Američki predsjednik Donald Tramp ukinuo je carine na više od 200 prehrambenih proizvoda, uključujući kafu, banane, govedinu i sok od pomorandže.
Tramp je rekao novinarima da carine “u nekim slučajevima” mogu da podignu cijene, ali je insistirao da u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) “praktično nema inflacije”, prenosi Capital.ba.
On je rekao da će nastaviti sa realizacijom plana o isplati po dvije hiljade dolara Amerikancima sa nižim i srednjim prihodima, što će biti finansirano prihodima od naplate carina sljedeće godine.
Nova izuzeća od carine stupila su na snagu retroaktivno u ponoć u četvrtak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp ukinuo carine na preko 200 prehrambenih proizvoda

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će pokrenuti pravni postupak protiv BBC-ja zbog načina na koji je njegov govor montiran u emisiji „Panorama“, nakon što se korporacija izvinila, ali je odbila da mu nadoknadi štetu.
- Tužićemo ih za iznos između milijardu (oko 860 miliona eura) i pet milijardi dolara, vjerovatno negdje sljedeće nedjelje - rekao je u petak uveče.
U četvrtak je BBC saopštio da je montaža govora od 6. januara 2021. nenamerno stvorila „pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju“ i da se govor neće ponovo emitovati.
Korporacija se izvinila predsjedniku, ali je rekla da neće isplatiti finansijsku nadoknadu.
BBC je objavio tu izjavu nakon što su Trampovi advokati zaprijetili da će tužiti korporaciju za milijardu dolara odštete ukoliko ne objavi povlačenje emisije, izvinjenje i isplati mu nadoknadu.
- Mislim da moram to da uradim. Varali su. Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - rekao je novinarima o planu da pokrene pravni postupak.
Tramp nije pokrenuo pitanje sa Kirom Starmerom, ali je, kaže, britanski premijer zatražio da razgovara sa njim.
Američki predsjednik je rekao da će pozvati Starmera tokom vikenda.
Pretraga javnih baza podataka sudskih zapisa potvrdila je da nije podnijeta nijedna tužba na saveznom ili državnom sudu na Floridi do petka uveče.
U posebnom intervjuu u subotu snimljenom prije njegovih komentara, Tramp je rekao da ima „obavezu“ da tuži BBC, dodajući: „Ako to ne uradite, ne sprječavate da se to ponovi sa drugim ljudima.“
Nazvao je izmenu u emisiji „nečuvenom“ i „gorom od one stvari sa Kamalom“, referišući na spor koji je imao sa američkom novinskom kućom CBS oko intervjua u programu „60 minuta“ sa demokratskom protivkandidatkinjom na izborima 2024. godine, Kamalom Haris.
U julu ove godine, američka medijska kompanija Paramount Global pristala je da plati 16 miliona dolara (13,7 miliona eura) kako bi riješila pravni spor oko tog intervjua.
<h2>Objašnjenje javnog servisa o „Panorami“</h2>
Kontroverza proističe iz načina na koji je „Panorama“ montirala Trampov govor od 6. januara 2021. za dokumentarac koji je emitovan u oktobru 2024.
Tokom obraćanja, američki predsjednik je rekao pristalicama: „Prošetaćemo do Kapitola i navijaćemo za naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se pakleno.“
U emisiji „Panorama“, snimak ga prikazuje kako kaže: „Prošetaćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se pakleno.“
Kontroverza oko načina montaže Trampovog govora dovela je do ostavki generalnog direktora BBBC-ja Tima Dejvija i šefice vesti Debore Tarns.
U odjeljku „Ispravke i pojašnjenja“, objavljenom u četvrtak uveče, BBC je saopštio da je emisija „Panorama“ revidirana nakon kritika o načinu montaže Trampovog govora.
- Prihvatamo da je naša montaža nenamerno stvorila utisak da prikazujemo jedan kontinuirani dio govora, a ne odlomke iz različitih tačaka u govoru, i da je to dalo pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju - navodi se u saopštenju.
Advokati BBC-ja su pisali Trampovom pravnom timu, rekao je portparol te kuće ove nedjelje.
- Predsjednik BBC-ja Samir Šah je zasebno poslao lično pismo Bijeloj kući, jasno stavivši do znanja predsjedniku Trampu da se on i korporacija izvinjavaju zbog montaže predsjednikovog govora od 6. januara 2021. godine, koja je bila prikazana u programu. Iako BBC iskreno žali zbog načina na koji je video snimak montiran, ne slažemo da postoji osnova za tužbu za klevetu - rekli su.
U pismu Trampovom pravnom timu, BBC je iznio pet glavnih argumenata zašto nije smatrao da ima slučaj na koji treba da odgovori.
Prvo je rekao da BBC nije imao prava i da nije distribuirao epizodu „Panorame“ na svojim američkim kanalima.
Kada je dokumentarac bio dostupan na BBC iPlayer-u, bio je ograničen na gledaoce u Velikoj Britaniji.
Drugo, navodi se da dokumentarac nije nanio štetu Trampu, jer je ubrzo nakon toga ponovo izabran za predsjednika SAD.
Treće, navodi se da snimak nije bio osmišljen da obmane, već samo da skrati dugačak govor i da montaža nije urađena zlonamjerno.
Četvrto, navodi se da snimak nikada nije trebalo posmatrati izolovano. Umjesto toga, bio je 12 sekundi u okviru jednosatnog programa, koji je takođe sadržao mnogo glasova podrške Trampu.
Konačno, mišljenje o pitanju od javnog značaja i politički govor su strogo zaštićeni zakonima o kleveti u SAD.
Izvinjenje BBC-ja uslijedilo je nekoliko sati nakon što je drugi slično montirani snimak, emitovan u emisiji „Newsnight“ 2022. godine, koji je objavio Dejli telegraf.

