Kina je odobrila sporazum o prenosu vlasništva nad aplikacijom TikTok, saopštio je američki ministar finansija, Skot Besent, dodajući da očekuje postizanje napretka narednih sedmica i mjeseci.
- Finalizovali smo sporazum o TikToku u Kuala Lumpuru u smislu dobijanja kineskog odobrenja i očekujem da će se to nastaviti u nadolazećim sedmicama i mjesecima te da ćemo konačno imati rješenje za to - rekao je Besent za Fox Business Network nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trampa s kineskim čelnikom Xijem Jinpingom.&nbsp;
Kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je ranije u četvrtak da će Kina propisno riješiti probleme u vezi sa TikTokom sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenosi SEEbiz.
TikTok, u vlasništvu kineske firme ByteDance, nije se o ovome još oglasio.
Sudbina aplikacije koju koristi 170 miliona Amerikanaca neizvjesna je već više od 18 mjeseci nakon što je američki Kongres prošle godine donio zakon kojim se kineskim vlasnicima TikToka nalaže da prodaju aplikaciju do januara.
Tramp je 25. septembra potpisao izvršnu uredbu prema kojoj plan prodaje TikToka američkim i globalnim investitorima ispunjava zahtjeve nacionalne sigurnosti utvrđene zakonom iz prošle godine te im je dao 120 dana za dovršetak prenosa vlasništva. Takođe je odgodio sprovođenje zakona do 20. januara.&nbsp;
Prema izvršnoj uredbi, TikTok će biti u većinskom vlasništvu i pod kontrolom američkih subjekata.
Sporazum o poslovanju TikToka u SAD-u omogućuje ByteDanceu da imenuje jednog od sedam članova novog upravnog odbora, dok će Amerikanci držati preostalih šest mjesta. ByteDanceu bi prema sporazumu ostalo manje od 20 odsto udjela u TikToku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kina odobrila prenos vlasništva TikToka

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će srezati američku pomoć Kolumbiji zato što predsjednik te zemlje "ne čini ništa da zaustavi prozvodnju droge".
U objavi na društvenim mrežama Tramp je kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao "ilegalnim trgovcem droge koji ima vrlo slab rejting". 
 
Upozorio je Petra da bi bilo "bolje da okonča operacije s drogom".
- Ili će SAD to uraditi umjesto njega - ne na lijep način - dodao je Tramp. 
 
Ova objava je novi znak napetosti između SAD i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi. 
 
Ranije danas kolumbijski predsjednik Petro optužio je američku vladu da je prekršila suverenitet pomorskog prostora njegove zemlje i ubila jednog ribara tokom vojnog raspoređivanja u Karibima, što Amerikanci predstavljaju kao operaciju protiv trgovaca drogom. 
 
SAD su juče saopštile da vraćaju u Kolumbiju i Ekvador dvojicu preživjelih u napadu, šestom od početka septembra. Najmnje 29 ljudi ubijeno je u napadima za koje SAD tvrde da ciljaju navodne trgovce drogom.
Trampova administracija je u septembru optužila Kolumbiju da ne sarađuje u ratu protiv droge, iako je tada Vašington izuzeo Kolumbiju od sankcija koje bi pokrenule prekid pomoći toj zemlji. 
 
Kolumbija je najveći izvoznik kokaina na svijetu, i gajenje listova dostiglo je istorijski maksimum prošle godine, prema Ujedinjenim nacijama.
Petro je rekao sinoć da je kolumbijski ribar ubijen u napadu 16. septembra i identifikovao ga je kao Alehandra Karanzu, iz priobalnog grada Santa Marije. On je rekao da Karanza nema veze sa trgovinom drogom i da njegov brod imao neki kvar kada je pogođen. 
 
- Američki državni zvaničnici počinili su ubistvo i prekršili naš suverenitet u teritorijalnim vodama. Kolumbijski brod je plutao i imao je uključen signal za pomoć, sa jednim motorom podignutim. Tražim objašnjenja od američke vlade - napisao je Petro. 
 
Petro je rekao da je obavijestio kancelariju glavnog tužioca i tražio da odmah djeluje i pokrene pravni postupak pred međunarodnim i američkim sudovima. On je nastavio da objavljuje niz poruka do rano jutros oko tog ubistva. 
 
