Američki kongresmen Brajan Mast predstavio je zakon koji bi se potencijalno mogao koristiti za uskraćivanje prava putovanja američkim građanima isključivo na temelju njihovog govora, uključujući i kritiku Izraela, izvijestio je Intercept.
Zakon, koji je predstavio kongresmen iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, dao bi državnom sekretaru Marku Rubiju ovlašćenja da oduzme pasoše američkim građanima na isti način na koji je oduzeo zelene karte i vize stranim državljanima u SAD-u zbog kritikovanja Izraela.
U martu je državni sekretar Rubio oduzeo vizu turskoj doktorandici Rumejsi Ozturk nakon što je 2024. godine napisala članak s mišljenjem u kojem je kritikuje Izrael u studentskim novinama Univerziteta Tufts.
U članku se nije spominjao Hamas, ali se pozivalo na bojkot i povlačenje iz Izraela.
Jedan dio zakona daje državnom sekretaru mogućnost da odbije pasoše osobama za koje je utvrđeno da su "svjesno pomagale, podržavale, poticale ili na drugi način pružale materijalnu podršku organizaciji koju je ministar označio kao stranu terorističku organizaciju".
Spominjanje "materijalne podrške" uznemiruje zagovornike građanskih sloboda jer je nejasno i može se protumačiti kao da uključuje govor i antiratni aktivizam.
Liga protiv klevete (ADL) i Centar Louis D. Brandeis za ljudska prava pod zakonom su prošle godine u pismu sugerisali da Studenti za pravdu u Palestini (SJP) pružaju "materijalnu podršku“ Hamasu organizirajući prosvjede na kampusima protiv izraelskog genocida nad Palestincima u Gazi.
Odredba o materijalnoj podršci terorizmu predstavlja prijetnju posebno za novinare, primijetio je The Intercept.
Godine 2023., senator Tom Koton iz Arkansasa zatražio je "istragu nacionalne sigurnosti“ Ministarstva pravosuđa protiv AP-a, SiEnEn-a (CNN), Njujork tajmsa i Rojtersa nakon što su objavili fotografije koje su snimili slobodni fotografi tokom napada Hamasa na izraelska naselja i vojne baze 7. oktobra 2023.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Kongres Socijalističke narodne partije, na kojem će se birati njen predsjednik, biće održan u subotu. Sudeći po rezultatima glasanja u opštinskim odborima, gubitnik je Dragoslav Šćekić - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i aktuelni predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
<h2>Učinak </h2>
Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade, za prvu polovinu godine, pokazao je da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ispunilo 38 odsto predviđenog posla, odnosno, od planiranih 26 ispunilo je 10 aktivnosti. No, Joković kaže da statistika ne oslikava realno stanje u resoru na čijem je čelu.
- Donijeli smo sedam, osam zakona, ispunili sve obaveze u procesu pristupanja EU i pripremili zatvaranje poglavlja za jesen. Napravili smo sjajan posao - vjeruje Joković.
Za, kako kaže, određena kašnjenja, opravdanje ima u procedurama.
- Kad smo donosili zakone, slali smo ih Evropskoj komisiji na usaglašavanje. Evropska komisija nam ih je, posle dugog čekanja i kontrole, poslala. Tek kad su ti zakoni usvojeni u Skupštini, mogli su da se usvajaju podzakonski akti. Nikako ih nijesmo mogli usvojiti ranije. Sad smo na 65 odsto ostvarenog plana. Što je trebalo da usvojimo i uradimo u ovoj godini, uradićemo - tvrdi Joković.
Uvjeren je da je 44. Vlada više napravila u evropskim integracijama nego ona koju je vodio DPS-a sa koalicionim partnerima 30 godina. Poručuje i da će Crna Gora 2028. godine biti nova članica Evropske unije.
<h2>Spomenik</h2>
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u berasnkom selu Gornje Zaostro, njegovo premiještanje u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Joković smatra da je spomenik, zapravo, blagovremeno uklonjen.
- Rečeno im je i odmah su, isti dan, krenuli iz Opštine Berane, doneseno je rješenje, spomenik je uklonjen - istakao je Joković.
<h2>Kongres</h2>
Kongres SNP-a, na kojem će se birati predsjednik partije, biće održan u subotu. Period uoči Kongresa obilježavaju sukobi aktulenog predsjednika i potpredsjednika SNP-a, a Dragoslav Šćekić najavio je da će osnovati novu partiju. Joković poručuje da je to pravo svakog pojedinca.
- On je još davnih dana najavio da će biti kandidat na Kongresu. Mnogo je bio prisutan u medijima... priča o podršci, pobjedi, komentariše sve moguće što se može komentarisati. Prije pet, šest dana postavljao je novo rukovodstvo, predsjednika partije - podsjeća Joković.
Ipak, Joković tvrdi da je, na osnovu rezultata opštinskih odbora SNP-a, jasno da upravo on ima veliku podršku. Smatra da je to bio razlog zbog kojeg je Šćekić krenuo sa kampanjom da u SNP-u ništa ne valja.
- Gospodin Šćekić je trebalo da se suoči sa sudom SNP-a, sa onim ljudima koji najbolje znaju ko je kakav u partiji. Ti ljudi na Kongresu treba da kažu što o kome misle. Poštovaću odluku Kongresa… Uvjeren sam da će SNP biti ozbiljan faktor na političkoj sceni Crne Gore - kaže Joković.
Podsjetio je Joković i na to da je prilikom formiranja 44. Vlade stav tadašnjeg premijera bio da Šćekić ne može biti dio izvršne vlasti.
- Ja sam organizovao sastanke, razgovarao, opuštao tu atmosferu, učinio sve da Šćekić bude ne samo dio Vlade, nego da dobije i mjesto potpredsjednika Vlade… Naravno, elementarno korektno bi bilo da, ako ništa ne valja u SNP-u, da smo, kao što sam čuo u nekim izjavama, iznevjerili 27 godina rada, da ostavi (Šćekić) sve ono što je uzeo od SNP-a. Ako odlaziš, ostavi funkciju koja pripada SNP-u i formiraj bilo koju partiju - poručuje Joković Šćekiću.
<h2>Šteta od požara</h2>
Govoreći o šteti koja je nastala nakon požara, kaže da se, obilazeći Kuče i Pipere, uvjerio da je ogromna.
- Požari su napravili ozbiljnu štetu. Na lokalnim samoupravama je da procijene štetu. Kad dobijemo procjenu, zajedno ćemo sa Ministarstvom finansija, Komisijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda, na Vladi razgovarati. Pomoći ćemo koliko budemo mogli da odvojimo sredstava – zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeG-4EjPWYyE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Pljevlja Gorica Jelovac je, uoči predstojećeg Kongresa, napustila tu partiju.
Jelovac je kazala da je osjetila potrevu da se, kao potpredsjednica OO SNP-a Pljevlja u tri mandata i kao član GO tre stranke u više mandata, oglasi povodom zadnjih dešavanja oko organizacije desetog Kongresa partije.
Ona je u saopštenju za javnost istakla da je SNP oduvijek bila građanska partija "koja je baštinila najbolje vrijednosti iz tradicije našeg naroda i pripadala je svim građanima Crne Gore".&nbsp;
Kako je navela, sloboda, čojstvo, jedinstvo i pravda su bili njeni osnovni principi i kao takva, ističe Jelovac, privlačila je najbolje među njima.&nbsp;
- Biti član jedne takve porodice je bila čast! Bila sam tu i borila se za opšte dobro svih građana &nbsp;Crne Gore i kada je bilo najteže. Kada provedete trideset godina u jednoj takvoj borbi i okruženi ljudima koji imaju isti cilj onda je smatrate neraskidivim dijelom svog života, smatrate je svojoj porodicom - naglasila je Jelović.
Međutim, kako je rekla, nakon 30. avgusta SNP je počela da gubi svoje osnovno, prepoznatljivo lice i, ističe ona, postaje partija interesa pojedinaca.
- O tome svjedoče i dešavanja posljednjih dana oko organizacije Kongresa. Zbog interesa pojedinaca uništeni su čast i jedinstvo partije - istakla je ona.
Prema njenim riječima, još više vrijeđa činjenica da se Kongres održava na dan, kako je rekla, velike pobjede 30. avgusta što je, smatra, još jedno poniženje i degradacija SNP-a.
- Jer taj dan nije dan pobjede za SNP već, kako stvari stoje, početak kraja SNP-a. Smatrajući da kao iskreni i privrženi član SNP-a ne mogu i ne smijem davati legitimitet više ovakvim postupcima, napuštam sa velikim žaljenjem SNP uz još jednu dobronamjernu poruku da se svi akteri ovih događaja još jednom prije Kongresa dobro zamisle i zapitaju da li je to ono za šta se SNP zalagao svih ovih godina jer: “Svak' je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka…” - zaključila je Jelovac.

