Vuković: Izbori za Kongres biće svojevrstan referendum o Trampu

Predstojeći izbori za Kongres biće svojevrstan referendum o učinku američkog predsjednika Donalda Trampa tokom prve dvije godine njegovog drugog mandata, a eventualna pobjeda demokrata mogla bi značajno ograničiti sprovođenje njegove političke agende, ocijenio je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.

On je, u intervjuu agenciji MINA, ocijenio da će ishod izbora 3. novembra u najvećoj mjeri zavisiti od toga da li će birači glasati prvenstveno na osnovu ekonomskog položaja i svakodnevnih troškova ili će prevagnuti pitanja identiteta, imigracije i bezbjednosti.

Vuković je kazao da Trampova administracija nastoji da negativne posljedice dosadašnje politike pripiše prethodnoj administraciji Džozefa Bajdena, ali da će birači na ovim izborima prije svega ocjenjivati rezultate prve dvije godine Trampovog drugog mandata.

- Centralno pitanje kampanje zato je pitanje odgovornosti, a prednost će imati onaj ko uspije da uvjeri birače ko je kriv za njihove svakodnevne troškove - naveo je Vuković.

Prema njegovim riječima, Tramp je posebno ranjiv na ekonomskom planu, jer je njegova pobjeda 2024. godine počivala na obećanju ekonomskog olakšanja, koje mu je donijelo podršku dijela radničke klase i Hispanoamerikanaca koji su ranije glasali za demokrate.

- Taj dio koalicije najosjetljiviji je na cijene hrane, stanovanja i zdravstvene zaštite, pa bi njegovo razočaranje moglo odlučiti ishod izbora. Tramp je obećao da će poboljšati životni standard građana, a upravo će oni koji su mu povjerovali sada procjenjivati koliko je u tome uspio - kazao je Vuković.

On smatra da se problem za Trampa ne završava na ekonomiji, jer je dio birača njegovu politiku - Amerika na prvom mjestu - razumio i kao obećanje uzdržanosti od novih ratova i američkog angažmana u inostranstvu.

- Danas ti birači gledaju rat sa Iranom kojem se kraj ne nazire, a čije posljedice osjećaju i na benzinskim pumpama. Tome se dodaje izražena neizvjesnost oko pravca unutrašnje politike, jer česte promjene carinske politike, rezovi u zdravstvu i oštre imigracione mjere otežavaju i građanima i privredi da planiraju budućnost, pa je neizvjesnost za mnoge postala trošak sama po sebi - ocijenio je Vuković.

Ipak, upozorava da nezadovoljstvo vlašću ne znači automatski i podršku opoziciji, jer je, kako je naveo, i Demokratska stranka takođe na niskom nivou popularnosti, dok otprilike četvrtina Amerikanaca ima negativno mišljenje o objema partijama.

- Ti birači se za sada okreću demokratama prije svega iz želje da se uspostavi kontrola nad predsjednikom, što demokratama daje mandat za ograničavanje vlasti, dok mandat za novu politiku tek treba da izgrade - rekao je Vuković.

On smatra da republikanci to dobro razumiju i da zbog toga nastoje da težište kampanje pomjere sa ekonomije na imigraciju, bezbjednost i upozorenja o radikalnoj, socijalističkoj alternativi.

- Ishod će zato u velikoj mjeri zavisiti od toga da li će izbore definisati novčanik ili identitet, i iako očekujem pomak u korist demokrata, njegov obim odrediće mali broj izjednačenih trka i stvarna izlaznost - kazao je Vuković.

Govoreći o odnosu snaga u Kongresu, Vuković je ocijenio da su demokrate u povoljnijoj poziciji u trci za Predstavnički dom, za čiju im je kontrolu potreban neto dobitak od svega tri mjesta.

Ipak, kako je upozorio, snažno nezadovoljstvo birača ne mora se pretvoriti u veliku demokratsku većinu, jer su izbori dodatno opterećeni prekrajanjem izbornih jedinica i partijskom borbom oko izbornih mapa.

