Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji Grenland nije nestala. Tramp već dugo želi kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske, tvrdeći da je to nužno radi zaštite američke nacionalne bezbjednosti.
Nedavno je zaprijetio carinama evropskim zemljama koje se tomu protive, ali je kasnije povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg ostrva na svijetu. No, Frederiksen ne misli da je kriza prošla.
- Mislim da je želja američkog predsjednika ista. Vrlo je ozbiljan u vezi ove teme - rekla je danska premijerka na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
Na pitanje voditeljice panela postoji li neka cijena za koju bi Danska prodala Grenland Trampu, odgovorila je da ne postoji.&nbsp;
- Možete li odrediti cijenu za neki dio Španije? Ili za dio SAD-a? Moramo zaštititi suverene države. Moramo zaštititi pravo naroda na samoodređenje. A Grenlanđani su bili posve jasni: ne žele postati Amerikanci - istakla je Frederiksen.
Otkako je Tramp odustao od carina i vojne opcije, SAD, Danska i Grenland iza zatvorenih vrata vode razgovore o budućnosti otoka, uključujući i u Minhenu gdje su se Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen jučer na marginama konferencije sastali s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Frederiksen: Tramp nije odustao od Grenlanda

Stiv Banon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom razmatrao je strategije za suprotstavljanje papi Franju, navodeći da se nada kako će ga „srušiti“, pokazuju novobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravde.
Poruke koje su razmijenili 2019. godine, objavljene prošlog mjeseca u sklopu opsežne dokumentacije, pokazuju da se Banon, nakon odlaska iz Trampove administracije, obratio pokojnom finansijeru za pomoć u nastojanjima da potkopa papu, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/02/14/world/bannon-epstein-take-down-pope-francis-latam-intl" target="_blank">CNN</a>.
Banon je bio oštar kritičar pape Franja, kojeg je doživljavao kao protivnika svoje „suverenističke“ vizije – vrste nacionalističkog populizma koji se širio Evropom tokom 2018. i 2019. godine. Objavljeni dokumenti ukazuju da je Epstin pomagao Banonu u izgradnji njegovog pokreta.
- Srušiću Franju - napisao je Banon Epstinu u junu 2019. godine. „Klintonovi, Si, Franjo, EU – samo dajte, brate.“
Papa Franjo predstavljao je značajnu prepreku Banonovom nacionalističkom populizmu. Bivši Trampov saradnik opisao ga je 2018. godine za The Spectator kao osobu „vrijednu svakog prezira“, optužujući ga da se priklanja „globalističkim elitama“. Prema navodima SourceMateriala, Banon je podsticao Matea Salvinija, sadašnjeg potpredsjednika italijanske vlade, da „napada“ papu. Salvini je koristio hrišćansku ikonografiju i retoriku u sprovođenju protuimigrantske politike.
Rim i Vatikan bili su važni za Banona. Tamo je otvorio kancelariju dok je vodio Breitbart News i bio uključen u pokušaje osnivanja političke „škole za gladijatore“ radi odbrane judeohrišćanskih vrijednosti u blizini Vječnog grada. Papa Franjo je, s druge strane, bio protivteža Trampovom svjetonazoru, oštro kritikujući nacionalizam i stavljajući akcenat na zaštitu migranata.
Novootkriveni dokumenti Ministarstva pravde pokazuju da je Banon u više navrata kontaktirao Epstina kako bi naštetio papi. U porukama se pozivao na knjigu francuskog novinara Frederika Martela „U vatikanskom ormaru“, koja govori o tajnovitosti i licemjerju na visokim nivoima Crkve.
Pitanje homoseksualnosti u Crkvi dio konzervativaca tumači kao dokaz dublje krize, dok većina stručnjaka upozorava da se seksualna orijentacija ne smije poistovjećivati sa zlostavljanjem.
Banon je razmatrao ekranizaciju knjige nakon susreta s autorom u Parizu i sugerisao da bi Epstin mogao biti izvršni producent. Epstin, međutim, u porukama pominje snimanje Noama Čomskog. Martel je za CNN kazao da je Banon želio da „instrumentalizuje“ knjigu protiv pape Franja.
Dokumenti pokazuju da je Epstin 1. aprila 2019. sebi poslao poruku s naslovom „U vatikanskom ormaru“, a potom Banonu proslijedio tekst „Papa Franjo ili Stiv Banon? Katolici moraju birati“, na što je Banon odgovorio: „Lak izbor.“
Biograf pape Franja, Ostin Ajveraj, ocijenio je da je Banon pogrešno procijenio i knjigu i papu.
Velečasni Antonio Spadaro poručio je da ove poruke pokazuju pokušaj spajanja „duhovnog autoriteta i političke moći u strateške svrhe“, ističući da se papa Franjo takvim nastojanjima snažno protivio.
Kada Banon podijeli s Epstenom članak o tome kako Vatikan osuđuje "populistički nacionalizam", Epsten citira biblijski ep Džona Miltona "Izgubljeni raj", trenutak kada je Sotona izbačen iz raja.
- Bolje vladati u paklu nego služiti u raju - poručuje Epstin Banonu.