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

Socijalistička narodna partija bira novog predsjednika 30. avgusta, na Kongresu u Muzičkom centru u Podgorici. Iako su opštinski odbori predložili više kandidata, prava bitka se vodi između Dragoslava Dada Šćekića i aktuelnog predsjednika Vladimira Jokovića.&nbsp;
SNP je rođen iz poraza jedne ideje i kratkotrajne slave druge. Devedeset osme jahali su talas anti-Đukanović revolta i jugoslovenske nostalgije. Tadašnjih 29 poslanika izgledalo je kao trajna adresa neke druge Crne Gore — dvije i po decenije kasnije, ta adresa je nepoznata.
Stranka koja je nekad branila Jugoslaviju završila je u uskom hodniku srpskog identitetskog bloka, bez harizme koju je taj blok već imao drugdje. Kad god je trebalo odlučiti – građanska ili identitetska politika – SNP je birao i jedno i drugo. Birači su ih kaznili za neodlučnost. Brojevi sve govore: od 33 (2001) i 30 (2002) mandata, preko 11 (2006), kratkog otrežnjenja sa 16 (2009), pa devet (2012), koalicijskih devet kao „Ključ“ (2016), do svega dva mandata 2023. u koaliciji SNP–Demos. To nije slučajnost, nego decenijski rezultat sjedenja na dvije stolice bez jasne političke vizije.
Raskoli su im postali ritual. Prvi udar bio je 2001, kada je Momir Bulatović iznio dio jezgra i napravio Narodnu socijalističku stranku (NSS). Drugi, 2006, kad Zoran Žižić formira Demokratsku stranku jedinstva (DSJ). Zatim je 2012. dio kadra prešao u tada formirani DF. A 2015. omladinski pogon je otišao sa Aleksom Bečićem i skovao Demokrate.
Vrhunac razgradnje je period 2020–2023. Sa DF-om su 2020. u koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ osvojili 27 mandata - a već 2022. SNP ulazi u manjinsku vladu Dritana Abazovića, što je desnici zvučalo kao izdaja, a centru kao zakašnjela mimikrija. Rezultat je gubitak kredibiliteta na obje strane i pad na ivicu cenzusa 2023.
I onda – odlasci koji su zapečatili sliku erozije. Bivši ministar pravde Marko Kovač napušta SNP uoči i nakon izbora 2023. Zajedno s njim, stranku napuštaju i Danijela Đurović, Miomir Vojinović, Nebojša Vuksanović, a potom i jedan od osnivača Andrija Ćetković.
Dio tog kruga najavljuje i „Izvorni SNP“, dok tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović odbija da bude na listi SNP-a
Ako je SNP nekad bio „pro-jugoslovenska“ partija, danas je samo jedan bledunjav stub srpskog identitetskog fronta - bez ideje šta radi kad identitet nije tema dana. Liderstvo je u posljednjim godinama djelovalo kao privremena uprava, a ne kao politička arhitektura.
Kongres 30. avgusta je zato zadnja stanica - ili jasna ideologija, novi narativ i ozbiljna kadrovska obnova - ili tiho nestajanje kroz nastavak krunjenja i borbe za sitne mandate.
<h2>Tri ključna razloga za cijepanje</h2>
Tri su ključna razloga zašto se nekad moćna partija svela na dva mandata u koaliciji.
Prvi – Sjedjeli su na dvije stolice. Od građanskog iskoraka (period Milića) do povratka u tvrđi savez sa DF-om (2020), pa opet ulaska u manjinsku vladu (2022). Te oscilacije su konfuzno komunicirane i kaznili su ih i jedni i drugi birači.
Drugi – Loše upravljanje raskolima. Od NSS i DSJ do odlivanja ka DF-u i nastanka Demokrata. Svaka generacijska smjena rješavana je cijepanjem, ne integracijom.
I treći razlog, taktičke, a ne programske koalicije. „Ključ” 2016. je bio zbir kompatibilnih nezadovoljstava bez jasnog identiteta; ZBCG 2020. je donio vlast – ali ne i stabilan profil za SNP, dok je manjinska vlada 2022. zapalila mostove prema desnom centru.
Danas, pred kongres, Joković i Šćekić se bore za kormilo stranke koja se potrošila na taktičke manevre. Lokalni odbori se svađaju čak i oko toga ko je jednoglasno koga predložio – simptom stranke koja se više bavi inventurom delegata nego inventurom ideja.
Istina je jednostavna – SNP je, bez jasne priče i vođstva, prešao put od široke jugoslovenske kišobranske opozicije do uskog srpskog prirepka – i u tom hodniku nema dovoljno kiseonika za opstanak. Ako prežive još jedan kongres bez dubinske rekonstrukcije identiteta i kadra, to će biti politički folklor, ne povratak na crnogorsku političku mapu.
<h2>Kako su prolazili na izborima</h2>
1998: SNP – 29 mandata 
2001: Koalicija SNP-SNS-NS – 33 mandata 
2002: Ista koalicija – 30 mandata 
2006: Koalicija SNP-NS-DSS – 11 mandata 
2009: SNP samostalno – 16 mandata. 
2012: SNP – devet mandata. 
2016: U koaliciji „Ključ” (DEMOS–SNP–URA) – devet mandata. 
2020: U ZBCG sa DF-om – lista uzima 27 mandata (SNP dio te kvote).