Vuković je podsjetio da je Tramp prošle godine podstakao prekrajanje izbornih jedinica usred decenije, na šta su demokrate u Kaliforniji i pojedinim drugim državama odgovorile istom mjerom.

- Bilans je približno izjednačen, uz blagu prednost republikanaca, ali je šteta po sistem veća od dobiti bilo koje strane. Od 435 mjesta danas je zaista neizvjesno tek četrdesetak do pedeset, zbog čega Predstavnički dom, zamišljen kao dom koji najbrže odražava raspoloženje birača, sve sporije reaguje na promjene u javnom mnjenju - kazao je Vuković.

Dodatnu prepreku demokratama, prema njegovoj ocjeni, predstavljaju mlađi birači, Afroamerikanci i Hispanoamerikanci, na čiju podršku računaju, ali koji tradicionalno u manjem broju izlaze na međuizbore i sami su nezadovoljni objema strankama.

- Republikanci imaju znatnu finansijsku prednost, a ankete su ih ranije nerijetko potcjenjivale. Realno je očekivati tijesnu demokratsku većinu, dovoljnu za kontrolu nad domom i nadzor nad administracijom, ali krhku kada je riječ o usvajanju zakona - smatra Vuković.

Senat neizvjesniji od Predstavničkog doma

Kada je riječ o Senatu, Vuković smatra da je situacija znatno neizvjesnija, jer republikanci imaju 53 mjesta, pa demokrate moraju osvojiti četiri nova i sačuvati svoja da bi preuzeli kontrolu.

Prema njegovim riječima, ključna dinamika senatskih trka biće borba između nacionalizacije i personalizacije izbora.

Republikanci će, kako je objasnio, nastojati da svaku trku pretvore u izbor između Trampa i radikalne ljevice, dok demokrate najbolje prolaze tamo gdje njihovi kandidati uspijevaju da se odvoje od nacionalne stranke i nastupe na osnovu ličnog ugleda i lokalnih tema.

- Demokrate mogu osvojiti Senat prije svega tamo gdje birači glasaju za kandidata više nego za stranku, što govori i o razmjerama Trampovog pada i o slabosti demokratskog brenda. Isti obrazac je i posljednja linija odbrane republikanaca, jer senatori poput Suzan Kolins u Mejnu opstaju upravo zahvaljujući ličnom ugledu koji im omogućava da se distanciraju od sopstvene stranke - kazao je Vuković.

On smatra da će, bez obzira na to ko osvoji većinu u Senatu, ona vjerovatno biti tijesna, što bi pojedinačnim senatorima dalo nesrazmjerno veliki uticaj na zakonodavstvo, imenovanja i budžet.

Vuković je kazao da tijesan rezultat nosi i rizik za legitimitet, jer se u zemlji u kojoj je osporavanje izbornih rezultata već postalo dio političke prakse svako sporo prebrojavanje ili drugi krug lako pretvara u predmet sporenja, pa će ovi izbori biti i test povjerenja u sam izborni proces.

Impičment moguć, ali politički rizičan

Eventualna demokratska većina u Predstavničkom domu otvorila bi i pitanje pokretanja postupka impičmenta protiv Trampa, ali Vuković smatra da je za demokrate to prije svega strateška dilema.

Kako je naveo, dio demokratske baze impičment vidi kao moralnu i ustavnu obavezu, a pojedini kongresmeni ga već otvoreno najavljuju, dok rukovodstvo stranke procjenjuje da bi preuranjen postupak mogao politički koristiti Trampu.

- Tramp bi dobio upravo ono što mu je potrebno - priču o političkom progonu kojom bi mobilisao svoje birače, kao što se republikancima obilo o glavu 1998. godine u slučaju Bila Klintona. Istrage su sporiji, ali politički djelotvorniji instrument, jer svako saslušanje i svaki dokument koji izađe u javnost postepeno troši politički kapital administracije - kazao je Vuković.

