Američka intervencija u Venecueli, koja urušava kredibilitet i delegitimiše američku ulogu na međunarodnom nivou, nije izvedena da bi se promijenio Madurov sistem, već je došlo do zamjene vođstva i zaštite sopstvenih interesa, izjavio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Prema njegovim riječima, intervencija u Venecueli predstavlja ozbiljan udarac postojećem međunarodnom poretku, jer stvara presedan koji se teško može kontrolisati – uvođenje koncepta kriminalizacije suvereniteta.
Vuković ističe da se međunarodno pravo ne ukida u potpunosti, već važi samo kada interesi velikih sila nisu direktno ugroženi.&nbsp;
- Američka administracija nije objavila rat u tradicionalnom smislu, već je redefinisala šefa strane države kao običnog kriminalca i narko-teroristu, pokušavajući da zaobiđe Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodne institucije. Iako niko ne spori autoritarne tendencije Madurove vlasti, pravno govoreći, takav stil vladanja ne predstavlja oružani napad koji bi opravdao vojnu intervenciju u samoodbrani - rekao je Vuković.
On dodaje da ovaj potez dovodi u koliziju dva američka slogana – „mirotvorničko predsjedništvo“ i „mir kroz snagu“ – pri čemu je drugi dobio novu, praktičnu interpretaciju. Vuković podsjeća da ovo nije prvi put da SAD sprovode ovakve akcije, navodeći primjere Grenade 1983. i Paname 1989.
Profesor Vuković naglašava da je granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda, prvenstveno kroz inverziju retorike. Podsjeća da je 2003. Bijela kuća pravdala invaziju na Irak borbom za demokratiju, dok danas otvoreno priznaje da je riječ o interesima poput kontrole nafte.
- Ovo je nova situacija u kojoj se briše razlika između rata i policijskih akcija, stvarajući presedan gdje moćne države mogu jednostrano intervenisati bez plana za institucionalnu obnovu. Madurov represivni aparat ostaje netaknut, a nova vlast prihvatljiva Vašingtonu samo osigurava interese SAD - kaže Vuković.
On smatra da će akcija SAD-a poslužiti kao povod i Rusiji i Kini, ali i kao opravdanje za stvaranje navodnog multipolarnog svijeta, koji, prema njegovim riječima, u praksi nije multipolaran.
- Amerika šalje poruku da regionalne norme vrijede ad hoc, dok univerzalne globalne norme ostaju po strani. Suštinska razlika je u tome što je američka intervencija u Venecueli, koliko god bila ilegalna na međunarodnom planu, zamjena vođstva, dok država Venecuela i dalje postoji. S druge strane, Putin u Ukrajini pokušava da izbriše suverenu državu, a Kina u slučaju Tajvana teži aneksiji - rekao je Vuković.
On zaključuje da je nastupila nova epoha agresivnog vanjskopolitičkog oportunizma, umjesto klasičnog kolonijalizma, sa logikom brzih i jeftinih pobjeda.
- Venecuela je napadnuta ne zbog principa, već zato što je bila laka meta – slaba, moralno diskreditovana, i geografski blizu Americi. Poruka malim i srednjim državama je da je njihov suverenitet postao uslovan i zavisan od procjene velike sile. Za razliku od Iraka ili Avganistana, ovdje SAD još uvijek ne vrše vojnu okupaciju – radi se o kratkoročnoj i improvizovanoj intervenciji- zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FNCb2oOMQp7E%3Fsi%3DbHQ-T10xWJnxme7i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E večeras, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Odjek zahtjeva sa Kruševog ždrijela 
 
- Građani Cetinja i dalje protestuju blokadom puta na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Nakon razgovora s premijerom Milojkom Spajićem, porodice žrtava dobile su obećanja, ali bez konkretnog dogovora. Ekipa TV E prati da li ima pomaka 
 
- Suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović završio iznošenje odbrane, ističući da to kako je on sarađivao sa pripadnicima klanova najbolje pokazuju skaj poruke u kojima vođe te kriminalne grupe navode da njega i Katnića treba zapaliti. 
 
- Suđenje po tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije prekinuto nakon što su tužilac i odbrana kazali da žele da se upoznaju sa spisima predmeta koji su stigli iz Privrednog suda
- Može li biti gradnje kolektora u Botunu? Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević najavljuje izlazak iz gradske vlasti ukoliko radovi počnu bez saglasnosti građana
Gost današnje Informativne emisije 24 sata je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
Emisiju vodi Amra Tahirović.

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata: Gost Siniša Vuković

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner i demokrata Šeli Pingri.
