Prema usvojenom Zakonu o odobrenju za nacionalnu odbranu za 2026. godinu američki Kongres je izglasao da SAD ne mogu smanjiti svoje snage u Evropi ispod 76.000 vojnika bez podnošenja procjene i potvrđivanja Kongresu da takav potez ne bi naštetio sigurnosnim interesima SAD-a ili NATO-a.
Prijedlog zakona ograničava smanjenje broja vojnika u Južnoj Koreji ispod 28.500 pri čemu bi svako smanjenje broja vojnika zahtijevalo bi od Pentagona da uvjeri Kongres da odvraćanje od Sjeverne Koreje neće biti oslabljeno, potvrdi da su konsultovani saveznici i pruži opravdanje za nacionalnu sigurnost i procjenu regionalnog uticaja.
Zakon takođe zahtijeva od SAD-a da zadrže poziciju Vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu (SACEUR), najviše vojne funkcije NATO-a, dodatno utvrđujući ulogu koju je tradicionalno imao američki general.
Ova ograničenja uslijedila su nakon izvještaja da je Pentagon razmatrao smanjenje snaga u Evropi i Južnoj Koreji, pa čak i odustajanje od pozicije SACEUR-a.
Tokom sastanka prošle sedmice sa američkim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost i evropskim liderima, američki zvaničnici su rekli svojim kolegama da Evropa mora biti spremna da snosi najveći teret odbrambenih odgovornosti NATO-a do 2027. godine, rekla su za Fox News Digital tri evropska zvaničnika upoznata sa sastankom.
SAD planira zadržati poziciju glavnog komandanta za evropska pitanja (SACEUR), ali će ponuditi neke druge visoke vojne pozicije u NATO-u evropskim zemljama. Takođe su napomenuli da Vašington nema kratkoročnih planova za velika smanjenja broja vojnika u Evropi.
- Bili smo vrlo jasni u potrebi da Evropljani predvode konvencionalnu odbranu Evrope. Posvećeni smo radu kroz mehanizme koordinacije NATO-a kako bismo ojačali savez i osigurali njegovu dugoročnu održivost dok evropski saveznici sve više preuzimaju odgovornost za konvencionalno odvraćanje i odbranu u Evropi - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson u odgovoru.
Ranije ove godine, vojska je povukla rotirajuću brigadu stacioniranu uglavnom u Rumuniji nazad u Sjedinjene Države, što je navelo evropske saveznike da se zapitaju da li bi taj potez mogao signalizirati početak šireg povlačenja američkih snaga na istočnom krilu NATO-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kongres pokušava spriječiti Pentagon da smanji broj američkih trupa u Evropi i Južnoj Koreji

Jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava ostaje jedan od najvećih izazova i za centralnu i za lokalnu vlast jer se 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, a najveći broj ključnih investicija za ispunjavanje evropskih obaveza realizuje se u opštinama.
To je ocijenjeno tokom 23. sjednice Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore koja se održava na Žabljaku.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da je Crna Gora predvodnik u procesu evropskih integracija tokom sesije na temu: Proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji iz perspektive lokalnog nivoa.
„Ovog mjeseca će se organizovati Međuvladina konferencija na kojoj se očekuje zatvaranje još pet poglavlja. Šaljemo poruku da se ne zaustavljamo kada je u pitanju ispunjavanje ambiciozne agende i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine“ , kazala je Gorčević.
Ona je istakla da nam predstoji još dosta obaveza i izazova i da je neophodno unaprijediti komunikaciju između centralnog nivoa vlasti sa lokalnim samoupravama.
„Dok zatvaramo pregovaračka poglavlja, želimo da uključimo apsolutno sve aktere, sve lokalne samouprave, građane, nevladni sektor, akademsku zajednicu, sve političke partije u ovaj proces i zaista zbog toga moram da kažem da smo do sada, kao Ministarstvo evropskih poslova, imali ispruženu ruku apsolutno svih aktera i društvenih činilaca unutar Crne Gore kako bismo mogli da ispunimo sve ono što se očekuje od nas“, kazala je Gorčević.
Ona je pozvala predstavnike lolaknih samouprava da aktivnije učestvuju u diskusiji i da razgovaramo gdje Vlada i Ministarstvo mogu pružiti podršku.
„Tokom dosadašnjeg mandata sam obišla veći broj opština i planiram da ih do kraja mandata obiđem sve, kako bismo razmotrili unapređenje korišćenja sredstava iz EU fondova“, kazala je ministarka.
Bernard Brunet, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, istakao je da naredni period zahtijeva punu posvećenost svih institucija, ali i cijelog društva, jer ključne i najzahtjevnije reforme tek predstoje.
„To je zajednički napor, i centralnih i lokalnih institucija, i cijelog društva. Upravo na lokalnom nivou primjenjuje se veliki dio evropskog zakonodavstva, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, kvaliteta vazduha i komunalnih usluga“, naglasio je Brunet.
On je podsjetio da se najveći broj investicija koje su neophodne za ispunjavanje evropskih obaveza, od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, preko kanalizacionih i vodovodnih mreža, do ekoloških standarda, sprovodi upravo u opštinama.
„Ako ne postoji jasna obaveza i spremnost da se te investicije realizuju, rizikujemo probleme u budućnosti, uključujući i eventualne povrede evropskog zakonodavstva nakon pristupanja“, upozorio je Brunet, dodajući da je zbog toga neophodno da se još u pretpristupnoj fazi pokaže odlučnost da se obaveze ispune.
Brunet je naglasio i da su investicione potrebe lokalnih samouprava znatno veće od njihovih fiskalnih kapaciteta" zbog čega EU već radi na mobilisanju dodatnih sredstava, iz fondova Evropske komisije, ali i međunarodnih finansijskih institucija".
On je podsjetio i da 27 država članica EU u Briselu finalizuje pripreme za Međuvladinu konferenciju na kojoj bi trebalo da budu zatvorena pet pregovaračkih poglavlja, što predstavlja „snažan signal da se evropska perspektiva Crne Gore ubrzano približava“.
Kako je rekao, ulaskom Crne Gore u EU biće potrebna još snažnija koordinacija između centralne i lokalne vlasti, jer će nova koheziona politika EU zahtijevati pripremu nacionalnih i regionalnih razvojnih planova u bliskoj saradnji sa opštinama.
„Sa tim procesom treba početi sada. Kada Crna Gora postane članica, biće spremna da predstavi razvojne planove i da pristupi daleko većim fondovima nego danas“, kazao je Brunet.
On je zaključio da EU ostaje posvećen partner Crne Gore u svim fazama pristupanja i da će nastaviti da snažno podržava razvoj lokalnih zajednica i infrastrukturne projekte širom zemlje.