Vašington je poslao znatna vojna sredstva u Karibe, uključujući sedam brodova i stelt avione, predstavljajući to kao borbu protiv trgovine narkoticima, i u toj oblasti je od početka septembra sproveo najmanje sedam napada na brodove i male podmornice u kojima je poginulo najmanje 27 osoba.
Vodi se rasprava o legalnosti tih napada na osumnjičene u stranim ili međunarodnim vodama, koji nisu provjereni ni ispitani. 
 
Bogota osuđuje ovo američko vojno prisustvo u Karibima, a koje posebno cilja Venecuelu čijeg predsjednika Nikolasa Madura Tramp optužuje da predvodi veliku organizaciju za krijumčarenje droge u SAD.

Tramp najavio ukidanje pomoći Kolumbiji, Gustava Petra nazvao trgovcem narkoticima

Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Rusija mora da okonča agresiju koju je započela i koju namjerno produžava - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da računaju na pritisak Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
- Više od dva sata ozbiljnog razgovora sa predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trampom. Razgovarali smo o svim ključnim pitanjima - našim pozicijama na bojnom polju, mogućnostima dugog dometa i protivvazdušnoj odbrani, i, naravno, diplomatskim izgledima - naveo je Zelenski.

Zelenski: Rusija mora da okonča agresiju, računamo na pritisak SAD

Visoka ukrajinska delegacija boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se sastala s predstavnicima tvrtke Raytheon, proizvođača projektila Tomahavk, čiju nabavu Kijev već dugo priželjkuje. Sastanak je dio napora Ukrajine za jačanjem odbrambenih sposobnosti, piše Ukrajinska Pravda.
Delegaciju uz Andrija Jermaka, šefa kancelarije predsjednika Ukrajine, čine i premijerka Julija Sviridenko, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umierov, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Serhij Kislitsija te ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Osim s Raytheonom, ukrajinski zvaničnici održali su razgovore i s predstavnicima drugog američkog odbrambenog diva, Lockheed Martina.
<h3>"Oni štite ukrajinsko nebo"</h3>
- Njihova tehnologija spašava živote: F-16 i napredni sistemi protivvazdušne odbrane štite ukrajinsko nebo, dok njihova ofanzivna rješenja snažno podržavaju naše snage na prvoj crti bojišnice- poručio je Jermak, dodajući kako saradnja između Ukrajine i američkih kompanija "nastavlja rasti".
Očekuje se da će pitanje isporuke projektila Tomahavk biti jedna od tema razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kasnije ove nedjelje.
Dužnosnici NATO-a smatraju da, iako isporuka projektila Tomahavk Ukrajini ne bi bila presudna za tok rata, to oružje bi moglo imati značajan uticaj na bojištu. Jedan od dužnosnika NATO-a takođe je izrazio skepsu oko potencijalnog odgovora Rusije na moguću isporuku Tomahavka, uprkos agresivnoj retorici koja dolazi iz Moskve.

Ukrajinska delegacija se u SAD-u srela s proizvođačima Tomahavka

Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima na nivou od 66 dolara, balansirajući između ublaženog geopolitičkog rizika za snabdijevanje s Bliskog istoka i pojačane kineske nabave za zalihe.
Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila niža 18 centi nego na zatvaranju trgovine u srjedu i iznosila je 66,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi nižoj cijeni, od 62,35 dolara, prenosi SEEbiz.
Pažnju tržišta zaokupio je u četvrtak sporazum palestinskog Hamasa i Izraela o sprovođenju prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu.
Predstavnici Hamasa i Tel Aviva potpisali su sporazum u glavnom gradu Egipta, utanačivši puštanje na slobodu zatočenika. Izraelske oružane snage trebalo bi da se povuku iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Obustava sukoba mogla bi označiti i početak normalizacije prometa kroz Crveno more i Sueski kanal.
Jemenski pokret Ansar Allah ometa plovidbu komercijalnih brodova s odredištem u izraelskoj luci Eilat, uslovljavajući ukidanje blokade obustavom izraelskih vojnih operacija u Gazi i dostavom humanitarne pomoći Palestincima.
Brodovi su se zbog blokade okrenuli znatno dužoj ruti oko Rta dobre nade, koja je nosila i veće troškove.
Primirje između Hamasa i Izraela moglo bi tako ublažiti rizik po snabdjevanje i transport iz ključne proizvodne regije.
Ulagači su u četvrtak proučavali i mješovite podatke o američkim zalihama.
Zalihe sirove nafte porasle su prošlu sedmicu 3,7 miliona barela, pokazali su u srijedu zvanični podaci ministarstva energije. Zalihe benzina smanjile su se 1,6 miliona barela, a zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, za dva miliona barela, signalizirajući snažnu potražnju za gorivom.
Trgovce ipak brinu znakovi obilnog snabdijevanja.
Tankeri su utovarili čak 1,2 miliona barela nafte i na putu su prema odredištima, prema procjeni firme Vortexa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu poskupio 41 cent, na 66,92 dolara.