Bivši Trampov savjetnik i Epstin htjeli da sruše papu Franja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski propustiti priliku za mir ako "ne počne da djeluje", navodeći da Rusija želi da postigne sporazum.
"Rusija želi da postigne sporazum i Zelenski će morati da djeluje. U suprotnom će propustiti veliku priliku. Mora da preduzme korake", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi NBC.
Očekuje se da će zvaničnici SAD, Ukrajine i Rusije održati još jedan krug razgovora početkom naredne nedjelje u Ženevi, navodi američka televizija.
Tramp je ponovio svoje upozorenje da će Iran snositi posljedice ukoliko pregovori o njegovom nuklearnom programu ne uspiju.
- Mislim da će biti uspješni. A ako ne budu, to će biti loš dan za Iran - rekao je on.
Kako navodi NBC njuz, pozivajući se na dva neimenovana izvora koja su upoznata sa odlukom, borbena grupa nosača aviona UŠFord napušta Karibe i kreće ka Bliskom istoku, dok je ranije u region stigla borbena grupa nosača UŠAbraham Linkoln.

Tramp: Zelenski će morati da djeluje ako želi mir

Američki predsjednik Donald Tramp danas poslijepodne ponovno je iskazao podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj, i to samo nekoliko sati nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc uputio oštre kritike na račun mađarskog čelnika zbog njegovih kritika na račun podrške Ukrajini.
Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social nazvao Orbana “istinski snažnim i moćnim vođom koji dokazano postiže fenomenalne rezultate”, piše Index.
- Neumorno se bori za svoju veliku zemlju i narod te ih voli, baš kao što ja to činim za SAD - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Orban marljivo radi na zaštiti Mađarske, rastu ekonomije, otvaranju radnih mjesta, promicanju trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i osiguravanju zakona i reda. Tramp se osvrnuo i na odnose dviju država tokom svog predsjedničkog mandata.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dosegnuli su nove visine saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uveliko zahvaljujući premijeru Orbanu - napisao je. Izrazio je i želju za nastavkom suradnje “kako bi obje naše zemlje mogle dalje napredovati ovim izvanrednim putem do uspjeha”.
Bivši predsjednik podsjetio je da je Orbana podržao i na izborima 2022.
“Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. i čast mi je to učiniti ponovno”, stoji u saopštenju.
- Viktor Orban je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju punu i potpunu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske. On nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske - zaključio je Donald Tramp.

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Administracija američkog predsjednika Donald Trump podnijela je danas novu tužbu protiv Univerziteta Harvard, optužujući ga da nije sarađivao u federalnoj istrazi i tražeći dokumenta u vezi sa procesom upisa studenata, pokazuje podnesak podnijet federalnom sudu u američkoj saveznoj državi Massachusetts.
Na sajtu Američkog ministarstva pravde navodi se da je to ministarstvo u četvrtak podnijelo tužbu protiv Univerziteta Harvard, optužujući ga da je nezakonito uskratio podatke o upisu koji su potrebni kako bi se utvrdilo da li Harvard nastavlja da vrši diskriminaciju u procesu prijema studenata, čak i nakon presude Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država iz 2023. godine.
- Pod vođstvom Trampa, Ministarstvo pravde zahtijeva više od obrazovnih institucija u našoj zemlji - izjavila je državna tužiteljka Pamela Bondi.
Ona je navela da Harvard nije dostavio potrebne podatke koji bi dokazali da je njegov proces upisa oslobođen diskriminacije.
- Ministarstvo pravde neće dozvoliti univerzitetima da zaobilaze federalne zakone o građanskim pravima odbijanjem da pruže informacije neophodne za našu provjeru - rekla je pomoćnica američkog državnog tužioca Harmit Dillon, navodeći da bi Harvard, ukoliko je prestao da vrši diskriminaciju, trebalo rado da podijeli podatke neophodne da se to dokaže.
Tramp je rekao ranije ovog mjeseca da njegova administracija traži milijardu dolara od Harvarda kako bi riješila istrage o politikama tog univerziteta, prenio je Reuters.
Harvard je bio u centru pažnje u vezi sa istragom korišćenja federalnih sredstava kako bi se sprovele promjene na američkim univerzitetima, za koje Tramp kaže da su pod velikim uticajem antisemitskih i "radikalno ljevičarskih" ideologija.
Administracija je otkazala stotine grantova dodijeljenih istraživačima sa Harvarda, uz obrazloženje da taj univerzitet nije učinio dovoljno da se pozabavi uznemiravanjem jevrejskih studenata u svom kampusu, što je navelo Harvard da podnese tužbu.