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

- Gospodine predsjedniče, ovo je čekić koji je korišćen prilikom usvajanja 'velikog, prelijepog zakona' - rekao je predsjednik američkog Predstavničkog doma Majk Džonson na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući povodom Dana nezavisnosti. - Želim da ga imate - dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp sa čelićem"><figcaption>Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson uručuej predsjednikuTrampu čekić nakon što je ovaj potpisao svoj ključni zakon o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje, u petak, 4. jula 2025. godine, u Bijeloj kući, okružen članovima Kongresa (Photo: AP / Džulija Demari Nikinson)</figcaption></figure>  Predaja čekića posebno je obradovala predsjednika Donalda Trampa, koji je, sjedeći za stolom na otvorenom, odmah isprobao poklon udarivši njime nekoliko puta. Taj trenutak ostavio je upečatljiv trag na istorijski dan. Gesta je bila tradicionalni čin počasti, od jednog lidera ka drugom, i označila je prekretnicu u kojoj je prioritetna zakonodavna inicijativa Republikanske partije postala zakon. Ali, simbolika tog čina jasno je ukazivala i na prenos političke moći – sa Kapitol hila ka Bijeloj kući, jer pokorni Kongres sve više prepušta svoje nadležnosti predsjedništvu. <h2>Kongres ispunjava Trampove zahtjeve</h2> Od povratka Trampa u Bijelu kuću u januaru, a naročito u posljednjim nedjeljama, republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom i Senat pokazuju izuzetnu spremnost da ispune želje predsjednika iz svojih redova, bez obzira na moguće posljedice po sebe, svoje birače i samu instituciju Kongresa. Republikanci su požurili da do Trampovog roka, Dana nezavisnosti, na njegov sto stigne veliki paket poreskih olakšica i smanjenja državne potrošnje. Senatori su ubrzano potvrdili skoro sve Trampove kandidate za članove kabineta, uprkos ozbiljnim rezervama prema Robertu F. Kenediju Mlađem kao sekretaru za zdravstvo, Pitu Hegsetu na čelu Pentagona i drugima. Republikanci u Predstavničkom domu podržali su Trampovu inicijativu za istrage njegovih političkih protivnika, uključujući i istragu o korišćenju automatskog potpisa (autopen) od strane demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Istovremeno, Kongres je zakočio donošenje jednog od sopstvenih prioriteta - zakona o oštrim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini - nakon što je Tramp saopštio da daje predsjedniku Vladimiru Putinu dodatnih 50 dana za pregovore o miru, čime su ugašene nade u brže okončanje sukoba. Protekle nedjelje, Kongres je opet bio na ispitu, kada je ispunio Trampov zahtjev da povuče oko devet milijardi dolara iz prethodno usvojenog budžeta - uključujući sredstva za javni servis i pomoć inostranstvu. Bio je to rijedak predsjednički zahtjev koji predstavlja izazov ovlašćenju zakonodavne grane vlasti da upravlja budžetom - mehanizam koji decenijama nije bio korišćen. <h2>Pritisak na republikance ostavlja tragove</h2> - Mi smo zakonodavci. Trebalo bi da donosimo zakone - izjavila je pobunjena republikanska senatorka Liza Murkovski iz Aljaske, odbivši da podrži zahtjev Bijele kuće za ukidanje sredstava Nacionalnom javnom radiju i drugim programima. - Sada dobijamo instrukcije iz Bijele kuće: ‘Ovo je prioritet. Hoćemo da ga sprovedete. Vratićemo vam se s novim talasom.’ Ja to ne prihvatam - rekla je ona. Kongres, grana vlasti kojoj su američki osnivači dali prvo mjesto u Ustavu, ponovo se nalazi na raskrsnici. Tokom Trampovog prvog mandata, republikanci su, uplašeni njegovim bijesnim objavama na društvenim mrežama, kritike zadržavali za sebe. Oni koji su govorili - poput Liz Čejni iz Vajominga i Mita Romnija iz Jute - više nisu na Kapitol hilu. Bivši republikanski senator Džef Flejk iz Arizone, koji je još 2017. najavio da se neće kandidovati za reizbor, apeluje na republikance da nađu drugačiji put. - Groznica još nije prošla. U današnjoj Republikanskoj partiji, glasati po sopstvenoj savjesti je praktično diskvalifikujuće - napisao je nedavno u Njujork tajmsu. <h2>Težnja ka ‘normalnom’ Kongresu</h2> Ovaj put, hodnicima Kongresa šetaju brojni republikanci koji su politički stasali uz Trampov pokret „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ (MAGA) i koji svoje karijere duguju upravo predsjedniku. Mnogi od njih oponašaju njegovu retoriku i politički stil dok oblikuju sopstveni identitet. Nova generacija republikanskih lidera, poput Džonsona u Predstavničkom domu i lidera većine u Senatu Džona Tuna, sve više se oslanja na Trampa. Iskorišćavaju moć predsjedništva kako bi