On je podsjetio da je za pokretanje impičmenta dovoljna prosta većina u Predstavničkom domu, dok je za smjenu predsjednika potrebna podrška dvije trećine Senata, odnosno 67 senatora.

To bi, u zavisnosti od konačnog odnosa snaga, značilo podršku petnaestak do 20 republikanskih senatora, što Vuković ocjenjuje kao veoma visok politički prag.

- Da bi se veći broj republikanaca priključio, istrage bi morale iznijeti činjenice toliko jasne da se ne mogu predstaviti kao još jedna partijska kampanja, poput dokaza o ličnom bogaćenju iz državne funkcije, otvorenom ignorisanju sudskih odluka ili zloupotrebi ovlašćenja u pitanjima nacionalne bezbjednosti - naveo je Vuković.

On je kazao da je važan i vremenski horizont pojedinačnih senatora, jer Trampu Ustav ne dozvoljava novi mandat, a republikanski senator koji se biračima vraća tek 2030. ili 2032. godine rizik procjenjuje drugačije od kolege koji se za dvije godine suočava sa stranačkim izborima.

- Najveću slobodu imali bi oni koji odlaze u penziju, ali je i pored toga vjerovatniji scenario u kojem pojedini republikanci kritikuju konkretne poteze administracije, a ne odlučuju se na glasanje za smjenu - rekao je Vuković.

On je kazao da će zato i demokrate pažljivo procjenjivati da li bi im impičment više koristio ili štetio uoči 2028. godine.

Demokratska većina suzila bi Trampov manevarski prostor

Prema ocjeni Vukovića, demokratska većina u Predstavničkom domu značajno bi suzila Trampov manevarski prostor, jer bi zakonodavne inicijative zavisile od dogovora sa opozicijom, a budžet bi postao predmet stalnih pregovora.

On je kazao da bi demokrate, ako osvoje i Senat, dobile i kontrolu nad potvrđivanjem sudija, ambasadora i članova vlade, ali je upozorio da institucionalna ograničenja ne moraju nužno dovesti do umjerenije politike Trampa.

- Tramp ulazi u završni dio mandata bez potrebe da se ponovo suoči sa biračima, što mu daje prostor da bude još eksperimentalniji, odlučniji, pa i ciničniji u svojim potezima. Može se očekivati još izraženije oslanjanje na izvršne uredbe, vanredna ovlašćenja i carine, kao i testiranje granica sudske i ustavne kontrole - kazao je Vuković.

Takav pristup, kako je ocijenio, mogao bi biti destabilizujući za politički sistem, ali i za samu Republikansku stranku, koja će morati da brani poteze o kojima često nije ni konsultovana, a čije će posljedice snositi njeni kandidati.

Vuković očekuje da bi se nakon izbora mogle produbiti podjele među republikancima, posebno među kongresmenima iz neizvjesnih izbornih jedinica, čiji opstanak zavisi od podrške umjerenih i nezavisnih birača.

- Tramp je više puta pokazao spremnost da se obračuna sa neposlušnima, podržavajući njihove protivkandidate na stranačkim izborima. Istovremeno, mnogi će procjenjivati da je trenutak da se rano pozicioniraju za period nakon Trampa, pa očekujem da unutarstranačke tenzije postanu vidljivije nego tokom prve polovine mandata - naveo je Vuković.

Rezultati međuizbora, prema njegovim riječima, biće važan pokazatelj i za potencijalne kandidate za republikansku nominaciju 2028. godine.

- Dobar rezultat republikanaca potvrdio bi da je bliskost sa Trampom i dalje uslov za stranačku kandidaturu, dok bi slabiji rezultat otvorio prostor za one koji nude trampizam bez Trampa ili otvoreniji odmak od njegovog stila i ubrzao borbu za njegovo političko nasljeđe - rekao je Vuković.

