Američka država Kalifornija danas je objavila da će pravno goniti saveznu državu da bi odbranila svoju politiku podrške električnim vozilima koja je pod prijetnjom rezolucije koju je ranije danas potpisao predsjednik Donald Tramp.
- Politika republikanskog predsjednika dovodi u pitanje naše živote, našu ekonomiju i našu životnu sredinu - rekao je javni tužilac Kalifornije Rob Bonta.
Američki predsjednik je danas potpisao rezoluciju kojom se ukida ambiciozna politika u prilog električnih vozila u Kaliforniji, saveznoj državi gdje su na vlasti demokrate.
- Mi zvanično branimo američku automobilsku industriju od uništenja - rekao je Tramp na događaju organizovanom u Bijeloj kući.
On je zatim potpisao rezoluiju koju je Kongres izglasao u maju namijenjenu da se spriječi Kalifornija da zabrani prodaju automobila na unutrašnje sagorijevanje od 2035. godine.
- Pod prethodnom administracijom savezna vlada dozvolila je kalifornijskim ljevičarima diktatorsko ovlašćenje da kontrolišu budućnost cijele automobilske industrije - rekao je Tramp.
On je ocijenio da kalifornijski propisi nameću proizvođačima automobila iz cijele zemlje prinudnu trasformaciju tržišta, pošto ne mogu da se liše kalifornijskog tržišta kao najvećeg u SAD.
Tramp je rekao da bi "užasni" kalifornijski plan bio kraj za motor na unutrašnje sagorijevanje, koji, kako je dodao, "većina ljudi do sada više voli".
- Ako želite električna vozila možete kupiti eleketrična vozila, ali treba da vam se ostavi izbor - dodao je Tramp.
Kalifornijske vlasti su rekle da su spremne da se na sudu bore da očuvaju svoje pravo koje im dozvoljava da određuju strože ekološke norme od saveznih.
Kalifornija, savezna država sa najvećim brojem stanovnika u zemlji, i koja većinski glasa za demokrate je redovna meta aktuelnog predsjednika SAD, piše Frans pres.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalifornija najavila da će sudski osporiti Trampove odluke oko vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem

Američki milijarder Ilon Mask u srijedu je rekao da žali zbog nekih objava na društvenim mrežama o američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kazavši da su "pretjerane".
Tramp i Mask su prošle sedmice razmijenili uvrede na društvenim mrežama, a direktor Tesle i SpejsEksa (SpaceX) je predsjednikov sveobuhvatni zakon o porezima i nazvao "odvratnom grozotom" koja će povećati deficit, prenio je Rojters.
Tramp je u subotu rekao da je njihov odnos gotov, ali je od tada više puta rekao da mu ne bi predstavljao problem kada bi ga Mask nazvao i poželi mu svako dobro.
- Žalim zbog nekih svojih prošlosedmičnih objava o predsjedniku Donaldu Trampu. Bile su pretjerane - napisao je Mask na mreži Iks (X).
Ali nije precizirao na koje objave misli.
Nakon najnovije Maskove objave dionice Tesle su na berzi u Frankfurtu porasle za 2,44 odsto.
Od početka razmirica milijardera i predsjednikaa, Musk je obrisao neke kritički nastrojene objave o Trampu, uključujući i onu u kojoj spominje njegov opoziv.
Izvori bliski Masku su rekli da je bijes tehnološkog mogula splasnuo te da vjeruju da bi možda htio da popravi odnos s Trampom, podsjeća Rojters.