Trampova administracija podnijela novu tužbu protiv Harvarda

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da su prihodi od carina 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.
Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Vlada je navela i da je zabilježila manji budžetski deficit nego prije godinu, što implicira da su više tarife u tome pomogle.
Deficit je u četvrtom mjesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo finansija.
Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne prošle godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu prošle godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.&nbsp;
Od tada Bijela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.
Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.
Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije donio odluku, a u Bijeloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

Od carina čak 300 odsto više novca

Američki predsjednik Donald Tramp danas je poništio ključni dokument koji je usvojila administracija Baraka Obame, koji je bio osnov za donošenje svih federalnih mera za suzbijanje emisija gasova staklene bašte.
Radi se o "zaključku o ugroženosti" iz 2009. godine, kojim je utvrđeno da više gasova staklene bašte predstavlja prijetnju javnom zdravlju, što je bila pravna osnova za ograničavanje tih emisija, posebno kada je riječ o automobilima, prenosi BBC.
Bijela kuća je to nazvala "najvećom deregulacijom u američkoj istoriji" i istakla da će sada automobili biti jeftiniji, jer će se troškovi proizvođača smanjiti za 2.400 dolara po vozilu. Dodaje se da će se ukidanjem te regulative uštedeti više od bilion dolara, a omogućiće i smanjenje cijena energenata i prevoza.
Tramp je danas odluku iz 2009. nazvao "katastrofalnom politikom iz Obamine ere, koja je nanela ogromnu štetu američkoj automobilskoj industriji i znatno podigla cijene Amerikancima".
- To pravilo postalo je pravni isnov za Zelenu prevaru, jednu od najvećih prevara u istoriji - rekao je Tramp.
Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) prvi put je zauzela stav o uticaju gasova staklene bašte 2009. godine, kada je odlučila da šest ključnih gasova koji zagrijavaju planetu, uključujući ugljen dioksid i metan, predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.
Ekolozi tvrde da je današnja odluka Trampa izuzetno štetna i spremni su da je ospore pred sudovima, a mnogi ne vjeruju ni u tvrdnje o uštedama.
Za neke u američkoj automobilskoj industriji ova odluka će donijeti neizvjesnost, jer bi proizvodnja vozila sa većom potrošnjom goriva mogla ograničiti ili potpuno zaustaviti njihovu prodaju u inostranstvu.

Tramp poništio odluke o klimi koje je usvojila Obamina administracija

Suđenje po tužbi američkog predsjednika Donalda Trampa protiv britanskog javnog servisa Bi-Bi-Si (BBC), kojoj se traži odšteta od više milijardi dolara, zakazano je za februar 2027. godine, objavio je danas BBC.
Datum suđenja objavljen je pošto je sud na Floridi odbio zahtev BBC da se taj proces odloži.
Donald Tramp tuži BBC za klevetu zbog epizode dokumetarca Panorama u kojem su dva djela njegovog govora montirani tako da djeluje da on direktno ohrabruje svoje pristalice da nasilno upadnu na Kapitol 6. januara 2021. godine.
Suđenje bi trebalo da traje dvije neđelje i da se održi u Majamiju, a portparol BBC je naglasio da će servis braniti svoju poziciju i neće dalje komentarisati pravni postupak.
Britanski javni servis najavio je da će podneti podnesak kojim se traži obustavljanje postupka do 17. marta, prenose mediji.

Zakazano suđenje Trampa protiv BBC-a

&nbsp;Ne isključujemo mogućnost pozivanja predsjednika SAD Donalda Trampa na paradu povodom 81. godišnjice pobjede Rusije u Drugom svjetskom ratu, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
- Američkog predsjednika ćemo pitati da li može ili ne može da prisustvuje. Vidjećemo šta će biti sa Trampom, bar ćemo saznati da li može ili ne može - rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik biti pozvan na predstojeću paradu povodom Dana pobjede.
Rusija Dan pobjede obilježava 9. maja u znak sjećanja na kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine. Centralni događaj je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.