Ova inicijativa, prema ocjeni profesora na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniše Vukovića, ima simbolički karakter, ali je veoma jaka politička poruka, kojom se održava politika kontinuiteta, koju su SAD zastupale decenijama unazad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Frezolucija-americkih-kongresmena-o-podrsci-prijemu-crne-gore-u-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Više je savjetodavnog karaktera i služi da uputi očekivanja prema Stejt departmentu i Bijeloj kući da se sa posebnom pažnjom odnose upravo na ona očekivanja koja su zacrtana u toj rezoluciji. Samim tim, da Stejt department u svakoj prilici ima na umu i stavlja kao prioritet vrste podrški koje bi bile od koristi za Crnu Goru na njenom daljem putu prema Evropskoj uniji i da bude u tom zapadnom bloku, koji se očigledno formira u realnom vremenu kao neka vrsta antiteze ili protivteže onim blokovima ili blokovskim podjelama koje vuku ka Pekingu ili Moskvi - ističe Vuković.&nbsp;
Rezolucija se, naglašava, može tumačiti na tri nivoa. Prvi je, pojašnjava, da se, uprkos mnogim promjenama koje su se desile na planu vanjske politike SAD-a, i dalje ostaje na istom kursu kada je riječ o integracionom procesu država Zapadnog Balkana.
- Ovo je i jedna vrsta političke poruke, ne samo Crnoj Gori već i Bijeloj kući i Stejt departmentu, da makar kad je u pitanju taj konsenzus unutar Kongresa, on je nedvosmislen i konkretan - Zapad je jedina destinacija za države Zapadnog Balkana, samim tim i Crne Gore. Ovim se poručuje i da se Crna Gora izdvaja kao država na koju treba posebno obratiti pažnju i dati joj dodatnu podršku, kako bi ostvarila zacrtani cilj i postala primjer svim ostalim državama - kaže Vuković.
Istovremeno, ovo je poruka i trećim akterima, navodi Vuković, da Crna Gora i države Zapadnog Balkana nijesu zaboravljene i da se neće naći u raskoraku između promjena na geopolitičkom planu od strane SAD-a, već da trajektorija koja je uspostavljena opstaje i opstaće u narednom periodu. Vuković ne očekuje da će se američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Mark Rubio protiviti ukoliko ova rezolucija prođe Kongres.
- Ovo je isto jedna poruka kojom se očekuje da se Zapadni Balkan uključi u američku sferu uticaja. I to možemo čitati na način da se ohrabri Trampova administracija da radi sa pretpostavkom da Zapadni Balkan ostaje u američkoj sferi uticaja, a ne da padne u sferu uticaja Kine, Rusije ili nekih drugih trećih strana - naglašava Vuković.
Treba uvijek imati u vidu, smatra on, da kolika god neslaganja bila između Amerike i Evropske unije, one su i dalje ključni partneri koji su upućeni jedni na druge.
- Evropa je upućena na SAD u onoj mjeri u kojoj se to i odslikava kada je u pitanju pronalaženje rješenja za izlazak iz krize koju je izazvla ruska agresija na Ukrajinu, kolektivna bezbjednost, međusobni trgovinski odnosi. Ne treba zaboraviti da, uprkos svim tim natezanjima i jednoj veoma neočekivano oštroj inicijalnoj retorici koju je Tramp imao prema Evropskoj uniji, prvi veći trgovinski dogovor koji su napravile SAD su bili sa Evropskom unijom - pojašnjava naš sagovornik.
To što Sjedinjene Američke Države podržavaju evropski put Crne Gore, nije hendikep za našu zemlju, uprkos činjenici da postoje zatezanja između Amerike i Evrope, naglašava Vuković i dodaje da Amerika nije oponent Evropskoj uniji. &nbsp;

Vuković: Rezolucija kongresmena je poruka da Crna Gora nije zaboravljena i da se neće naći u raskoraku na geopolitičkom planu

Postavljanje spomenika kvislingu Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro jedan je od skandala koji je je obilježio mjesec za nama. Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković, ocijenio je da je taj slučaj slikovit prikaz degradacije crnogorskih državnih prerogativa.
On je razgovoru za Portal Analitika upozorio da je Srpska pravoslavna crkva pokazala ne samo da je jača od same države, već da joj se država samoinicijativno i dobrovoljno podredila.
Osvrnuvši se na najnoviju protestnu notu iz Zagreba, rekao je kako su tenzije sa Hrvatskom očekivane i da je bilo pitanje vremena kada će se ogoliti sva suštinski radikalno-miloševićevska ideologija iz koje je, podsjeća on, pronikao veći dio vlasti u Crnoj Gori.
Pokušaj Andrije Mandića da se približi novoj administraciji u Bijeloj kući kroz autorski tekst u časopisu The National Interest, opisao je kao njegov pokušaj da obezbijedi stabilnost svoje trenutne pozicije, kako bi umanjio kritike da vodi Crnu Goru u rusku sferu uticaja.