Mask žali zbog nekih objava o Trampu

Privremena vlada Kosova potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da je izrazila spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smještajem državljana trećih zemalja na Kosovu, "u skladu sa utvrđenim uslovima".
- Tokom jednogodišnjeg perioda, do 50 osoba može biti privremeno premješteno, s ciljem olakšavanja njihovog bezbjednog povratka u zemlju porijekla. Vlada je izrazila spremnost da se angažuje, uz mogućnost odabira pojedinaca sa predložene liste, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume u vezi sa vladavinom prava i javnim redom - izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol privremene vlade Kosova Prparim Krueziju.
On je dodao da će dodatne informacije biti objavljene naknadno.
Američki Stejt department potvrdio je za RSE 6. juna da su zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije SAD za deportaciju stranih državljana bez regulisanog statusa.
- Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bi okončali krizu ilegalne i masovne migracije - naglasio je Stejt department, dodajući da je sprovođenje migracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa jedan od njegovih glavnih prioriteta.
- Protjerivanje stranaca iz SAD-a, za koje postoje konačna rješenja o deportaciji, kao i protjerivanje ilegalnih migranata, štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i javni red - navedeno je u odgovoru.
Stejt department je takođe istakao da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za sprečavanje ilegalne i masovne migracije, kao i za bezbjednost granica.
Privremena vlada Kosova je navela da Sjedinjene Države ostaju nepokolebljiv saveznik Republike Kosovo.
- Naše uzajamno partnerstvo, izgrađeno decenijama, zasniva se na zajedničkim vrijednostima i saradnji. Visoko cijenimo njihovu podršku, naročito na našem putu ka integraciji u evroatlantske institucije - navela je Vlada Kosova.
Agencija Rojters, pozivajući se na Blumberg njuz, izvijestila je 5. juna da administracija predsjednika Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da prihvate migrante koje će Sjedinjene Države da protjeraju.
Prošlog mjeseca, američki Vrhovni sud dozvolio je Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za stotine hiljada migranata iz Venecuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD, čime su pojačani napori republikanskog predsjednika ka povećanju broja deportacija.
Prema pisanju Blumberga, Trampova administracija traži potencijalne destinacije za migrante koji bi mogli biti deportovani kao rezultat ove odluke.
<h2>Vlada spremna razgovarati s Britanijom o migrantskim centrima</h2>
Privremena vlada Kosova je 26. maja izrazila spremnost da razgovara i sa Velikom Britanijom o prijedlogu za uspostavljanje "centara za povratak" na Kosovu za tražioce azila koji su odbijeni na britanskom ostrvu.
Prijedlog za uspostavljanje centara za povratak dio je šire strategije Velike Britanije za rješavanje sve većeg broja migranata koji dolaze na britansko ostrvo ilegalnim putevima.
Međutim, međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) izrazila je zabrinutost da bi korišćenje zemalja Balkana kao prijemnih destinacija za migrante moglo da naruši njihova prava i stvori nove izazove za zemlje domaćine.
U sličnom sporazumu koji je takođe izazvao kritike, Kosovo i Danska su se 2022. godine saglasile o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnoj ustanovi u Gnjilanu za smještaj stranih zatvorenika koji se očekuje da će biti deportovani iz Danske nakon što odsluže kazne.
Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dobije više od 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.
Ovaj sporazum izazvao je reakcije međunarodnih organizacija i civilnog društva, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućih kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima moglo donijeti Kosovu.
Kosovo je ranije primilo oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.
Nakon dvije godine funkcionisanja, kamp Lija u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu je zatvoren.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, većina Avganistanaca je već premještena u zemlje domaćine, dok je mali broj njih i dalje ostao na Kosovu.
Prema sporazumu između Kosova i Sjedinjenih Država, Avganistanci su trebali da ostanu na Kosovu dok ne prođu proces bezbjednosne provjere, kako bi potom bili preseljeni u SAD ili neku drugu zapadnu zemlju.

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Federalni sudija u Kaliforniji zabranio je danas administraciji republikanskog predsjednika SAD Donalda Trampa da svoje antidiverzitetske i antitransrodne uredbe primjenjuje na uslove za dobijanje grantova.
Organizacije za zaštitu LGBTQ+ osoba koje su podnijele tužbe protiv Trampove administraciju tvrde da su te uredbe neustavne, a federalni okružni sudija Džon Tajgar je po njihovoj tužbi odlučio da američka vlada ne može prinuđivati primaoce federalnog novca da zaustave sve svoje programe koji promovišu diverzitet, jednakost i inkluzivnost ako hoće da dobiju grantove.
Odluka sudije će važiti do kraja sudskog spora, ali se očekuje da će se vladini pravobranioci žaliti.
Tajger je napisao da uslovi iz uredbi „odražavaju nastojanje da se cenzuriše ustavom zaštićeni govor i usluge kojim se promovišu DEI (diverzitet, jednakost i inkluzivnost), kao i priznanje postojanja transrodnih osoba“.
Takođe je utvrdio da izvršna vlast mora biti vezana Ustavom i onda kad oblikuje svoju politiku, i da čak i u kontekstu federalnih subvencija „ne može u svoje oružje da pretvara kongresno opredijeljena sredstva da bi izdvajao zaštićene zajednice radi tretmana kojim im pokazuje da su u njenoj nemilosti, ili radi suzbijanja ideja koje se njoj (izvršnoj vlasti) ne sviđaju, ili ih smatra opasnim“.
Tužioci, svi primaoci federalnih sredstava, tvrde da ne mogu da ispune svoje misije nakon što je Trampova administracija uvela sporne uredbe kojoj je na meti ono što ona naziva „promovisanjem DEI ili rodne ideologije“.
Pravobranioci tvrde da je Tramp ovlašćen da „upodobi vladino finansiranje i strategije sprovođenja“ sa svojim politikama.
Tužioci pak tvrde da jedino Kongres – ne predsjednik – ima pravo da uslovljava kako će se federalna sredstva koristiti, te da Trampove uredbe ograničavaju ustavna prava na slobodu govora.

Federalni sudija u SAD blokirao Trampove uredbe protiv diverziteta, jednakosti i inkluzivnosti