Radoš Žugić predsjednik Opštine Žabljak i predsjednik UO ZOCG, istakao je da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u evropskim integracijama Crne Gore i da su spremne da budu pouzdan i konstruktivan partner u procesu pristupanja EU.
„Crnogorske opštine spremne su da budu konstruktivne, odgovorne i potpuno uključene u ispunjavanje evropskih obaveza. Naš zadatak je jasan, da evropske standarde primijenimo tamo gdje se život stvarno odvija, u našim zajednicama“, poručio je Žugić.
On je naglasio da se upravo na lokalnom nivou odvija najveći dio posla kada je riječ o usklađivanju sa EU pravilima.
„Dvije trećine evropske pravne tekovine sprovodi se na nivou opština. Zato lokalne samouprave moraju imati snažnu ulogu u kreiranju i sprovođenju politika koje nas vode ka punopravnom članstvu“, kazao je Žugić.
On je istakao da Žabljak i sve crnogorske opštine već pokazuju da znaju da koriste evropske fondove, posebno u oblastima životne sredine, infrastrukture, održivog turizma i digitalizacije.
„Na lokalnom nivou najbolje se vide koristi evropskog puta kroz projekte, investicije, bolju komunalnu infrastrukturu i veći kvalitet života naših građana. Nastavićemo da budemo aktivan partner Vladi i Delegaciji EU u svim narednim fazama. Uvjeravam vas da ćemo kao Odbor i lakalne samouprave ostati snažno posvećeni ovom procesu uz punu saradnju sa Komitetom regiona Evropske unije“, zaključio je Žugić.
Predsjednica Skupštine ZOCG i predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, saopštila je da je u prethodnom periodu u parlamentu Podgorice donijeta odluka o osnivanju Centra za održivi razvoj, "strateške institucije koja će unaprijediti korišćenje EU fondova i ojačati saradnju civilnog, nevladinog sektora i administracije Glavnog grada".
„Ideja Centra jeste da omogući bolju iskorišćenost IPA i drugih evropskih fondova, kroz zajedničko djelovanje institucija i civilnog društva. Vrlo brzo ćemo svjedočiti njegovom otvaranju“, istakla je Borovinić Bojović.
Centar će se fokusirati na projekte iz oblasti energetske efikasnosti, zelene tranzicije, upravljanja otpadom, zaštite ranjivih grupa i održivog razvoja, tema koje su od ključnog značaja ne samo za Podgoricu, već i za Crnu Goru u cjelini.
Predsjednica je podsjetila da je Podgorica pokrenula veliki reformski proces kroz revitalizaciju mjesnih zajednica, po ugledu na uspješne modele iz regiona.
„Uveli smo neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica i predsjednika savjeta, preko zborova građana. Time smo napravili iskorak ka većoj transparentnosti i direktnoj demokratiji“, naglasila je.
Govoreći o jednom od najznačajnijih uspjeha Glavnog grada, ona je podsjetila da će Podgorica 2028. godine biti Evropska prijestonica mladih.
„Ovaj projekat ima državni karakter i ponosni smo na izvanrednu saradnju sa Vladom, lokalnim samoupravama širom Crne Gore i nevladinim sektorom. Uspjeli smo da osvojimo ovu prestižnu titulu i sada ulazimo u trogodišnju implementaciju aktivnosti koje će Podgoricu predstaviti u najboljem svjetlu“, kazala je Borovinić Bojović.
„Evropska prijestonica mladih 2028. biće projekat koji će transformisati naš grad, otvoriti prostor za inovacije, učešće mladih i evropske vrijednosti onako kako Podgorica zaslužuje“, poručila je na kraju Borovinić Bojović.
Sastanak je nastavljen drugom tematskom sesijom posvećenom planu rasta EU za Zapadni Balkan – mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori ,na kojoj učestvuju dr Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore, dr Bernd Christoph Ströhm, postdoktorski istraživač i predavač, Bečka diplomatska akademija i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW), dr Nenad Koprivica, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Podgorica i Žana Jovanović, rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu, Struktura za upravljanje fondovima EU, Ministarstvo finansija Crne Gore