Tramp najavio pokretanje pravnog postupka protiv BBC-ja

Američki predsjednik Donald Tramp ugostiće u Bijeloj kući izraelske taoce koje je oslobodio palestinski militantni pokret Hamas u okviru mirovnog sporazuma o prekidu vatre u Gazi, u četvrtak, 20. novembra, rekao je izvor upoznat sa pozivom američkog predsjednika za Tajms of Izrael.
Izvor je kazao da Tramp neće poslati avion za prevoz bivših talaca u Vašington, kako je ranije nezvanično bilo najavljeno u medijima, već da će bivši taoci i njihove porodice doći u Vašington komercijalnim letovima, o trošku izraelske vlade.
Bijela kuća je pozvala svih 20 talaca koje je po mirovnom sporazumu o prekidu vatre u Gazi 13. oktobra oslobodio Hamas.
Oslobođeni taoci bili su među 251 osobe koje je Hamas oteo u napadu na jug Izraela u oktobru 2023. godine, kada je, prema izraelskim izvorima, ubijeno oko 1.200 ljudi, nakon čega je počeo rat u Gazi u kome je, prema palestinskim izvorima, ubijeno više od 65.000 ljudi.

Tramp će u Bijeloj kući ugostiti taoce koje je oslobodio Hamas

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je Donalda Trampa da izbjegne „vječni rat“ i tenzije u regionu, nakon što je u Karibe stigao najveći američki nosač aviona USS Gerald R. Ford. U intervjuu za CNN iz Karakasa, Maduro je poručio: „Nema više Libije. Nema više Avganistana. Živio mir.“
Nedugo nakon toga, Trampov ministar odbrane Pit Hegset najavio je operaciju „Južno koplje“, uz poruku da će SAD „štititi zapadnu hemisferu“ i boriti se protiv narko-trgovine. Međutim, analitičari ukazuju da Venecuela nije proizvođač kokaina niti dio lanca krijumčarenja fentanila, pa mnogi ovakvo raspoređivanje snaga vide kao politički pritisak s ciljem svrgavanja Madura.
Američki mediji javljaju da su vojni zvaničnici Trampu predstavili i opcije za moguće operacije u Venecueli, uključujući kopnene napade.
U odgovoru, venecuelanski ministar spoljnih poslova Ivan Gil upozorio je SAD da se „ne usude“, dok izvori navode da je režim pripremio planove za gerilski otpor i sabotaže na više od 280 lokacija u slučaju invazije, kao i strategiju „anarhizacije“ kojom bi Karakas bio učinjen neupotrebljivim za strane snage.