Napetosti su u nedjelju eskalirale u Los Anđelesu kada su hiljade demonstranata izašle na ulice reagujući na vanredno raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde od strane predsjednika Donalda Trampa. Demonstranti su blokirali ključni auto-put i zapalili više autonomnih vozila, dok su pripadnici snaga bezbjednosti koristili suzavac, gumene metke i šok bombe kako bi obuzdali masu. Dio policije patrolirao je ulicama na konjima, dok su drugi, u opremi za razbijanje demonstracija, bili raspoređeni iza vojnika garde koji su čuvali federalne zgrade, uključujući pritvorski centar u koji su prethodnih dana dovedeni neki migranti. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim, a do večeri je većina demonstranata napustila centar grada. Međutim, oni koji su ostali, uzimali su stolice iz obližnjeg parka kako bi napravili improvizovanu barikadu, gađajući policiju s druge strane. Drugi su sa nadvožnjaka iznad zatvorene južne trake autoputa 101 bacali komade betona, kamenje, električne trotinete i vatromet na pripadnike kalifornijske saobraćajne patrole i njihova vozila. Policajci su se sklonili ispod nadvožnjaka kako bi se zaštitili. Ovo je bio treći dan protesta protiv Trampovog pooštravanja imigracione politike u regionu, a dolazak oko 300 saveznih trupa izazvao je bijes i strah kod dijela građana. Nedjeljni protesti u Los Anđelesu, gradu sa oko četiri miliona stanovnika, bili su skoncentrisani u nekoliko blokova centra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Protest LA Nacionalna garda"> <figcaption>Demonstrant ispred korodnoa pripadnika Nacionalne garde ispred Metropolitanskog pritvorskog centra u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Od ranog jutra, vojnici Nacionalne garde stajali su rame uz rame, sa dugim cijevima i štitovima za razbijanje demonstracija, ispred Metropolitanskog pritvorskog centra. Demonstranti su uzvikivali „sram vas bilo“ i „idite kući“. Kada su se neki približili pripadnicima garde, dodatne policijske snage krenule su naprijed, ispaljujući kanistere ispunjene dimom na ulicu. Nekoliko minuta kasnije, policija Los Anđelesa ispalila je projektile za kontrolu mase, tvrdeći da su demonstranti okupljeni nezakonito. Veći dio mase tada se preselio na autoput 101, blokirajući saobraćaj sve dok ih saobraćajna patrola nije rastjerala kasno popodne. Južna traka je ostala zatvorena. U blizini su zapaljena najmanje četiri autonomna vozila kompanije „Waymo“, a gust crni dim uzdizao se u nebo dok su električna vozila povremeno eksplodirala. Do večeri je policija izdala naređenje o nezakonitom okupljanju i blokirala nekoliko gradskih blokova u centru. Šok bombe su odjekivale svakih nekoliko sekundi. Demokratski guverner Gavin Njusom zatražio je u pismu u nedjelju popodne od Trampa da povuče pripadnike garde, nazvavši njihovo raspoređivanje „ozbiljnim kršenjem državnog suvereniteta“.&nbsp; Njusom se u tom trenutku nalazio u Los Anđelesu, gdje se sastajao sa lokalnim zvaničnicima i policijom. Nije bilo jasno da li je od petka razgovarao sa Trampom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91" data-rendition-name="original" width="960" height="651" loading="lazy" alt="Protesti LA Nacionalna garda"> <figcaption>Pripadnici Nacionalne garde Kalifornije stoje ispred federalne zgrade Edvard R. Roјbal u Los Anđelesu, Kalifornija, SAD, 8. juna 2025. (Photo: REUTERS/Majk Blejk)</figcaption> </figure>  Raspoređivanje garde zabiježeno je kao prvi slučaj u posljednjih nekoliko decenija da je Nacionalna garda aktivirana bez zahtjeva guvernera, što predstavlja ozbiljnu eskalaciju protiv onih koji se protive masovnim deportacijama koje sprovodi administracija. Gradonačelnica Los Anđelesa, Karen Bas, podržala je Njusomove navode. - Ono što vidimo u Los Anđelesu jeste haos koji je izazvala ova administracija. Ovdje nije riječ o javnoj bezbjednosti, već o nečijoj agendi - rekla je Bas na popodnevnoj konferenciji za medije.&nbsp; Uprkos njihovim kritikama, administracija nije odustajala. - Njusom bezočno laže kada tvrdi da u Los Anđelesu nije bilo problema prije nego što je predsjednik Tramp reagovao - izjavila je portparolka Bijele kuće Ebigejl Džekson. <h2>Raspoređivanje nakon dana protesta</h2> Dolazak Nacionalne garde uslijedio je nakon dva dana protesta koji su počeli u petak u centru Los Anđelesa, a potom se proširili u subotu na grad Paramount, većinsku latino zajednicu južno od grada, kao i na susjedni Kompton. Federalni agenti su hapsili migrante u modnoj četvrti Los Anđelesa, na parkingu „Home Depota“ i na još nekoliko lokacija u petak. Dan kasnije, raspoređivali su se kod kancelarije Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost u Paramountu, u blizini drugog „Home Depota“, što je izazvalo dodatne proteste zbog straha od nove racije. Savezne vlasti kasnije su saopštile da na toj lokaciji nije bilo sprovođenja akcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Protest LA"> <figcaption>Demonstrantkinja privedena u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Demonstranti su pokušali da blokiraju vozila Granične patrole bacajući kamenje i komade betona. U odgovoru, federalni agenti u opremi za razbijanje demonstracija koristili su suzavac, šok bombe i boce sa biber sprejom. Broj uhapšenih migranata u širem području Los Anđelesa tokom protekle sedmice premašio je 100, navode savezne vlasti. Mnogi su uhapšeni i tokom protesta, uključujući i jednog poznatog sindikalnog lidera, optuženog za ometanje rada policije. Ovi protesti nisu dostigli razmjere onih iz prošlosti kada je Nacionalna garda raspoređena u Los Anđelesu, poput pobune u Votsu, nereda nakon presude u slučaju Rodnija Kinga ili protesta 2020. godine protiv policijskog nasilja, kada je Njusom tada sam zatražio pomoć federalnih trupa. Posljednji poznati slučaj kada je Nacionalna garda raspoređena bez saglasnosti guvernera bio je 1965. godine, kada je predsjednik Lindon B. Džonson poslao trupe da obezbijede marš za građanska prava u Alabami, navodi se u izvještaju Centra za pravdu „Brenan“. <h2>Tramp najavljuje ‘snažan zakon i red’</h2> U subotu je Tramp izdao naredbu pozivajući se na zakonsku odredbu koja mu omogućava da angažuje federalne vojne snage „u slučaju pobune ili opasnosti od pobune protiv vlasti Sjedinjenih Američkih Država“. Rekao je da je odobrio raspoređivanje 2.000 pripadnika Nacionalne garde. - U Los Anđelesu ima nasilnih ljudi i neće proći nekažnjeno - rekao je Tramp novinarima dok se spremao da se ukrca u predsjednički avion „Air Force One“ u Moristaunu, Nju Džerzi. Na pitanje da li planira da pošalje američke vojnike u Los Anđeles, Tramp je odgovorio da će imati trupe svuda.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da se ovo desi našoj zemlji. Nećemo dopustiti da nam zemlja bude rastrgana kao pod Bajdenom – kazao je on, no nije pojasnio na šta konkretno misli. Oko 500 marinaca stacioniranih u Twentynine Palmsu, oko 200 kilometara istočno od Los Anđelesa, bilo je u statusu „spremni za raspoređivanje“ u nedjelju popodne, prema podacima Komande Sjeverne Amerike. Bivša potpredsjednica Kamala Haris, koja živi u Los Anđelesu, izjavila je da su hapšenja migranata i raspoređivanje garde dio „okrutne, smišljene agende za širenje panike i podjela“. Dodala je da podržava one koji „ustaju u odbranu naših osnovnih prava i sloboda“. &nbsp;