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Američki kongresmen Brajan Mast predstavio je zakon koji bi se potencijalno mogao koristiti za uskraćivanje prava putovanja američkim građanima isključivo na temelju njihovog govora, uključujući i kritiku Izraela, izvijestio je Intercept.
Zakon, koji je predstavio kongresmen iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, dao bi državnom sekretaru Marku Rubiju ovlašćenja da oduzme pasoše američkim građanima na isti način na koji je oduzeo zelene karte i vize stranim državljanima u SAD-u zbog kritikovanja Izraela.
U martu je državni sekretar Rubio oduzeo vizu turskoj doktorandici Rumejsi Ozturk nakon što je 2024. godine napisala članak s mišljenjem u kojem je kritikuje Izrael u studentskim novinama Univerziteta Tufts.
U članku se nije spominjao Hamas, ali se pozivalo na bojkot i povlačenje iz Izraela.
Jedan dio zakona daje državnom sekretaru mogućnost da odbije pasoše osobama za koje je utvrđeno da su "svjesno pomagale, podržavale, poticale ili na drugi način pružale materijalnu podršku organizaciji koju je ministar označio kao stranu terorističku organizaciju".
Spominjanje "materijalne podrške" uznemiruje zagovornike građanskih sloboda jer je nejasno i može se protumačiti kao da uključuje govor i antiratni aktivizam.
Liga protiv klevete (ADL) i Centar Louis D. Brandeis za ljudska prava pod zakonom su prošle godine u pismu sugerisali da Studenti za pravdu u Palestini (SJP) pružaju "materijalnu podršku“ Hamasu organizirajući prosvjede na kampusima protiv izraelskog genocida nad Palestincima u Gazi.
Odredba o materijalnoj podršci terorizmu predstavlja prijetnju posebno za novinare, primijetio je The Intercept.
Godine 2023., senator Tom Koton iz Arkansasa zatražio je "istragu nacionalne sigurnosti“ Ministarstva pravosuđa protiv AP-a, SiEnEn-a (CNN), Njujork tajmsa i Rojtersa nakon što su objavili fotografije koje su snimili slobodni fotografi tokom napada Hamasa na izraelska naselja i vojne baze 7. oktobra 2023.

