirana u okviru Transnacionalnih kriminalnih grupa i organizacija balkanskog organizovanog kriminala, pod nazivom 'Pink Panteri', specijalizovane za pljačke prodavnica nakita, koje karakteriše visok stepen organizovanosti, prilagodljivosti i evoluirajućih metoda djelovanja - navela je grčka policija u saopštenju.
Nakon višemjesečne istrage policajaca Poddirekcije za organizovani kriminal sjeverne Grčke, identifikovana su dva državljanina Srbije, starosti 48 i 46 godina. Protiv njih su izdate evropske potjernice, na osnovu kojih su uhapšeni u Bugarskoj, odnosno Hrvatskoj. Grčka policija podsjeća da se pljačka dogodila 2. septembra 2025. godine i da se trenutno čeka odluka nadležnih pravosudnih organa u vezi sa njihovim izručenjem Grčkoj.

Uhapšena dvojica državljana Srbije, članova "Pink Pantera" zbog krađe nakita u Grčkoj

Kako prepoznati toksičnu pozitivu tokom praznika i koja feng shui pravila mogu učiniti 2026. godinu harmoničnijom i uspješnijom – neke su od tema današnje emisije "E uživo" na Televiziji E.
Tim povodom, gošća emisije je Milena Knežević, prvi feng shui master u Crnoj Gori, koja će govoriti o energiji prostora, ličnom balansu i praktičnim savjetima za novu godinu.
Iako su praznici najčešće asocijacija na odmor, džudistkinja Marija Kipa govoriće o značaju fizičke aktivnosti i kretanja za očuvanje zdravlja, ističući da je – kako i tema razgovora poručuje – zdravlje u pokretu.
Panelisti emisije osvrnuće se i na niz drugih aktuelnih i inspirativnih tema iz svakodnevnog života.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E danas od 16 do 18 sati.

