Gornji dom američkog Kongresa ove nedjelje će, najvjerovatnije u četvrtak, glasati o mjeri kojom bi bila ograničena ratna ovlašćenja predsjednika Donalda Trampa u Venecueli, objavio je SiEnEn (CNN), pozivajući se na izvor koji je upoznat sa planom Senata.
Prema njegovim riječima, demokrate u Senatu imaju podršku republikanca Renda Pola, a očekuju da će ih podržati i senatorka iz Republikanske stranke Lisa Murkovski.
U toku su napori da se ubijedi još republikanskih senatora da se pridruže, rekla je osoba upoznata sa planovima.
Ako mjera ne bude usvojena, vodeće demokrate ozbiljno razmatraju mogućnost da to pitanje uvrste u paket budžetskih aranžmana, koji bi trebalo da se usvoji 30. januara, što bi dovelo do ozbiljnog sukoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

Američka intervencija u Venecueli, koja urušava kredibilitet i delegitimiše američku ulogu na međunarodnom nivou, nije izvedena da bi se promijenio Madurov sistem, već je došlo do zamjene vođstva i zaštite sopstvenih interesa, izjavio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Prema njegovim riječima, intervencija u Venecueli predstavlja ozbiljan udarac postojećem međunarodnom poretku, jer stvara presedan koji se teško može kontrolisati – uvođenje koncepta kriminalizacije suvereniteta.
Vuković ističe da se međunarodno pravo ne ukida u potpunosti, već važi samo kada interesi velikih sila nisu direktno ugroženi.&nbsp;
- Američka administracija nije objavila rat u tradicionalnom smislu, već je redefinisala šefa strane države kao običnog kriminalca i narko-teroristu, pokušavajući da zaobiđe Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodne institucije. Iako niko ne spori autoritarne tendencije Madurove vlasti, pravno govoreći, takav stil vladanja ne predstavlja oružani napad koji bi opravdao vojnu intervenciju u samoodbrani - rekao je Vuković.
On dodaje da ovaj potez dovodi u koliziju dva američka slogana – „mirotvorničko predsjedništvo“ i „mir kroz snagu“ – pri čemu je drugi dobio novu, praktičnu interpretaciju. Vuković podsjeća da ovo nije prvi put da SAD sprovode ovakve akcije, navodeći primjere Grenade 1983. i Paname 1989.
Profesor Vuković naglašava da je granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda, prvenstveno kroz inverziju retorike. Podsjeća da je 2003. Bijela kuća pravdala invaziju na Irak borbom za demokratiju, dok danas otvoreno priznaje da je riječ o interesima poput kontrole nafte.
- Ovo je nova situacija u kojoj se briše razlika između rata i policijskih akcija, stvarajući presedan gdje moćne države mogu jednostrano intervenisati bez plana za institucionalnu obnovu. Madurov represivni aparat ostaje netaknut, a nova vlast prihvatljiva Vašingtonu samo osigurava interese SAD - kaže Vuković.
On smatra da će akcija SAD-a poslužiti kao povod i Rusiji i Kini, ali i kao opravdanje za stvaranje navodnog multipolarnog svijeta, koji, prema njegovim riječima, u praksi nije multipolaran.
- Amerika šalje poruku da regionalne norme vrijede ad hoc, dok univerzalne globalne norme ostaju po strani. Suštinska razlika je u tome što je američka intervencija u Venecueli, koliko god bila ilegalna na međunarodnom planu, zamjena vođstva, dok država Venecuela i dalje postoji. S druge strane, Putin u Ukrajini pokušava da izbriše suverenu državu, a Kina u slučaju Tajvana teži aneksiji - rekao je Vuković.
On zaključuje da je nastupila nova epoha agresivnog vanjskopolitičkog oportunizma, umjesto klasičnog kolonijalizma, sa logikom brzih i jeftinih pobjeda.
- Venecuela je napadnuta ne zbog principa, već zato što je bila laka meta – slaba, moralno diskreditovana, i geografski blizu Americi. Poruka malim i srednjim državama je da je njihov suverenitet postao uslovan i zavisan od procjene velike sile. Za razliku od Iraka ili Avganistana, ovdje SAD još uvijek ne vrše vojnu okupaciju – radi se o kratkoročnoj i improvizovanoj intervenciji- zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FNCb2oOMQp7E%3Fsi%3DbHQ-T10xWJnxme7i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je autoritarne vladare Venecuele da će „platiti veoma visoku cijenu“ ukoliko ne budu „sarađivali“ sa Vašingtonom.