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Pljevlja Gorica Jelovac je, uoči predstojećeg Kongresa, napustila tu partiju.
Jelovac je kazala da je osjetila potrevu da se, kao potpredsjednica OO SNP-a Pljevlja u tri mandata i kao član GO tre stranke u više mandata, oglasi povodom zadnjih dešavanja oko organizacije desetog Kongresa partije.
Ona je u saopštenju za javnost istakla da je SNP oduvijek bila građanska partija "koja je baštinila najbolje vrijednosti iz tradicije našeg naroda i pripadala je svim građanima Crne Gore".&nbsp;
Kako je navela, sloboda, čojstvo, jedinstvo i pravda su bili njeni osnovni principi i kao takva, ističe Jelovac, privlačila je najbolje među njima.&nbsp;
- Biti član jedne takve porodice je bila čast! Bila sam tu i borila se za opšte dobro svih građana &nbsp;Crne Gore i kada je bilo najteže. Kada provedete trideset godina u jednoj takvoj borbi i okruženi ljudima koji imaju isti cilj onda je smatrate neraskidivim dijelom svog života, smatrate je svojoj porodicom - naglasila je Jelović.
Međutim, kako je rekla, nakon 30. avgusta SNP je počela da gubi svoje osnovno, prepoznatljivo lice i, ističe ona, postaje partija interesa pojedinaca.
- O tome svjedoče i dešavanja posljednjih dana oko organizacije Kongresa. Zbog interesa pojedinaca uništeni su čast i jedinstvo partije - istakla je ona.
Prema njenim riječima, još više vrijeđa činjenica da se Kongres održava na dan, kako je rekla, velike pobjede 30. avgusta što je, smatra, još jedno poniženje i degradacija SNP-a.
- Jer taj dan nije dan pobjede za SNP već, kako stvari stoje, početak kraja SNP-a. Smatrajući da kao iskreni i privrženi član SNP-a ne mogu i ne smijem davati legitimitet više ovakvim postupcima, napuštam sa velikim žaljenjem SNP uz još jednu dobronamjernu poruku da se svi akteri ovih događaja još jednom prije Kongresa dobro zamisle i zapitaju da li je to ono za šta se SNP zalagao svih ovih godina jer: “Svak' je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka…” - zaključila je Jelovac.

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

Socijalistička narodna partija bira novog predsjednika 30. avgusta, na Kongresu u Muzičkom centru u Podgorici. Iako su opštinski odbori predložili više kandidata, prava bitka se vodi između Dragoslava Dada Šćekića i aktuelnog predsjednika Vladimira Jokovića.&nbsp;
SNP je rođen iz poraza jedne ideje i kratkotrajne slave druge. Devedeset osme jahali su talas anti-Đukanović revolta i jugoslovenske nostalgije. Tadašnjih 29 poslanika izgledalo je kao trajna adresa neke druge Crne Gore — dvije i po decenije kasnije, ta adresa je nepoznata.
Stranka koja je nekad branila Jugoslaviju završila je u uskom hodniku srpskog identitetskog bloka, bez harizme koju je taj blok već imao drugdje. Kad god je trebalo odlučiti – građanska ili identitetska politika – SNP je birao i jedno i drugo. Birači su ih kaznili za neodlučnost. Brojevi sve govore: od 33 (2001) i 30 (2002) mandata, preko 11 (2006), kratkog otrežnjenja sa 16 (2009), pa devet (2012), koalicijskih devet kao „Ključ“ (2016), do svega dva mandata 2023. u koaliciji SNP–Demos. To nije slučajnost, nego decenijski rezultat sjedenja na dvije stolice bez jasne političke vizije.
Raskoli su im postali ritual. Prvi udar bio je 2001, kada je Momir Bulatović iznio dio jezgra i napravio Narodnu socijalističku stranku (NSS). Drugi, 2006, kad Zoran Žižić formira Demokratsku stranku jedinstva (DSJ). Zatim je 2012. dio kadra prešao u tada formirani DF. A 2015. omladinski pogon je otišao sa Aleksom Bečićem i skovao Demokrate.
Vrhunac razgradnje je period 2020–2023. Sa DF-om su 2020. u koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ osvojili 27 mandata - a već 2022. SNP ulazi u manjinsku vladu Dritana Abazovića, što je desnici zvučalo kao izdaja, a centru kao zakašnjela mimikrija. Rezultat je gubitak kredibiliteta na obje strane i pad na ivicu cenzusa 2023.
I onda – odlasci koji su zapečatili sliku erozije. Bivši ministar pravde Marko Kovač napušta SNP uoči i nakon izbora 2023. Zajedno s njim, stranku napuštaju i Danijela Đurović, Miomir Vojinović, Nebojša Vuksanović, a potom i jedan od osnivača Andrija Ćetković.
Dio tog kruga najavljuje i „Izvorni SNP“, dok tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović odbija da bude na listi SNP-a
Ako je SNP nekad bio „pro-jugoslovenska“ partija, danas je samo jedan bledunjav stub srpskog identitetskog fronta - bez ideje šta radi kad identitet nije tema dana. Liderstvo je u posljednjim godinama djelovalo kao privremena uprava, a ne kao politička arhitektura.
Kongres 30. avgusta je zato zadnja stanica - ili jasna ideologija, novi narativ i ozbiljna kadrovska obnova - ili tiho nestajanje kroz nastavak krunjenja i borbe za sitne mandate.
<h2>Tri ključna razloga za cijepanje</h2>
Tri su ključna razloga zašto se nekad moćna partija svela na dva mandata u koaliciji.
Prvi – Sjedjeli su na dvije stolice. Od građanskog iskoraka (period Milića) do povratka u tvrđi savez sa DF-om (2020), pa opet ulaska u manjinsku vladu (2022). Te oscilacije su konfuzno komunicirane i kaznili su ih i jedni i drugi birači.
Drugi – Loše upravljanje raskolima. Od NSS i DSJ do odlivanja ka DF-u i nastanka Demokrata. Svaka generacijska smjena rješavana je cijepanjem, ne integracijom.
I treći razlog, taktičke, a ne programske koalicije. „Ključ” 2016. je bio zbir kompatibilnih nezadovoljstava bez jasnog identiteta; ZBCG 2020. je donio vlast – ali ne i stabilan profil za SNP, dok je manjinska vlada 2022. zapalila mostove prema desnom centru.
Danas, pred kongres, Joković i Šćekić se bore za kormilo stranke koja se potrošila na taktičke manevre. Lokalni odbori se svađaju čak i oko toga ko je jednoglasno koga predložio – simptom stranke koja se više bavi inventurom delegata nego inventurom ideja.
Istina je jednostavna – SNP je, bez jasne priče i vođstva, prešao put od široke jugoslovenske kišobranske opozicije do uskog srpskog prirepka – i u tom hodniku nema dovoljno kiseonika za opstanak. Ako prežive još jedan kongres bez dubinske rekonstrukcije identiteta i kadra, to će biti politički folklor, ne povratak na crnogorsku političku mapu.
<h2>Kako su prolazili na izborima</h2>
1998: SNP – 29 mandata 
2001: Koalicija SNP-SNS-NS – 33 mandata 
2002: Ista koalicija – 30 mandata 
2006: Koalicija SNP-NS-DSS – 11 mandata 
2009: SNP samostalno – 16 mandata. 
2012: SNP – devet mandata. 
2016: U koaliciji „Ključ” (DEMOS–SNP–URA) – devet mandata. 
2020: U ZBCG sa DF-om – lista uzima 27 mandata (SNP dio te kvote).