Haos u Los Anđelesu nakon što je Tramp poslao stotine pripadnika Nacionalne garde

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preusmjerila 20.000 protivdronskih raketa.
Rakete su izvorno bile namijenjene Ukrajini, ali Tramp će ih umjesto toga poslati američkim snagama na Bliskom istoku.
Zelenski je u razgovoru za ABC News priznao kako je Ukrajina računala da će te rakete pomoći u suzbijanju neumoljivih ruskih napada, koji uključuje rojeve dronova tipa Šahed iranskog dizajna. Rusija je 1. ljuna lansirala 472 drona u jednoj noći, što je rekord.
- Imamo velikih problema sa Šaheduna... Pronaći ćemo sve alate da ih uništimo. Računali smo na ovaj projekt - 20.000 raketa. Protivdronske rakete. Nije bilo skupo, ali je posebna tehnologija - objasnio je ukrajinski predsjednik.
Istakao &nbsp;je da je plan dogovoren s bivšim američkim ministrom obrane Lojdom Austinom i da je pokrenut pod administracijom predsjednika Džoa Bajdena.
Wall Street Journal izvijestio je 4. juna da je Trumpova administracija preusmjerila &nbsp;municiju, uključujući posebne upaljače koji se koriste u naprednim raketnim sistemima za presretanje dronova, prema američkim snagama stacioniranim na Bliskom istoku.
Pentagon je navodno u povjerljivoj poruci obavijestio Kongres da je sadašnji ministar obrane Pete Hegset preraspodjelu upaljača za napredni sistem smatrao "hitnim pitanjem".
Izvor ukrajinske vojne obavještajne službe izjavio je za Kijev Independent da se Rusija priprema za lansiranje više od 500 dronova dugog dometa tokom noći u budućim napadima, jer Moskva brzo povećava proizvodnju dronova i gradi nova mjesta za lansiranje.

Zelenski: Tramp je preusmjerio na Bliski Istok 20.000 protivdronskih raketa namijenjenih Ukrajini

Američki Predsjednik Donald Tramp raspoređuje 2.000 pripadnika Nacionalne garde Kalifornije u Los Anđeles, uprkos protivljenju guvernera Gevina Njusoma, nakon drugog dana sukoba između stotina demonstranata i saveznih imigracionih vlasti u opremi za razbijanje demonstracija. Sukobi su izbili u subotu u blizini prodavnice Home Depot u pretežno latinoameričkom gradu Paramount, južno od Los Anđelesa, gdje su se savezni agenti okupljali u kancelariji Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost. Agenti su upotrijebili suzavac, šok bombe i gumene metke sa biberom, dok su demonstranti bacali kamenje i komade betona na vozila granične patrole. Dim se širio ulicama iz manjih gomila zapaljenog otpada. Tenzičnost je bila visoka nakon niza racija koje su prethodnog dana sprovele imigracione vlasti, uključujući i modne četvrti u LA-u i jednu prodavnicu Home Depota, dok je broj uhapšenih migranata u tom gradu tokom sedmice premašio 100. Jedan istaknuti sindikalni lider uhapšen je dok je protestovao, pod optužbom da je ometao rad policije. Bijela kuća je saopštila da će Tramp poslati Gardu da „adresira bezakonje koje je pušteno da metastazira“. Nije precizirano kada će trupe stići. Njusom, demokrata, napisao je na društvenoj mreži X da je to „namjerno zapaljivo i da će samo dodatno podići tenzije“. Kasnije je izjavio da savezna vlada „želi spektakl“ i apelovao na građane da ne nasijedaju i ne odgovore nasiljem. U znaku agresivnog pristupa administracije, ministar odbrane Pit Hegset zaprijetio je slanjem američke vojske. - Ako nasilje potraje, marinci iz baze Kamp Pendleton će takođe biti mobilisani – već su u visokom stepenu pripravnosti - rekao je Hegset na mreži X. Trampova naredba uslijedila je nakon sukoba u Paramountu i susjednom Komptonu, gdje je zapaljen jedan automobil. Protesti su se nastavili i uveče u Paramountu, gdje se nekoliko stotina demonstranata okupilo u blizini prodavnice krofni, dok su vlasti podigle bodljikavu žicu kako bi ih zadržale. Mase su se ponovo okupile i ispred saveznih zgrada u centru Los Anđelesa, uključujući i pritvorski centar, gdje je lokalna policija proglasila okupljanje nezakonitim i započela hapšenja. <h2>Sukob u Paramountu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608080656_d28432a3910fa7c8430d80ac71059b97c66639940470428f2c8a5da90fcd3def.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250608080656_d28432a3910fa7c8430d80ac71059b97c66639940470428f2c8a5da90fcd3def" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Pripadnici Granične patrole ispaljuju suzavac tokom demonstracija zbog desetina privedenih u akciji saveznih imigracionih vlasti u Paramountu, Kalifornija, subota, 7. jun 2025."> <figcaption>Pripadnici Granične patrole ispaljuju suzavac tokom demonstracija zbog desetina privedenih u akciji saveznih imigracionih vlasti u Paramountu, Kalifornija, subota, 7. jun 2025. (Photo: AP foto/Eric Thayer)</figcaption> </figure>  Ranije u Paramountu, imigracioni agenti su se sukobili s demonstrantima na ulazu u poslovni kompleks, nasuprot zadnje strane prodavnice Home Depot. Demonstranti su palili vatromet, iznosili kolica na ulicu, razbijali betonske blokove i gađali kolonu vozila granične patrole dok su se udaljavala niz bulevar. Američki državni tužilac Bil Esajli rekao je da su federalni agenti u subotu izvršili dodatna hapšenja osoba s nalozima za deportaciju, ali da se nijedno nije dogodilo kod Home Depota. Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost ima objekat pored te lokacije i agenti su se tamo pripremali za operaciju, kazao je Esajli za Fox11 Los Angeles. Nije naveo koliko je ljudi uhapšeno niti gdje tačno. Gradonačelnica Paramounta Pegi Lemons izjavila je više medijima da su se članovi zajednice okupili jer se boje aktivnosti imigracionih vlasti. - Kada se stvari rješavaju ovako kako su očigledno rješavane, ne čudi što haos slijedi - rekla je Lemons. Neki demonstranti su vrijeđali agente dok su snimali događaj mobilnim telefonima. - ICE napolje iz Paramounta. Vidimo vas onakvima kakvi jeste. Niste dobrodošli ovdje &nbsp;- vikala je jedna žena u megafon.&nbsp; Više od deset ljudi je uhapšeno i optuženo za ometanje rada imigracionih agenata, objavio je Esajli na X-u, uz imena i fotografije nekih uhapšenih. Nije naveo gdje su protestovali. <h2>Tramp poziva Gardu</h2> Tramp je federalizovao dio kalifornijske Nacionalne garde na osnovu tzv. nadležnosti prema članu 10, čime se lanac komandovanja prebacuje s guvernera na predsjednika, navodi kabinet Njusoma. Sekretarka za štampu Bijele kuće Karolin Levit saopštila je da je posao koji su obavljale imigracione vlasti u trenutku izbijanja protesta „od suštinske važnosti za zaustavljanje i preokretanje invazije ilegalnih kriminalaca u Sjedinjene Države“.&nbsp; Dodala je da su „nesposobni demokratski lideri Kalifornije potpuno napustili odgovornost da zaštite svoje građane“. Predsjednikova odluka uslijedila je ubrzo nakon što je na svojoj društvenoj mreži zaprijetio da će, ukoliko Njusom i gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas ne „odrade svoj posao“, „savezna vlada preuzeti stvar u svoje ruke i riješiti problem kako treba!!!“ Tramp je potpisao naredbu neposredno prije odlaska na UFC borbu u Nju Džerziju, gdje je sjedio pored ringa sa bokserom Majkom Tajsonom. Njusom je u svom saopštenju istakao da lokalne vlasti „mogu u svakom trenutku da pristupe pomoći u sprovođenju zakona“ i da „trenutno ne postoji nijedna potreba koja nije ispunjena“. Kalifornijska saobraćajna policija je saopštila da je Njusom naredio raspoređivanje dodatnih službenika radi „održavanja javne bezbjednosti“. U 2020. godini, Tramp je tražio od guvernera više saveznih država da pošalju pripadnike Nacionalne garde u Vašington, radi suzbijanja protesta nakon ubistva Džordža Flojda od strane policije u Mineapolisu. Mnogi su pristali i poslali trupe. Tada je Tramp takođe prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni – mjeru koja se rijetko koristi u savremenoj američkoj istoriji. Međutim, tadašnji ministar odbrane Mark Esper usprotivio se toj ideji, navodeći da se zakon treba primjenjivati „samo u najhitnijim i najtežim situacijama“. Tramp nije aktivirao zakon tokom svog prvog mandata, a nije to učinio ni ove subote, navode Levit i Njusom. <h2>Hapšenja u Los Anđelesu</h2> Protesti su počeli dan ranije u Los Anđelesu, nakon što su savezne vlasti u petak uhapsile 44 osobe zbog kršenja imigracionih zakona. Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost kasnije je saopštio da su nedavne akcije ICE-a u Los Anđelesu rezultirale hapšenjem 118 migranata, uključujući pet osoba povezanih s kriminalnim organizacijama i osoba s prethodnim krivičnim dosijeima. Dejvid Huerta, regionalni predsjednik Sindikata zaposlenih u javnim službama (SEIU), takođe je uhapšen u petak dok je protestovao. Ministarstvo pravde je potvrdilo da je u subotu bio zadržan u Metropolitanskom pritvorskom centru u Los Anđelesu, uoči zakazanog saslušanja u ponedjeljak. Vođa demokrata u Senatu, Čak Šumer, pozvao je na njegovo hitno puštanje, upozoravajući na „uznemirujući obrazac hapšenja i pritvaranja američkih građana zbog izražavanja slobodnog govora“.

Duško Mihailović

Tramp šalje Nacionalnu gardu u Los Anđeles uprkos protivljenju guvernera Njusoma

Multimilijarder Elon Mask povukao je objavu u kojoj je naveo da se američki predsjednik Donald Tramp pominje u dokumentima o seksualnom zlostavljačku Džefriju Epstajnu, te da ih zbog toga američka administracija nije objavila u potpunosti.
- Vrijeme je da se baci velika bomba: (Tramp) je u Epstajnovim dosijeima - napisao je Mask na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), u trenutku kada je njegov sukob sa republikanskim predsjednikom prerastao u žestoku javnu prepirku.
To je, kako je tada naveo, pravi razlog zbog kojeg dokumenti nijesu objavljeni.
U odgovoru, Bijela kuća je kratko poručila da su takvi napadi žalosni, dok je predsjednik Tramp izjavio da misli da je Mask „potpuno izgubio razum“.
Mask nije iznio dokaze za svoje tvrdnje, ali je ponovo podijelio video iz 1992. godine u kome se, kako izgleda, Tramp i Džefri Epštajn šale tokom jedne večere.
Te poruke danas više nijesu dostupne na Maskovom nalogu. Obrisane su i neke druge objave milijardera, među kojima i ona u kojoj traži opoziv Trampa.
Iako ne izgleda da su Tramp i Mask spremni na pomirenje poslije burne javne svađe, čije političke i ekonomske posljedice mogu biti ozbiljne, juče uveče situacija je djelovala malo smirenije.
Predsjednik je novinarima rekao „samo mu želim sreću“, a Mask je na mreži Iks odgovorio: „takođe“.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens u intervjuu objavljenom juče rekao je da Ilon Mask pravi veliku grešku kada napada predsjednika Trampa, ali je nastojao da umanji značaj tih napada, nazivajući Maska „emocionalnim čovjekom koji je postao frustriran“.
- Nadam se da će se Ilon na kraju vratiti u krilo stranke. Možda to sada nije moguće jer je toliko pobesnio - rekao je Vens.
I drugi republikanci posljednjih dana pozivaju ove nekada bliske saradnike da se pomire.
Priča o Džefriju Epštajnu, američkom finansijeru u centru velikog međunarodnog skandala zbog seksualnog zlostavljanja, koji je počinio samoubistvo u zatvoru 2019. godine prije nego što mu je suđeno, podgrijava mnoge teorije zavjere i opsjeda dio američke radikalne desnice.
Trampova administracija se obavezala da će „otkriti sve o toj gnusnoj aferi“ i u februaru je objavila veliki broj dokumenata iz tog dosijea, ali ne i kompletan dosije.
Prema nekim pristalicama republikanskog predsjednika, određene slavne i političke ličnosti bliske Epštajnu su uključene u skandal.

Mask obrisao objavu u kojoj dovodi Trampa u vezu sa aferom Epstajn

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će biti „ozbiljnih posljedica“ ukoliko tehnološki magnat Elon Mask bude finansirao demokratske kandidate koji se budu takmičili protiv republikanaca, koji će podržati sveobuhvatan zakon o porezima i potrošnji.
- Ako to uradi, moraće da snosi posljedice. Vrlo ozbiljne posljedice ako to uradi - rekao je Tramp za NBC News u telefonskom intervjuu, ali nije želio da otkrije ništa konkretnije.
Dodao je da nema želju da popravi svoj odnos sa Maskom nakon što je njihova svađa dospjela u javnost ranije ove sedmice.
- Ne - odgovorio je kratko Tramp na pitanje želi li pomirenje.
<h2>„Ne možeš ne poštovati funkciju predsjednika“</h2>
Na pitanje misli li da je njegov odnos sa izvršnim direktorom Tesle i SpaceX-a završen, Tramp je rekao: „Pretpostavljam da jeste, da.“
Poručio je da smatra da je Republikanska stranka ujedinjenija nego ikada prije. Potvrdio je da nema planova da uskoro razgovara sa Maskom.&nbsp;
- Previše sam zauzet drugim stvarima. Nemam namjeru da razgovaram s njim - istakao je Tramp.
Optužio je Maska da je pokazao „nepoštovanje prema funkciji predsjednika“.
- Mislim da je to veoma loša stvar. Ne možeš ne poštovati funkciju predsjednika - dodao je on.
Mask je u četvrtak na Iksu (bivši Tviter) u nizu objava kritikovao Trampa, uključujući sada obrisanu objavu koja ukazuje na njegove nekadašnje veze sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstejnom.
- To su stare vijesti. To su vijesti o kojima se priča godinama. Čak je i Epstejnov advokat rekao da ja nemam ništa sa tim. To su stare vijesti - rekao je Tramp.
<h2>„Zapravo je istakao prednosti zakona“</h2>
Napomenuo je da neće otkazati savezne ugovore sa Maskovim kompanijama.
- Mogao bih to da uradim, ali nijesam razmišljao o tome - kazao je Tramp.
Izrazio je sumnju da će Maskovo protivljenje spornom zakonu ugroziti njegovo usvajanje.
- Republikanska stranka nikada nije bila ovako ujedinjena. Nikada. Zapravo je ujedinjenija nego prije tri dana - naveo je on.
Uvjeren je da je svađa natjerala zakonodavce da shvate prednosti zakona.
- Mislim da je Elon zapravo istakao prednosti zakona jer su se ljudi koji nijesu bili baš fokusirani počeli fokusirati na zakon i vidjeli koliko je dobar. Dakle, u tom smislu, bila je to velika usluga. Mislim da je šteta što je Elon toliko depresivan i slomljenog srca - zaključio je Tramp.

Tramp: Mask će snositi ozbiljne posljedice ako bude finansirao demokrate

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Snovi "plavih" večeras su ugašeni u beogradskoj Areni. Ekipa Budućnosti poražena je od Partizana.&nbsp;
Košarkaši Partizana slavili su rezultatom 90:73 i time došli do titule prvaka ABA lige.&nbsp;
Na kraju prve četvrtine rezultat je bio izjednačen 26:26. Obje ekipe su odlično šutirale, trojki nije bilo. Ipak, već tada bilo je jasno da će “plavi” bez lidera Meklinija Rajta morati da jure pobjedu.
Druga četvrtina završena je rezultatom 48:44 za Partizan. Na poluvremenu, crno-bijeli su uglavnom bili u prednosti. Ni u jednom trenutku Budućnost nije popustila i dozvolila rivalu osjetnije vođstvo.&nbsp;
Na kraju treće četvrtine Partizan je vodio 68:57.&nbsp;
Budućnost je dosad 25 puta gostovala Partizanu u jadranskom karavanu, a parket je uzdignute glave napuštala u pet navrata, posljednji put u prvom ovosezonskom međusobnom okršaju.

Snovi "plavih" ugašeni u Areni: Ništa od "majstorice" Partizan je prvak ABA lige

Poslanici u Skupštini Crne Gore podržali su danas sa 42 glasa izbor Ivice Janovića za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nije bilo poslanika koji su protiv i onih koji su uzdržani.
Poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, koji su bili u skupštinskoj sali, nisu glasali.
Poslanici su danas usvojili i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gimnaziji, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu rada i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.
<h2>Tok sjednice</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković ocijenio je da su na izbor Janovića uticale rođačko-kumovse veze kakve su karakteristične za imenovanje u nekim italijanskim porodicima, kazao je - Novi šef ANB-a je kum šefa Kabineta premijera, neki kažu i najuticajnijeg čovjeka u Vladi nakon premijera. On je brat drugog uticajnog funkcionera i poslanika PES-a, i suprug funkcionerke PES-a, predsjednice Upravnog odbora "Morsko dobro" - kazao je Eraković.&nbsp;
On je dodao da je veliki problem Crne Gore u ovom trenutku što su u ANB-u instalirani pojedinici koji otvoreno rade za interese drugih država, dodajući da nova kadrovska rješenja ne ulivaju povjerenje da će biti nešto drugačije.&nbsp;
- Isto tako sprovode se čistke i mnogi su poslati kući da ne dolaze na posao, i time se otvaraju pozicije za nova kumovska-prijateljska-porodična zapošljavanja i potpunu kontrolu nad ANB-om.&nbsp;
On je kazao da njegova partija neće glasati za izbor Ivice Janovića za direktora AAB-a.
- I od vašeg dolaska na vlast, uvijek se postavljala jedna jedina dilema - da li ste potpuno neznaveni ili imate loše namjere prema ovoj državi. Nažalost, istina pokazuje da ste kombinacija i jednog i drugog. Današnji izbor direktora ANB-a to takođe potvršuje - zaključio je Eraković.&nbsp;
Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da se ANB suočava sa problemima duži niz godina.
Na dnevnom redu su i Izbori, imenovanja i razrješenja, a poslanici trenutno raspravljaju o imenovanju Ivice Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;
Zirojević je istakao da nema ništa protiv Janovića, međutim za njega je sporno što Janović nema iskustva u ovom poslu.
- Janović dolazi na čelo institucije koja se suočava sa brojnim problemima. Taj problem se najbolje očitava na slučaju Tunel kada naša agencija nije znala da joj neko dva mjeseca kopa tunel ispod depoa Višeg suda. Još jedna činjenica, Janović je blizak srodnik jednog našeg kolege. To na neki način nije pohvalno kada govorimo o njegovom imenovanju - rekao je Zirojević.
Poslanik DPS-a Nikola Janović kazao je da su loše prakse, u smislu kadriranja, protiv kojih se borila aktuelna većina, u ovom trenutku unaprijeđene. 
 
- Pozivam sve da radimo na Zakonu o ANB-u, mislim da su u ovom smislu važne četiri oblasti. Mislim da je potrebno napraviti sistemsku reformu nadzora nad ANB-om, da se kadrovski, materijalno i stručno jača Odbor za bezbjednost i odbranu i da se obezbijedi trajna saradnja između Odbora i unutrašnjeg kontrolnog mehanizma ANB-a - naveo je Janović. 
 