Maduro poziva Trampa da izbjegne "vječni rat" u Venecueli

Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom konstruktivnom angažovanju.
Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.
- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.
Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana. 
&nbsp;

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Prošlo je dvadeset godina otkako je policija Floride prvi put istražila finansijera Džefrija Epstina zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih djevojčica; šest godina otkako je izvršio samoubistvo u zatvoru nakon hapšenja po federalnim optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije; i više od godinu dana otkako je Donald Tramp rekao da „neće imati problem“ sa objavljivanjem dosijea FBI-ja o počiniocu.
Kako je primijetio demokratski političar Ro Kana, objavljivanje dosijea „bilo je suština Trampovog obećanja… Njegova centralna tema bila je da je američka korumpirana elita izdala zaboravljene Amerikance“.
Pitanje nije samo šta su Epstinovi saradnici uradili, već i šta su znali, a šta nisu uradili. Ne radi se samo o njihovom sopstvenom ponašanju, već o bilo kakvom znanju ili sumnji na njegove zločine i spremnosti da ih previde, navodi se u uvodniku Gardijana.
Ipak, baza Maga i dalje čeka. Tramp je rekao da „nije imao pojma“ o Epstinovim zločinima. U srijedu su pitanja ponovo pokrenuta objavljivanjem imejlova od strane demokrata u kojima je Epstin opisao Trampa kao „onog psa koji nije lajao“, dodajući da je „(ime žrtve zacrtano) provodila sate u mojoj kući sa njim“.
Republikanci su rekli da je žrtva bila pokojna Virdžinija Đufre, koja je advokatima rekla da „ne mislim da je Donald Tramp učestvovao u bilo čemu“.
Odvojeno, Epstin je napisao da je „naravno da je znao za djevojke jer je tražio od Žislen (Maksvel) da prestane“ i da je „Tramp znao za to“, ali „nikada nije dobio masažu“.
Tramp, koji je uveo i legitimizovao politiku zavjere i zagovaranje emocija iznad činjenica, napada ovo pitanje kao „prevaru“.
Upravo oni ljudi koji su podstakli pristalice Mage da nastave sa ovom pričom – poput Keša Patela, sadašnjeg šefa FBI-ja – naglo su promijenili mišljenje ove godine bez adekvatnog objašnjenja.
Republikanci su objavili hiljade dokumenata kao odgovor na imejlove koje su objavili demokrate. Ali Tramp se suočava sa zahtjevom obije stranke za potpuno objavljivanje dosijea, a članovi krajnje desnice Mage pridružili su se demokratama.
Republikanci su prošle nedjelje pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, a rejting Trampa je najniži u ovom mandatu. Kraj najdužeg zatvaranja vlade u istoriji – nakon što je nekoliko demokrata popustilo u srijedu – donio je olakšanje Bijeloj kući, ali otvara put za glasanje o objavljivanju dosijea, koje se očekuje sledeće nedjelje.
Tramp se otresao problema koji bi okončali svaku drugu političku karijeru – uključujući uspješnu građansku tužbu E. Džin Kerol protiv njega za seksualno zlostavljanje (koju ponovo traži od Vrhovnog suda da odbaci) i dvadesetak optužbi za seksualni napad, koje on poriče.
Potpuno objavljivanje dokumenata bi mu možda moglo pomoći – sporo curenje informacija održavalo je skandal u toku i učinilo da izgleda, s pravom ili ne, kao da administracija ima nešto gore da sakrije.
Za bazu Maga, koju su ranije rasplamsale jezive i lažne tvrdnje „Picagejta“ o pedofilskom lancu povezanom sa demokratskom političkom elitom, ovo ostaje goruće pitanje.
Njihove tvrdnje o Epstinovom krugu ponekad su bile stranačke, dokazivo pogrešne i antisemitske.
Ipak, teško je poreći da mlinovi pravde obično melju sporije kada su u pitanju bogati i dobro povezani, i da su moćne ličnosti koje su imale koristi od veze sa Epstnom, poput Endrua Mauntbatena-Vindzora i Pitera Mendelsona, nastojale da izbjegnu kontrolu i minimiziraju svoje veze.
Bila je potrebna hrabrost žrtava i uporno izvještavanje da se Epstain pozove na odgovornost, a trebalo je i previše vremena. Potpunije obračunavanje njegovih saradnika – iz cijelog političkog spektra – kasni.