sklapali dogovore, usmjeravali neodlučne poslanike i senatore i određivali dinamiku rada. Džonson, republikanac iz Luizijane, otvoreno je govorio o svojoj želji za „normalnim Kongresom“. Ali, u nedostatku takvog, on se oslanja na Trampa kako bi održao kontrolu. Kada su republikanci zapeli oko zakona o regulisanju kriptovaluta - Trampovog prioriteta – predsjednik je bio taj koji se lično sastao s protivnicima zakona u Ovalnom kabinetu, dok se Džonson uključio putem telefona. Rezultat je očigledna neravnoteža moći, pri čemu izvršna vlast sve više dominira, dok zakonodavna blijedi. Sudska grana ostala je jedina prepreka - preopterećena stotinama tužbi koje osporavaju poteze administracije. - Genijalnost našeg Ustava leži u podjeli vlasti - izjavila je bivša predsjednica Predstavničkog doma, Nensi Pelosi iz Kalifornije, u emisiji „Jutra sa Zerlinom“ na radiju SiriusXM. - To što republikanci u Kongresu toliko ignorišu instituciju koju predstavljaju, i što su praktično rastopili moć funkcije predsjedavajućeg doma i senatskog lidera - sve zarad udovoljavanja izvršnoj vlasti - to je zaista zabrinjavajuće - rekla je ona. <h2>Suprotstavljanje Trampu ima svoju cijenu</h2> Republikanski senator Tom Tilis iz Sjeverne Karoline trpio je Trampove kritike jer se protivio zakonu o poreskim olakšicama i rezovima. Izrazio je zabrinutost zbog smanjenja sredstava bolnicama, ali je Tramp zaprijetio da će voditi kampanju protiv njega. Tilis je potom saopštio da se neće kandidovati za reizbor 2026. godine. Senatorka Suzan Kolins iz Mejna, takođe republikanka, glasala je protiv tog zakona i paketa budžetskih rezova, uprkos Trampovim prijetnjama da će „kazniti“ svakoga ko se usprotivi. Jedan republikanac, kongresmen Tomas Mesi iz Kentakija, izgleda da ne posustaje. Nedavno je predložio zakon koji bi primorao administraciju da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, uprkos Trampovom oklevanju da to učini. - Nigdje u Ustavu ne piše da ako predsjednik nešto želi - to morate da učinite - poručio je demokratski senator Brajan Šac sa Havaja, u govoru pred Senatom. - Ne moramo ovo da radimo. Ne moramo da djelujemo kao da je ovaj čovjek toliko moćan da mu je sve dopušteno – kazao je on.

1084x550

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Bošnjačka stranka organizuje &nbsp;Peti kongres u nedjelju, 6. jula.
Kongres će se održati u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici, uz svečanost i brojne goste.&nbsp;

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Predsjedništvo Bošnjačke stranke odlučilo je danas da peti redovni kongres stranke, koji je ranije sazvan odlukom Glavnog odbora, održi 6. jula u Podgorici.&nbsp;
Na kongresu će, kako je saopšteno, 371 delegat iz svih opštinskih odbora, Foruma žena i Foruma mladih Bošnjačke stranke odlučivati o novom programu, statutu, ključnim političkim rezolucijama, ali i o predsjedniku stranke i novom Glavnom odboru.
Prethodni kongres održan je 2021. godine, a iz Bošnjačke stranke su se u saopštenju pohvalili da naredni dočekuju sa duplo više poslaničkih mandata i na pozicijama vlasti, odnosno pet ministarskih mjesta u Vladi Crne Gore.
- Peti kongres će biti još jedna &nbsp;potvrda da smo uvijek uz svoj narod, vjerni vrijednostima koje su nas okupile prije 19 godina i spremni da stalni rast povjerenja pretočimo u još veći doprinos i još jaču posvećenost ostvarenju interesa svih naroda, svih građanki i građana Crne Gore i evropskoj budućnosti Crne Gore – navode iz BS.

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

Na sinoć održanom sastanku Opštinskog odbora URA Danilovgrad, a u susret predstojećem 4. Kongresu Građanskog pokreta URA, donesena je odluka da se podrže kandidature svih koji su aplicirali za rukovodeće fukcije u partiji i to za predsjednika partije Dritan Abazović, a za potpredsjednike Ana Novaković-Đurović, Milena Vuković i Blažo Rađenović.
Na sastanku, kako je navedeno u saopštenju pokreta, je bilo riječi i o programu i politici URE koju treba predstaviti na Kongresu. A iz danilovgradske URE su istakli da treba stati na kraj nekompetentnosti i sve izraženijim lošim praksama koje uspostavlja vlast na državnom nivou.
- URA mora kao i do sada imati jasan plan i viziju za razvoj države i mora nastaviti odlučno da se suprostavlja sve prisutnijim naletima nacionalizma i populizma u borbi za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru koja za URU kao jedinu istinsku građansku partiju ne smije stati - kazali su iz danilovgradske URE.
Sastanci opštinskih odbora u susret 4. Kongresu URE se nastavljaju, a danas će zasjedati URA Mojkovac.