Istakao je da nacionalna bezbjednost ne smije biti prostor za politička zapošljavanja.
Poslanik PES-a Miodrag Laković je kazao da podržava stav kolege Janovića da se zajednički radi na Zakonu o ANB-u, koji je sada u fazi nacrta.&nbsp;
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kazala je da je iskustvo naučilo da ne daje povjerenje nekom ko nema iskustvo. 
 
- Nadam se da će Janović vratiti ANB u normalnost, da zaštiti našu nacionalnu bezbjednost, da štiti naš ustavni poredak - navela je Vuković Kuč. 
 
Nakon rasprave uslijediće glasanje o tačkama za koje je prethodno završena rasprava.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kazao je da treba postaviti pitanje da li predloženi kandidat ispunjava uslove za direktora za ANB-a.&nbsp;
- Kada je Janović stekao državljanstvo Hrvatske? Imamo informacije da se čovjek tog državljanstva odrekao - kazao je Oskar.&nbsp;
On je pitao i da li Janović ima sedmi stepen visoke školske spreme i da li ima položen ispit za rad u državnim organima.&nbsp;
Poslanik NSD-a Jovan Vučurović kazao je da je vrijeme da Crna Gora dobije instiruciju ANB koja će biti od koristi građanima,a ne političkim subjektima.
- Ova institucija je nažalost i posljednjih godina ostala zarobljena i zatvorena - kazao je Vučurović.&nbsp;
On je kazao da parlamentarna većina od 2020. godine nije uspjela da reformiše Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Poslanik Demokrata Duško Stijepović kazao je da je veting neophodan.
- To podrazumijeva čišćenje kriminalaca iz bezbjednosnog sektora. Neka niko nema dilemu da je veting potreban, osim u policiji i vojsci, naročito u ANB-u - kazao je Stijepović.&nbsp;
On je dodao da će Janović imati njihovu podršku.&nbsp;
- U ANB- ne treba da se desi čišćenje, već pročišćenje - kazao je Stijepović.&nbsp;
Poslanik DPS-a, Danijel Živković, kazao je da je bezbjednosni sektor najviše devastiran u Crnoj Gori.
- Njime upravljaju ljudi koji nemaju ni životnog ni profesionalnog iskustva, ljudi kojima je najveći domet da stave lisice na ruke ljudima u Crnoj Gori. Tvrdim da se danas određenim sektorima bezbjednosti u Crnoj Gori upravlja iz Beograda i to da se upravlja od strane određenih kriminalnih struktura, tvrdim da se radi o prpdužetku Zemunskog klana koji ima državne poslove u Srbiji i koji ulazi sa svojim poslovima u Crnu Goru - naveo je Živković.
Poslanik NSD-a Jovan Vučurović kazao je da je vrijeme da Crna Gora dobije instiruciju ANB koja će biti od koristi građanima,a ne političkim subjektima.
- Ova institucija je nažalost i posljednjih godina ostala zarobljena i zatvorena - kazao je Vučurović.&nbsp;
On je kazao da parlamentarna većina od 2020. godine nije uspjela da reformiše Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Istakao je da očekuje od Janovića da otkrije "ko su ljudi koji su spalili dokumentaciju iz ANB-a na Žabljaku 2020. godine".

Živković: Određenim sektorima bezbjednosti u Crnoj Gori upravlja se iz Beograda; Vučurović: Očekujem da Janović otkrije ko je spalio dokumentaciju ANB

Vlada Crne Gore imenovala je Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kako se navodi u saopštenju, Janović je imenovan danas bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.
- Rješenje o imenovanju biće dostupno ujutru na portalu Vlade Crne Gore - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4924%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-sporno-sto-janovic-nema-iskustva-u-ovom-poslu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, poslanici u Skupštini Crne Gore podržali su danas sa 42 glasa izbor Janovića za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nije bilo poslanika koji su protiv i onih koji su uzdržani.
Janović je do sada bio vršilac dužnosti direktora ANB

Vlada imenovala Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: donald-tramp

Kalifornija najavila da će sudski osporiti Trampove odluke oko vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem

Mask žali zbog nekih objava o Trampu

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Federalni sudija u SAD blokirao Trampove uredbe protiv diverziteta, jednakosti i inkluzivnosti

Haos u Los Anđelesu nakon što je Tramp poslao stotine pripadnika Nacionalne garde

Zelenski: Tramp je preusmjerio na Bliski Istok 20.000 protivdronskih raketa namijenjenih Ukrajini

Tramp šalje Nacionalnu gardu u Los Anđeles uprkos protivljenju guvernera Njusoma

Mask obrisao objavu u kojoj dovodi Trampa u vezu sa aferom Epstajn

Tramp: Mask će snositi ozbiljne posljedice ako bude finansirao demokrate

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Kalifornija najavila da će sudski osporiti Trampove odluke oko vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem

Snovi "plavih" ugašeni u Areni: Ništa od "majstorice" Partizan je prvak ABA lige

Živković: Određenim sektorima bezbjednosti u Crnoj Gori upravlja se iz Beograda; Vučurović: Očekujem da Janović otkrije ko je spalio dokumentaciju ANB

Vlada imenovala Ivicu Janovića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost

PRATITE TVe UŽIVO