On je, u intervjuu objavljenom 4. januara u magazinu The Atlantic, upozorio vršiteljicu dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez da će, „ako ne učini ono što je ispravno, platiti veoma visoku cijenu, vjerovatno veću nego Maduro“.
Vrhovni sud Venecuele naložio je da Rodrigez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice ljevičarske vlade. Rodriguez, koja je bila Madurova potpredsjednica, nazvala je potez Sjedinjenih Američkih Država kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i poručila da se „nikada više nećemo vratiti u ropstvo“.
Tramp je inicijalno izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je „ona u suštini spremna da učini ono što mi smatramo neophodnim kako bi Venecuela ponovo bila velika“.
Rodriguez, koju podržava vojska Venecuele, u početku je djelovala prkosno. Madura je nazivala „jedinim predsjednikom“ zemlje, a američki napad okarakterisala kao „užasnu mrlju“ u odnosima.
Nakon što je Tramp signalizirao da je spreman da, ukoliko bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodriguez je postala pomirljivija. Na društvenim mrežama je 5. januara napisala da Karakas sa Vašingtonom želi odnos koji će biti „uravnotežen i zasnovan na međusobnom poštovanju“.
- Upućujemo poziv vladi SAD-a da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju- napisala je.
Svrgnuti venecuelanski lider Nikolas Maduro nalazi se u američkom zatvoru, nakon što je prebačen u Njujork poslije hapšenja koje su izvršile američke snage u napadu što su ga osudili Iran, Rusija i drugi saveznici ove južnoameričke zemlje, ali su ga pozdravili Venecuelanci u egzilu.
Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazuje 63-godišnjeg Madura kako ga sprovode savezni agenti i kako novinarima poručuje: „Laku noć. Srećna Nova godina.“
On i njegova supruga, koja je takođe uhapšena tokom racije, trebalo bi da se pojave pred sudom 5. januara, gdje će se suočiti s optužbama za trgovinu drogom.
Na konferenciji za novinare Tramp je pohvalio vojnu operaciju u Venecueli, ali nije iznio detalje o akciji. Jedan visoki američki general izjavio je da je, nakon višemjesečnih priprema, u napadu učestvovalo 150 američkih aviona. Podaci o žrtvama nijesu objavljeni. Tramp je rekao da je dio američkog osoblja povrijeđen, ali da su u stabilnom stanju.
Američke udare u Venecueli i hapšenje Madura osudili su pojedini saveznici Karakasa, kao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, koji je ocijenio da američka vojna akcija predstavlja „opasan presedan“. Brojni saveznici Vašingtona, iako su naglasili da nemaju simpatije prema Maduru niti njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštovanja međunarodnog prava.

Tramp upozorio lidere Venecuele da 'sarađuju' ili plate 'visoku cijenu'

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je opozicionu liderku Mariju Korinu Mačado kao potencijalnu vršiteljku dužnosti predsjednice Venecuele zbog njene odluke da je prošle godine prihvatila Nobelovu nagradu za mir, izvijestio je Washington Post.
Pozivajući se na dva izvora bliska Bijeloj kući, u izvještaju se navodi da pokušaji Mačado da pohvali Trampa nakon što je primila nagradu nijesu bili dovoljni da umire američkog predsjednika, koji, kako se navodi, otvoreno priželjkuje tu nagradu i smatra da je upravo on zaslužio da je dobije.
- Da je odbila nagradu i rekla: "Ne mogu je prihvatiti jer je Donald Tramp trebalo da je dobije" danas bi bila predsjednica Venecuele - rekao je jedan od izvora.
Prihvatanje nagrade od strane Mačado opisano je kao „krajnji grijeh“, naveo je izvor.
Umjesto toga, Vašington trenutno sarađuje sa potpredsjednicom svrgnutog Nikolasa Madura, vršiteljkom dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez, koja je juče izjavila da je operacija hapšenja njenog prethodnika imala „cionistički prizvuk“.