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama nam je od posebne važnosti, a građani Crne Gore mnogo očekuju i vjeruju administraciji predsjednika Donalda Trampa, posebno kada su u pitanju napori da se postigne mir u djelovima svijeta koji su danas nažalost zahvaćeni ratnim sukobima - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u razgovoru sa kongresmenkom Republikanske stranke Elis Stefanik. Mandić je, kako se navodi u saopštenju, tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama imao niz sastanaka u Njujorku i Vašingtonu čiji dometi i realizacija će biti detaljno sagledani, praćeni i analizirani u narednim danima. Na sastanku sa bliskom saradnicom predsjednika SAD, koja je, kako se navodi u saopštenju, u Kongresu prepoznata po svom vrsnom poznavanju spoljne politike, Mandić je istakao sadašnju poziciju Crne Gore kao izvjesne prve naredne članice u Evropskoj uniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Jovan Mirković i Andrija Mandić"><figcaption>Jovan Mirković i Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  On je u Vašingtonu imao sastanke i sa predstavnicima najvećih lobističkih grupa, nakon čega je posjetio ambasadu Crne Gore gdje ga je dočekao ambasador Jovan Mirković i naše diplomate u glavnom gradu SAD. - Naša ambasada u ovom gradu zaslužuje mnogo više podrške od strane države, kako u materijalnom, tako i u logističkom i kadrovskom smislu i lično ću se založiti da se dati elementi poboljšaju u narednom periodu - najavio je Mandić. Između ostalog, na svim sastancima jedna od najvažnijih tema odnosila se na investicije koje bi zainteresovane kompanije iz Sjedinjenih Država mogle da pokrenu u našoj zemlji u narednom periodu. - Crna Gora ima pripremljene projekte iz energetskog, infrastrukturnog, građevinskog i turističkog sektora - poručio je Mandić.

Mandić u SAD: Mnogo očekujemo od administracije Trampa

Sjedinjene Države pokreću vojnu operaciju „Južno koplje“ protiv "narko-terorista" na zapadnoj hemisferi - rekao je šef Pentagona Pit Hegset.
- Predsjednik Tramp je naredio akciju i Ministarstvo rata je sprovodi. Danas objavljujem Operaciju JUŽNO KOPLJE (SOUTHERN SPEAR). Pod vođstvom Združene radne grupe Southern Spear i komande SOUTHCOM, ova misija brani našu domovinu, uklanja narko-teroriste iz naše hemisfere i štiti našu zemlju od droge koja ubija naš narod. Zapadna hemisfera je američko susjedstvo — i mi ćemo ga zaštititi - napisao je Hegset na mreži Iks (X) ne iznoseći konkretne detalje operacije, niti je precizirao kakva će priroda biti.
Prije njega, visoki vojni zvaničnici predstavili su Trampu moguće opcije za suočavanje sa Venecuelom, uključujući napade na ciljeve u zemlji, rekli su informisani izvori za SiBiEs njuz (CBS News).
Dan ranije, najveći američki nosač aviona, USS Džerald R. Ford, ušao je u zonu odgovornosti Južne komande, koja pokriva Latinsku Ameriku i Karibe, i pridružio se osam drugih brodova američke mornarice u regionu.
Na nosaču aviona nalazi se više od četiri hiljade vojnika, kao i eskadrile jurišnih boraca i borbenih helikoptera. Prema Asošijejted presu, za nekoliko dana Džerald R. Ford će se približiti obalama Venecuele.
Od septembra, američka vojska napada brodove na Karibima koje povezuje sa trgovinom drogom iz Venecuele. Kao što je Vol Strit Žurnal ranije napisao, Trampova administracija je identifikovala vojne objekte, aerodrome i luke u latinoameričkoj zemlji koji mogu biti napadnuti zbog njihove povezanosti sa trgovinom drogom.
Stručnjaci koje je intervjuisao Fajnenšel tajms naveli su tri scenarija za američke akcije protiv Venecuele. Među njima su raketni i bespilotni napadi na objekte koji podržavaju trgovinu drogom, operacija hvatanja predsjednika Nikolasa Madura ili njegovih najbližih saradnika, kao i invazija u punom obimu.
Ranije je Venecuela zatražila od Savjeta bezbjednosti UN da interveniše u situaciji sa Sjedinjenim Državama. Istovremeno vlasti zemlje počele su da pripremaju odrede za vođenje gerilskog ratovanja u slučaju invazije američkih snaga.

