Savezni sud je odobrio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i poništi radne dozvole za više od 60.000 migranata iz Srednje Amerike i Nepala.
Odluka Žalbenog suda SAD-a omogućava vladi ukidanje statusa privremene zaštite za migrante, dok se pred sudom vodi postupak protiv te politike.
Ahilan Arulanantam iz Centra za imigracijsko pravo i politiku UCLA-e, jedne od organizacija koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud zbog nedostatka obrazloženja i rekao da odluka odobrava vladinu poziciju moći.
Okružna sutkinja Trina L. Tompson u julu je privremeno onemogućila administraciju da ukine zaštitu od deportacije u oštro sročenoj presudi.
Ona je utvrdila da je odluka vlade vjerovatno bila motivirana "rasnom netrpeljivošću".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak da svaki sastanak o Ukrajini na kojem učestvuju nacionalni lideri mora biti temeljno pripremljen.
Govoreći na državnom TV kanalu Rossiya-24, Lavrov je rekao da Rusija ostaje posvećena naporima usmjerenim na rješavanje konflikta u Ukrajini, uključujući i bilateralne i trilateralne formate.
- Predsjednik je ovo mnogo puta ponovio, Ključna stvar je da se ovi formati ne sprovode radi medijske pokrivenosti ili večernjih emitovanja - rekao je Lavrov.
Dodao je: „Svi kontakti u kojima učestvuju nacionalni lideri moraju biti pripremljeni s najvećom temeljnošću.“
Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je.&nbsp;
- Kao što znate, pozvan je. Predsjednik (Rusije Vladimir) Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo - rekao je Lavrov.&nbsp;
Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.&nbsp;

Lavrov: Tramp je pozvan u Rusiju

U jednom od najvećih noćnih vazdušnih napada ovog mjeseca, Rusija je lansirala 270 dronova i 10 raketa na Ukrajinu u ranim jutarnjim satima 19. avgusta, izvijestile su ukrajinske vazdušne snage.
Napadi su se dogodili samo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao u Bijelu kuću na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom i ključnim evropskim saveznicima.
Ukrajinski regionalni zvaničnici su 19. avgusta izjavili da je u protekla 24 sata rusko granatiranje Harkivske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske regije odnijelo živote 15 ljudi, a najmanje 76 je povrijeđeno.
Izvještava se da je Poltavska regija posebno pogođena, ostavljajući više od 1.500 stanovnika bez struje. U Černihivu su dronovi oštetili infrastrukturu i poremetili snabdijevanje električnom energijom.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha osudio je ruske napade, nazivajući ih "suprotnošću miru", dok je "u Vašingtonu u toku naporan rad na unapređenju mira".
Razgovori u Vašingtonu inače su okončani Trampovim obećanjem da će dovesti ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački sto sa Zelenskim, te je usred razgovora nazvao Putina da mu prenese tu ideju.
- Ovo je bio vrlo dobar, rani korak za rat koji traje već skoro četiri godine - rekao je Tramp.
Ukrajinski predsjednik je više puta rekao da je dostupan za razgovore, ali Putin nije. Nakon razgovora u Vašingtonu, u saopštenju Kremlja se nejasno govorilo o kontaktima na višem nivou između Moskve i Kijeva - ali dvojica lidera nisu spomenuta po imenu.
- Svaki kontakti koji uključuju najviše lidere moraju se pripremiti s najvećom pažnjom - rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 19. avgusta.
Evropski lideri izrazili su skepticizam da će Putin doći na razgovore bez pritiska SAD-a da to učini.
U Vašingtonu, njemački kancelar Fridrih Merc je rekao da ne znaju hoće li ruski predsjednik imati hrabrosti da prisustvuje takvom samitu.&nbsp;
- Stoga je potrebno uvjeravanje - dodao je on.
Napadi naglašavaju rastuće žrtve među civilnim stanovništvom i infrastrukturom Ukrajine. Rusija negira namjerno ciljanje nevojnih objekata, ali napadi rutinski uništavaju kuće, bolnice, škole i energetska postrojenja.
Bezbjednosne garancije za Ukrajinu bile su još jedan ključni element u razgovorima u Vašingtonu, a Zelenski je rekao da je razmatran program od 90 milijardi dolara za kupovinu američkog oružja za odbranu Ukrajine.
U intervjuu za Foks njuz, Zelenski je takođe rekao da su američki i evropski lideri razgovarali o "bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu iz Člana 5", dodajući da je važno da te garancije spriječe Putina da ikada ponovo pokuša napasti dijelove Ukrajine. Član 5 NATO sporazuma je klauzula saveza o međusobnoj odbrani.
Ali nisu dati detalji o tome kako će to funkcionisati i mnoge sumnje o tome ostaju.
U međuvremenu, borbe duž linije fronta su ostale intenzivne. Ukrajinski Generalštab je 19. augusta saopštio da je u posljednja 24 sata zabilježeno 186 borbenih angažmana, pri čemu je Rusija lansirala dva raketna napada, 78 vazdušnih napada i ispustila 162 navođene bombe.
Najžešće borbe su koncentrisane u blizini grada Pokrovska u Donjeckoj oblasti.
Misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini izdala je upozorenje, naglašavajući da intenziviranje ruskih napada uništava živote civila, posebno u zajednicama na prvoj liniji fronta.
- Sa 286 ubijenih i 1.388 povrijeđenih civila, broj žrtava u julu bio je najveći od maja 2022. godine, premašivši i one iz juna 2025. godine - izvijestila je misija prošle sedmice. Dodala je da je nagli porast prvenstveno posljedica povećane upotrebe avionskih bombi i dronova kratkog dometa.
Šefica Misije UN-a za ljudska prava Danijel Bel naglasila je da eskalacija najteže pogađa ranjive populacije.
- Bilo da ste u bolnici ili zatvoru, kod kuće ili na poslu, blizu ili daleko od prve linije fronta, ako ste danas u Ukrajini, u riziku ste da budete ubijeni ili povrijeđeni u ratu. Rizik je znatno veći nego prošle godine i nastavlja da raste - upozorila je ona.