On je kazao da bi za demokrate, s druge strane, dobar rezultat značio zamah, ali i odgovornost, jer bi birači od njih očekivali konkretne pomake u pogledu troškova života.

Kongres važan oslonac NATO-a i evropskih saveznika

Govoreći o mogućim posljedicama izbora na spoljnu politiku, Vuković je ocijenio da bi Kongres pod kontrolom demokrata postao važan institucionalni oslonac transatlantskih odnosa, NATO-a i podrške Ukrajini.

Demokratska većina u Kongresu, kako je naveo, mogla bi pružiti čvršću političku zaštitu zakonskim garancijama koje ograničavaju mogućnost povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a i smanjenja američkog vojnog prisustva u Evropi, a otvorio bi se i prostor za obnovu pomoći Ukrajini.

Vuković smatra da bi ograničavanje Trampovog prostora na unutrašnjem planu moglo dodatno podstaći predsjednika da se okreće spoljnoj politici, gdje su njegova ovlašćenja šira, a institucionalna kontrola slabija.

- Završni dio Trampovog mandata mogao bi donijeti spoljnu politiku koja je još više improvizovana, transakciona i usmjerena na brze rezultate. Za saveznike će upravo ta nepredvidivost biti najveći izazov, jer se na obavezama koje se mijenjaju preko noći teško gradi dugoročna politika - kazao je Vuković.

Ipak, Vuković upozorava da se dugoročna stabilnost savezništva ne može zasnivati isključivo na zakonskim ograničenjima predsjedničkih ovlašćenja.

- Savez koji se sve više oslanja na zakonske garancije, a sve manje na zajedničko uvjerenje o njegovoj vrijednosti, ostaje ranjiv. Evropa je to razumjela i zato će nastaviti da jača vlastitu odbranu bez obzira na ishod izbora - ocijenio je on.

Za Zapadni Balkan najveći rizik u personalizaciji američke politike

Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Vuković smatra da je najveći rizik personalizacija američke politike, odnosno oslanjanje regionalnih političkih aktera na lične veze sa Trampovim okruženjem umjesto na institucionalnu diplomatiju.

- Trampov mandat pokazao je da lični pristup njegovom okruženju može donijeti ono što decenije institucionalne diplomatije nijesu mogle. Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku prošle godine, nakon intenzivnog lobiranja, poslalo je regionu poruku da se odluke u Vašingtonu mogu ishodovati mimo institucija i dugogodišnjih američkih stavova - naveo je Vuković.

On je ukazao i na nastojanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da izgradi bliske odnose sa ljudima iz Trampovog političkog i poslovnog okruženja, uključujući Ričarda Grenela i porodicu Tramp.

Vuković je istakao da je Kongres jedina institucija u Vašingtonu koja od Dejtona čuva kontinuitet američke politike prema regionu, te da bi demokratska većina mogla znatno podići politički trošak ovakvih aranžmana kroz saslušanja, zadržavanje imenovanja i zakonsko vezivanje sankcija koje predsjednik onda ne može samostalno ukinuti.

- Rezultat izbora biće i signal za one u regionu koji su svoju politiku vezali za Trampovo okruženje, jer njihov kapital ima rok trajanja, a slab rezultat republikanaca bio bi prvi znak da on ističe - ocijenio je Vuković.

Govoreći o Crnoj Gori, Vuković je upozorio da se pristup Bijeloj kući ne smije poistovjećivati sa stvarnim političkim uticajem, jer lični kanali otvoreni bliskošću sa određenim ljudima mogu nestati promjenom vlasti, bilo u Vašingtonu ili u samoj državi.

- Najvredniji kapital Crne Gore u Vašingtonu ostaje reputacija pouzdane i predvidive saveznice, dok joj najveću štetu nanose oni koji američku polarizaciju uvoze u domaću politiku - zaključio je Vuković.