<h2>Slučaj u Gornjem Zaostru pokazao da je vlast institucija ograničena</h2>
Jedan od fotoreportera koji su napadnuti na crkvenom skupu u Gornjem Zaostru, Stevo Vasiljević, nakon incidenta je izjavio da država faktički ne kontroliše teritoriju sjeverno od Kolašina. Vuković je kazao slaže li se sa ovom ocjenom i kako ocjenjuje reakciju domaćih institucija, ali i diplomatskog kora.&nbsp;
- Počeo bih jednom veoma važnom definicijom - onoj o državnom suverenitetu, koja pretpostavlja da je suverenitet zasnovan na četiri ključna principa. To je, pod broj jedan, jasno definisana populacija, koja živi, pod broj dva, najasno definisanoj državnoj teritoriji, na kojoj, pod broj tri, država ima autoritet i monopol moći da sprovodi i primjenjuje pravila, i istovremeno je, pod broj četiri, u stanju da stupa u međunarodne ugovore sa drugim državama. Dakle teritorija i monopol moći su elementarni prerogativi jedne suverene države. Izostanak istih predstavlja simptom propalih ili propadajućih država- naveo je Vuković.
Ističe kako je slučaj u Gornjem Zaostru od ključne važnosti kao slikovit prikaz degradacije crnogorskih državnih prerogativa.&nbsp;
- Prije svega, već sad je jasno da su adekvatna i sveobuhvatna reakcija izostali, javni red i mir nijesu zaštićeni, i sve je rezultiralo nekim vaninstitucionalnim kompromisom koji zapravo pokazuje da sadašnja vlast nema niti političke volje niti političkog kapitala da istinski sprovodi zakon kojim bi se omogućila vladavina prava. U ovom slučaju pravo i pravdu su definisali crkvena lica, jasno stavljajući do znanja cjelokupnoj crnogorskoj javnosti da su u stanju zaustaviti sprovođenje zakona i da su kadri samostalno odlučiti šta je adekvatna alternativa zakonskim odlukama- istakao je Vuković.
Kaže kako je u pitanju prikaz da je djelovanje crkve ne samo jače od same države, već da se država samoinicijativno i dobrovoljno podredila crkvi.&nbsp;
- U formalno sekularnoj državi, koja je ustavno definisana kao država vladavine prava, ovaj slučaj je pokazao kako domaćoj tako i međunarodnoj zajednici da vlast crnogorskih institucija se ne proteže do međunarodnih granica, već je istovremeno ta ista vlast ograničena i unutar same teritorije Crne Gore- kazao je Vuković.
S obzirom na to da se radi o odnosu države i jedne vjerske organizacije, smatra da je teško očekivati da će međunarodna zajednica imati volje da se direktno umiješa.&nbsp;
- Ali poruka iz Crne Gore je poslata, i ona je nedvosmislena, i glasi Vlada i koalicija na vlasti dobrovoljno prihvataju da crnogorske institucije nemaju sav autoritet nad državnom teritorijom- naveo je Vuković.
<h2>SPC stvara teren koji obiluje tenzijama</h2>
Vuković se osvrnrnuo i da li bi eventualni nastavak popuštanja zahtjevima i pritiscima SPC u bliskoj budućnosti mogao dovesti do još dubljih podjela i tenzija u društvu.
- Društvo je već podijeljeno, i dok god institucije budu ovako djelovale ono će ostati takvo, jer je jasno da postoji selektivni odnos prema vaninstitucionalnom i vansistemskom djelovanju SPC. Sklonost crkvenih vlasti ka jednostranom definisanju društvenih normi, i istovremeno aktivno osporavanje validnosti postojećih zakona, zapravo su polazne osnove za eskalaciju i konflikt koji nijesu neizgledni na srednjem i dužem roku- upozorava Vuković.
Ističe kako svakom konfliktu prethodi upravo ovakva dinamika u kojem određeni društveni činioci, svojim jednostranim djelovanjem žele obesmisliti normativni i društveni status kvo.
- Svojim upornim opiranjem pravilima stvaraju teren koji obiluje tenzijama, koje se ubrzo pretvore u eskalaciju istih, a rezultiraju sveobuhvatnim konfliktom. Dakle ovo su sad takozvani rani upozoravajući signali, i dužnost je upravo tih istih institucija da spriječe bilo kakvu dalju tenzičnost i eskalaciju. Međutim, imajući u vidu da su upravo institucije dobrovoljno prepustile prostor crkvi za takvo vaninstitucionalno djelovanje, onda su i manje šanse da može doći do efikasnog suzbijanja tenzija ukoliko se ovaj trend nastavi- smatra on.
<h2>Fingiranja evropskog puta veoma oportuno za opstanak na vlasti</h2>
Komentarišući posljednju u nizu protestnih nota iz Zagreba, Vuković je kazao da su tenzije sa Hrvatskom očekivane.
- Bilo je pitanje vremena kada će se ogoliti sva suštinski radikalno-miloševićevska ideologija iz koje je pronikao veći dio vlasti u Crnoj Gori, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta i Demokratska Crna Gora. Posebno za Demokrate ovo je jedna vrsta konačnog ideološkog auto-definisanja, jer je vođstvo te partije dugo insistiralo da su oni zapravo politički projekat koji nadilazi ideologije, podjele i programe. Oni su se dugo promovisali kao partija neke nejasno definisane centrističke orijentacije, i to su prvenstveno prikazivali time što nijesu htjeli da se jasno definišu kada bi se govorilo o identitetskim temama- podsjeća Vuković.