"E uživo": Tokšična pozitiva, feng shui za 2026. i zdravlje u pokretu

U Crnoj Gori je, za prva dva i po mjeseca intenzivnog nadzora nad nad akutnim respiratornim infekcijama, registrovano 277 slučajeva sezonskog gripa, a preminule su dvije osobe, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove istakli su da je ove godine zabilježen raniji početak i intenzivnija cirkulacija virusa gripa, u odnosu na nekoliko prethodnih sezona.
„Pojačani nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama u IJZ-u započet je 29. septembra, a od početka sezone intenzivnog nadzora nad gripom, zaključno sa 21. decembrom, na prisustvo virusa gripa testirana su 962 uzorka, od kojih je 277 imalo pozitivan rezultat (28,8 odsto)“, rekli su iz IJZ-a agenciji MINA.
Oni su istakli da je najveća cirkulacija virusa zabilježena među djecom uzrasta od pet do 14 godina.
Iz Instituta su naveli da ne raspolažu preciznim podacima o broju hospitalizovanih pacijenata.
„U tom periodu zaprimljene su dvije prijave smrtnog ishoda povezanog sa gripom, pri čemu su se oba slučaja odnosila na osobe iz rizičnih grupa stanovništva, koje nijesu bile vakcinisane protiv sezonskog gripa“, kazali su iz IJZ-a.
Oni su objasnili da dijagnostiku infekcije virusom gripa sprovode PCR metodom, koja omogućava identifikaciju genetskog materijala virusa.
„Prilikom analize svakog uzorka u IJZ-u vrši se tipizacija virusa, tako da se po završetku procedure tačno utvrđuje da li je uzorak pozitivan na virus gripa, kao i kojem tipu pripada – A ili B. Do sada su u tekućoj sezoni svi laboratorijski potvrđeni pozitivni uzorci pripadali virusu gripa tipa A“, naveli su iz IJZ-a.
Kako su rekli, u mikrobiološkim laboratorijama Instituta postoji mogućnost subtipizacije virusa gripa, iako se ta procedura ne sprovodi rutinski.
Iz Instituta su naveli da je subtipizacija do sada urađena kod 253 pozitivna uzorka.
„Od tog broja, 40 uzoraka pripadalo je gripu A(H1) (15,8%), dok je 213 uzoraka identifikovano kao grip A(H3) (84,2 odsto). Ovakav odnos zastupljenosti podtipova A(H1) i A(H3) u skladu je sa podacima iz evropskog regiona“, istakli su iz IJZ-a.
Oni su dodali da je, prema dostupnim informacijama Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), kod podtipa A(H3N2), koji je jedan od dva podtipa virusa gripa A koja cirkulišu tokom posljednjih nekoliko godina, registrovana manja promjena u genetskom materijalu virusa.
Iz IJZ-a su objasnili da je virus gripa sklon čestim mutacijama, koje se dijele na velike genetske promjene (shift), pri čemu dolazi do pojave novog tipa virusa, i male genetske promjene (drift).
„U ovom slučaju nije došlo do nastanka novog tipa virusa, već se radi o manjoj genetskoj promjeni“, naglasili su iz IJZ-a.
Oni su, odgovarajući na pitanje da li je virus teži od onih koji su ranijih godina bili prisutni tokom sezone gripa, kazali da, prema za sada dostupnim podacima, nije zabilježena značajna promjena u kliničkoj slici oboljelih u odnosu na uobičajenu.
„Uočene promjene prvenstveno se odnose na raniji početak sezone i intenzivnije širenje virusa. Za potpuniju procjenu neophodno je sagledati podatke za cijelu sezonu i nakon detaljne analize i poređenja sa prethodnim sezonama donijeti objektivne zaključke“, naveli su iz IJZ-a.
Oni su objasnili da je grip akutna virusna infekcija disajnih puteva koja se prenosi kašljanjem, kijanjem ili bliskim kontaktom sa inficiranom osobom, navodeći da se, s obzirom na to da se virus veoma lako prenosi, svake godine tokom sezone bilježi veliki broj oboljelih.
Kako su naveli iz IJZ-a, simptomi se najčešće javljaju naglo i uključuju povišenu temperaturu, izražen umor, grlobolju, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, kao i kašalj.
„Kod većine oboljelih bolest prolazi u roku od nekoliko dana, međutim grip može dovesti i do komplikacija, naročito kod starijih osoba, trudnica, hroničnih bolesnika i male djece“, naglasili su iz IJZ-a.
Oni su kazali da su češće komplikacije uglavnom blažeg kliničkog toka, poput upale srednjeg uha, koji se naročito javlja kod male djece, kao i upale sinusa.
„Takođe, česta komplikacija infekcije virusom gripa jeste pogoršanje postojećih hroničnih oboljenja, kao što su astma, hronična opstruktivna bolest pluća, srčane bolesti i dijabetes“, rekli su iz IJZ-a.
Oni su istakli da te komplikacije mogu imati blaži ili teži klinički tok, ali u većini slučajeva ne zahtijevaju hospitalizaciju, iako mogu značajno narušiti opšte zdravstveno stanje pacijenata, posebno onih iz rizičnih grupa.
Iz IJZ-a su naveli da teže komplikacije gripa najčešće zahvataju pluća, gdje se prije svega radi o sekundarnim bakterijskim upalama pluća, koje se dodatno mogu komplikovati stanjima opasnim po život.
Iz te zdravstvene ustanove su, govoreći vakcinaciji, podsjetili da je počela 20. oktobra i da je njen osnovni cilj smanjenje učestalosti teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda uzrokovanih gripom, posebno među grupama stanovništva koje su u povećanom riziku.
Iz IJZ-a su naveli da je do 23. decembra protiv sezonskog gripa vakcinisano 20.380 osoba, što je najveći broj vakcinisanih u jednoj sezoni tokom posljednjih pet godina.
Iako je optimalno vrijeme za vakcinaciju za ovu sezonu već prošlo, kako su naveli, imunizacija i dalje ima smisla.
„Međutim, raspoložive količine vakcina su ograničene (jer je nabavka izvršena prema procjenama zdravstvenih ustanova prema potrošnji iz prethodnih godina) i raspoređene po domovima zdravlja u Crnoj Gori, zbog čega se zainteresovanim osobama preporučuje da se prethodno informišu o dostupnosti vakcine kod svog izabranog ljekara“, kazali su iz IJZ-a..
Oni su naglasili da je, da bi se nakon vakcinacije razvio adekvatan imunitet, potrebno da proteknu dvije do tri sedmice.
Iz IJZ-a su napomenuli da vakcina ne pruža potpunu zaštitu od infekcije/obolijevanja, ali značajno smanjuje vjerovatnoću razvoja težih oblika bolesti i komplikacija.
Oni su istakli da su, osim vakcinacije koja predstavlja osnovnu i specifičnu mjeru prevencije gripa, od izuzetnog značaja i opšte mjere prevencije i suzbijanja respiratornih infekcija.
„Prije svega, osobama koje imaju simptome gripa preporučuje se da, ukoliko je moguće, ostanu kod kuće najmanje četiri do pet dana od pojave simptoma, kako bi se smanjio rizik od izlaganja drugih osoba infekciji“, kazali su iz IJZ-a.
Oni su dodali da je, u slučaju potrebe i pojave težih simptoma, obavezno javljanje izabranom ljekaru na pregled.
„Preporučene mjere uključuju izbjegavanje kontakta sa oboljelim osobama, izbjegavanje boravka u gužvama, nošenje zaštitne maske koja prekriva nos i usta, održavanje fizičke distance, redovno i pravilno održavanje higijene ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta, kao i redovno provjetravanje zatvorenih prostorija u periodima kada je kvalitet vazduha u spoljnoj sredini adekvatan“, rekli su iz IJZ-a.

IJZ: Dvije osobe preminule od gripa

Na Dvorskom trgu, na maglovitom Cetinju, danas su u 15 sati tradicionalno bajička bratstva Martinović i Borilović u tišini, u znak pijeteta prema 23 žrtve cetinjskih masakara, naložili badnjake, dok su iz Cetinjskog manastira odjekivala zvona i muzika sa razglasa. Ispred Manastira sviraju gusle.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150128_ea107c70afcca2f3eb85dbf97a9c0fc602bd8f7471c79f2507fe32aa179d2c23.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150128_ea107c70afcca2f3eb85dbf97a9c0fc602bd8f7471c79f2507fe32aa179d2c23" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="dvor"><figcaption>Foto: Antena M/ Duško Mihailović</figcaption></figure>

Tag: sjedinjene-americke-drzave