1250x600

URA​ Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

Deseti kongres zaokružio je četvorogodišnji ciklus unutarpartijskih reformi i još jednom potvrdio snagu i jedinstvo Demokratske partije socijalista kao i spremnost za sve izazove koji partiju čekaju u naredne četiri godine - poručili su u toj partiji.
Kongres DPS-s juče je održan u Podgorici pod sloganom: Dostojanstveno! Pouzdano! Snažno!
- Tom prilikom usvojen je prijedlog odluke o proglašenju počasnog predsjednika i Kongres je na tu poziciju proglasio dugogodišnjeg predsjednika stranke Mila Ðukanovića - podsjetili su oni.
Ustvrdili su da je izabran i novi sastav Glavnog odbora koji čine 204 izabrana člana uz 40 članova po funkciji. Usvojena su, kako su dodali. i kongresna dokumenta - Statut, Izvještaj o radu partije između dva kongresa i Program za naredne četiri godine.
U nastavku slijedi cjelokupan spisak članova Glavnog odbora DPS-a:
Članovi po funkciji:
Ivanović Dejan
Đuričić Mladen
Nedić Miro
Dizdarević Abaz
Zvrko Elvir
Milović Nikola
Tičić Milan
Bogdanović Aleksandar
Huter Oskar
Jovanović Radoslav Musa
Bajrović Demir
Stojadinović Dejan
Bulatović Vladan
Janović Nikola
Moškov Neđeljko
Smolović Predrag
Milatović Sonja
Muratović Boris
Vuković Kuč Aleksandra
Muratović Rešad
Krcić Fazlika
Rondović Maja
Živković Danijel
Ružić Dragan
Abdić Nermin
Anđušić Mihailo
Bojanić Lalović Zoja
Despotović Aleksandra
Eraković Jevto
Nikolić Andrija
Rakočević Nikola
Vuković Ivan
Tahirović Seniha
Kotlica Srećko
Kašćelan Nebojša
Pepić Mirza
Ljamović Arjan
Llolla Drita
Tomčić Vidoje
Radonjić Dušan
Članovi izabrani na kongresu:
Arsović Andrijana
Mašović Igor
Andrić Asim
Bibović Bekim
Brežanin Aleksandra
Cecunjanin Almir
Ćetković Jovana
Drašković Vesna
Ðurovic Valentina
Janković Božidar
Lalević Miloš
Mitrović Petar
Novalić Seno
Papić Nikola
Peričić Emir
Raičević Dušan
Spičanović Tanja
Babić Mirjana
Božović Vukadin
Ćorac Dejan
Došljak Jovana
Jokić Stefan
Kljajić Lidija
Begović Fahrudin
Hasić Admir
Hot Jasmila
Knežević Gordana
Lješnjak Una
Maslovarić Marko
Numanović Elza
Omerović Ensad
Pućurica Asmir
Smolović Petar
Sošić Ljubo
Žurić Aleksandar
Divanović Nikola
Glušćević Igor
Markićević Vido
Mirković Milena
Pima Dragana
Rafailović Boris
Vujačić Lazar
Ćetković Maja
Jovićević Luka
Martinović Nebojša Neno
Moštrokol Predrag
Radonjić Ivana
Radunović Ljiljana
Bošković Branko
Pavićević Aleksandar
Pavlović Slađana
Popović Miroslav
Radulović Milena
Šcepanović Dušan
Škuletić Dejan
Čekić Emir
Koljenović Seniha
Dabović Predrag
Kaluđerović Nebojša
Kosić Vladimir
Milović Milica
Veljović Jovanka
Brajušković Darko
Bulatović Matija
Šćepanović Milica
Aprcović Željko
Banjević Nikola
Čečur Jelena
Dragomanović Srđan
Mijanović Slađana
Milić Biserka
Pavićević Daliborka
Petrović Krešimir
Pilastro Marija
Radulović Andro
Bulatović Veselin
Džafić Žuric Irma
Furtula Danijel
Tomović Borko
Aleksić Ratko
Blečić Balša
Bojanić Olivera
Burić Marko
Dabović Aćim
Daković Vesna
Dendić Veljko
Ðurović Rajko
Gardašević Marko
Kostić Tatjana
Mandić Milivoje Mišo
Mićunović Momčilo
Mijanović Lazar
Miljanić Gorica
Papović Dragutin
Perović Rajko
Radovanović Milica
Sarić Ivana
Šcepanović Kristina
Stanišić Vukota
Svrkota Siniša
Vlahović Desanka
Vujačić Jovana
Vukićević Zoran
Zeković Marica Maša
Zvizdić Milica
Adrović Mehmed
Agović Samir
Cikotić Mithad
Muratović Anela
Muratović Ernes
Muratović Nermina
Šabotić Šejla
Balić Alen
Ðukić Branka
Gutić Ganija
Katić Branislav
Brahić Amina
Čavić Goran
Džarić Radenko
Gomilanović Dijana
Kovačević Rajko
Kriještorac Anela
Milinković Vesna
Stevanović Kristina
Tošić Marko
Avramović Ljubica
Aranitović Ksenija
Arsović Vladan
Boljević Arsenije
Bošković Jovana
Bošković Predrag
Burzanović Zdravko
Čađenović Andrija
Čanovic Marko
Čavlović Josip
Čulafić Stefan
Filipović Slobodan
Filipović Vladimir
Gjokaj Leon
Hodžić Esko
Joknić Boban
Joković Vladan
Jovanović Ranko
Jovović Milena
Klikovac Andrija
Krivokapić Ana
Ljuljanaj Alma
Martinović Jovan
Miljanić Srđan
Miročević Rotolo Maja
Mugoša Danilo
Mugoša Miomir
Nikolić Miloš
Novović Miloš
Oštir Žaklina
Pažin Zoran
Perić Bojan
Perunović Nina
Pešić Nataša
Popović Anja
Radman Andrija
Šaponjić Stefan
Šaranović Blažo
Savković Vukčević Nela
Šturanović Maša
Terzić Filip
Tomović Vladimir
Vešović Časlav
Vučinić Draško
Vučinić Nataša
Vukašinović Tamara
Vukčević Veselin
Vuletić Goran
Zejnelagić Admir
Živković Dušanka
Žujović Janko
Husović Mehmed
Kalač Asad
Nurković Mirza
Ašanin Milijana
Bušaj Sanja
Perišić Draga
Bošković Jelena
Došljak Nikola
Jeknić Miloš
Nenezić Predrag
Vujačić Jovanka
Camaj Driton
Kalač Armin
Lekić Emir
Pepić Mustafa
Dabović Aleksandar
Ðakonović Bojan
Ðeljošević Nikola
Mucaj Arta
Osmanović Sabina
Popović Ivana
Jakšić Jovana
Kaljević Uroš
Vuković Mirjana
Boljević Miroslav
Dobrović Dragica
Maraš Perica
Marović Dragan