Tramp nije podržao Mačado za predsjednicu Venecuele jer je prihvatila Nobelovu nagradu

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u nedjelju da ne vjeruje da je u navodnom ukrajinskom napadu gađana rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako tvrdi Moskva.
- Ne vjerujem da se taj napad dogodio. Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s ovim- rekao je Tramp novinarima u nedjelju u avionu Air Force One, na povratku u Vašington iz Floride. 
Rusija je 29. decembra javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron — tvrdnju koju je Putin lično prenio Trampu tokom razgovora. Tramp je u početku bio veoma ljut, ali je kasnije izrazio skepsu nakon što je, kako je naveo, dobio dodatne informacije.
Američka obavještajna agencija CIA procijenila je da Ukrajina nije napala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik, potvrdili su američki zvaničnici za CNN, čime su potvrđeni demantiji iz Kijeva i dovedene u pitanje ruske tvrdnje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGerashchenko_en%2Fstatus%2F2008017929154011401%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008017929154011401%7Ctwgr%5E615477918770b1793d06bd4d0ac84ec999b2ef42%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odgovarajući na pitanje o novogodišnjoj odluci „mir na Zemlji“, Tramp je ponovio svoj cilj da okonča rat između Rusije i Ukrajine.
- Nadamo se da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti - rekao je, dodajući da „svakog mjeseca gine između 25.000 i 30.000 vojnika“. 
- To nijesu Amerikanci. To su Rusi i Ukrajinci. Ako mogu to da zaustavim, volio bih da to zaustavim. I mislim da hoćemo - zaključio je Tramp.

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Iran na snažan odgovor ukoliko sigurnosne snage pojačaju nasilje nad demonstrantima u toj bliskoistočnoj zemlji.
- Pratimo to veoma pažljivo. Ako počnu ubijati ljude kao što su to radili u prošlosti, mislim da će biti žestoko udarani od SAD-a - rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje o nemirima u Iranu.
Najmanje 16 osoba ubijeno je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su u nedjelju organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje, izazivajući nasilne sukobe između demonstranata i sigurnosnih snaga.
Tramp je ranije zaprijetio da će stati u odbranu demonstranata ukoliko se suoče s nasiljem, poručivši u petak da su "spremni i naoružani", ne precizirajući koje konkretne poteze razmatra.
Takvo upozorenje izazvalo je prijetnje odmazdom protiv američkih snaga u regionu od strane visokih iranskih zvaničnika. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem".
Tramp je ove izjave dao u avionu Air Force One, tokom povratka u Vašington nakon hapšenja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

Tramp zaprijetio Iranu: Mislim da će biti žestoko "udareni" od SAD-a ako budu sprovodili nasilje

Delsi Rodrigez preuzela je dužnost vršiteljke dužnosti predsjednice kasno u nedjelju, navodi se na veb stranici Predsjedništva Venecuele, koje je objavilo fotografije s njenog prvog sastanka Vlade.
Rodríguez je u nedjelju održala svoju prvu sjednicu Vijeća ministara u novoj ulozi, nakon što je američka vojska otela predsjednika Nikolasa Madura.
Fotografije prikazuju Rodrigez na čelu stola, okruženu desetinama visokih zvaničnika i ministara.
Sjedila je ispod portreta Madura, bivšeg predsjednika Huga Čaveza i Simona Bolivara, venecuelanskog vojnog oficira koji je izborio nezavisnost od Španskog carstva za veći dio sjeverne Južne Amerike.
Sjednica, 757. po redu, sazvana je kako bi se garantovali mir i nacionalni suverenitet nakon što su Sjedinjene Američke Države silom odvele Madura i njegovu suprugu Siliju Flores.
Ovo je uslijedilo nakon odluke Vrhovnog suda donesene u subotu, kojom je naloženo da tadašnja potpredsjednica Rodrígez preuzme ovlasti i dužnosti vršiteljke dužnosti predsjednice.
Maduro će se pojaviti u ponedjeljak pred saveznim sudom u Njujorku na ročištu za izjašnjenje o krivnji po optužnici s četiri tačke, kojom se tereti da je predvodio 25-godišnju narko-terorističku zavjeru.
Nekoliko sati nakon vojne operacije kojom je Maduro svrgnut s vlasti i izbačen iz zemlje, predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je u subotu da će SAD barem privremeno upravljati Venecuelom i koristiti njene ogromne naftne rezerve za prodaju drugim državama.