Cijene nafte se zadržale na 66 dolara

Američka Vlada jutros je blokirana nakon što su republikanci i demokrate odbacili sve privremene prijedloge finansiranja. Glavna toaka spora je zdravstvena zaštita, a rezultat je da bi, osim najkritičnijih, sve savezne službe mogle potpuno stati dok se ne postigne dogovor.
<h3>Šta znači blokada američke Vlade</h3>
Blokada saveznih institucija znači da se sve neesencijalne funkcije Vlade zamrzavaju. To će utIcati na sve - od vazdušnog prometa do pristupa nacionalnim parkovima.
Savezne agencije zavise o tome da Kongres odobri finansiranje kako bi predsjednik potpisao proračunski zakon za sljedeću fiskalnu godinu. Ako se finansiranje ne odobri (zbog političkih nesuglasica, a SAD je duboko podijeljen), te su agencije prisiljene zatvoriti se. To znači da zaposlenici ne mogu ići na posao i ne primaju platu.
<h3>Koje će službe nastaviti raditi?</h3>
Savezne agencije koje se smatraju kritičnima nastavljaju raditi - među ostalima FBI i CIA, kontrolori vazdušnog prometa, baš kao i pripadnici Nacionalne garde te osoblje zaduženo za granične sigurnosti. Nacionalna elektroenergetska mreža takođe je sigurna.
Penzije će i dalje će se isplaćivati, zdravstvena zaštita nastavlja se za veterane i one koji zavise o Medicareu, saveznom zdravstvenom programu, a američka pošta nastaviće dostavljati pošiljke.
<h3>Šta se događa sa zaposlenicima?</h3>
Tokom posljednje blokade 2018. godine, 340.000 od ukupno 800.000 saveznih radnika poslato je na prisilni dopust. Svi koji su na takvom dopustu retroaktivno dobiju platu kada se vrate na posao, iako ta odgoda može stvoriti finansijski stres za porodice usred krize troškova života.
Na pojedinim je agencijama da odluče ko ide na dopust, a ko ostaje, ali treba naglasiti da su Kancelarija za proračun Bijele kuće i predsjednik Donald Tramp zaprijetili masovnim otkazima. Eventualna otpuštanja mogla bi ozbiljno opteretiti agencije koje su već pogođene drastičnim rezovima koje je ranije ove godine uvela inicijativa DOGE pod vodstvom Elona Maska.
<h3>Zašto sve ovo zvuči poznato?</h3>
Zato što se već događalo, i to više puta. Od sredine 1970-ih Amerikanci su se morali nositi s 20 blokada ili prekida finansiranja. Godine 1995. Vlada je bila u blokadi gotovo mjesec dana kada administracija Bila Klintona i republikanski Kongres nisu uspjeli postići dogovor o visini državne potrošnje.
Posljednji put Vlada je blokirana 2018. godine, kad su demokrate odbile glasati za plan finansiranja Donalda Trampa kojim je trebalo finansirati zid na južnoj granici SAD-a. Tada je blokada trajala 35 dana. Druge prijašnje blokade trajale su manje od nedjelju dana.
<h3>Šta slijedi?</h3>
Nova glasanja o privremenim planovima finansiranja republikanske i demokratske strane trebala bi se održati u srijedu, iako se uspjeh ne čini izglednim. Demokrate žele poništiti republikanske rezove na vladinom zdravstvenom programu Medicaid, usvojene ranije ovoga ljeta.