DPS: Deseti kongres potvrdio našu snagu, jedinstvo i spremnost za sve izazove

Demokratska partija socijalista (DPS) je, i pored besprizornih udara, revanšističkih pirova i sramnih napada na naše članove ostala najjača stranka na političkoj sceni koja, ikako već pet godina djeluje u opoziciji, i dalje nosi stub odbrane onih vrijednosti na kojima počiva današnja Crna Gora, kazao je lider stranke Danijel Živković. U toku je deseti kongres Demokratske partije socijalista (DPS) koji se održava u dvorani Univerzitetsko-kulturnog centra. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Flive%2F8EBJzN9xaqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Živković u uvodnom referatu istakao da se u periodu između dva Kongresa DPS-a mnogo toga se promijenilo. Kaže da je Crna Gora postala nestabilna zemlja, institucionalno i ekonomski razorena, bezbjednosno ugrožena spolja i iznutra. - Posvađani sa najbližim susjedima, država čija vladajuća većina bez vizije i jasnog strateškog pravca, sudbinu građana podređuje svojim interesima, foteljama i najsitnijim privilegijama - naglaiso je Živković. On ističe da trenutna Vlada nacionalističkom platformom i populističkom politikom razjeda ekonomsku-finansijsku supstancu društva i nagriza vrijednsti koje su temelj savremene Crne Gore - građanski karakter, antifašizma i multietničku demokratiju. - Nešto se, ipak za ove četiri turobne godine nije promijenilo. Nije se promijenila višedecenijska konstanta - da DPS i pored besprizornih udara, revanšističkih pirova, sramnih napada na naše članove ostala sve ove godine najjača stranka na političkoj sceni koja, ikako već pet godina djeluje u opoziciji, i dalje nosi stub odbrane onih vrijednosti na kojima počiva današnja Crna Gora. Beskompromisno smo branili i branićemo ustavno i istorijsko pravo da se o sudbini države odlučuje isključivo u Crnoj Gori - naglasio je Živković. Crnogorska suverenost opstala je kroz vjekove u trajnoj borbi za odbranu državnog dostojanstva uprkos, kako je rekao, kontinuiranim pokušajima koji traju i danas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216140232_67bcaa848dffe158c0bad22c60ac271edd68d5be135b425c93ad9fa36ea0f40f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216140232_67bcaa848dffe158c0bad22c60ac271edd68d5be135b425c93ad9fa36ea0f40f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Kongres DPS-a"> <figcaption>Kongres DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  - Nažalost, današnji izvršitelji tog plana su domaći akteri u takozvanoj tridesetoavgustovskoj većini koji se od 2020. godine takmiče ko će više štete nanijeti državi, potčiniti njene institucije i razoriti bezbjednosi sistem i uništiti njen građanski i multietnički sklad, sa krajnjim ciljem da državnost i suverenost Crne Gore budu samo mrtvo slovo na papiru. To bi u finalu trebalo da otvori i pitanje opstanka nezavisnosti takve države - dodao je Živković. Kada se nakon skoro pet godina od političkih promjena pogledaju učinci svih postavgustovskih vlasti, onda se čini, kaže Živković, da prethodne greške DPS-a &nbsp;i nijesu bile baš toliko velike kakvim se pokušavaju predstaviti.&nbsp; - Posljednje četiri godine iskoristili smo da se vratimo staroj praksi Demokratske partije socijalista koja podrazumijeva značajno veći terenski angažman, dolazak do svakog birača, imati sluha za probleme građana, i beskompromisno zastupati interese onih koji su nam dali povjerenje - naglasio je on. <h2>Vjeruju u podršku od preko 30 odsto u Nikšiću</h2> Prema njegovim riječima, serija lokalnih izbora u prošloj godini pokazala je da su na dobrom putu i da raste podrška njihovoj politici, te je DPS prošlu godinu završila sa rejtingom od skoro 29 procenata.&nbsp; - Izbori u Nikšiću, teritorijalno najvećoj opštini u Crnoj Gori, koji su zakazani za april, uvjeren sam da će pokazati da podrška našem programu i viziji značajno prelazi 30 odsto. Nastavak daljeg rasta, sve do povratka povjerenja koje smo imali u periodu vršenja vlasti, apsolutni je prioritet novog rukovodstva - naglasio je Živković. <h2>Od ekonomije do pitanja sigurnosti i vladavine prava</h2> U predloženom Programu partije, kako kaže, ozibljno su se pozabavili ekonomijom, novim investicijama, poreskom politikom i valorizacijom crnogorskih potencijala – od poljoprivrednih i energetskih, preko onih u oblasti turizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216140232_cd089b971819b305007b0632542e88faa3a0670875ebd3c452da4d0264bc1094.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216140232_cd089b971819b305007b0632542e88faa3a0670875ebd3c452da4d0264bc1094" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Kongres DPS-a"> <figcaption>Kongres DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  - Svjesni činjenice da u periodu vršenja vlasti nijesmo našli adekvatan balans između kapitalnih investicija sa jedne i socijalne politike sa druge strane, predloženim Programom definisali smo da je građanin, odnosno svakodnevni životni standard, naš ključni prioritet u narednom četvorogodištu. Predvidjeli smo posebne mjere kako bi sanirali posljedice populističkih ekonomskih programa koji su na snazi a čije posljedice – od rastućeg siromaštva do sve izraženije socijalne nejednakosti i neodrživosti penzionog sistema, počinju da se osjećaju - istakao je on.