Delsi Rodrigez zvanično preuzela dužnost predsjednice Venecuele, održana prva sjednica Vlade

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izvedu i drugi vojni udar na Venecuelu nakon hapšenja predsjednika te zemlje Nikolasa Madura, ukoliko preostali članovi vlade ne budu sarađivali u njegovim naporima da se stanje u toj zemlji "dovede u red", i dodao da su SAD "glavne" u Venecueli.
Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu "Air Force One" rekao i da su SAD nakon dešavanja tokom vikenda "preuzele kontrolu" nad Venecuelom, ali da istovremeno komuniciraju sa novim rukovodstvom u Karakasu, prenosi danas "Gardijan".
- Razgovaramo sa ljudima koji su upravo položili zakletvu. Ne pitajte me ko je glavni, jer ću vam dati odgovor koji će biti veoma kontroverzan - naveo je Tramp, odgovarajući na pitanje da li je razgovarao sa privremenom liderkom, odnosno potpredsjednicom Venecuele Delsi Rodrigez.
Na insistiranje novinara da pojasni svoju izjavu, Tramp je rekao da to znači da su Sjedinjenje Američke Države zapravo glavne u Venecueli.
Prethodne nedjelje, Tramp je za "Njujork post" izjavio da američke trupe neće biti stacionirane u Venecueli sve dok potpredsjednica te zemlje Delsi Rodrigez bude sarađivala.
Američki predsjednik je rekao i da su sa Rodrigez više puta razgovarali i da ona "razumije situaciju".
Prema Trampovim riječima, Rodrigez je položila zakletvu kao privremena liderka Venecuele.
- Pretpostavljam da je ona predsjednica. Razgovarala je dugo sa (američkim državnim sekretarom Rubijem) Markom i rekla da će učiniti sve što je potrebno. Nije imala izbora - naveo je ranije Tramp.
SAD su u subotu, oko 2.00 poslije ponoći po lokalnom vremenu, u vojnoj akciji u Karakasu uhapsile Madura i njegovu suprugu Siliju Flores i sproveli ih u Gradsku pritvorsku jedinicu u Njujorku, gdje će im se suditi po optužnici za krijumčarenje narkotika.
Optužnica, koja uključuje i Madurovog sina, objavljena je u subotu.
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro optužen je još 2020. godine u istom predmetu, zajedno sa drugim visokim venecuelanskim zvaničnicima i bivšim kolumbijskim gerilskim liderima.
Međutim, optužnica objavljena u subotu četvrta je i najnovija, a Madura i druge tereti za dodatne nezakonite aktivnosti od 2020. godine.

Tramp: SAD bi mogle da izvedu novi vojni udar na Venecuelu, mi smo glavni u toj zemlji

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani saopštio je da je direktno rekao predsjedniku SAD Donaldu Trampu da se protivi tome što je američka vojska zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Mamdani je za američku televiziju CBS rekao da je sa Trampom telefonom razgovarao juče, pošto je obaviješten da je Maduro priveden u Njujork radi pokretanja postupka zbog narko-terorizma.
- Pozvao sam predsjednika i razgovarao direktno sa njim da bih izrazio svoje protivljenje tom činu“, rekao je Mamdani, „i da razjasnim da je to zasnovano na mom protivljenju težnji ka promjenama režima, kršenju međunarodnog i federalnog prava SAD i želji da se to vidi dosljedno svakog dana. 
Nije pomenuo kakav je bio predsjednikov odgovor.
- Izrazio sam protivljenje. Jasno sam stavio do znanja i na tome smo ostali - rekao je Mamdani.