Rusija na razgovore u Vašingtonu odgovorila novim napadima na Ukrajinu

Američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarali su o djeci koju je iz Ukrajine tokom rata navodno otela Rusija. Fon der Lajen juče je prisustvovala sastanku na kojem je Tramp ugostio evropske i NATO čelnike kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Supruga američkog predsjednika, Melanija Tramp, spomenula je tešku situaciju djece u Ukrajini i Rusiji u pismu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koje mu je Tramp lično uručio tokom sastanka na Aljasci.
Tramp je objavio da je sa predsjednicom EK razgovarao o „ogromnom svjetskom problemu nestale djece“, bez spominjanja neke određene zemlje u objavi.
- Ovo je takođe velika tema s mojom suprugom Melanijom. To je tema na vrhu svih lista, i svijet će zajedno raditi na njenom rješavanju, nadajući se da će ih vratiti kućama njihovim porodicama - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Fon der Lajen je, dijeleći njegovu objavu, dodala i da cijena koju plaćaju ljudi u ratu u Ukrajini mora da se okonča.
- To znači da svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama - navela je.
Ukrajina tvrdi da je ruska strana otela desetine hiljada djece i odvela ih u Rusiju od početka invazije 2022. godine.
Kijev odvođenje djece bez saglasnosti porodice ili staratelja naziva ratnim zločinom. Moskva tvrdi da štiti djecu od opasnosti u ratnoj zoni.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je da je Rusija nanijela patnju milionima ukrajinske djece i krši njihova prava od 2022. godine.