&nbsp; Pozabavili su se i pitanjem sigurnosti i vladavine prava. - Haos u sektoru bezbjednosti, koji je u tragičnim događajima početkom ove godine direktno doveo do gubitka ljudskih života, prijeti da izmakne kontroli. Građani se danas ne osjećaju sigurno i hitna sanacija stanja u ovom sektoru, uz ozbiljne investicije i osavremenjavanje na svim nivoima, biće jedan od naših prioriteta. Baš kao i revidiranje postojećih pozitivnopravnih rješenja u oblasti pravosuđa koja su nas dovela u situaciju da je selektivna pravda postala svakodnevica, a tužilaštvo instrument u rukama parlamentarne većine čiji predstavnici otvoreno najavljuju progon i hapšenja opozicionih predstavnika - naglasio je, pored ostalog, Živković. Posvećeni su i sektoru zdravstva koji je, kaže Živković, pretrpio veliku štetu ukidanjem doprinosa što za posljedicu danas ima, kako je rekao, nikad duže liste čekanja, nedostatak osnovnih sredstava za rad ljekara i neadekvatnu zdravstvenu zaštitu građana na nivou čitave države.&nbsp; Posebno mjesto u Programu imaju i politike u oblasti obrazovanja i mladih uz definisanje mjera za unapređenje njihovog statusa u društvu, a u oblasti kulture su definisali zaštitu životne sredine uz ambiciju da Crna Gora postane regionalni centar u oblasti inovacija i informacionih tehnologija.&nbsp; - Sve ovo samo je dio onoga što smo zapisali u Programu za naredne četiri godine. Ipak, za njegovu implementaciju biće nam neophodan svakodnevan rad, u svim krajevima države, kako bi skratili period propadanja Crne Gore i vratili se na pozicije upravljanja državnom politikom. Taj proces je nedvosmisleno počeo, prvo povratkom na vlast u Ulcinju, a onda i nedavnim razvlašćivanjem ove parlamentarne većine u Budvi. Naredna stanica nas čeka već u aprilu – na izborima koji su zakazani u Nikšiću, a onda nastavljamo dalje sve do narednih vanrednih ili redovnih parlamentarnih izbora koji će biti prekretnica daljeg razvoja Crne Gore - poručio je Živković. <h2>"Zahvalnost Đukanoviću za istorijska dostignuća"</h2> Pred DPS-om je, naglašava on, još zahtjevniji izazov – da i pored svih globalnih turbulencija, nestabilnosti, isticanja razlika kao nečeg nepoželjnog, i insistiranja na nacionalnoj koheziji, etničkoj homogenosti, sačuva skladnu multietničnost i multikulturalizam kao noseći stub naše državnosti. - Moramo se oduprijeti tezama da na Balkanu nijesu moguće multietničke demokratije i svakodnevno se boriti za građansko društvo u kojem su multikonfesionalnost i multikulturalnost prednost, a ne hendikep za razvoj. To je i ključni cilj i misija Demokratske partije socijalista - naglasio je Živković. Posebno se zahvalio njegovom prethodniku Milu Đukanoviću za, kako je kazao, istorijska dostignuća i ostvarenja koja je partija postigla pod njegovim liderstvom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216140232_7e91f366f04d549d83cc1e150e25ad8d47e72d13b59beedbf0afda1d3429c1b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250216140232_7e91f366f04d549d83cc1e150e25ad8d47e72d13b59beedbf0afda1d3429c1b4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Kongres DPS-a"> <figcaption>Kongres DPS-a(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  - I zbog činjenice da ste još 2016. godine otvorili prostor za novu političku generaciju koja je u međuvremenu stasala i preuzela rukovođenje partijom. Vaša dobronamjernost i, slobodno možemo reći, očinski pristup, koji ste imali od prvog dana prema nama, kao i neprocjenjiva pomoć koju nam i danas pružate kroz vaša iskustva i savjete, posebno nas obavezuju da budemo dostojni povjerenja koje ste nam ukazali. Oslonjeni na mudrost prethodnih generacija, vjerujući u sebe i sopstveni potencijal, uz fanatičnu istrajnost i beskompromisnu borbu naših članova, simpatizera i aktivista – nastavljamo dalje - zaključio je Živković. Kongres DPS-a je danas počeo intoniranjem himne Crne Gore. Lider stranke Danijel Živković se potom zahvalio prisutnima i zamolio da minutom ćutanja odaju poštu stradalima u tragediji na Cetinju 1. januara ove godine. Kongresu DPS-a prethodio je niz stranačkih tribina, koje su tokom minulih sedmica održane u svim crnogorskim opštinama. DPS će na Kongresu birati i novi sastav Glavnog odbora (GO). Očekuje se da na Kongresu bude usvojen novi partijski Statut, a Živković je nedavno najavio kako će uslijediti i promjene u načinu rada DPS-a. On je kazao da će Kongresu prisustvovati 588 delegata, koji će glasati predložene kandidate elektronskim putem. Objasnio je da, nakon izbora novog saziva GO, predsjednik partije na prvoj narednoj sjednici predlaže novi sastav Predsjedništva, a potom i novoizabranom Predsjedništvu predlaže sastav generalnog sekretarijata - generalnog sekretara, političkog direktora, poslovnog direktora i portparola. Takođe, Živković je ranije kazao da bi za počasnog predsjednika DPS trebalo da bude predložen nekadašnji lider te stranke Milo Đukanović.