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

- Gospodine predsjedniče, ovo je čekić koji je korišćen prilikom usvajanja 'velikog, prelijepog zakona' - rekao je predsjednik američkog Predstavničkog doma Majk Džonson na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući povodom Dana nezavisnosti. - Želim da ga imate - dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp sa čelićem"><figcaption>Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson uručuej predsjednikuTrampu čekić nakon što je ovaj potpisao svoj ključni zakon o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje, u petak, 4. jula 2025. godine, u Bijeloj kući, okružen članovima Kongresa (Photo: AP / Džulija Demari Nikinson)</figcaption></figure>  Predaja čekića posebno je obradovala predsjednika Donalda Trampa, koji je, sjedeći za stolom na otvorenom, odmah isprobao poklon udarivši njime nekoliko puta. Taj trenutak ostavio je upečatljiv trag na istorijski dan. Gesta je bila tradicionalni čin počasti, od jednog lidera ka drugom, i označila je prekretnicu u kojoj je prioritetna zakonodavna inicijativa Republikanske partije postala zakon. Ali, simbolika tog čina jasno je ukazivala i na prenos političke moći – sa Kapitol hila ka Bijeloj kući, jer pokorni Kongres sve više prepušta svoje nadležnosti predsjedništvu. <h2>Kongres ispunjava Trampove zahtjeve</h2> Od povratka Trampa u Bijelu kuću u januaru, a naročito u posljednjim nedjeljama, republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom i Senat pokazuju izuzetnu spremnost da ispune želje predsjednika iz svojih redova, bez obzira na moguće posljedice po sebe, svoje birače i samu instituciju Kongresa. Republikanci su požurili da do Trampovog roka, Dana nezavisnosti, na njegov sto stigne veliki paket poreskih olakšica i smanjenja državne potrošnje. Senatori su ubrzano potvrdili skoro sve Trampove kandidate za članove kabineta, uprkos ozbiljnim rezervama prema Robertu F. Kenediju Mlađem kao sekretaru za zdravstvo, Pitu Hegsetu na čelu Pentagona i drugima. Republikanci u Predstavničkom domu podržali su Trampovu inicijativu za istrage njegovih političkih protivnika, uključujući i istragu o korišćenju automatskog potpisa (autopen) od strane demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Istovremeno, Kongres je zakočio donošenje jednog od sopstvenih prioriteta - zakona o oštrim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini - nakon što je Tramp saopštio da daje predsjedniku Vladimiru Putinu dodatnih 50 dana za pregovore o miru, čime su ugašene nade u brže okončanje sukoba. Protekle nedjelje, Kongres je opet bio na ispitu, kada je ispunio Trampov zahtjev da povuče oko devet milijardi dolara iz prethodno usvojenog budžeta - uključujući sredstva za javni servis i pomoć inostranstvu. Bio je to rijedak predsjednički zahtjev koji predstavlja izazov ovlašćenju zakonodavne grane vlasti da upravlja budžetom - mehanizam koji decenijama nije bio korišćen. <h2>Pritisak na republikance ostavlja tragove</h2> - Mi smo zakonodavci. Trebalo bi da donosimo zakone - izjavila je pobunjena republikanska senatorka Liza Murkovski iz Aljaske, odbivši da podrži zahtjev Bijele kuće za ukidanje sredstava Nacionalnom javnom radiju i drugim programima. - Sada dobijamo instrukcije iz Bijele kuće: ‘Ovo je prioritet. Hoćemo da ga sprovedete. Vratićemo vam se s novim talasom.’ Ja to ne prihvatam - rekla je ona. Kongres, grana vlasti kojoj su američki osnivači dali prvo mjesto u Ustavu, ponovo se nalazi na raskrsnici. Tokom Trampovog prvog mandata, republikanci su, uplašeni njegovim bijesnim objavama na društvenim mrežama, kritike zadržavali za sebe. Oni koji su govorili - poput Liz Čejni iz Vajominga i Mita Romnija iz Jute - više nisu na Kapitol hilu. Bivši republikanski senator Džef Flejk iz Arizone, koji je još 2017. najavio da se neće kandidovati za reizbor, apeluje na republikance da nađu drugačiji put. - Groznica još nije prošla. U današnjoj Republikanskoj partiji, glasati po sopstvenoj savjesti je praktično diskvalifikujuće - napisao je nedavno u Njujork tajmsu. <h2>Težnja ka ‘normalnom’ Kongresu</h2> Ovaj put, hodnicima Kongresa šetaju brojni republikanci koji su politički stasali uz Trampov pokret „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ (MAGA) i koji svoje karijere duguju upravo predsjedniku. Mnogi od njih oponašaju njegovu retoriku i politički stil dok oblikuju sopstveni identitet. Nova generacija republikanskih lidera, poput Džonsona u Predstavničkom domu i lidera većine u Senatu Džona Tuna, sve više se oslanja na Trampa. Iskorišćavaju moć predsjedništva kako bi sklapali dogovore, usmjeravali neodlučne poslanike i senatore i određivali dinamiku rada. Džonson, republikanac iz Luizijane, otvoreno je govorio o svojoj želji za „normalnim Kongresom“. Ali, u nedostatku takvog, on se oslanja na Trampa kako bi održao kontrolu. Kada su republikanci zapeli oko zakona o regulisanju kriptovaluta - Trampovog prioriteta – predsjednik je bio taj koji se lično sastao s protivnicima zakona u Ovalnom kabinetu, dok se Džonson uključio putem telefona. Rezultat je očigledna neravnoteža moći, pri čemu izvršna vlast sve više dominira, dok zakonodavna blijedi. Sudska grana ostala je jedina prepreka - preopterećena stotinama tužbi koje osporavaju poteze administracije. - Genijalnost našeg Ustava leži u podjeli vlasti - izjavila je bivša predsjednica Predstavničkog doma, Nensi Pelosi iz Kalifornije, u emisiji „Jutra sa Zerlinom“ na radiju SiriusXM. - To što republikanci u Kongresu toliko ignorišu instituciju koju predstavljaju, i što su praktično rastopili moć funkcije predsjedavajućeg doma i senatskog lidera - sve zarad udovoljavanja izvršnoj vlasti - to je zaista zabrinjavajuće - rekla je ona. <h2>Suprotstavljanje Trampu ima svoju cijenu</h2> Republikanski senator Tom Tilis iz Sjeverne Karoline trpio je Trampove kritike jer se protivio zakonu o poreskim olakšicama i rezovima. Izrazio je zabrinutost zbog smanjenja sredstava bolnicama, ali je Tramp zaprijetio da će voditi kampanju protiv njega. Tilis je potom saopštio da se neće kandidovati za reizbor 2026. godine. Senatorka Suzan Kolins iz Mejna, takođe republikanka, glasala je protiv tog zakona i paketa budžetskih rezova, uprkos Trampovim prijetnjama da će „kazniti“ svakoga ko se usprotivi. Jedan republikanac, kongresmen Tomas Mesi iz Kentakija, izgleda da ne posustaje. Nedavno je predložio zakon koji bi primorao administraciju da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, uprkos Trampovom oklevanju da to učini. - Nigdje u Ustavu ne piše da ako predsjednik nešto želi - to morate da učinite - poručio je demokratski senator Brajan Šac sa Havaja, u govoru pred Senatom. - Ne moramo ovo da radimo. Ne moramo da djelujemo kao da je ovaj čovjek toliko moćan da mu je sve dopušteno – kazao je on.