Blokirana je američka Vlada. Šta to znači?

Najmanje jedna osoba je ubijena, a devet ih je povrijeđeno u pucnjavi i požaru u mormonskoj crkvi u američkoj saveznoj državi Mičigen.
CNN je objavio da se jutros po američkom vremenu dogodiooružani napad u Crkvi Isusa Hrista i svetaca posljednjih dana u gradu Grand Blank, oko 96 kilometara sjeverozapadno od Detroita.
- Više je žrtava, a napadač je neutralisan - objavila je policija.&nbsp;
Vlasti zasad nijesu otkrile identitet osumnjičenog, niti motiv napada.&nbsp;
Policijska uprava Grand Blanka saopštila je da više nema prijetnje za javnost, te da je požar lokalizovan.

Pucnjava i požar u crkvi u SAD: Ubijena najmanje jedna osoba, devetoro povrijeđenih

Suspenzija TV voditelja Džimija Kimela najnoviji je u nizu ustupaka koje veliki mediji, izloženi pritisku vlade Donalda Trampa, prave da bi sačuvali svoje ekonomske interese, pa i po cijenu slobode izražavanja, koja ide u drugi plan, piše agencija Frans pres, a prenosi N1.
Američka televizijska mreža Ej-Bi-Si (ABC) skinula je sinoć sa programa na neodređeno vrijeme emisiju Džimija Kimela zbog komentara voditelja o ubistvu Čarlija Kirka.
ABC je takvu odluku donio nakon Kimelovih komentara o ubistvu konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka koje je iznio u svojoj emisij u ponedjeljak i utorak. Kimel je u komentaru u ponedjeljak nagovijestio da bi osumnjičeni za Kirkovo ubistvo Tajler Robinson mogao da bude republikanac koji podržava Trampa.
Kako prenosi Frans pres, prije nego što je ABC povukao emisiju "Jimmy Kimmel Live" zbog komentara ocijenjenih kao deplasirani poslije ubistva Kirka, televizija Si-Bi-Es (CBS) je u julu objavaila da ukida konkurentsku emisiju "Lejt šou" voditelja Stivena Kolbera, koji je kritikovao svog poslodavca što je popustio Donaldu Trampu.
Stiven Kolber je nazvao "dobrom, velikom napojnicom" odštetu od 16 miliona dolara koju je Paramaunt Global, matična kuća CBS-a dala da reši namjeravanu tužbu Trampa vezano za intervju sa bivšom potpredsjednicom Kamalom Haris.
I Ej-Bi-Si je u decembru prihvatio da riješi drugi spor koji je pokrenuo američki predsjednik, isplativši mu 15 miliona dolara.
Prije odluke o povlačenju Kimelove emisije, predsjednik američke Federalne komisije za komunikacije Brendan Kar, koga je imenovao Tramp, pozvao je lokalne emitere da ne emituju tu emisiju.
Demokratski senator Ričard Blumental je na mreži Iks ocijenio tu intervenciju "aktom vladine cenzure bez predsedana".
Neki kažu da je ABC imao sva pravna sredstva da brani Džimija Kimela ali da su odlučili da više nije isplativ po pitanju publike i prihoda, te da je iza svega ekonomska računica.

Američki medijski giganti slobodu izražavanja guraju u drugi plan pod Trampovim pritiskom