Tamara Klikovac

VIDEO: Živković: DPS stub odbrane temeljnih vrijednosti, branićemo ustavno i istorijsko pravo da se o sudbini države odlučuje u Crnoj Gori

Legendarni pjevač narodne muzike Halid Bešlić preminuo je danas u 72. godini nakon kratke borbe s teškom bolešću.
Bešlić je hospitalizovan krajem avgusta na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
Bešlić je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca i ostavio je neizbrisiv trag na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije i šire.
Njegova karijera, koja je trajala više od četiri decenije, obuhvata bezbroj hitova koji su postali evergreeni i nezaobilazni dio svakog veselja, radija i kafanske muzike.
Među njegovim najvećim hitovima izdvajaju se: "Miljacka", "Ja bez tebe ne mogu da živim", "Romanija", "Hej zoro, ne svani", "Prvi poljubac", "Neću, neću dijamante", "Sevdah da se dogodi", "Vraćam se majci u Bosnu" te brojni drugi.

Preminuo Halid Bešlić

Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da u Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 55 pritvorenih lica koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 26 to čini štrajkom glađu.
Kako je navedeno u saopštenju, pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno.
Iz UIKS-a poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Dok njegove partijske koleginice u državnom parlamentu dižu frku što se na odboru pominje neko ko nije prisutan (pritom imenom niko nije ni pomenut), propala investicija Saša Mujović, najnebitnija figura sa najvećim titulama, u negativnom kontekstu pominje moje prezime prilikom izlaganja na sjednici Skupštine Glavnog grada - saopštio je poslanik Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
No, kako je podvukao, to mu ne predstavlja nikakav problem - već naprotiv.
- Motiviše me da se pozabavim i onima kojima se, drugačije, ne bih bavio. Zamislite vi jednog doktora nauka, bivšeg dekana, koji od početka svoje političke karijere do dana današnjeg služi kao krpa. Svima, pa i sopstvenoj partiji - naveo je Zirojević.
Prvo ga je, kako je rekao, u resoru energetike koji je vodio prevaspitavala Marina Jočić, čiju je smjenu najavljivao, pa naprasno promijenio mišljenje. Milutina Đukanovića i Mija Lekića mu, ističe Zirojević, nije na pamet padalo da pomene.
- Naš vrli doktor nauka. No tu nije kraj Sašinim mukama. Sljedeći udarac stigao je direktno iz njegove partije, rekonstrukcijom Vlade kojom je, njemu tako pametnom, obrazovanom i sposobnom oduzeto pola resora i dato na vođenje čovjeku koji do tada, barem koliko ja znam, nije imao iskustva u toj oblasti. Procjena je, pretpostavljam, bila da od doktora nauka ne može gore - naglasio je Zirojević.
U pokušaju da sanira štetu i smanji bruku, naš hrabri doktor nauka postao je, dodaje Zirojević, kandidat za gradonačelnika.
- I nekim čudom, političkom korupcijom i uticajima iz kriminalnog miljea van Crne Gore, to je i postao. Istina, opet kao krpa, jer vapaje našeg doktora da neće sa grupacijom Jakova Milatovića niko u PES-u nije slušao. Dok su mu građani pokazali šta misle na Gorici 13. jula, a čemu sam se i sam rado priključio, isto su mu pokazali i njegovi koalicioni partneri - rekao je on.
Ne vrijedi, kaže Zirojević, trošiti riječi na ponavljanje onoga što mu je, opet ga tretirajući kao krpu, poručio Milan Knežević.
- Ajde što ne može s nama, “ekstremistima” na Goricu, nego ne može ni kod časnih domaćina u Botun jer postoji vjerovatnoća da bi mogao biti zasut đubrivom. I sad mu je preostalo da kuka i moli da Milojko izbaci Milana iz Vlade, a Milojku, vjerovatno, da ga opet, što bi mladi rekli, iskulira - ocijenio je Zirojević.
Ne iznenađuje ga, kaže, što su njegov lik i djelo predmet interesovanja Saše Mujovića.
- Kako ne bi o meni pričao tamo đe me nema, a i da mu malo poraste rejting i gledanost, pozivam ga da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme. Sa izuzetkom fekalija jer je tu, priznajem, mnogo bolje profilisan od mene. I da se pritom ponovo bućne u onaj bazen, prošli put mu se očigledno nije primilo - zaključio je on.

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: kongres

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

URA Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

DPS: Deseti kongres potvrdio našu snagu, jedinstvo i spremnost za sve izazove

VIDEO: Živković: DPS stub odbrane temeljnih vrijednosti, branićemo ustavno i istorijsko pravo da se o sudbini države odlučuje u Crnoj Gori

Preminuo Halid Bešlić

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: kongres

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Joković: Bilo bi elementarno korektno da Šćekić ostavi sve što je uzeo od SNP-a

Potpredsjednica SNP Pljevlja napustila partiju: Nakon 30. avgusta postala stranka interesa pojedinaca

KONGRES ILI KRAJ: Posljednji čin Joković ili Šćekić

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula

Kongres Bošnjačke stranke 6. jula u Podgorici

URA​ Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati

DPS: Deseti kongres potvrdio našu snagu, jedinstvo i spremnost za sve izazove

VIDEO: Živković: DPS stub odbrane temeljnih vrijednosti, branićemo ustavno i istorijsko pravo da se o sudbini države odlučuje u Crnoj Gori

Preminuo Halid Bešlić

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

PRATITE TVe UŽIVO

URA Danilovgrad podržala Abazovića: Borba za građansku i evropsku Crnu Goru ne smije stati