Međutim, dodaje on, upravo je njihov otvoreni sukob sa Hrvatskom pokazao njihov suštinski identitetski okvir.
- Otvorili su teme kojima su pokazali da su privrženi identitetu koji vidi Hrvatsku kao direktnog oponenta, a taj identitet je u direktnoj koliziji sa prozapadnim, evropskim, pa na koncu i građanskim identitetom. Potreba da se inate sa Hrvatskom, i naprasno otvaranje niza pitanja kojima su aktivno tražili kontrareakciju iz Zagreba, govori da je njima suštinska polazna osnova ostala ista a to je upravo ta radikalsko-miloševićevska ideologija. I kad imate takvu partiju na vlasti, zajedno sa partijama bivšeg Demokratskog fronta (DF) koje otvoreno definišu drugu državu kao svoju maticu, jasno je da su prioriteti nešto drugo a ne deklarativno zacrtani evropski put- ocijenio je Vuković.
Ono što je paradoksalno, ukazuje on, trenutna geopolitička situacija je dovela do toga da Evropska unija (EU) toliko snažno insistira da od Crne Gore napravi pozitivan primjer „da se i Demokrate i bivši DF moraju nevjerovatno puno truditi da obesmisle crnogorski put ka EU, i tim djelovanjem zapravo ogole svoje fingiranje zapadnog kursa koji su deklarativno obećali kad su formirali koaliciju prije pet godina“.&nbsp;
- Utiska sam da je nivo legitimiteta koji trenutna vlast crpi iz Brisela dovoljno jaka da su i oni iskreno najeuroskeptičniji na vlasti svjesni da nekoliko mjeseci pa čak i godina fingiranja evropskog puta veoma oportuno za opstanak na vlasti- kazao je Vuković.
Samim tim, smatra da je za očekivati da će formalno ispunjavati minimum neophodnog.&nbsp;
- Prije svega na nivou nekih zakonskih rješenja ili donošenju određenih mjera, kako bi taj kurs bio i dalje prividno evropski, a suštinski i sa velikom dozom zadovoljstva nastaviti da ispoljavaju svoje radikalsko-miloševićevske afinitete ka konfrontaciji sa Hrvatskom, a za očekivati da to urade i sa ostalim susjedima kad to bude korisno za mobilizaciju biračkog tijela- kazao je za Portal Analitika.
<h2>Populizam ne miruje, otpor izostaje</h2>
Vuković je mišljenja da u jednom dijelu crnogorskog društva postoji spremnost da se odupre talasu populističkog revizionizma, ali je ukazao kako „spremnost bez sposobnosti, strategije i vizije nije ništa drugo do performativna projekcija nadanja da će neko drugi preuzeti inicijativu, artikulisati strategiju i predstaviti viziju kako stati na put populističkoj destrukciji“.&nbsp;
- Dosadašnji otpor uslovljen je nizom strukturnih, sistemskih i programskih izazova. Prije svega ono što je najvidljivije je da je sistem u potpunosti podređen populističkim elitama, i da ono što bi morala biti institucionalan brana populističkom djelovanju ne postoji. Samim tim, teško je očekivati da će se elite na vlasti ustručavati od svojih populističkih nagona, jer ne postoji ništa sistemsko što bi ih pozvalo na bilo kakvu odgovornost- naveo je Vuković.
Istovremeno, dodaje on, na nivou društvenih odnosa, u ekstremno polarizovanoj zajednici kakva je crnogorska, iluzorno je očekivati da će postojati neki društveni konsenzus koji bi mogao generisati pritisak kojim bi se ograničavalo populističko djelovanje kroz pozivanje na društvene norme, principe, pa čak i običaje.&nbsp;
- I na kraju, fragmentiranost društva otvara veliki prostor za politički oportunizam, kojim se dobijaju sitni kratkoročni politički poeni, i ostvaruje privid podrške unutar svog biračkog tijela. Kada sve to spojite, jasno se može razumjeti zašto je niz donedavnih istinskih pokušaja bio osuđen na propast, uprkos činjenici da su bili vođeni moralno uzvišenim ciljevima, poput pozivanja na odgovornost zbog dva monstruozna masakra na Cetinju, ili zbog ekstremnog istorijskog revizionizma kojim se direktno legitimiše i odobrava protofašistička ideologija- naglasio je naš sagovornik.&nbsp;
U međuvremenu, napominje on, populizam ne miruje.
- I mukotrpno radi na stvaranju temelja istinski autoritarnom modelu vladanja, đe će svaki vid budućeg otpora biti ne samo obesmišljen već sistemski onemogućen. Rješenje je u vraćanju i jačanju principa solidarnosti, odlučnosti, masovnosti i upornosti. Sve to za sad izostaje- naveo je Vuković.