Mamdani: Rekao sam Trampu da se protivim Madurovom hapšenju

Fondacija ,"Mentorium" je uoči novogodišnjih praznika podijelila 345 paketića djeci, među kojima su i mališani iz ruralnih područja do kojih je teško stići, što je trun dobra i pažnje da nijesmo zaboravili na njih - kazao je aktivista u ovoj nevladinoj organizaciji Mirsad Dreić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kad se nešto radi iz srca i duše, to, kako ističe, ne predstavlja opterećenje.
- Mi smo u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama, prije svega sa organizacijom iz Bijelog Polja i gospođom Rasemom, uspjeli da sve organizujemo, da svaki poklon paketić stigne do tih ruralnih područja. Djeca iz tih mjesta su često izvan sistema - rekao je Dreić.
&nbsp;Kriza, prema njegovim riječima, uvijek ogoli sistem, te se često pokaže kako institucije zbog birokratskih prepreka zakažu.
- Taj sistem bi u kontinuitetu trebalo da sarađuje sa ljudima iz NVO sektora i da zajedničkim snagama dođemo do rješenja određenih problema koji su dio društva u kojem živimo - kazao je Dreić.
Smatra da ulaganje u djecu i porodice treba da bude obaveza društva i zajednice i da se stavi, kako kaže, konačno fokus na socijalnu politiku koja bi trebala da bude dostojanstvena, a ne iz sažaljenja.
- Socijalna politika u Crnoj Gori se popravlja, ta se slika iz dana u dan mijenja uz određeni broj izmjena i dopuna zakona, tako da mi vidimo jednu pozitivnu i svijetlu tačku u budućnosti - istakao je Dreić.

Dreić: Poklon paketić do svakog djeteta u ruralnim područjima samo trun dobra, da znaju da nijesmo zaboravili na njih

Ekonomija Grenlanda se suočava sa usporavanjem privrednog rasta i pogoršanjem javnih finansija, upozorila je Danska narodna banka u novoj procjeni ekonomskih kretanja na tom autonomnom području u sastavu Danskog kraljevstva.
Prema izveštaju, privredni rast je skroman, dok se javne finansije suočavaju sa ozbiljnim izazovima, dijelom zbog toga što se širenje aerodromske infrastrukture približava kraju, a planirani veliki projekti u energetici i drugim sektorima još nijesu započeti.&nbsp;
Centralna banka Danske je navela da se stanje javnih finansija Grenlanda znatno pogoršalo tokom prošle godine, dok je likvidnost grenlandskog trezora u drugoj polovini godine pala na kritično nizak nivo, prenosi Tanjug.
Zbog toga se ocjenjuje da je neophodno primijeniti mjere štednje koje su predviđene danskim budžetom za ovu godinu.
Danska narodna banka upozorava da će se fiskalni pritisci nastaviti, jer populacija Grenlanda, na kome trenutno živi manje od 57 hiljada ljudi, sve više stari i opada, tako se broj radno sposobnih smanjuje.
Prognozira se da će broj stanovnika Grenlanda pasti 20 odsto do 2050. godine.&nbsp;
U širem političkom kontekstu, upozorenje banke dolazi dan nakon što je dansko rukovodstvo odbacilo prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, uz poruku da bi svaki napad na ostrvo značio kraj NATO saveza.