Savjet bezbjednosti UN večeras je ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika Ahmada el Šareha, što je simbolična odluka samo nekoliko dana prie njegove istorijske posjete Bijeloj kući.
Rezolucija, koju su pripremile SAD i usvojena sa 14 glasova za i jednim uzdržanim (Kina), uklanja Ahmada el Šareha i njegovog ministra unutrašnjih poslova Anasa Hataba sa liste sankcija usmjerenih na pojedince i grupe povezane sa Islamskom državom i Al Kaidom, koji su bili podvrgnuti zabrani putovanja, zamrzavanju imovine i embargu na oružje.
Posebno se pohvaljuju obaveze novih sirijskih vlasti da se "bore protiv terorizma, uključujući strane terorističke borce", Al Kaide, Islamske države i povezanih grupa.
- Usvajanjem ovog teksta, Savjet bezbjednosti UN šalje snažnu političku poruku prepoznajući da je Sirija u novoj eri - rekao je američki ambasador Majk Volc.
Kina je bila uzdržana, a njen ambasador Fu Cong izrazio je zabrinutost zbog prisustva "stranih terorističkih boraca" u Siriji sposobnih da "iskoriste krhku bezbjednosnu situaciju". Kineski ambasador je izrazio žaljenje što Savjet bezbjednosti UN nije u potpunosti procijenio situaciju.
Snage Ahmada el Šareeha, uključujući grupu Hajat Tahrir el Šam (HTS), koju je on predvodio, a koja je od tada raspuštena, smijenile su bivšeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. godine.
Upravo u svojstvu lidera HTS-a, bivši džihadista je bio na listi sankcija UN od 2013. godine.
Hajat Tahrir el Šam (HTS) je ranije bio poznat kao Al-Nusra front, bivši ogranak Al Kaide u Siriji, ali je prekinuo veze sa džihadističkom grupom 2016. godine.
Uprkos tome što je stavljen na listu sankcija UN, privremeni predsjednik je od stupanja na dužnost obavio brojna međunarodna putovanja, svaki put dobijajući izuzeće od Komiteta za sankcije UN.
On je prvi put posjetio SAD u septembru kako bi se obratio Generalnoj skupštini UN.
Šareh će biti prvi sirijski predsjednik koji će biti primljen u Bijeloj kući u ponedjeljak, prenijela je nedavno Bijela kuća.

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

Tajfun Kalmaegi pogodio je u četvrtak Vijetnam, nakon što je na Filipinima odnio najmanje 114 života i potopio čitave gradove.
Prema vijetnamskim medijima i informacijama vladinog portala, više od 260.000 pripadnika vojske nalazi se u pripravnosti za spašavanje, dok vjetrovi jačine do 149 km/h pogađaju obalu zemlje.
Vlada je saopštila da je šest aerodroma privremeno zatvoreno te da će stotine letova biti otkazane ili odgođene. Vijetnam, koji se već bori s rekordnim kišama i poplavama, sada se suočava s jednim od najsnažnijih tajfuna koji su pogodili Aziju ove godine.
Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je u saopštenju koje prenosi agencija AFP (Agence France-Presse) da se „oluja trenutno nalazi na kopnu, u provincijama Dak Lak i Gia Lai“.
Prema nacionalnom meteorološkom zavodu, stotine lokaliteta u sedam gradova i provincija izložene su visokom riziku od poplava i klizišta u narednim satima.
Iz više provincija već stižu izvještaji o materijalnoj šteti — od otkinutih krovova i razbijenih staklenih fasada hotela do iščupanog drveća koje blokira puteve i gradske ulice. U području Quy Non zabilježeno je obaranje stabala i razbijeni prozori na hotelima.
<h2>Zatražili pomoć</h2>
Kalmaegi je stigao do vijetnamskog kopna u 19:29 po lokalnom vremenu. Oko pola sata kasnije, stotine stanovnika iz dvije opštine u provinciji Dak Lak zatražile su pomoć, prenijeli su lokalni mediji.
Mnogi su prijavili urušavanje i plavljenje svojih kuća, dok oluja i dalje donosi jake vjetrove i obilne padavine. Provincija Dak Lak nalazi se oko 350 kilometara sjeveroistočno od Ho Ši Mina.
Vijetnamski meteorolozi upozoravaju da bi Kalmaegi mogao izazvati talase visoke i do osam metara na Južnom kineskom moru.
Vojska je rasporedila više od 260.000 vojnika i službenika, kao i više od 6.700 vozila i letjelica, uključujući šest aviona, radi pomoći u spašavanju i ublažavanju posljedica oluje.
Novinar agencije AFP javio je da su zvaničnici u srijedu ujutro obilazili obalne zajednice, upozoravajući stanovnike na hitnu evakuaciju.
<h2>Onlajn sastanak</h2>
Prema lokalnim medijima, premijer Vijetnama Fam Min održao je onlajn sastanak kako bi koordinirao hitne intervencije.&nbsp;
- Moramo stići do izoliranih područja i osigurati da ljudi imaju hranu, pitku vodu i osnovne potrepštine - poručio je premijer.
Prije nego što je stigao do Vijetnama, tajfun, lokalno poznat kao Tino, ostavio je za sobom katastrofalne posljedice na Filipinima.
Najmanje 114 osoba izgubilo je život, a desetine hiljada su evakuisane, posebno iz centralnih regija i s ostrva Cebu, popularne turističke destinacije, gdje su poplave odnosile automobile s ulica.
U samo 24 sata Kalmaegi je na ostrvu donio količinu kiše koja uobičajeno padne tokom cijelog mjeseca, izazvavši bujice blata i krhotina koje su se slijevale niz planine u urbana područja.
<h2>Mukotrpan posao čišćenja</h2>
Preživjeli koji su se uspjeli skloniti na viši teren posmatrali su kako poplavna voda nosi autobuse i kontejnere, dok su mnoga siromašna naselja gotovo potpuno uništena.
Stanovnici su započeli mukotrpan posao čišćenja blata i traženja ostataka svojih domova.
Rano u četvrtak, predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi proglasio je vanredno stanje, nakon što su ispunjeni kriteriji koji uključuju masovne žrtve, veliku štetu i poremećaj osnovnih sredstava za život u pogođenim područjima.