<h2>Mandić administraciji u Vašingtonu govori ono što žele da čuju</h2>
Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je krajem juna objavio autorski tekst za američki „National Interest" u kojem je, između ostalog, naveo kako želi saradnju sa SAD – bližu nego ikad. Može li se vjerovati u iskrenost njegovih riječi?&nbsp;
- Pitanje iskrenosti u politici je uvijek kompleksno i nezahvalno, i samim tim korisnije je analizirati prvenstveno motive i strateške interese koji stoje iza takvih poteza. Ovdje se ne radi o pukoj promjeni retorike, već o jednoj vrsti oportunističke adaptacije Andrije Mandića, koji sa pozicije moći vidi veliku korist da šalje poruke koje će mu omogućavati širi međunarodni legitimitet- kazao je Vuković.
Istovremeno, dodaje on, te poruke su neobavezujuće.
- Samim tim veoma je lako razumjeti da se ovi potezi ne mogu tumačiti kao suštinska ideološka transformacija. Ova adaptacija dešava se u specifičnom međunarodnom kontekstu koji joj ide na ruku. Ključno je razumjeti da sadašnjoj administraciji u Vašingtonu prioritet više nije promovisanje politike zasnovane na vrijednostima, već ono što se naziva „transakcionim i stabilokratskim odnosima“. SAD sve više izbjegavaju metode uslovljavanja u partnerskim zemljama i umjesto toga stabilizuju odnose na način koji je transakciono-oportun- objašnjava Vuković i kaže kako u tom kontekstu treba posmatrati i „otvoreno pismo“ koje je Mandić objavio u uticajnom časopisu The National Interest.&nbsp;
Ističe da je to bio savršen primjer prije svega neobavezujuće poruke, skrojene upravo onako kako administracija u Vašingtonu želi da čuje: fokus je stavljen na ekonomsku saradnju, potpuno su ignorisani saveznički odnosi kroz NATO i politika bazirana na vrijednostima, a kao model se predlaže kontroverzni sporazum sa UAE. Time je poslata jasna poruka da je vođstvo bivšeg DF-a spremno na saradnju po ovim novim, transakcionim principima. Ta poruka je, sasvim moguće, prihvaćena sa razumijevanjem u Stejt Departmentu.
Ipak, kaže, ključno pitanje ostaje otvoreno.
- Da li će se to razumijevanje, izgrađeno na oportunističkim signalima, na kraju razviti u nešto više od protokolarne kurtoazije i pozivanja na Dan nezavisnosti. Kad se sve ovo uzme u obzir, jasno je da se su oportunizam i tajming prvenstveno usmjereni ka konsolidaciji vlasti, jer ovim retoričkim i neobavezujućim približavanjem SAD, Mandić i njegova koalicija pokušavaju obezbijediti stabilnost svoje trenutne pozicije, kako bi umanjili kritike da vode Crnu Goru u rusku sferu uticaja- kazao je Vuković.
Samim tim, dodaje on, manje je vjerovatno da je Mandić doživio "prosvjetljenje" i odbacio svoja dugogodišnja uvjerenja.&nbsp;
- Vjerovatnije je da je shvatio da je za opstanak na vlasti i ostvarivanje dugoročnih političkih ciljeva u datom trenutku bolje biti politički oportunista a ne ideološki zelot- smatra Vuković.
<h2>Konsenzus o proširenju EU se još gradi</h2>
Vukovića je objasnio ii kako gleda na optimistične najave i vlasti i opozicije da bi Crna Gora pregovore sa EU mogla završiti do 2028. ili 2030. godine.
- Teško je govoriti o rokovima. To su prvenstven političke poruke, i ništa što je dosad rečeno nije pravno obavezujuće. Ne postoji politička volja za tako nečim u Briselu, jer konsenzus o proširenju se još gradi među državama članicama- kazao je Vuković.&nbsp;
Napominje kako ne treba zaboraviti da krajnju odluku o članstvu ne donosi Brisel, već 27 članica.
- Sve što se može čuti iz Komisije je korisno ali nije obavezujuće. Mnogo je važnije razumjeti da i ta ista Hrvatska, ukoliko bude smatrala za shodno, može usporiti, zaustaviti pa čak i u potpunosti blokirati crnogorsku kandidaturu, i da u tom slučaju Komisija nema mehanizme da prevaziđe tu blokadu jednostranim mjerama. Dakle dok god su partije na vlasti sklone destruktivnom djelovanju i narušavanju odnosa sa državama članicama EU, ne bih se puno oslanjao na poruke iz Brisela kao jedine mjerodavne- ocijenio je Vuković.
Podsjeća da je Brisel dobio politički mandat da ohrabri proširenje, i to, kaže, trenutno i radi kroz ovakve poruke.&nbsp;
- Ali i Crna Gora mora pokazati da je u stanju sarađivati sa ostalim članicama a ne samo sa Briselom. EU je ipak međudržavna organizacija u kojoj međusobno povjerenje između država članica je od primarne važnosti- istakao je Vuković.