Grenland u problemu

Situacija u Glavnom gradu je, usljed obilnih padavina, pod kontrolom koliko to može biti u ovakvim uslovima, rekao je načelnik Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
On je agenciji MINA kazao da situacija nije loša, koliko može biti.
- Nemamo intervencija, situacija je zasad pod kontrolom, koliko može biti u ovakvoj situaciji. Obilazimo kritične tačke, vodostaje, možda je za nijansu manja voda u odnosu na sinoć, ali otprilike nepormijenjeno - naveo je Bojanović.
On je rekao da su juče imali dvije intervencije crpljenja vode, jednu u Kućama Rakića drugu u Orjenskoj ulici.
- Situacija nije negativno napredovala u odnosu na juče, ali je za nijansu bolje. Obilazimo sve, nezgodna je situacija, nije izolovan slučaj da poplavi jedno dvorište. U Berima je 80 odsto imanja poplavljeno, ali nije nikome u kuću ušla voda. Da se nastavi loše vrijeme, voda će ući u kuće, to ne možete da spriječite - kazao je Bojanović.

Bojanović: Situacija u gradu pod kontrolom

U javnosti ga prepoznajemo kao oštrog i principijelnog poslanika, ali iza političkih govornica i dnevnih polemika stoji čovjek čiji svijet čine porodica, sjećanja na bezbrižno djetinjstvo, putovanja, knjige i nova, snažna uloga – očinstvo. U razgovoru za Portal ETV, poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević govori o vrijednostima koje su ga oblikovale, o lekcijama koje uči kao otac, ali i o životu daleko od političkih reflektora. <h2>„Djetinjstvo je najljepši dio života“</h2> – Moje djetinjstvo bih opisao kao veoma srećno i bezbrižno. To je, u suštini, najljepši dio života, iako kao djeca jedva čekamo da porastemo jer nam se čini da smo nečim ograničeni. Porodica je uvijek vodila računa da mi ništa ne zafali – dobijao sam maksimalnu ljubav i pažnju, a nijesam razmišljao ni o čemu što bi tu sreću moglo poremetiti. To je period kada ne razmišljate o računima, poslu, izdržavanju porodice… i mislim da me je upravo to najviše motivisalo – prisjeća se Zirojević. Posebno ističe odnos sa majkom i osjećaj odgovornosti koji je kod njega sazrio vrlo rano. – Uvijek sam osjećao obavezu prema porodici, naročito prema majci, koja je, s obzirom da sam jedinac, čitav život posvetila meni. Još u osnovnoj školi bio sam svjestan da je moja dužnost da vratim sve ono što je porodica uložila u mene – da budem odgovoran, da nemam poroke, da gradim karijeru i, jednog dana, postanem roditelj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488" data-rendition-name="original" width="1600" height="1571" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Da nijesam političar, bio bih u uniformi“</h2> Na pitanje ko bi bio da nije izabrao politiku, Zirojević priznaje da je alternativa uvijek postojala. – Ovo je možda i najteže pitanje, jer sam se veoma mlad opredijelio za politiku. Ipak, postojala je i druga ljubav – poslovi vezani za vojsku i policiju. Da nijesam u politici, volio bih da profesionalnu karijeru gradim u bezbjednosnom sektoru, obavještajnoj službi ili vojsci. Da su okolnosti u Crnoj Gori bile drugačije, možda bih umjesto Elektrotehničkog fakulteta upisao vojnu akademiju. Ipak, ne smatram da me to što sam inženjer elektrotehnike na bilo koji način ograničava ili predstavlja hendikep za rad u bezbjednosnim službama – naprotiv. Za sada, moja politička karijera ide putem kojim treba da ide i iskreno se nadam da još nije došlo vrijeme da razmišljam o alternativnom profesionalnom pravcu. <h2>„Kad otac dobije ćerku, život se promijeni za 180 stepeni“</h2> Najemotivniji dio razgovora dolazi kada govori o očinstvu. – Kada čovjek postane roditelj, a ja ću neskromno reći – kada otac dobije ćerku – život se promijeni za 180 stepeni. Sve drugo postane manje važno, a suština života usmjeri se na to jedno malo biće koje vas osvoji od prvog