Tramp naredio rat protiv "narko-terorista": SAD pokreću vojnu operaciju "Južno koplje"

Visoki vojni zvaničnici SAD-a predstavili su američkom predsjedniku Donaldu Trampu ažurirane opcije za moguće vojne operacije u Venezueli, uključujući i kopnene udare, javlja CBS News pozivajući se na više izvora upoznatih sa sastancima održanim u Bijeloj kući.
Prema navodima američkih medija, ministar odbrane Pete Hegseth, načelnik Združenog štaba Dan Caine i drugi visoki vojni i obavještajni zvaničnici informisali su Trampa o potencijalnim vojnim scenarijima u narednim danima, ali konačna odluka još nije donesena.
Ove informacije dolaze svega nekoliko dana nakon što su SAD u vode Kariba i Latinske Amerike poslale najveći ratni brod na svijetu, nosač aviona USS Gerald R. Ford, što predstavlja najznačajnije vojno prisustvo SAD-a u tom regionu još od invazije na Panamu 1989. godine. Takav razvoj situacije izazvao je bojazan da Washington razmatra oružani napad na Venezuelu.
U odgovoru na američke poteze, predsjednik Venecuele Nicolás Maduro najavio je “masovno raspoređivanje” kopnenih, zračnih, pomorskih, riječnih i raketnih snaga, kao i civilnih milicija, s ciljem da se suprotstave američkoj mornarici koja patrolira u blizini venezuelanske obale.
Tokom posljednja dva mjeseca američka vojska izvela je napade na najmanje 21 brod za koje tvrdi da su prevozili drogu iz Južne Amerike ka SAD-u. U tim napadima poginulo je gotovo 80 ljudi. Ipak, do sada nije objavljen nijedan dokaz koji bi potvrdio američke tvrdnje: nije poznato ni kakva je droga pronađena, ni da li su brodovi zaista bili uključeni u krijumčarenje. Ujedinjene nacije su ove napade opisale kao “vanpravna pogubljenja”.
Tramp je ranije tvrdio da su vojne akcije nužne kako bi se “zaustavio protok narkotika” ka SAD-u, ali brojni analitičari smatraju da je stvarni cilj ovih poteza pritisak na Madurov režim i pokušaj smjene vlasti u Caracasu.
Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino potvrdio je da u vojnoj vježbi učestvuje oko 200.000 vojnika. Maduro je optužio Washington da “fabricira novi rat” i poručio da američko prisustvo u Karibima predstavlja “najveću prijetnju kontinentu u posljednjih 100 godina”.
Venezuela, uz podršku Rusije, pojačava odbranu modernim raketnim i PVO sistemima. Moskva je ponovila da “čvrsto stoji uz suverenitet Venezuele”.