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Bošnjačka stranka organizuje &nbsp;Peti kongres u nedjelju, 6. jula.
Kongres će se održati u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici, uz svečanost i brojne goste.&nbsp;

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Predsjedništvo Bošnjačke stranke odlučilo je danas da peti redovni kongres stranke, koji je ranije sazvan odlukom Glavnog odbora, održi 6. jula u Podgorici.&nbsp;
Na kongresu će, kako je saopšteno, 371 delegat iz svih opštinskih odbora, Foruma žena i Foruma mladih Bošnjačke stranke odlučivati o novom programu, statutu, ključnim političkim rezolucijama, ali i o predsjedniku stranke i novom Glavnom odboru.
Prethodni kongres održan je 2021. godine, a iz Bošnjačke stranke su se u saopštenju pohvalili da naredni dočekuju sa duplo više poslaničkih mandata i na pozicijama vlasti, odnosno pet ministarskih mjesta u Vladi Crne Gore.
- Peti kongres će biti još jedna &nbsp;potvrda da smo uvijek uz svoj narod, vjerni vrijednostima koje su nas okupile prije 19 godina i spremni da stalni rast povjerenja pretočimo u još veći doprinos i još jaču posvećenost ostvarenju interesa svih naroda, svih građanki i građana Crne Gore i evropskoj budućnosti Crne Gore – navode iz BS.

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

Na sinoć održanom sastanku Opštinskog odbora URA Danilovgrad, a u susret predstojećem 4. Kongresu Građanskog pokreta URA, donesena je odluka da se podrže kandidature svih koji su aplicirali za rukovodeće fukcije u partiji i to za predsjednika partije Dritan Abazović, a za potpredsjednike Ana Novaković-Đurović, Milena Vuković i Blažo Rađenović.
Na sastanku, kako je navedeno u saopštenju pokreta, je bilo riječi i o programu i politici URE koju treba predstaviti na Kongresu. A iz danilovgradske URE su istakli da treba stati na kraj nekompetentnosti i sve izraženijim lošim praksama koje uspostavlja vlast na državnom nivou.
- URA mora kao i do sada imati jasan plan i viziju za razvoj države i mora nastaviti odlučno da se suprostavlja sve prisutnijim naletima nacionalizma i populizma u borbi za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru koja za URU kao jedinu istinsku građansku partiju ne smije stati - kazali su iz danilovgradske URE.
Sastanci opštinskih odbora u susret 4. Kongresu URE se nastavljaju, a danas će zasjedati URA Mojkovac.