<h2>Osnove mira u Ukrajini oblikovaće normativni okvir na globalnom nivou</h2>
Na kraju, osvrnuvši se na aktuelnu agresiju Rusije na Ukrajinu, sagovornik Analitike ja kazao da je taj sukob osuđen na dalje eskalacije i pokušaje promjena na terenu, kako bi se u nekim narednim rundama pregovaralo sa boljih pozicija.&nbsp;
- I toga su svjesni i u Moskvi i u Kijevu, i obje strane su odlučne da odbrane ono što su trenutno ostvarili i daljim djelovanjem na terenu ostvare ono što smatraju izvodljivim. Ni jedna runda pregovara do sada nije donijela ništa novo, ili makar ponudila privid formule kojom bi se ostvario pravedan i dugotrajan mir. To prvenstveno nije moguće jer Rusija, koja je agresor u ovom konfliktu i dalje je u stanju da drži pozicije na jugu i istoku koje je zauzela u prethodnih 11 godina, i to koristi kao pregovarački žeton, tražeći ustupke na transakcionom nivou, istovremeno obesmišljavajući teze da kao agresor mora da se povuče iz svih okupiranih teritorija prije nego se bilo što ispregovara- naveo je Vuković.
 
 Kaže kako „pregovori pod takvim uslovima liče na scenario u kojem kad uhvatite lopova koji je prethodno nekom ukrao novčanik, vi pregovarate sa lopovom koliko će novca iz novčanika da vrati stvarnom vlasniku, umjesto da vrati cio novčanik i da jedini pregovor bude o tome da li da ide u zatvor ili je dovoljna neka nezatvorska kazna“.&nbsp;
- I upravo osnove na kojima će se ispregovarati mir u Ukrajini oblikovaće normativni okvir na globalnom nivou. Jer ukoliko se dozvole ustupci Rusiji da zadrži teritorije koje je osvojila, to će biti kraj pravnog okvira koji je onemogućavao vojnu agresiju i okupaciju tuđih teritorija. Ta norma trenutno stoji na putu novom sukobu na Balkanu. Ako Ukrajina bude žrtva nekog novog kompromisa, za očekivati je da će i na Balkanu neko uzeti za pravo da redefiniše granice i postavi neke nove. Svi znamo kako je to završilo devedesetih. Ostaje da vidimo jesu li devedesete bile samo prvo poluvrijeme- zaključio je Vuković..

Vuković: Postavljanje spomenika Đurišiću slikovit prikaz degradacije crnogorskih državnih prerogativa

Snage koje su na vlasti u Crnoj Gori su mahom socijalizovane u duhu obnove “miloševićevskog” obrasca vladanja, a inspirisane prividom uspjeha “vučićevskog” modela današnjej Srbije. To je, kaže Siniša Vuković profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu, već viđen scenario u mnogim državama širom svijeta gdje su populisti pod plaštom takozvane izborne volje demontirali demokratske sisteme.
&nbsp;
Trenutna bezbjednosna situacija i politički haos, kaže, nijesu slučajnost već direktan odraz suštine populizma koji je dominantan u posljednje vrijeme u Crnoj Gori i u njegovoj osnovi je izbjegavanje odgovornosti.
&nbsp;
- To je mehanizam prebacivanja odgovornosti na neke druge, koji se po pravilu moraju pokazati kao suštinska, egzistencijalna prijetnja poretku koji populistički lideri obećavaju da će ostvariti. Populizam i neodgovornost stupaju u jednu vrstu hronične simbioze i uspjeh populista je direktno uslovljen time koliko su njegovi lideri vješti u izbjegavanju političke, društvene, zakonske i svake druge odgovornosti. Ta neodgovornost kod njih se manifestuje kao ogromna destruktivna snaga, kojom se potpuno ignoriše, ili, ako je moguće ruši cijeli pravni i institucionalni okvir na kojem sistem počiva. Populistima je taj sistem potreban samo onoliko koliko služi da hrani njihovu legitimaciju neodgovornosti - rekao je Vuković u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E.
&nbsp;
Dodaje da je karakteristika populističkih pojava i pokreta njihova opsjednutost sudskom granom vlast. Matrica ponašanja svih populista je ista - sklonost da improvizuju i djeluju van sistema, uvođenja niza vanrednih privremenih mjera, a sve, kako kaže, pod izgovorom postizanja brzih rezultata.
&nbsp;
- Brza rješenja, zaobilaženje zakona, donošenje nekih i liberalnih i neustavnih zakona, oslanjanje na v.d.stanje, to su sve potezi kojima oni obećavaju takozvanu bezbjednost naroda, pa su pored pravosuđa populisti opsjednuti kontrolom bezbjednosnog sektora, jer im to omogućava da sve prijetnje koje dolaze ka njima označe kao egzistencijalno bezbjednosne i da se sa njima bore vanrednim mjerama. Strašno je važno razumjeti da populistima nije populizam cilj sam po sebi, već sredstvo da na perfidan način dođu do autoritarnog modela vladanja i to je ono što se dešava u Crnoj Gori, gradi se sistem koji nije liberalan u suštini, represivan &nbsp;u formi, autoritaran u namjeri i prije svega suštinski hronično neodgovoran - istakao je Vuković.
PES - pokret koji je dozvolio, legitimisao i promovisao regresivne politike&nbsp;
&nbsp;
Vuković navodi da se Pokret Evropa sad u javnosti i kod dijela međunarodnih partnera ne tretira kao ono što zaista jeste, a to je, kako kaže, populistički pokret.
&nbsp;
Sve što je taj pokret uradio je, navodi on, dovelo crnogorski sistem do demokratske regresije i ekonomske neodrživosti, stvara se lažna slika njihove progresivnosti dok se istovremeno potkopavaju temelji na kojima sistem počiva.
&nbsp;
- Često se PES tretira kao mogući, potencijalni partner svima koji žele da Crnu Goru oslobode upravo tih populističkih politika. To je jedna opasna zabluda, jer uvijek treba imati na umu da je upravo taj pokret dozvolio, legitimisao i promovisao sve te regresivne politike u prethodnom periodu. Nakon niza izbornih obećanja o njihovom takozvanom trećem putu, PES je uvijek i bez izuzetka završavao u zagrljaju bivšeg Demokratskog fronta i to uvijek treba podcrtati - podsjeća Vuković.&nbsp;
&nbsp;
Prema njegovim riječima PES je uvijek bio prvi da trivijalizuje sve ključne probleme u državi kad god neko pokuša da ukaže na njih, pogotovu ako dolaze iz bivšeg Demokratskog fronta, ili od Demokrata.&nbsp;
&nbsp;
- Najveći paradoks u vezi PES-a jeste činjenica da su njihovi dosadašnji uspjesi, prije svega na vanjsko političkom planu zapravo samo politike kontinuiteta iz perioda vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) - naglasio je Vuković.
&nbsp;
Sličan nastup imale su, podsjeća, i Demokrate, koje su na zapadu često viđeni kao neka snaga spremna za koaliciju čak i sa DPS-om, ali se ubrzo pokazalo da nijesu validan partner i da se ne može osloniti na njih. Kao partija koja upravlja bezbjednosnim sektorom daju sebi za pravo da uvode vanredne mjere koje su, kaže, u skladu sa njihovim političkim ciljevima.
&nbsp;
- Demokrate u jednoj fenomenološkoj terminologiji sekuritizuju bezbjednosni sektor, oni će od svakoga ko se sa njima nije usaglasio na političkom nivou napraviti bezbjednosnu prijetnju i odstraniti ih iz sistema, kako bi u sistemu ostali samo oni najlojalniji, koji će bespogovorno, prije svega, sprovoditi njihovu politiku pa onda vidjeti do koje mjere mogu sprovoditi zakon, pravo i pravdu - istakao je Vuković.
Istorijski revizionizam kao legitimacija nadolazećeg autoritarnog sistema
&nbsp;
Komentarišući nadolazeći istorijski revizionizam kaže da je projekat koji je direktna spona sa fundamentalnom potrebom populista da legitimišu nadolazeći, kako tvrdi, autoritarni sistem kojem teže.
&nbsp;
To se, dodaje Vuković, radi kroz populističku demagogiju, plasiranje nekih novih istorijskih “činjenica”, nuđenja alternativnog tumačenja istorijskih tokova i cilj je da se stvori poredak u kojem takozvana istorijska žrtva dobija šansu da ostvari pravdu.
&nbsp;
- Tu žrtvu u ovom slučaju poistovjećuju sa narodom, kako to oni vole da kažu, u čije ime i govore, ta žrtva dobija šansu da ostvari pravdu i to je pravda koja je revolucionarnog karaktera, to nije pravda koja se oslanja na postojeće vrijednosti, pravila, procedure, na kojem počiva svako konsolidovano demokratsko društvo. Ta revolucionarna pravda je u svojoj prirodi depresivna, isključiva i u krajnjem sklona je nekim totalitarnim sagledavanjima stvarnosti, to su oni principi “ili mi, ili oni”. Ništa se u Crnoj Gori ne dešava novo, to je jedan talas populističkog revizionizma koji vidimo širom svijeta - zaključio je Vuković.