trenutka. Najljepša lekcija koju učim svakog dana sa Sofijom jeste da bezuslovna ljubav zaista postoji – i da se vraća.Iako je još mala i ne može se u potpunosti izraziti riječima, njena ljubav je jasna i snažna. Dijeli je ne samo sa mnom, već sa cijelom porodicom – prije svega sa njenom majkom, ali i sa širim krugom ljudi oko sebe. Ta bezuslovna ljubav koju svakodnevno daje nešto je najljepše što sam u životu spoznao. <h2>Porodica između dvije države</h2> Govoreći o porodičnom balansu, Zirojević pojašnjava da je njegova supruga bila politički angažovana do oktobra ove godine, kada joj je istekao mandat u lokalnom parlamentu u Kumanovu, gdje je rođena. – Taj period bio je izazovan. Moja supruga se bavila politikom do oktobra ove godine, kada joj je prestao mandat. I tu odluku, da će njen politički angažman tada prestati, je donijela još i prije nego što se Sofija rodila, jer prosto nije bilo prirodno da živi u jednoj državi a da se bavi politikom u drugoj. Međutm, dosta je bio izazovan taj period od februara, kada se Sofija rodila, do oktobra, kad smo morali makar jednom mjesečno putovati u Makedoniju, s obzirom da je ona bila u partiji vlasti, i da su sjednice bile obavezne a njen glas presudan u donošenju nekih odluka. Sofija je već sa mjesec dana dobila pasoš i putovala u inostranstvo. Bilo je naporno, ali ona ima majku koja joj je u potpunosti posvećena, a ja se trudim da svaki slobodan trenutak provedem sa njom i pomognem supruzi u onome što je najljepši, ali i najteži posao u životu. <h2>Knjige, putovanja i e-sport</h2> Iako vremena za hobije ima sve manje, Zirojević priznaje da mu elektronski sportovi pomažu da se opusti, dok putovanja vidi kao životnu školu. – Putovanja su za mene uvijek bila vrijednost zbog koje sam bio spreman mnogo da žrtvujem, pa čak i da odložim ispit, uz punu podršku porodice. Putovanja sa delegacijama naučila su me da ljudi često nijesu onakvi kakvima djeluju u javnom prostoru – da sa mnogim kolegama, sa kojima se politički ne slažem, mogu imati korektan, pa i prijateljski odnos. To mi je dalo nadu da Crna Gora nije toliko podijeljena koliko se često čini iz parlamentarne perspektive. Poslije napornih dana, kada ima i teških riječi, shvatite da su mnogi od tih ljudi, uprkos različitim stavovima, u suštini dobri i korektni. Kroz rad sa mladima naučio sam da među njima postoji ogroman potencijal koji sistemski i mentalitetski sputavamo, i zato smatram da im treba dati više prostora da se angažuju i iskažu, jer taj potencijal može biti dragocjen za naše društvo i državu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94" data-rendition-name="original" width="1319" height="1600" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Knjiga ima vanvremensku vrijednost“</h2> Kada je riječ o vaspitanju ćerke, nema dilemu. – Ne smijemo dozvoliti da se djeca prerano uklope u sajber trendove. Trudiću se da kod Sofije razvijem ljubav prema boravku u prirodi i knjigama. Ona već sada obožava vrijeme napolju i raduje se svakom izlasku. Još prije njenog rođenja počeo sam da joj pišem dnevnik na stranom jeziku, kako bih je podstakao na čitanje i učenje jezika. Od najranijeg uzrasta uvodimo i knjige, jer vjerujem da je iskustvo čitanja nezamjenjivo i da snažno oblikuje karakter. <h2>Praznik koji pamti cijeli život</h2> Za kraj, Zirojević se vraća u djetinjstvo. – Čini mi se da smo ranije na drugačiji način i više i ljepše praznovali. Posebno mi je urezano jedno sjećanje: Bio sam veliki fan sage o Hariju Poteru. Kada je izašao sedmi dio, moj pokojni tetak, za kojeg sam bio izuzetno vezan, kao i on za mene, uspio je da nabavi englesku verziju knjige i poklonio mi je za Božić. Imala je skoro 700 strana i pročitao sam je tog istog dana. To je uspomena koju nosim cijeli život.

Tag: donald-tramp