Fon der Lajen: Svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su već počele pripreme za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika – Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. 
Bijela kuća je na zvaničnom profilu na mreži Iks objavila trenutak iz Ovalnog kabineta kada je Donald Tramp telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom, a tema je bila Ukrajina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWhiteHouse%2Fstatus%2F1957618145885393162&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na kraju sastanaka nazvao sam predsjednika Putina i započeo pripreme za sastanak, na mjestu koje će biti naknadno određeno, između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog - rekao je Tramp. 
Tramp je dodao da će američki potpredsjednik Dž. D. Vens, državni sekretar Marko Rubio i posebni izaslanik Stiv Vitkof koordinirati dogovore između Ukrajine i Rusije.
- Nakon toga bi uslijedio trilateralan sastanak sa mnom - najavio je Tramp.
Ovaj poziv dogodio se na dan kada su u Vašington doputovali Zelenski i sedam evropskih lidera kako bi zajednički pronašli najbolje rješenje za konačni mir u Ukrajini.
Tramp je sastanke nazvao vrlo dobrim, dok je Zelenski rekao da je imao „najbolji sastanak ikada“ sa američkim kolegom.
Pored Zelenskog, sa Trampom su razgovarali francuski predsjednik Emanuel Makron, italijanska premijerka Đorđa Meloni, njemački kancelar Fridrih Merc, finski predsjednik Aleksandar Stub, britanski premijer Kir Starmer, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef NATO-a Mark Rute.

Počele su pripreme za sastanak sa Zelenskim

Sastanak predsjednika SAD Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog u Bijeloj kući završen je nakon nešto manje od pola sata.
Na pitanje novinara šta očekuje od nedavnog samita sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, Tramp je izjavio da je „upravo indirektno razgovarao s predsjednikom Putinom“ i da će sa njim imati telefonski razgovor odmah nakon sastanaka u Vašingtonu.
– Možda ćemo imati trilateralni sastanak – a možda i ne. Ako ga ne bude, borbe se nastavljaju. Ako ga bude, mislim da imamo dobre šanse da se rat završi. On očekuje moj poziv čim završimo ovaj sastanak – poručio je Tramp.
Zelenski je tokom razgovora potvrdio da je spreman za trilateralni susret sa Trampom i Putinom, ističući da bi to bio važan korak ka okončanju rata.
Američki predsjednik naglasio je da vjeruje da i Putin želi završetak sukoba. – Rat će se završiti. Ovaj gospodin (Zelenski) ga želi završiti, Vladimir Putin ga želi završiti, cijelom svijetu je dosta i mislim da ćemo uspjeti – rekao je Tramp.
Dodao je da je tokom mandata „okončao šest ratova“, ali da se pokazalo da ukrajinski konflikt nije „najlakši“, kako je ranije očekivao.
Tramp je najavio da će Ukrajina dobiti „značajnu pomoć u oblasti bezbjednosti“, ali nije precizirao da li to uključuje američke trupe. – Oni su prva linija odbrane jer su tamo, ali i mi ćemo biti uključeni kada dođe vrijeme – kazao je.
Zelenski je zahvalio Trampu i njegovoj supruzi Melaniji, otkrivši da je prva dama SAD potpisala pismo koje je predato Putinu, a tiče se ukrajinske djece deportovane u Rusiju. – Naš glavni cilj je pouzdan i trajan mir za Ukrajinu i Evropu. Potreban nam je mir – poručio je Zelenski.
Sastanak dvojice lidera održan je šest mjeseci nakon njihove burne rasprave u februaru, a dolazi u trenutku kada se Tramp sprema za razgovore sa evropskim zvaničnicima o mogućnostima za prekid rata između Kijeva i Moskve.
Njemački kancelar Fridrih Merc nakon sastanka saopštio je da je „otvoren put“ za održavanje ozbiljnijih pregovora o sukobu između Rusije i Ukrajine, nakon susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Merc je naglasio da je upravo Tramp, svojim nedavnim sastankom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, omogućio početak nove faze pregovora. „Sada je put otvoren za komplikovane pregovore“, izjavio je njemački kancelar, dodajući da evropski lideri očekuju da se prije nastavka razgovora postigne primirje. „Ne mogu da zamislim da će se naredni sastanak održati bez primirja. Zato hajde da radimo na tome“, poručio je Merc.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ocijenio je da Trampova ponuda sigurnosnih garancija za Ukrajinu predstavlja „proboj“ u mirovnim pregovorima. „To što ste rekli ‘spreman sam da učestvujem u sigurnosnim garancijama’ veliki je korak, pravi proboj i pravi svu razliku. Zato vam hvala na tome“, istakao je Rute, naglasivši da je američki predsjednik uspješno prekinuo „pat-poziciju“ i doveo Putina za sto za pregovore.
U Bijelu kuću ranije su stigli predsjednica EK Ursula fon der Lajen, britanski premijer Kir Starmer, italijanska premijerka Đorđa Meloni i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkA9iawPiGIo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp: Putin očekuje moj poziv – možda i trilateralni sastanak sa Zelenskim