Trampu predstavljene opcije za vojne operacije u Venezueli, uključeni i kopneni udari

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp sinoć je potpisao akt kojim je okončano najduže zatvaranje vlade u istoriji Sjedinjenih Država, samo nekoliko sati nakon što je Predstavnički dom glasao za ponovno pokretanje obustavljene pomoći za hranu, isplatu plata za stotine hiljada saveznih radnika i oživljavanje oslabljenog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja.
Dom, u kojem većinu imaju republikanci, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, uprkos oštrom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer dugotrajni zastoj nije doveo do dogovora o produženju saveznih subvencija za zdravstveno osiguranje.
Glasanje je održano prvog dana zasijedanja Doma nakon sredine septembra, a time je pokrenut i proces za izjašnjavanje o objavljivanju svih neklasifikovanih dokumenata koji se odnose na pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, nešto čemu se Tramp do sada protivio.
Demokratkinja Adelita Grihalva, koja je u septembru pobijedila na vanrednim izborima za mjesto u Arizoni koje je pripadalo njenom pokojnom ocu, Raulu Grihalvi, položila je zakletvu. Ona je obezbijedila posljednji potpis potreban za peticiju kojom se Predstavnički dom prisiljava da glasa o pitanju Epstinovih dokumenata, nekoliko sati nakon što su demokrate objavile novi set tih materijala.
Paket finansiranja takođe bi omogućio osmorici republikanskih senatora da potražuju stotine hiljada dolara odštete zbog navodnih povreda privatnosti koje su proizašle iz savezne istrage o napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine, koji su izvele Trampovi pristalice.
Dom, pod kontrolom republikanaca, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, a Trampova podrška u velikoj mjeri je ujedinila njegovu partiju uprkos snažnom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer zastoj koji su pokrenule njihove kolege u Senatu nije donio dogovor o produženju subvencija za zdravstveno osiguranje.
Trampov potpis na zakonu, koji je Senat odobrio ranije ove nedjelje, omogućiće povratak saveznih radnika koji su bili bez posla tokom 43 dana zatvaranja, počev od danas, iako još nije jasno koliko brzo će se sve vladine službe i operacije u potpunosti obnoviti.
- Ne smijemo dozvoliti da se ovo ikada ponovi - rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu tokom kasnonoćne ceremonije potpisivanja, koju je iskoristio da kritikuje demokrate. Ovo, dodaje on, nije način da se vodi zemlja.
Sporazum produžava finansiranje do 30. januara, čime federalna vlada nastavlja put kojim svake godine dodaje oko 1,8 triliona dolara na postojeći dug od 38 triliona.
- Osjećam se kao da sam živio epizodu ‘Sajnfelda’. Proveli smo 40 dana i još ne znam koja je bila radnja - rekao je republikanski predstavnik Dejvid Švajkert iz Arizone, poredeći način na koji je Kongres rukovao zatvaranjem sa zapletima popularnog američkog sitkoma iz devedesetih.
Zaista je, kaže, mislio da će ovo trajati 48 sati.
- Ljudi će reći svoje, iskoristiti trenutak da izbace bijes i vratićemo se poslu... Šta se sada dešava kad je bijes postao politika? - naveo je on.
Kraj zatvaranja uliva određenu nadu da će se usluge, naročito one presudne za vazdušni saobraćaj, uspjeti oporaviti na vrijeme za talas putovanja tokom praznika Dana zahvalnosti, do kojeg su samo dvije nedjelje. Obnova pomoći za hranu milionima porodica takođe bi mogla rasteretiti kućne budžete i omogućiti veće troškove kako sezona božićne kupovine ulazi u pun zamah.

Tramp potpisao akt o okončanju najduže blokade američke vlade u istoriji

Crnogorske košarkašice očekivano su došle do prve pobjede u ovom kvalifikacionom ciklusu za Evropsko prvenstvo, na gostovanju Azerbejdžanu, 104:62. Ono što dodatno raduje je to što su reprezentativke odigrale onako kako priželjkuju i nametnule svoj stila, sa brzom igrom i odličnim protokom lopte, a služio ih je i šut za razliku od prethodnog duela sa Ukrajinom. Selektorka Jelena Škerović pružila je šansu i značajnu minutažu mlađim igračicama, koje su to potpuno iskoristile.
Već na otvaranju meča bila je jasna razlika u kvaliteta, a startna petorka je to iskoristila na krilima Dragane Živković (koja je postigla prvih 8 poena za naš tim), Bojane Kovačević i Marije Leković, pa smo već u prvoj četvrtini stigli do dvocifrene prednosti, a nakon 10 minuta igre bilo je 36:18.&nbsp;
Zonsku odbranu Azerbejdžana naše su kažnjavale odličnim šutem za tri ppoena, pa nije bilo potrebe da se previše koristi Nataša Mek u reketu, a i kada jeste, Amerkanka je situacije rješavala bez problema. Škerović je tada počela da rotira, ali je i sa drugom petorkom na parketu prednost Crne Gore samo rasla. Tokom druge četvrtine Crna Gora je već otišla na preko 30 razlike, a na poluvremenu je bilo 61:34.
I u nastavku sličan scenario, naše su samo uvećavale prednost. Bilo je i 39 poena razlike, a na kraju tog perioda 89:43 za "crvene". Škerović je opet u posljednjoj dionici odmarale najbolje igračice, ali i pored malog opuštanja, do kraja utakmice su mlađe reprezentativke ponovo pokazale dominaciju u odnosu na rivala.&nbsp;
Posebno se istakla Jovana Savković - za 25 minuta na parketu, dvadesetogodišnja igračica Budućnost Bemaksa postigla je 20 poena, imala 8 asistencija i 5 skokova, a najmlađa u ekipi, centar Sanja Akšam, upisala je 11 poena i 4 skoka za 14 minuta, koliko je provela u igri.
Nikolina Ilić postigla je 10 poena, Maja Bigović 9 uz isto toliko skokova. Nisu morale previše da igraju Dragana Živković (11 poena, 4 asistencije), Bojana Kovačević (11 poena, 7 asistencija), Nataša Mek (8 poena bez promašaja, 5 skokova) i Marija Leković (8 poena), pa su sačuvale svježinu za duel sa Bugarskom.
Taj meč u Botevgradu, u okviru 3. kola grupe E, igra se u utorak, a Crna Gora će pokušati da napravi iznenađenje protiv prvog favorita grupe.

Ubjedljivom pobjedom nad Azerbejdžanom košarkašice uhvatile zalet za Bugarsku

Ove subote, u astrološkom talk show programu Znak Podznak, gost je Nikola Zekić, pjevač grupe Legende. 
 
Emisiju možete pogedati večeras, u 22 sata, na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djj8w8XS8hr4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pjevač grupe Legende u emisiji "Znak Podznak"

U Informativnoj emsiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Istorijski revizionizam na putu ka EU 
Govorimo o tome: 
- Mještani Botuna razapelišator, ne odustaju od namjere da spriječe gradnju kolektora. 
- Crna Gora 10. u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. 
- Nadležni bez adekvatnog odgovora na falsifikovanje istorijskih činjenica, ocijenjeno tokom drugog dana Cetinjskog foruma 
- Intenzivne borbe na istoku Ukrajine, oko grada Pokrivska. Ruske snage tokom noći gađale i civilnu infrastrukturu u Kijevu.
Gost: Milivoj Bešlin, istoričar.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi: Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Tema - istorijski revizionizam na putu ka EU, gost Milivoj Bešlin

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

Tag: donald-tramp

Tramp ukinuo carine na preko 200 prehrambenih proizvoda

Tramp najavio pokretanje pravnog postupka protiv BBC-ja

Tramp će u Bijeloj kući ugostiti taoce koje je oslobodio Hamas

Maduro poziva Trampa da izbjegne "vječni rat" u Venecueli

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Mandić u SAD: Mnogo očekujemo od administracije Trampa

Tramp naredio rat protiv "narko-terorista": SAD pokreću vojnu operaciju "Južno koplje"

Trampu predstavljene opcije za vojne operacije u Venezueli, uključeni i kopneni udari

Tramp potpisao akt o okončanju najduže blokade američke vlade u istoriji

Tramp ukinuo carine na preko 200 prehrambenih proizvoda

Ubjedljivom pobjedom nad Azerbejdžanom košarkašice uhvatile zalet za Bugarsku

Pjevač grupe Legende u emisiji "Znak Podznak"

Informativna emisija 24 sata: Tema - istorijski revizionizam na putu ka EU, gost Milivoj Bešlin

PRATITE TVe UŽIVO