URA​ Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

Presuda Apelacionog suda u Beogradu, kojom su 2. februara 2024. godine oslobođeni okrivljeni za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, donijeta je uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka u korist okrivljenih, utvrđeno je presudom Vrhovnog suda Srbije u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Ćuruvija je ubijen 11. aprila 1999. godine u prolazu ispred zgrade u kojoj je živio.
Za to su bili okrivljeni bivši šef Državne bezbjednosti (DB) u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića Radomir Marković, nekadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, kao i nekadašnji pripadnici DB-a Ratko Romić i Miroslav Kurak.
Oni su u dva navrata prvostepeno bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, ali je Apelacioni sud u Beogradu donio konačnu oslobađajuću presudu.
Vrhovni sud je u postupku zaštite zakonitosti djelimično usvojio zahtjev Vrhovnog javnog tužilaštva, utvrdivši da u oslobađajućoj presudi za ubistvo Ćuruvije pojedini dokazi nisu pravilno ocijenjeni.
Apelacioni sud je, kako se između ostalog navodi u presudi, iznio neke "potpuno nejasne" ili "protivrječne" zaključke, koji nisu u skladu sa izjavama nekih od najvažnijih svjedoka tužilaštva, niti sa ključnim materijalnim dokazima.
Ipak, napominje se da djelimičnim usvajanjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovni sud nije ulazio u pravosnažnost presude.
Zahtjevom za zaštitu zakonitosti ne može se oboriti presuda apelacionog suda, već se samo mogu utvrditi nezakonitosti tokom postupka.
<h2>Slavko Ćuruvija fondacija pozdravila presudu Vrhovnog suda</h2>
Iz Slavko Ćuruvija fondacije su pozdravili tu presudu Vrhovnog suda, ali i napomenuli da ona "ne može da promeni užasnu činjenicu da odgovorni za ubistvo novinara ni poslije skoro 27 godina nisu osuđeni za ovaj zločin".
- Podsjećamo da je Slavka Ćuruviju ubila država zbog javno izgovorene riječi, i da izostanak konačne pravde nije samo tragedija za porodicu i poštovaoce novinara, već i krajnje uznemirujuća poruka za sve novinare i one koji se bore za povratak zakonitosti u državu koja je izgubila moralni kompas, u kojoj su i danas, na najgori način, progonjeni i napadani svi koji se usude da kritikuju vlast - istakli su u saopštenju 8. januara.
Dodaju da postoje "tri potpuno oprečne presude u procesu za ubistvo Ćuruvije".
Suđenje je za ubistvo Ćuruvije počelo je sedamnaest godina kasnije, u junu 2015. Specijalni sud u Beogradu proglasio je 2019. krivim četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a, navodeći da je neposredni izvršilac ubistva NN lice.
Apelacioni sud je, međutim, tu presudu ukinuo u septembru 2020.
U ponovljenom postupku Specijalni sud je u decembru 2021. doneo presudu kojom su potvrđene kazne iz prvog postupka. Tri godine kasnije Apelacioni sud u Beogradu oslobodio je optužbi četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a.
- Najprije su okrivljeni prvostepeno osuđeni na zatvorske kazne, apelacija ih konačno oslobađa krivice, dok Vrhovni sud utvrđuje da je konačna presuda nezakonita. Tražimo odgovornost za sve u pravosudnom sistemu koji su doprinijeli ovako katastrofalnom porazu pravosuđa, institucije bez koje ova zemlja nema budućnost - dodali su u Fondaciji.
Slavko Ćuruvija je, nakon što je napustio poziciju glavnog i odgovornog urednika u državnom listu "Borba", osnovao "Nedeljni telegraf", početkom 1996. godine i prvi nezavisni dnevnik u Srbiji "Dnevni telegraf", a zatim i nedjeljnik "Evropljanin".
Bio je kritičar vlasti tadašnjeg autoritarnog predsjednika Slobodana Miloševića.
Po posebnom medijskom zakonu, "Dnevni telegraf" je uz još nekoliko medija, zabranjen 14. oktobra 1998. godine, nakon čega je štampan u Crnoj Gori i distribuiran u Srbiji kroz mrežu izdavača.
Tokom posljednje tri decenije, u Srbiji je ubijeno troje novinara i nijedan slučaj nije razriješen.

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

U posljednje dvije godine sve nabavke oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine obavljaju se preko domaćih proizvođača, a ukrajinske kompanije navode da su njihova vozila od 20 do 30 odsto jeftinija od uvoznih modela.
Direktor kompanije Ukrainian Armor, Vladislav Belbas, izjavio je da su vozila proizvedena u Ukrajini znatno povoljnija od stranih rješenja i da domaća industrija sada ima kapacitet da zadovolji nacionalnu potražnju, pa čak i da premaši trenutne obime nabavki.
Ipak, naglasio je da puni proizvodni kapaciteti nijesu iskorišćeni zbog ograničenja državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, strana oklopna vozila u Ukrajinu uglavnom dolaze kroz pakete međunarodne vojne pomoći. Tokom 2022. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine nabavljalo je i strane modele, ali u periodu kada domaće kompanije nijesu bile u mogućnosti da isporuče dovoljne količine.
Trenutno proizvodnja ukrajinskih firmi premašuje količine koje vojska nabavlja, a domaća odbrambena industrija dostigla je nivo na kojem može u potpunosti pokriti potrebe za oklopnim vozilima bez uvoza gotovih sistema.
Kompanije su svoje proizvode prilagodile povratnim informacijama i operativnim zahtjevima ukrajinskih jedinica. Kao primjer, Ukrainian Armor je samo ove godine udvostručio proizvodne kapacitete.
Uprkos tehničkoj mogućnosti za dalje povećanje isporuka, finansijska ograničenja u državnim nabavkama ostaju usko grlo. U slučajevima kada je dostupno međunarodno finansiranje, poput programa za samohodni artiljerijski sistem Bohdana, proizvođači mogu znatno povećati obim proizvodnje.

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

Tag: kongres

Kongres pokušava spriječiti Pentagon da smanji broj američkih trupa u Evropi i Južnoj Koreji

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

URA Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: kongres

Kongres pokušava spriječiti Pentagon da smanji broj američkih trupa u Evropi i Južnoj Koreji

Brisel šalje snažan signal: Crna Gora sve bliže EU, opštine u centru reformi

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

URA​ Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

PRATITE TVe UŽIVO

URA Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati