Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu donio je danas odluku kojom poništava širok spektar globalnih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Sud je presudio da je Tramp prekoračio ovlašćenja kada je koristio zakon o saveznoj vanrednoj situaciji za uvođenje recipročnih carina širom svijeta, prenosi Blumberg.
Odluka se odnosi i na ciljane uvozne dažbine koje je administracija pravdala borbom protiv trgovine fentanilom.
Sudska odluka predstavlja ozbiljan udarac Trampovoj ekonomskoj politici, koja je bila zasnovana na agresivnom carinskom pristupu s ciljem zaštite američke industrije i trgovinskih interesa Vašingtona.
Očekuje se da će ova presuda imati široke implikacije na trgovinske sporazume i politike Sjedinjenih Američkih Država, ali i na globalna tržišta, prenose američki mediji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poništene Trampove carine

Predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da je naredio Pentagonu i drugim državnim agencijama da identifikuju i objave dokumente povezane s vanzemaljcima i NLO-ima zbog "ogromnog interesovanja" javnosti.
Tramp je najavu objavio na društvenim mrežama nekoliko sati nakon što je optužio bivšeg predsjednika Baraka Obamu da je otkrivao "povjerljive informacije" kada je Obama nedavno u jednom podcastu sugerisao da su vanzemaljci stvarni.
Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One rekao: "Ne znam jesu li stvarni ili ne." Govoreći o Obami je dodao: "Možda ću ga izvući iz nevolje tako što ću deklasifikovati".
U objavi na svojoj društvenoj mreži u četvrtak naveče, Tramp je naveo da je državnim agencijama naredio da objave dokumente povezane "sa vanzemaljskim i izvanzemaljskim životom, neidentifikovanim vazdušnim pojavama (UAP) i neidentifikovanim letećim objektima (UFO), kao i sve druge informacije povezane s ovim izrazito složenim, ali izuzetno zanimljivim i važnim pitanjima".
Obama, koji je svoje komentare iznio u podcastu tokom vikenda, kasnije je pojasnio da nije vidio dokaze da su vanzemaljci "stupili u kontakt s nama", ali je rekao: "Statistički gledano, svemir je toliko ogroman da su šanse dobre da negdje tamo postoji život".
Tramp je u četvrtak novinarima kazao da, kada je riječ o mogućnosti posjete izvanzemaljskih bića: "Nemam stav o tome. Nikada o tome ne govorim. Mnogi ljudi to čine. Mnogi ljudi vjeruju u to".
Trampova snaha Lara Tramp je, međutim, ove sedmice sugerisala da je on spreman govoriti o toj temi, rekavši u jednom podkastu da predsjednik ima spreman govor o vanzemaljcima koji će održati u "pravom trenutku".
To je bila novost za Bijelu kuću. Portparolka Kerolajn Levit nasmijala se kada su je o tome pitali u srijedu i rekla novinarima: "Govor o vanzemaljcima bio bi novost za mene".
Interes javnosti za neidentifikovane leteće objekte i mogućnost da vlada skriva tajne o izvanzemaljskom životu ponovo je oživio nakon što je grupa bivših zvaničnika Pentagona i drugih državnih službi 2017. godine Njujork tajmsu i Politiku dostavila mornaričke snimke nepoznatih objekata.
Pojačana pažnja dovela je do toga da Kongres u maju 2022. održi prve saslušanja o NLO-ima u posljednjih 50 godina, iako su zvaničnici tada rekli da su objekti koji su izgledali kao zeleni trouglovi iznad mornaričkog broda vjerovatno bili dronovi.
Od tada je Pentagon obećao veću transparentnost o ovoj temi. U julu 2022. godine formirao je Ured za rješavanje anomalija u svim domenima (All-Domain Anomaly Resolution Office – AARO), koji je trebalo biti centralno mjesto za prikupljanje prijava o svim vojnim susretima s NLO-ima, preuzimajući ulogu od ranije radne grupe ministarstva odbrane.
Godine 2023. tadašnji šef AARO-a, dr Šon Kirkpatrik, rekao je novinarima da nema nikakve dokaze "da je ikada postojao bilo kakav program koji bi se bavio reverzibilnim inženjeringom bilo kakvih izvanzemaljskih (neidentifikovanih vazdušnih pojava)".
Informacije koje su do sada objavljene pokazuju da velika većina vojnih prijava o NLO-ima ostaje nerazjašnjena, ali da su oni slučajevi koji se uspiju identifikovati uglavnom bezazlene prirode.
U 18-strani nemetnuti (neklasifikovani) izvještaj dostavljen Kongresu u junu 2024. navedeno je da su pripadnici službi u protekloj godini podnijeli 485 prijava o neidentifikovanim pojavama, ali da je u 118 slučajeva utvrđeno da se radi o "prozačnim objektima poput raznih vrsta balona, ptica i bespilotnih letilica".
- Važno je naglasiti da AARO do danas nije otkrio nikakve dokaze o izvanzemaljskim bićima, aktivnostima ili tehnologiji - istaknuto je u izvještaju.

Tramp: Ne znam da li vanzemaljci postoje, ali naređujem objavu vladinih fajlova o NLO-ima

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da u Gazi izgradi vojnu bazu za 5.000 vojnika, koja će se prostirati na više 140 hektara, saznaje britanski list Gardijan.
Prema evidenciji o ugovarima Odbora za mir, u koju je Gardijan imao uvid, radi se o operativnoj vojnoj bazi za buduće Međunarodne stabilizacione snage (MSS), koje bi trebalo da budu multinacionalne.
MSS su dio Odbora za mir koji bi trebalo da upravlja Gazom.
Na čelu Odbor nalazi se Tramp, a djelimično ga vodi njegov zet Džared Kušner.
Planovi koje je pregledao Gardijan predviđaju faznu izgradnju vojne baze površine 1.400 metara sa 1.100 metara, okružene sa 26 oklopnih osmatračnica na prikolicama, poligonom za malokalibarsko oružje, bunkerima i skladištem za vojnu opremu.&nbsp;
Čitava baza će biti okružena bodljikavom žicom.
U planovima piše da će postojati mreža bunkera, svaki dimenzija 6 metara sa 4 metra, i visok 2,5 metra, sa složenim sistemima ventilacije u koje vojnici mogu da uđu radi zaštite.
Namjera je da baza bude na sušnom dijelu ravnice u južnoj Gazi.
Područje je prekriveno i komadima iskrivljenog metala, zbog višegodišnjeg izraelskog bombardovanja.
Izvor upoznat sa planom rekao je Gardijanu da je mala grupa ponuđača, međunarodnih građevinskih kompanija sa iskustvom u ratnim zonama, već posjetila područje.
Savjet bezbjednosti UN ovlastio je Odbor za mir da u Gazi uspostavi privremene MSS, i one će, prema UN, biti zadužene za obezbjeđivanje granice Gaze i održavanje mira u tom području.
Snage bi takođe trebalo da štite civile i obučavaju i podržavaju "provjerene palestinske policijske snage".
Nije jasno kakva bi bila pravila angažovanja MSS u slučaju borbi, novog bombardovanja od strane Izraela ili napada Hamasa.
Nije jasno ni kakvu ulogu MSS treba da imaju u razoružavanju Hamasa, što je uslov Izraela za nastavak rekonstrukcije Gaze.
Dok se više od 20 zemalja prijavilo za članstvo u Odboru, veći dio svijeta je ostao po strani.
Iako je osnovan uz odobrenje UN, povelja organizacije izgleda daje Trampu stalno vođstvo i kontrolu, piše Gardijan.
- Odbor za mir je neka vrsta pravne fikcije, nominalno sa sopstvenim međunarodnim pravnim subjektivitetom odvojenim i od UN i od Sjedinjenih Država, ali u stvarnosti je to samo prazna ljuštura koju SAD mogu da koriste kako im odgovara - smatra profesor prava na Univerzitetu Rutgers Adil Hak.
Stručnjaci kažu da su strukture finansiranja i upravljanja nejasne, a nekoliko izvođača radova je reklo Gardijanu da se razgovori sa američkim zvaničnicima često vode putem aplikacije za mobilne telefone Signala, a ne putem vladine elektronske pošte.
Prema izvoru Gardijana upoznatim sa procesom ugovaranja radova, dokument o ugovaranju vojne baze izdao je Odbor za mir, a pripremljen je uz pomoć američkih zvaničnika za ugovaranje.
Nije jasno ko je vlasnik zemljišta na kojem će biti izgrađen vojni kompleks, ali veliki dio južnog područja Gaze je trenutno pod izraelskom kontrolom.
Zvaničnici Centralne komande SAD, zadužene za Bliski istok, uputili su Gardijan da se sa svim pitanjima o vojnoj bazi obrati Odboru za mir.
Zvaničnik Trampove administracije odbio je da razgovara o ugovoru o vojnoj bazi.
- Kao što je predsjednik rekao, američka čizma neće biti na terenu. Nećemo razgovarati o procurjelim dokumentima - naveo je on.

Trampova administracija planira izgradnju baze za 5.000 vojnika u Gazi

Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Američku političku scenu potresa nova bura nakon što je demokratski zastupnik u Kongresu iz Kalifornije Ted Lju izjavio da nedavno pregledani, necenzurisani materijali iz slučaja Džefrija Epstina sadrže "duboko uznemirujuće" optužbe povezane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Govoreći o dokumentima koji su stavljeni na uvid odabranim članovima Kongresa, Lju je ustvrdio da dosjei sadrže brojne reference na Trampa, uključujući i eksplicitne optužbe koje uključuju maloljetnike. Zastupnik je poručio da ovakav materijal zahtijeva hitnu i ozbiljnu istragu, kako od strane medija, tako i od nadležnih organa za provođenje zakona.
Trampova administracija je brzo i oštro reagovala, u potpunosti odbacivši ove navode. Zvaničnici su optužbe okarakterisali kao apsolutno neosnovane i isključivo politički motivisane, insistirajući na tome da u objavljenim materijalima ne postoje kredibilni dokazi koji bi predsjednika povezali s bilo kakvim kriminalnim ponašanjem.
Ovaj politički sukob eskalirao je ranije ove godine tokom saslušanja u Kongresu, kada je Lju pritiskao američku državnu tužiteljku Pem Bondi u vezi s načinom na koji su tretirane optužbe za seksualne napade koje se navodno spominju u ovim dokumentima.
Lju je postavio pitanje zašto određene prijave nisu agresivnije procesuirane te je optužio Ministarstvo pravde za ozbiljne propuste u istrazi dojava vezanih za ovaj slučaj. Takođe je kritikovao nedosljednosti u zvaničnim izjavama o obimu necenzurisanih dokumenata.
<h2>Milioni stranica istrage</h2>
Cijela kontroverza proizilazi iz implementacije Zakona o transparentnosti "Epstinovih dokumenata", koji je naložio javnu objavu miliona stranica sudskih spisa, dokumenata FBI-a i drugih materijala povezanih s pokojnim finansijerom Epstinom i njegovom kriminalnom mrežom.
Ovi dosjei spominju brojne visoke ličnosti iz svijeta politike, biznisa i međunarodnih krugova. Iako samo spominjanje imena u dokumentima ne predstavlja direktan dokaz o krivici, najnovija otkrića su ponovo podigla političke tenzije u Vašingtonu.
Dok Lju tvrdi da američka javnost zaslužuje potpunu transparentnost i odgovornost dok vlasti nastavljaju objavljivati dodatne materijale, Tramp i njegovi saveznici poručuju da su optužbe isključivo klevetničke. Očekuje se da će se pritisak na Ministarstvo pravde i zakonodavce dodatno pojačati u narednim danima kako se bude analiziralo sve više dokumenata.

Kongresmen pročitao tajne Epstinove dokumente, odmah zatražio istragu protiv Trampa: "Pominju se maloljetnici"

U Vašingtonu danas počinje inauguralni sastanak Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trampa, inicijative usmjerene na okončanje rata u Gazi. Očekuje se učešće predstavnika više od 45 država.
Međutim, pojedini ključni evropski saveznici Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku, odbili su pozive za učešće, izražavajući zabrinutost zbog načina funkcionisanja ovog tijela i mogućnosti da ono postane paralelna struktura Ujedinjenim nacijama. U Odboru nema palestinskih predstavnika, dok Izrael ima svoje mjesto.
Samit se održava gotovo tri mjeseca nakon što je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odobrio plan o prekidu vatre koji su podržale SAD, a koji predviđa dvogodišnji mandat Odbora za mir za nadzor nad demilitarizacijom i obnovom Gaze. I dalje su neriješena ključna pitanja, uključujući razoružanje Hamasa, povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, obim obnove i dotok humanitarne pomoći.
Tramp je uoči sastanka saopštio da su članice Odbora obećale pet milijardi dolara za obnovu, što je tek dio od procijenjenih 70 milijardi dolara potrebnih za rekonstrukciju palestinske teritorije razorene tokom dvije godine sukoba.
Primirje u Gazi i dalje je krhko, a Izrael i Hamas međusobno se optužuju za njegovo kršenje. U skladu sa sporazumom, izraelske snage povukle su se iza tzv. žute linije, ali i dalje kontrolišu više od polovine teritorije.
U međuvremenu, američki mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, navode da se američka vojska priprema za moguće udare na Iran, potencijalno već tokom vikenda. Prema izvještajima listova i televizijskih mreža, predsjednik Tramp još nije donio konačnu odluku, ali je tokom sedmice nastavljeno pojačano raspoređivanje američkih vojnih kapaciteta na Bliskom istoku, sposobnih da gađaju nuklearna postrojenja i druge ciljeve u Iranu, uprkos indirektnim razgovorima dvije zemlje.
Tramp je više puta zahtijevao da Iran obustavi svoj nuklearni program, upozoravajući da će u suprotnom upotrijebiti silu.
<h3>Kontroverze oko sastava Odbora</h3>
Odbor za mir osnovan je s ciljem sprovođenja Trampove vizije budućnosti Gaze nakon razaranja izazvanih ratom, ali je predsjednik SAD proširio njegov mandat, nazivajući ga „najznačajnijim međunarodnim tijelom u istoriji“.
Brojne svjetske sile, uključujući tradicionalne saveznike Vašingtona, izražavaju bojazan da je riječ o pokušaju zaobilaženja Ujedinjenih nacija i stvaranja tijela pod snažnim uticajem jedne države. Nije poznato koliko će članica Odbora, kojim predsjedava sam Tramp, prisustvovati prvom sastanku. Pojedine zemlje, poput Italije i Grčke, najavile su dolazak posmatrača.

Vašington: Danas prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Poglavar Rimokatoličke crkve, Lav XIV, &nbsp;smatra da bi Ujedinjene nacije trebalo da upravljaju međunarodnim krizama a ne da se njihov rad potkopava na ovaj način, te stoga neće učestvovati u „Odboru za mir“ za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa, kazao je njegov najbliži saradnik
Sveta Stolica je krajem januara dobila poziv da se pridruži odboru, ali ga je odbila „zbog njegove posebne prirode, koja očigledno nije ista kao kod drugih država“, izjavio je državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pjetro Parolin, nakon sastanka s italijanskom vladom u utorak, prenosi Vatican News.
Odbor za mir, kojim predsjedava Tramp, osmišljen je da nadgleda demilitarizaciju i obnovu Gaze u okviru primirja koje je podržano od strane Ujedinjenih nacija. „Jedna od zabrinutosti jeste da bi na međunarodnom nivou upravo Ujedinjene nacije trebalo prije svega da upravljaju ovakvim kriznim situacijama“, rekao je Parolin. „To je jedno od pitanja na kojem smo insistirali.“
Papa Lav je od stupanja na čelo Rimokatoličke crkve prošlog maja kritikovao američkog predsjednika po pitanju imigracione politike, spoljne politike i klimatskih promjena.
Detalji funkcionisanja Odbora za mir i mogućnost da preraste u alternativu Ujedinjenim nacijama naveli su pojedine evropske države da odbiju učešće. Države članice Evropske unije, Mađarska i Bugarska, signalizirale su da će se pridružiti odboru tokom ceremonije u Davosu u Švajcarskoj prošlog mjeseca.
Iako se Evropska unija neće pridružiti Trampovoj organizaciji, u Vašington će na prvi zvanični sastanak odbora ovog četvrtka biti upućena Dubravka Šuica, evropska komesarka za Mediteran.
Bijela kuća odbila je da komentariše.

Papa odbio da učestvuje u Trampovom Odboru za mir u Gazi

Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je da je Mađarskoj čast da se pridruži Odboru za mir predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je, kako je rekao, inicijativa usmjerena na mir.
- Vrijeme je za promjenu. Stare međunarodne strukture namijenjene da očuvaju mir izgubile su svoju snagu. Potrebne su nove inicijative. Mađarska je počastvovana da se pridruži inicijativi predsjednika Donalda Trampa usmjerenoj na mir i sa ciljem isporuke pravih rezultata - napisao je Orban na mreži X.
On je dodao da se radi o istorijskom momentu i da se raduje sjutrašnjem prvom sastanku Odbora za mir.
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je oko 60 zemalja da se pridruže njegovom Odboru za mir, čija je prva sjednica predviđena za sjutra u Vašingtonu.
Nekoliko je zemalja EU uzdržano oko učešća u tom tijelu zbog toga što su zabrinute da se time formiraju paralelne strukture Ujedinjenim nacijama. Stejt department je u saopštenju objavljenom na mreži X prije dva dana napisao da nisu svi pristupili Odboru za mir, ali da je Mađarska bila uključena od prvog dana.
- Zahvaljujemo im na neprocjenjivoj i neophodnoj ulozi koju su igrali u pitanjima koja se odnose na Bliski istok - piše u saopštenju Stejt departmenta.
Da neće pristupiti Odboru za mir objavila je danas Austrija, a ponovila je i Poljska.
Premijer Poljske Donald Tusk ponovio je danas na mreži X da njegova zemlja ne planira učešće u Odboru za mir Donalda Trampa, i da će predstavnik Poljske, ako bude išao u Vašington, ići samo kao posmatrač.

Orban: Mađarskoj je čast da se pridruži Trampovom Odboru za mir

Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je sinoć s predsjednikom Donaldom Trampom o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Država vode u Ženevi, kao i o razgovorima između SAD i Irana u vezi sa njihovim nuklearnim sporom, saopštio je portparol Dauning strita.
Starmer je sa Trampom razgovarao i o situaciji u Gazi i naglasio važnost obezbjeđivanja dodatnog pristupa za dostavljanje humanitarne pomoći, dodao je portparol.
Pregovarači iz Ukrajine i Rusije završili su juče prvi od dva dana mirovnih pregovora u Ženevi, koji se vode uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok je Tramp vršio pritisak na Kijev da brzo reaguje kako bi se postigao dogovor.
Odvojeno od toga, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da su Teheran i Vašington juče postigli saglasnost o „vodećim principima“ s ciljem rješavanja njihovog dugogodišnjeg spora oko nuklearnog programa, ali je naglasio da to ne znači da je konačni sporazum na pomolu.

Starmer i Tramp razgovarali o Rusiji, Ukrajini i Iranu

Kanadski premijer Mark Karni pokrenuo je inicijativu za formiranje jedne od najvećih ekonomskih alijansi na svijetu, okupljajući Evropsku uniju i veliku indo-pacifičku trgovinsku grupu u pokušaju da ublaži posledice najavljenih carina Donalda Trampa.
Dva velika trgovinska bloka, Evropska unija i 12-člana indo-pacifička grupa CPTPP (Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu) započinju razgovore o mogućem produbljivanju saradnje, sa ciljem stvaranja saveza koji bi obuhvatio oko 1,5 milijardi ljudi. Više izvora upoznatih sa pregovorima potvrdilo je za <a href="https://www.politico.eu/article/eu-and-indo-pacific-blocs-eye-major-new-trade-pact/" target="_blank">„Politiko"</a> da su konsultacije već u toku.
Inicijativa dolazi nakon što je Karni prošlog mjeseca pozvao tzv. „srednje sile" da se udruže i odupru pritiscima u trgovinskim ratovima, svega nekoliko dana pošto je Tramp zaprijetio povećanjem carina evropskim saveznicima Danske ukoliko Kopenhagen ne ustupi Grenland.
- Kanada predvodi napore da izgradi most između Transpacifičkog partnerstva i Evropske unije, čime bi nastao novi trgovinski blok od 1,5 milijardi ljudi - rekao je Karni obraćajući se svjetskim liderima i poslovnoj eliti u Davosu.
<h2>Povezivanje lanaca snabdijevanja</h2>
EU i CPTPP planiraju da tokom ove godine započnu formalne pregovore o sporazumu koji bi dodatno povezao lance snabdijevanja članica poput Kanade, Singapura, Meksika, Japana, Vijetnama, Malezije i Australije sa evropskim tržištem.
Potencijalni dogovor obuhvatio bi skoro 40 zemalja sa različitih strana svijeta, a fokus bi bio na takozvanim „pravilima o porijeklu robe". Ta pravila određuju ekonomsku pripadnost proizvoda i ključna su za primjenu povlašćenih carinskih stopa.
Ako bi sporazum bio postignut, proizvođači iz obje grupe mogli bi lakše da trguju robom i komponentama, uz niže carine i pojednostavljene procedure – model poznat kao „kumulacija porijekla".
Karni je početkom mjeseca poslao svog ličnog izaslanika pri EU, Džona Haniforda, u Singapur kako bi ispitao stavove azijsko-pacifičkih partnera o potencijalnom sporazumu.
- Pregovori napreduju. Imali smo veoma konstruktivne razgovore sa partnerima širom svijeta - rekao je jedan kanadski zvaničnik.
<h2>Odgovor na fragmentaciju slobodne trgovine</h2>
Još u novembru, EU i CPTPP su se saglasili da udruže ekonomske snage kako bi se suprotstavili rastućoj fragmentaciji globalne trgovine, posebno nakon Trampovih takozvanih „Dana oslobođenja" i talasa novih carina.
„Vidimo veliku vrijednost u povećanju trgovine između EU i CPTPP zemalja, što bi dodatno ojačalo otpornost lanaca snabdijevanja", izjavio je jedan japanski trgovinski zvaničnik. Ipak, dodao je da se konkretni rezultati ne očekuju u kratkom roku.
Unutar Evropske unije postoje podijeljena mišljenja. Dok su pojedini zvaničnici veoma zainteresovani za sporazum o kumulaciji porijekla, drugi navode da to trenutno nije prioritet, te da su u fokusu konkretniji i brže ostvarivi ciljevi – poput diversifikacije trgovine i jačanja postojećih lanaca snabdijevanja.
<h2>Snažna podrška privrede</h2>
Za razliku od opreznih političkih tonova, poslovna zajednica u Evropi sve glasnije podržava inicijativu. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK), kao i Britanske privredne komore, otvoreno zagovaraju postizanje sporazuma.
- Svi relevantni akteri razmatraju ovu mogućnost. Ako pravila budu što usklađenija i jednostavnija, to bi moglo donijeti značajne prednosti njemačkim kompanijama - rekao je Klemens Kober, direktor za trgovinsku politiku u DIHK-u.
On podsjeća da EU već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa većinom članica CPTPP-a, uključujući Novi Zeland, Japan, Veliku Britaniju i Kanadu.
- Mogućnost kumulacije porijekla između različitih sporazuma izuzetno je korisna. Ako se pokažu konkretne koristi, to bi moglo podstaći i druge zemlje da se pridruže - ocijenio je Kober.
- Što više partnera – to bolje - zaključio je.

Kanadski premijer stvara veliki savez protiv Trampa

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Christine Lagarde, saopštila je da očekuje da će ostati na čelu te institucije do isteka njenog mandata u oktobru naredne godine.
Ona je to kazala u razgovoru za The Wall Street Journal (WSJ), odbacujući medijske navode o mogućem ranijem odlasku.
Financial Times je objavio da Lagarde planira da napusti funkciju u ECB-u prije isteka mandata i prije francuskih predsjedničkih izbora naredne godine, kako bi odlazećem francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu omogućila da izabere njenog nasljednika, prenosi Hrportfolio.
- Kada se osvrnem na sve ove godine, mislim da smo mnogo postigli, da sam i ja mnogo postigla. Moramo se konsolidovati i osigurati da je sve zaista čvrsto i pouzdano. Moj osnovni stav je da ću završiti svoj mandat - rekla je Lagarde u intervjuu za WSJ.
Reuters je ekskluzivno objavio da je Lagarde poslala privatnu poruku kolegama, uvjeravajući ih da je i dalje fokusirana na vođenje ECB-a te da će, ukoliko odluči da odstupi, to saznati direktno od nje, a ne iz medija.
Lagarde je za američki list istakla da je njen zadatak da osigurati cjenovnu i finansijsku stabilnost, kao i zaštititi euro i pobrine se da bude stabilan, snažan i spreman za budućnost Evrope.
Prošle subote ECB je predstavila plan koji bi trebalo da osigura likvidnost u eurima centralnim bankama širom svijeta i pripremiti teren za širu upotrebu zajedničke evropske valute u globalnoj trgovini.

Lagarde očekuje da će ostati u ECB-u do kraja mandata

Kontinuirano negiranje crnogorskog identiteta, kvalifikacije poput „ustaška bagra", tvrdnje da su Crnogorci „mutirali” i da će „Srbija ponovo imati more” – dio su sadržaja zbog kojih je Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) odlučio da na šest mjeseci ograniči reemitovanje emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom” u okviru programa TV Pink.
Regulator je ocijenio da je riječ o sistematskom podsticanju netrpeljivosti i diskriminacije po osnovu nacionalne i etničke pripadnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.085%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzbog-spornog-govora-usmjerenog-ka-vise-naroda-zabranjeno-reemitovanje-novog-jutra-i-jutra-s-dusom-jovane-jeremic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Savjet Agencije zaključio je da emiter ozbiljno i grubo krši standarde propisane Evropskom konvencijom o prekograničnoj televiziji, jer u informativno-političkom formatu sa značajnim dosegom publike emituje sadržaje koji negiraju identitet i dostojanstvo pripadnika crnogorske, ali i hrvatske i turske zajednice.
- U emisijama se koristi pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvrjeđivanje pripadnika crnogorske i drugih nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti - <a href="https://amu.me/obavjestenja/saopstenje-savjet-amu-ogranicava-reemitovanje-emisije-novo-jutro-novo-jutro-jutro-sa-dusom/">navedeno je u dokumentima objavljenim sa sajtu SAMU</a>.
<h2>Granice, „AVNOJ-evska Crna Gora” i „Srbija će ponovo imati more”</h2>
Kao ilustrativan primjer navodi se emisija od 18. jula 2025. godine, tokom pregleda štampe, kada je gost izjavio: „Velika je nepravda prema Srbiji što nema izlaz na more i oni znaju da ovakve granice na Balkanu neće potrajati još dugo. Dakle, ovakva, na primer AVNOJ-evska Crna Gora neće postojati još dugo… Doće do promena granica, Srbija će ponovo imati more i to je ono što plaši Brisel.”
U daljem razgovoru voditeljka i gost razmjenjuju poruke koje, prema ocjeni Savjeta AMU, potvrđuju uredničku podršku takvim stavovima:&nbsp;
Gost: „Naravno… pa to su srpske zemlje.”
Voditeljka: „Velikosrpski svet…”
Gost: „Mađarska mora da vrati svoje istorijske teritorije… Kada govorimo o teritoriji Hrvatske, to je stara Mađarska, Rijeka je mađarska luka… Tako i mi moramo da vratimo naše.”
Savjet AMU ocjenjuje da se ovakvim izjavama dovodi u pitanje teritorijalni integritet susjednih država i podstiče antagonizam na nacionalnoj osnovi.
<h2>„Postoje samo dva naroda” i „napravljeni u laboratorijama”</h2>
Posebno zabrinjavajućim ocijenjene su izjave kojima se negira identitet crnogorskog naroda. Voditeljka je u jednoj od emisija navela: 
„Postoje samo dva naroda, sve ostalo su nacionalnosti… srpski i jevrejski narod… sve ostalo su nacionalnosti.”
Na to je gost dodao: &nbsp;„Što bi rekla Jovanka Jolić, ostali su napravljeni u laboratorijama Atlantide.”
Savjet AMU konstatuje da se ovakvim diskursom Crnogorci predstavljaju kao „vještačka tvorevina”, čime se negira njihovo pravo na samoodređenje i ljudsko dostojanstvo.
<h2>„Mutirali” i „veštačke tvorevine"</h2>
U više emisija ponavljane su tvrdnje da su Crnogorci „nastali od Srba”, te da su se „malo izmenili, modifikovali, mutirali”.&nbsp;
U jednoj od rasprava voditeljka kaže: „Naš jedini greh je što su svi oni nastali od Srba…”&nbsp;
Gost dodaje: &nbsp;„Pa da, bivši Srbi…”
Voditeljka nastavlja: „Ne, oni su uvek Srbi, samo što su se malo izmenili, modifikovali, mutirali su… To su sve veštačke tvorevine.”
Savjet AMU ocjenjuje da upotreba termina poput „mutirali” u kontekstu nacionalne pripadnosti ima dehumanizujući karakter i predstavlja težak oblik simboličkog nasilja.
Crna Gora se u emisijama kvalifikuje i kao „pravoslavna srpska zemlja”, uz tvrdnje da je „na proustaškom putu”, čime se savremeni politički kurs države dovodi u vezu sa fašističkom ideologijom.
Savjet ocjenjuje da ovakav diskurs ne samo da negira pravo građana da se slobodno izjašnjavaju o svom nacionalnom identitetu, već ih svodi na „iskrivljenu" ili „degenerisanu" verziju drugog naroda, čime se dovodi u pitanje njihovo Ijudsko dostojanstvo i pravo na samoodređenje.&nbsp;
- Upotreba termina poput „mutirali" u kontekstu nacionalne pripadnosti ima dehumanizujući karakter, jer sugeriše biološku devijaciju ili nenormalnost, što predstavlja naročito težak oblik simboličkog nasilja u javnom diskursu - ocijenili su u SAMU.&nbsp;
Iznošenjem tvrdnji da je današnja Crna Gora „nastala na antisrpskom narativu", te insistiranjem da je jedini legitimni identitetski okvir „srpski" implicitno se, napominju SAMU, negira postojanje i legitimnost crnogorskog nacionalnog identiteta kao takvog.&nbsp;
- Time se građani koji se izjašnjavaju kao Crnogorci predstavljaju kao politički projekat, kao produkt manipulacije ili kao svjesni nosioci neprijateljske ideologije. Takvo kolektivno etiketiranje prelazi granice dozvoljene javne polemike i ulazi u zonu govora koji podstiče netrpeljivost prema pripadnicima određene nacionalne zajednice - navedeno je u dokumentu.
<h2>„Ustaška bagra” i „turkizacija Crne Gore”</h2>
U odnosu na hrvatsku zajednicu korišćen je narativ o „ustaškim orgijama", „ustaškoj bagri" i „izvozu antisrpstva", pri čemu se savremeni politički i društveni akteri dovode u direktnu vezu sa istorijskom fašističkom ideologijom.
- Takvo generalizovanje briše razliku između pojedinaca i kolektiva i ima za posljedicu kolektivnu stigmatizaciju pripadnika hrvatske manjine i hrvatskih državljana - istakli su u SAMU.
Kada je riječ o građanima Turske, u emisijama su iznošene tvrdnje o „turkizaciji Crne Gore”, „sto hiljada Turaka koji su ušli bez kontrole” i ocjene da su „sa Bosfora doneli kriminal”, uz tvrdnje da će „Crnogorci i Srbi postati manjina u sopstvenoj zemlji”.
Savjet AMU navodi da ovakve tvrdnje, izrečene bez dokaza i u formi alarmantnog narativa, predstavljaju obrazac ksenofobnog diskursa kojim se pripadnici jedne nacionalne grupe predstavljaju kao demografska i bezbjednosna prijetnja.&nbsp;
- Imajući u vidu navedeno, jasno je da sporni sadržaji zahvataju više zaštićenih osnova - nacionalnu i etničku pripadnost - te da su objektivno podobni da podstaknu netrpeljivost i neprijateljstvo prema ciljanim grupama. Imajući u vidu da korišćenje pogrdnih, stigmatizujućih i dehumanizujućih izraza u analiziranim emisijama nije incidentno, već se negativni narativi i kvalifikacije ponavljaju u kontinuitetu kroz više emisija i od strane istih ili ideološki srodnih gostiju, jasno je da su izrečeni svjesno i sa namjerom da uvrijede, omalovaže i diskvalifikuju pripadnike ciljnih grupa - ističe se, pored ostalog, u dokumentu.
Ovakav kontinuitet, ističu u SANU, ne može se posmatrati kao slučajna posljedica spontanih istupa, već kao uređivački obrazac.
- Tome naročito doprinosi aktivna uloga voditelja emisija, koji ne samo da ne ograničavaju sporni govor, već ga iniciraju i usmjeravaju sugestivnim pitanjima, prihvataju ga bez kritičkog odmaka i dodatno afirmišu kroz komentare koji polaze od pretpostavke o „ustaštvu u Crnoj Gori", „izvozu antisrpstva" i „antisrpskom narativu". Time se kreira okvir u kojem je neprijateljski diskurs prema određenim nacionalnim grupama predstavljen kao legitimna i očekivana forma javne debate - napominje se u dokumentu.
<h2>Kontinuitet, a ne incident</h2>
Regulator ističe da sporni govor nije izolovan incident, već obrazac koji se ponavlja od jula 2025. do februara 2026. godine, kroz više izdanja emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom”. Posebno se ukazuje na aktivnu ulogu voditelja, koji, kako se navodi, „ne samo da ne ograničavaju sporni govor, već ga iniciraju i usmjeravaju sugestivnim pitanjima”.
U jednoj od emisija, 18. novembra 2025. godine, gost je bio i predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković, čiji su istupi dodatno potvrdili kontinuitet problematičnog narativa u programu.
Tokom komentarisanja fudbalske utakmice između Crne Gore i Hrvatske, koja se odigrala u Podgorici, Dajković je hrvatske navijače koji su uzvikivali sporne slogane, okarakterisao kao „najobičniju ustašku bagru koju treba protjerati iz Crne Gore“, dodajući da su to „nasljednici ustaša po sopstvenom priznanju“.&nbsp;
Dajković, takođe, osporava zvanične rezultate popisa, tvrdeći da su „Srbi većina u Crnoj Gori“, te da „ko god govori srpskim jezikom… makar u duši (je) Srbin“. U nastavku je izjavio da „čak i hrvatske ustaše znaju da su Crnogorci Srbi“.
Poseban segment emisije bio je posvećen prisustvu državljana Turske u Crnoj Gori. Dajković je govorio o „grupi turskih ekstremista“ koja je, prema njegovim riječima, napala mladiće u Podgorici, te iznio tvrdnju da je „100.000 Turaka ušlo u našu zemlju bez ikakve kontrole“, uz ocjenu da bi „Crnogorci i Srbi (mogli) postati manjina u sopstvenoj zemlji“. U nastavku je sugerisao postojanje „projekta“ usmjerenog ka demografskoj promjeni, uz generalizacije o kriminalnim djelima koja, kako je naveo, počinjavaju „turski državljani“, pozivajući se na rubrike crne hronike.
U emisiji su izrečene i brojne uvrede na račun političkih i medijskih aktera, uključujući kvalifikacije poput „izdajnici“, „bjelosvjetske barabe“ i druge pogrdne izraze.
Saglasnost sa širim političkim tezama voditelja Dajković je iskazao i u dijelu u kojem je Hrvatska označena kao „izvoznik antisrpstva i ustaškog nacizma“, na šta je odgovorio komentarom o „evropskim vrijednostima“, sugerišući da takva praksa diskvalifikuje evropski put.
<h2>Šest mjeseci bez reemitovanja</h2>
Savjet AMU je još 25. jula 2025. obavijestio Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije o uočenim kršenjima. U odgovoru je navedeno da Savjet tog tijela nije konstituisan, te da nijesu preduzete korektivne mjere. U međuvremenu, prema nalazima Agencije, emitovanje istovrsnog sadržaja je nastavljeno.
Pozivajući se na član 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, kojim se propisuje obaveza poštovanja ljudskog dostojanstva i osnovnih prava drugih, Savjet je zaključio da su ispunjeni uslovi za izricanje mjere.Ograničenje reemitovanja emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom” određeno je na period od šest mjeseci.&nbsp;
Savjet je ocijenio da blaže mjere ne bi bile djelotvorne, imajući u vidu da su istom emiteru i ranije, 2020. i 2022. godine, izricane slične sankcije.
- Sloboda izražavanja ne obuhvata pravo na govor kojim se negira identitet, kolektivno vrijeđa ili podstiče neprijateljstvo prema određenoj nacionalnoj ili etničkoj grupi - navodi se u obrazloženju.
Savjet AMU zaključuje da je mjera nužna i proporcionalna cilju zaštite ljudskog dostojanstva, zabrane diskriminacije i očuvanja multietničke tolerancije u društvu.

Kontinuitet šovinističkog diskursa u programu Pink TV: „Crnogorci mutirali”, „ustaška bagra”, „napravljeni u laboratorijama”, „turkizacija"...

Program stručnog osposobljavanja omogućio je hiljadama visokoobrazovanih mladih ljudi da steknu prvo profesionalno iskustvo, ali se i najbolji programi moraju prilagođavati novim okolnostima i potrebama tržišta rada.
To je ocijenjeno na konferenciji „Program stručnog osposobljavanja - nova perspektiva i put ka Garanciji za mlade?“, koju je organizovao Savjet omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.
Iz Savjeta omladinskih inicijativa je saopšteno da je cilj konferencije bio da se sagledaju efekati Programa stručnog osposobljavanja i definišu pravci za njegovo unapređenje u susret implementaciji modela Garancije za mlade.
Kako su naveli, na konferenciji je istaknuto da zapošljivost mladih predstavlja jedno od ključnih pitanja koje zahtijeva sistemski, međuresorni i dugoročni pristup, ali i da je vrijeme za novu fazu u zapošljavanju mladih.
U diskusiji su učestvovali izvršni direktor Fondacije „Prona“ Vuk Vučeraković, Branko Stešević iz Ministarstva sporta i mladih, Tatjana Ćalasan iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Gordana Bošković iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Ivan Medenica iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
- Istaknuto je da je Program stručnog osposobljavanja, kada je započet 2012. godine, predstavljao revolucionaran iskorak u politici zapošljavanja mladih u Crnoj Gori, jer je po prvi put sistemski omogućio hiljadama visokoobrazovanih mladih ljudi da steknu prvo profesionalno iskustvo - navodi se u saopštenju.
Međutim, kako se dodaje, na događaju je ocijenjeno da se i najbolji programi moraju prilagođavati novim okolnostima i potrebama tržišta rada, kao i da je prirodno očekivati da i ovaj program uđe u fazu unapređenja.
- Posebna pažnja posvećena je modelu Garancije za mlade, koji podrazumijeva da svaka mlada osoba, u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili ulaska u evidenciju nezaposlenih, dobije kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, praksu ili obuku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Na konferenciji je istaknuto da se model trenutno pilotira u nekoliko opština u Crnoj Gori, kao i da je u toku proces njegove dalje institucionalne i javne komunikacije, kako bi mladi bili pravovremeno informisani o mogućnostima koje donosi.
- Učesnici su se saglasili da zapošljivost mladih ne može biti samo pitanje statistike, već pitanje povjerenja, pristupa prilikama i sistemske podrške - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Na konferenciji je ukazano i na to da mladi danas, pored kvalitetnog programa, očekuju i savremene, digitalne servise - bržu komunikaciju sa institucijama, transparentne procedure i jednostavan pristup informacijama putem onlajn platformi.
- Naglašeno je i da formalno obrazovanje ne može samo odgovoriti na sve potrebe tržišta rada, te da neformalno obrazovanje, dodatne obuke i programi razvoja vještina imaju ključnu ulogu u osnaživanju mladih - ističe se u saopštenju.
Kako se navodi, svi panelisti su istakli važnost snažnije povezanosti obrazovnog sistema, neformalnog sektora i privrede, kako bi mladi već tokom studija sticali praktična iskustva i razvijali kompetencije koje su zaista tražene.
Savjet omladinskih inicijativa najavio je nastavak rada na formulisanju konkretnih preporuka koje će doprinijeti modernizaciji Programa stručnog osposobljavanja i kvalitetnoj implementaciji Garancije za mlade.

Savjet omladinskih inicijativa predlaže unapređenje programa stručnog osposobljavanja

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan pregledan je danas u prijepodnevnim časovima u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, nakon čega je hospitalizovan na Klinici za kardiologiju zbog opšteg infektivnog sindroma i daljih kardioloških obrada i dijagnostike.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, Karan je stabilnog zdravstvenog stanja i pod stalnim je nadzorom ljekara.
– Javnost će biti blagovremeno obaviještena o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske – navodi se u saopštenju.

Hospitalizovan predsjednik Republike Srpske Siniša Karan

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: donald-tramp