Peskov: Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja Trampa na paradu povodom Dana pobjede

Lideri Evropske unije danas se sastaju u zamku Alden Bizen u belgijskom selu kako bi razgovarali o mjerama za jačanje konkurentnosti Evrope i smanjenje zavisnosti od Amerike tokom mandata Donalda Trampa. Glavna tema samita biće smanjenje birokratije, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u srijedu je istakla da su za prekomjerna pravila odgovorne države članice, a ne samo Brisel, prenosi Politiko.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola rekla je da pristupačnost i troškovi života ostaju među glavnim brigama bloka.&nbsp;
- Ako pogledate posljednji Evrobarometar, svaki građanin u svim zemljama naveo je troškove života i pristupačnost kao svoju brigu broj jedan. Zato sve naše mjere moraju biti usmjerene na rješavanje tog pitanja. Ako to ne uradimo, gubimo legitimitet i kredibilitet- kazala je novinarima uoči samita. Mecola je dodala da EU mora da obezbijedi štednju i investicije, ističući da bloku nedostaje dovoljno instrumenata da štednju pretvori u ekonomski rast.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas naglasila je značaj jačanja ekonomske moći bloka.&nbsp;
- U geopolitičkom smislu, ako želite da budete geopolitička sila, ili ste jaka ekonomska sila ili jaka vojna sila. Mi jesmo jaka ekonomska sila, ali moramo biti jači- rekla je Kalas, dodajući da nije za protekcionizam evropskih proizvoda i da kompanije treba da mogu slobodno da izvoze. Takođe je upozorila na ekonomske pritiske iz Kine koji štete evropskim firmama.
Predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta iznio je četiri prioriteta bloka uoči samita:
<ol>
 <li>&nbsp;Uklanjanje „unutrašnjih barijera“ za trgovinu unutar EU i smanjenje birokratije.</li>
 <li>&nbsp;Širenje kapaciteta evropskih kompanija, uključujući i najveće firme u bloku.</li>
 <li>&nbsp;Sklapanje više trgovinskih sporazuma i zaštita evropskih kompanija od „ekonomske prinude“, posebno u odnosima s Kinom i SAD.</li>
 <li>&nbsp;Ulaganje „više i bolje“, uključujući javni i privatni kapital.</li>
</ol>
- Danas nam je prioritet da odblokiramo privatne investicije, mobilizujemo štednju za ulaganje u naše kompanije i stvorimo dinamičniji i življi ekosistem za investicije. Godina 2026. biće godina konkurentnosti za evropsku ekonomiju- poručio je Košta.

Lideri EU na sastanku u Belgiji traže način da Evropa bude manje zavisna od Trampa

Drugog dana boravka u Minhenu, potpredsjednik Filip Ivanović se sastao sa Gunterom Krihbaumom, ministrom za Evropu u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, s kojim je razgovarao o napretku Crne Gore u procesu evropske integracije, uz potvrdu da Crna Gora ostaje predvodnica pregovaračkom procesu. Sagovornici su se saglasili da pristup zasnovan na zaslugama mora ostati jedini kredibilan okvir za dalje napredovanje ka članstvu u EU, što Crna Gora uspješno ispunjava, kazali su iz Ivanovićevog kabineta.
Sa Petrom Macinkom, potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Češke Republike, razgovarano je o unaprjeđenju bilateralne saradnje, posebno u oblastima evropske integracije, infrastrukturnih projekata i ekonomske saradnje. Istaknuta je spremnost Češke da nastavi da pruža ekspertsku i političku podršku reformskom procesu Crne Gore, uz jačanje institucionalnih veza između dvije države.
U razgovoru sa Adisom Ahmetovićem, poslanikom njemačkog Bundestaga i spoljnopolitičkim portparolom Socijaldemokratske parlamentarne grupe, razmotrene su perspektive politike proširenja Evropske unije i projekcije u tom smislu za Crnu Goru. Ahmetović je izrazio punu podršku evropskom putu Crne Gore, ističući je kao najnapredniju državu u procesu proširenja i naglašavajući značaj očuvanja kredibiliteta politike proširenja u narednom periodu.
- Ivanović je razgovarao i sa Priti Patel, sekretarkom za spoljne poslove UK u sjenci, s kojom je razmijenio mišljenja o političkoj i bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu te ulozi UK u globalnim političkim procesima- navodi se u saopštenju.
U okviru programskih sadržaja Konferencije, potpredsjednik Ivanović prisustvovao je i ceremoniji dodjele nagrade Evald fon Klajst, kao i svečanoj večeri organizovanoj za učesnike Minhenske bezbjednosne konferencije, koja tradicionalno predstavlja prostor za neformalne susrete i razmjenu mišljenja među visokim zvaničnicima i učesnicima foruma.
- Na marginama konferencije, Ivanović je drugog dana imao i kraće razgovore s ministrom vanjskih poslova Estonije Margusom Cahnom, sekretarom za odnose s državama Sv. Stolice nadbiskupom Polom Ričardom Galagerom i potpredsjednicom vlade i ministarkom vanjskih poslova Slovenije Tanjom Fajon- poručili su iz Ivanovićevog kabineta.

Ivanović nastavio aktivnosti u Minhenu: Crna Gora ostaje predvodnica pregovaračkom procesu

Američki finansijer i osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin koristio je studentske vize, kurseve engleskog jezika i fiktivne brakove da bi žene u njegovom okruženju ostale pod njegovom kontrolom, pokazuju dokumenta koja je objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država.
Epstinova djevojka Karina Šuljak, 2013. godine udala se za američku državljanku kako bi riješila pitanje američke vize, pokazuju dokumenta, prenosi Blumberg.
Šuljak je ušla na Stomatološki fakultet Univerziteta Kolumbija kao studentkinja iz Bjelorusije uz Epstinovu pomoć.
Komunicirala je sa međunarodnim studentskim odjeljenjem univerziteta da bi regulisala svoj imigracioni status.
Epstin je angažovao mrežu advokata i kontakata kako bi Šuljak obnovila studentsku vizu, piše Blumberg.
Među uključenima je bio i Greg Krejg, bivši savjetnik Bijele kuće i partner advokatske firme Skadden, Arps, Slate, Meagher &amp; Flom.
Prema dostupnim mejlovima, advokati su Epstinu preporučili da kontaktira imigracionu firmu koja je mogla da pruži pomoć.
U avgustu 2013. Šuljak je počela da komunicira sa advokatom Ardom Beskardesom o planiranju braka.
U oktobru iste godine, udala se u Njujorku, a tokom sljedećih godina je dobila zelenu kartu i američko državljanstvo, da bi se kasnije razvela od supruge, žene po imenu Dženifer.
Dokumenti pokazuju da je Epstin plaćao kurseve engleskog jezika i pripremne testove za TOEFL za više žena, da bi im omogućio studentske vize.
Takođe, advokati iz njegovog okruženja su aplicirali za radne vize u kategoriji O-1 za žene sa "izuzetnim sposobnostima" u modelingu, komunikacijama i umjetnosti.
Epstin je čak garantovao kreditnu liniju od milion dolara za MC2 Model Management, agenciju za modele koja je, prema tužbama, dovodila djevojčice u SAD radi seksualne eksploatacije, uključujući i one koje su završile kod Epstina.
Dosijei, takođe, prikazuju da je Epstina i njegovo okruženje brinulo da li žene uspijevaju da otputuju i da li imigracioni procesi funkcionišu kako je planirano, prateći svaki korak procesa.

Epstin koristio studentske vize, kurseve engleskog i fiktivne brakove za kontrolu žena

Autobus koji je danas učestvovao u saobraćajnoj nesreći na Grahovu prevozio je fudbalere FK Igalo. Bilo je planirano da igraju prijateljsku utakmicu protiv FK Budućnost u Podgorici.
Niko u autobusu nije povrijeđen u udesu, potvrdili su za RTCG iz kluba.&nbsp;
Utakmica planirana za danas je otkazana.&nbsp;
Podsjećamo, u mjestu Grahovo danas oko 14.25 časova došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je stradala jedna osoba.&nbsp;

Autobus koji je učestvovao u udesu na Grahovu prevozio fudbalere FK Igalo

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno i u većem dijelu kišovito.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u višim planinskim predjelima na sjeveru padaće snijeg i susnježica.&nbsp;
&nbsp;U južnim i centralnim predjelima ima uslova za povremene pljuskove ponegdje i grmljavinu i u ovim blastima su ponegdje moguće umjerene do obilne količine padavina.&nbsp;
&nbsp;Krajem dana ili tokom noći padavine će uglavnom prestati. Vjetar slab do umjeren južni, tokom dana u skretanju na sjeverni i u pojačanju.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: donald-tramp