Tajfun Kalmaegi stigao u Vijetnam: Na Filipinima odnio najmanje 114 života

U Budvi je danas odigrano osmo kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade. Naši igrači pružili su dobre igre.
Mihailo Pušara, uprkos porazu, ostao je najbolje kotiran naš šahista, sa 4,5 poena uoči poslednjeg kola. Pušara je u osmom kolu crnim figurama, pretrpio poraz od mađarskog internacionalnog majstora Bodirogi Bendeguza.
Pobjede u osmom kolu ostvarili su: Jana Zvicer, Nikolina Ćorsović, Arina Panina, Dorotea Andrijašević, Anita Rovčanin, Amelija Trubina, Katarina Đukić, Zlatko Čuvrović, Konstantin Ševcov, Jurij Vuk Konopljev, Jegor Ševcov, Damjan Pešić, Petar Popović, Đorđe Žižić i Nikola Vojičić.
Uoči poslednjeg kola, najbolji naš predstavnik je Pušara, dok Zejn Agić i Đorđe Žižić imaju po četiri poena, odnosno polovičan učinak.
Posljednje kolo na programu je sjutra od 13 sati.

Evropsko prvenstvo u šahu za mlade: Solidna igra naših, sjutra rasplet

Odbornik u Skupštini Glavnog grada Mensur Šaljaj pozvao je Glavni grad da hitno riješi problem javne rasvjete na novootvorenoj dionici Bulevara Pera Ćetkovića, od Starog aerodroma prema Koniku.
- Pozivam nadležne iz Glavnog grada da hitno riješe problem javne rasvjete na novootvorenoj dionici Bulevara Pera Ćetkovića, od Starog aerodroma prema Koniku, gdje rasvjeta više ne radi nego što radi, čime se direktno ugrožava bezbjednost građana - kazao je Šaljaj.
Ovaj bulevar, koji je otvoren prije samo nekolikor mjeseci, već je, ističe Šaljaj, veći dio noći u mraku. 
- Građani s pravom negoduju, jer umjesto da novoizgrađena saobraćajnica podigne nivo bezbjednosti, ona je postala opasna zona - rekao je Šaljaj.
On je podsjetio da se nedavno dogodio i udes u ranim jutarnjim satima, u kojem je jedna osoba izgubila život. Takvo stanje je, poručuje, nedopustivo.
- Ukoliko se hitno ne otkloni kvar i rasvjeta ne proradi svakodnevno i pouzdano, smatram da građani imaju puno pravo da ovom bulevaru daju novi naziv: „Bulevar mraka“ ili „Bulevar tame“, jer sadašnje stanje upravo tako izgleda. Ne možemo čekati nove žrtve da bi se upalila rasvjeta u Glavnom gradu - zaključio je Šaljaj.

Šaljaj: Glavni grad da riješi problem javne rasvjete na Bulevaru Pera Ćetkovića

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Tag: sjedinjene-americke-drzave