Budućnost Ukrajine mogla bi zavisiti od užurbano sazvanog sastanka danas u Bijeloj kući, gdje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi sa izuzetnom grupom evropskih lidera da američkom predsjedniku Donaldu Trampu pokaže jedinstven front protiv Rusije.
Evropski politički „teškaši“ ostali su po strani tokom Trampovog samita sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka, a sada nastoje da zaštite Ukrajinu i kontinent od mogućeg širenja ruske agresije.
Dolaskom u grupi žele da izbjegnu debakle poput februarskog sastanka u Ovalnoj sobi, kada je Tramp ukorio Zelenskog da ne pokazuje dovoljno zahvalnosti za američku vojnu pomoć. Susret je ujedno i test odnosa Amerike sa njenim najbližim saveznicima, nakon što su Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatili Trampovo povećanje carina djelimično zato što su željeli njegovu podršku oko Ukrajine.
Današnje okupljanje znak je i napretka i moguće zabrinutosti poslije sastanka na Aljasci, jer mnogi evropski lideri stižu u Vašington sa jasnim ciljem – da zaštite interese Ukrajine, u rijetkom i snažnom pokazivanju diplomatske sile.
- Važno je da Amerika pristane da radi sa Evropom na obezbjeđivanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a time i za čitavu Evropu - napisao je Zelenski na mreži Iks.
Ipak, uoči sastanka, Tramp je prebacio odgovornost na Zelenskog da pristane na ustupke i sugerisao da Ukrajina ne može povratiti Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što je pokrenulo sukob koji je prerastao u širu invaziju 2022.
- Predsjednik Zelenski može da okonča rat sa Rusijom gotovo odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori - napisao je Tramp sinoć na društvenim mrežama.&nbsp;
- Sjetite se kako je počelo. Nema povratka na Obamin poklon Krima (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikad ne mijenjaju!!! – napisao je Tramp.
Zelenski je kasno u nedjelju odgovorio vlastitim postom: „Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat završimo brzo i pouzdano“ Dodao je da mir „mora biti trajan“, a ne kao poslije ruskog zauzimanja Krima i dijela Donbasa prije osam godina, kada je, kaže, „Putin to iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad“.
Sastanak na Aljasci dao je moguće obrise zaustavljanja rata u Ukrajini, iako nije jasno da li će uslovi biti prihvatljivi za Zelenskog ili Putina.
<h2>Evropski teškaši stižu u Vašington</h2>
 
Planirano je da se Zelenskom u američkoj prijestonici pridruže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Tema razgovora biće moguće bezbjednosne garancije koje bi Ukrajini bile potrebne da bi bilo kakav mir sa Rusijom bio trajan. Putin se protivi ulasku Ukrajine u NATO, ali Trampov tim tvrdi da je ruski lider otvoren za dogovor po kojem bi saveznici branili Ukrajinu ako bude napadnuta.
Tramp je o sastanku sa Putinom obavijestio Zelenskog i evropske saveznike, ali su detalji izlazili u fragmentima, što je očigledno nerviralo američkog predsjednika koji nije želio da javno navede uslove kada se pojavio zajedno sa Putinom.
- VELIKI NAPREDAK SA RUSIJOM - objavio je Tramp u nedjelju na mrežama, dok je na svojoj platformi Truth Social dodao: „Imao sam sjajan sastanak na Aljasci.“
Nakon samita na Aljasci, Tramp je izjavio da primirje nije potrebno da bi pregovori o miru počeli – nagla promjena u pravcu koji odgovara Putinu.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je u nedjelju da je primirje i dalje moguće, ali da je „najbolji način da se ovaj sukob završi – potpuni mirovni sporazum“.
<h2>O čemu će saveznici razgovarati</h2>
Evropski zvaničnici potvrdili su da je Tramp rekao kako Putin i dalje traži kontrolu nad cijelim Donbasom, iako Ukrajina drži značajan dio te oblasti.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof naveo je da bi SAD i saveznici mogli ponuditi Ukrajini obavezu nalik NATO-u – da je brane u slučaju napada – kao moguću bezbjednosnu garanciju.
- Kako će to biti konstruisano, kako ćemo ga nazvati, kako će biti izgrađeno, koje će garancije biti u njega ugrađene da budu obavezujuće – o tome ćemo narednih dana razgovarati sa našim partnerima iz inostranstva - rekao je Rubio za NBC.
Rubio je na Foks njuzu kazao da bi takva obaveza „bila veoma veliki potez“ od Trampa, te da očekuje da će delegacije „provesti šest, sedam sati razgovarajući o ovim stvarima, možda i više, da bismo došli do nečega konkretnijeg“.
Za Zelenskog će, kako navodi jedan zvaničnik blizak pregovorima, sastanak vjerovatno biti veoma težak. On mora spriječiti scenario u kojem bi bio okrivljen da blokira pregovore o miru odbijanjem Putinovog maksimalističkog zahtjeva za Donbas, što je, prema njegovim riječima, protivustavno i predstavlja osnovu za buduće ruske napade.
Ako se suoči sa pritiskom da prihvati Putinove zahtjeve, Zelenski će morati da se osloni na vještinu koju je više puta pokazao – diplomatsku taktiku. Ukrajinsko rukovodstvo nastoji da organizuje trilateralni sastanak sa Zelenskim, Trampom i Putinom o osjetljivim pitanjima, uključujući teritorijalna.
<h2>Zelenski želi da izbjegne novi skandal u Ovalnoj sobi</h2>
Nakon što je u februaru izdržao javnu tiradu Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, Zelenski je radio na popravljanju odnosa sa SAD.
Neprekidna diplomatska komunikacija i kratki susret u aprilu u Vatikanu, na marginama sahrane pape Franja, pomogli su da se preokrene situacija. Tada je Tramp djelovao spremno da razmotri njegove uslove za mir.
Ipak, Tramp kaže da mu je glavni cilj da okonča rat, što ga je nakon sastanka sa Putinom navelo da odbaci potrebu za primirjem.
Evropski saveznici su takođe sarađivali sa Trampom – u julu je dogovoren aranžman po kojem NATO saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu.
Uoči današnjeg sastanka, Makron je naglasio važnost jačanja ukrajinske vojske i potrebu da se Putinu pokaže da Evropa njegove poteze vidi kao prijetnju i drugim državama.
- Ako budemo slabi pred Rusijom danas, spremamo sukobe sutrašnjice koji će pogoditi Ukrajince, a – bez sumnje – mogu pogoditi i nas - rekao je Makron.
<h2>Zelenski stigao u Vašington</h2>
Ukrajinski predsjednik objavio je rano jutros na X-u da je već stigao u Vašington, zahvaljujući se Trampu na pozivu.
- Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat okončamo brzo i pouzdano. I mir mora biti trajan. Ne kao ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela naše istočne teritorije – dijela Donbasa – a Putin je to jednostavno iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane „bezbjednosne garancije“, koje nijesu funkcionisale. Naravno, Krim tada nije smio biti predat, isto kao što Ukrajinci nijesu predali Kijev, Odesu ili Harkov poslije 2022. godine – napisao je Zelenski.
On je istakao da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i nezavisnost izražavajući uvjerenje da će odbraniti Ukrajinu, obezbijediti djelotvorne garancije bezbjednosti i da će ukkrajinski narod „uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podršci i neprocjenjivoj pomoći“.
- Rusija mora okončati ovaj rat, koji je sama započela. I nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i našim evropskim prijateljima natjerati Rusiju na pravi mir – zaključio je Zelenski.

Duško Mihailović

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen najavila je da će se, s drugim evropskim liderima, pridružiti predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu. 
 
- Na zahtjev predsjednika Zelenskog, pridružiću se sastanku s predsjednikom Trumpom i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući - objavila je na društvenim mrežama Fon der Lajen. 
 
Osim šefice EK, odlazak na sastanak u Vašington potvrdili su francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Frdric Merc i finski predsjednik Aleksander Stub, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Susret Zelenskog i Trampa najavljen je sjutra, a očekuje se nastavak razgovara o načinima okončanja rata u Ukrajini. 
 
Sastanak će biti održan tri dana nakon što se Tramp na Aljasci sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali bez konkretnih rezultata za okončanje rata u Ukrajini.

Evropski lideri dolaze sa Zelenskim na sastanak s Trampom

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentirao je sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina te je rekao kako svijet ima razloge da vjeruje u mir.
U komentaru na društvenoj mreži X, Dodik je rekao kako je budućnost u miru, a mir u dijalogu.
- Sastanak predsjednika Trampa i predsjednika Putina pokazuje hrabrost i snagu vizije. Oni su na inicijativu predsjednika Trampa otvorili vrata mogućnosti da se vrati dijalog u svijet koji je navikao na diktate i jednostrane odluke. Srbi najbolje znaju šta znači kada se pravo gazi silom - kroz istoriju smo upravo mi bili žrtve tog nepravnog poretka. Zato pozdravljam ovaj susret kao znak da mir nije stvar iluzije, već put kojim se može i mora ići - rekao je Dodik, prenosi Klix.
Ponovio je kako mir ne dolazi iz ucjena.
- Ovo nije kraj, ali jeste jasan početak - da mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena, nego iz razgovora onih koji mogu donijeti i garantovati stabilnost cijelom svijetu. Međunarodno pravo nije mrtvo, ali ga treba vratiti u život. A ono se ne može graditi na presudama koje pišu stranci i guverneri, nego na hrabrosti lidera da stave narod i mir iznad sile - zaključio je Dodik.

Dodik komentarisao sastanak Putina i Trampa: Mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš potvrdio je da se ruski dron srušio na polje kukuruza u Poljskoj te rekao da je narušavanje poljskog zračnog prostora još jedna ruska provokacija.
Na konferenciji za novinare je naglasio da se ovo dogodilo u ključnom trenutku usred intenziviranih napora da se postigne prekid vatre ili čak kraj rata u Ukrajini.
- Rusija ponovo provocira zemlje NATO-a. Nakon incidenata s dronovima u Rumuniji, Litvaniji i Latviji, ponovo se suočavamo s ruskim dronom. Ovo je posebno osjetljiv trenutak, kada su u toku mirovni pregovori - rekao je Kosinjak-Kamiš.
Istakao je da se vode razgovoru u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane te da se "svi saveznici" obavještavaju o situaciji.
Kako je kazao, zadužio je operativnog komandanta da pripremi sveobuhvatni izvještaj o ruskoj provokaciji.

Poljski ministar odbrane nakon pada ruskog drona: Nova provokacija upućena zemljama NATO-a

Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja predstavlja osnovno ljudsko pravo koje mora biti zaštičeno u svakom demokratskom društvu - kazala je asistentkinja na projektima u Centru za građansko obrazovanje Alma Novalić povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju.
Kako navodi, u vremenu rastućeg govora mržnje i polarizacije, kao i globalnih tenzija, važno je da Crna Gora, kao građansko društvo, gradi otpor prema nasilnom ekstremizmu i pokaže nultu toleranciju prema svakom vidu vjerski motivisanog nasilja.&nbsp;
- Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja &nbsp;ne smije biti zloupotrijebljena za širenje mržnje, podjela i nasilja - niti, pod njenim okriljem, za veličanje ratnih zločinaca i ideologija koje su vodile do masovnih stradanja - istakla je Novalić.
&nbsp;Ustav Crne Gore, kako dodaje, jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da pojedinac promijeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, da sam ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima, običajima ili obredom.&nbsp;
- Zakonski okvir predviđa zaštitu od svih oblika posredne i neposredne diskriminacije po osnovu vjere ili uvjerenja. Zabrinutost, ipak, izaziva širenje netolerancije, manipulacija i radikalizacije u online prostoru, gdje se vjerska &nbsp;različitost sve češće zloupotrebljava za političke obračune, produbljivanje podjela i dehumanizaciju onih koji drugačije misle ili vjeruju - navela je Novalić.&nbsp;
Uprkos pravnom okviru za suzbijanje nasilja i govor mržnje, u praksi, prema njenim riječima, i dalje nedostaje dosljedna institucionalna reakcija kojom bi se poslale jasne poruke da je takvo ponašanje neprihvatljivo i podložno sankcijama.&nbsp;
- Građanstvo je nedovoljno informisano o mehanizmima za zaštitu od zloupotreba, diskriminacije i govora mržnje, kako u virtuelnom, tako i u realnom prostoru - smatra Novalić.
Obilježavanje ovog dana, kako je kazala, treba da bude prilika da se institucije pozovu na odgovornost i podsjetnik na brojne žrtve mržnje i nasilja širom svijeta, čiji je jedini „nedostatak“ bila različitost i pripadanje drugoj vjeri ili izražavanje drugačijeg uvjerenja.
&nbsp;- CGO poziva institucije, medije, vjerske zajednice i organizacije civilnog društva da udruže napore u afirmaciji kulture dijaloga, interkulturalizma, uzajamnog poštovanja i odgovornosti, gradeći društvo u kojem je mozaik različitosti stub funkcionalne demokratije - poručila je Novalić.
&nbsp;Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju – 22. avgust – ustanovljen je rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Novalić: Vjera i uvjerenje nijesu opravdanje za mržnju i nasilje

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o prirodnim i kulturnim ljepotama Crne Gore, dres kodu, muzici, ukusnim receptima…
Magistrica slikarstva i modna dizajnerka Anja Radulović Žakelj govori o dres kodu na poslu - kako naći balans između komfora i profesionalnog izgleda.&nbsp;
Muzičar Željko Vasović predstaviće novu, autorsku pjesmu „Galebica“ i otkriti zbog čega je za njega muzika više od profesije.&nbsp;
Tema jutra je promocija prirodnih ljepota, kulturnih dobara i identiteta Crne Gore, a naši sagovornici predsjednik Udruženja Belgijsko Crnogorskog prijateljstva Montenegro Goran Vratnica i direktor, novinar Sunshine RTV Benua Gauder.&nbsp;
Biftek sa demiglas sosom i aromatičnim povrćem u slatkom krompiru priprema Anđela Vujović, menadžerka gastronomije.&nbsp;
Budite sa nama od osam do deset sati!

U jutarnjoj emisiji na TV E o prirodnim i kulturnim ljepotama Crne Gore, dres kodu, muzici, ukusnim receptima

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: donald-tramp

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Lavrov: Tramp je pozvan u Rusiju

Rusija na razgovore u Vašingtonu odgovorila novim napadima na Ukrajinu

Fon der Lajen: Svako ukrajinsko dijete koje je otela Rusija mora biti vraćeno svojim porodicama

Počele su pripreme za sastanak sa Zelenskim

Tramp: Putin očekuje moj poziv – možda i trilateralni sastanak sa Zelenskim

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Evropski lideri dolaze sa Zelenskim na sastanak s Trampom

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Dodik komentarisao sastanak Putina i Trampa: Mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Poljski ministar odbrane nakon pada ruskog drona: Nova provokacija upućena zemljama NATO-a

Novalić: Vjera i uvjerenje nijesu opravdanje za mržnju i nasilje

U jutarnjoj emisiji na TV E o prirodnim i kulturnim ljepotama Crne Gore, dres kodu, muzici, ukusnim receptima

PRATITE TVe UŽIVO