Vuković: U Crnoj Gori se gradi sistem koji nije liberalan u suštini, represivan u formi, autoritaran u namjeri

Crna Gora može biti članica Evropske unije u planiranom roku, ali se postavlja pitanje da li to želi. U turbulentnim, sistemskim i vrijednosnim krizama, vrijeme je majstorsko rešeto, u kojem se pokazuje ko zaista čemu teži, ko se na što oslanja i ko u šta vjeruje. Bojim se da trenutno Crna Gora promoviše nekonzistentnu, izrazito transakcionu, materijalističku politiku, koja se ne bazira na principima vrijednosti. Kada politička elita dobije šansu da se pridruži Evropskoj uniji i ispuni određene kriterijume po lakšim oklnostima, a istovremeno se ogluši o procedure, zakone, Ustav, krši formu koja ne treba da se krši, šalje se signal da joj je EU prioritetna samo onoliko koliko će je održavati na vlasti, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" naTelevizije E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
<h2>Pozicija Zapadnog Balkana&nbsp;</h2>
Pozicija Zapadnog Balkana u geopolitičkim previranjima predstavlja interesantnu studiju slučaja, a teren koji je podložan malignom uticaju trećih strana može biti pogodan za devijantno ponašanje i skretanje sa zacrtanog zapadnog i transatlantskog kursa, objašnjava profesor Vuković. Smatra da su signali koje Vašington šalje Zapadnom Blakanu nedvosmilseni.
- Prije svega milslim na Bosnu i Hercegovinu. Signali su sve učestaliji, sve nedvosmisleniji, sve precizniji i sve konkretniji. Vidimo da postoji određena vrsta kako nervoze, tako i razočarenja upravo onih koji su očekivali da će admnistracija američkog predsjednika Donalda Trampa biti neka vrsta slamke spasa, kako bi se zadržale autoritarne pozicije, prije svega u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a možda i šire - kaže Vuković.
Dodaje da, ni na nivou principa, ne postoji podrška američke administracije autoritarnim režimima Zapadnog Balkana, iako se tako nešto očekivalo.
- Očekivanje je bilo da će američki izolacionizam, protekcionizam, etnonacionalizam potencijalno biti karika koja je nedostajala kako bi se održale i očuvale autoritarne vlasti na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan trenutno nije prioritet, nije u ključnom fokusu, ne koristi se kao moneta za potkusurivanje. Mogu se primijetiti politike kontinuiteta, koje frustriraju upravo one aktere koji su očekivali da će mnogo više dobiti od promjene vlasti u Vašingtonu - ocijenio je Vuković.
<h2>Odnos Vašingtona prema Podgorici</h2>
Govoreći o odnosu nove američke administracije prema Crnoj Gori, Vuković kaže da je riječ o politici kontinuiteta, karakterističnoj za tradicionalne republikanske partije, bez većih odstupanja, drugačijih očekivanja ili novih principa.
- Samim tim, može se reći da ohrabruje upravo to što ništa novo nije dovedeno u prvi plan, a što bi moglo biti remetilačko ili stvorilo okolnosti neizvjesnosti. Najveće iznenađenje je upravo za one koji su imali mnogo drugačija očekivanja od Trampove administracije. Da li to znači da se ta očekivanja dugoročno neće ispuniti, veoma je teško predvidjeti. Ali, s obzirom na to da se, u ovom trenutku, Zapadni Balkan ne tretira kao korisna meta za potkusurivanje u transaltantskom odnosu, Zapadni Balkan se i dalje može oslanjati na podršku kako Brisela, tako i Vašingtona, koji su međusobno kompatibilni i konzistentni - smatra Vuković.
<h2>Crna Gora, susjedi, šanse i želje</h2>
Heterogena vlast u Crnoj Gori narušila je odnose sa susjedima – Hrvatskom, BiH, Kosovom, iako se, deklarativno, vodi dobrosusjedskom vanjskom politikom. Vuković objašnjava da to ne može voditi u eru stabilnosti i pouzdanosti.
- Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner. Treba postaviti stvari na svoje mjesto. Crna Gora i Hrvatska nijesu samo komšijske zemlje, koje su nekada bile u državnoj zajednici već su, prije svega, i vojni saveznici. Odraz je vlasti u Crnoj Gori to što odnosi sa Hrvastskom mogu biti narušeni do krajnjih granica. Jer, koristi im politički, to je ono čime mogu da hrane svoje glasačku bazu, opravdavaju nepopularne poteze. Skreće se tema sa egzistencijalnih, prioritetnih pitanja na ona koja nikada ne bi trebalo da budu otvorena. Tako se otvaraju teme koje ne zaslužuju pažnju, otvaraju motivi koji, zapravo, ne postoje. Riječ je o devijantnom, remetilačkom ponašanju koje krajnji cilj ima blokadu Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - istakao je Vuković.
Ne treba, kaže, zaboraviti da Crna Gora ima istorijsku šansu, a da su evropski zvaničnici pokazali jasnu političku volju o pitanju proširenja kao geopolitičkom i geostrateškom, a prvenstveno, političkom.
- Nije riječ o tehničkom pitanju. Vlast u Podgorici i dalje želi tako da ga tretira, ne želi da prihvati geopolitičke, geostrateške, političke odgovornosti i principe koji se nameću u ovom trenutku. Maskirajući formu tehničkih pitanja, prikrivaju suštinu da se njima ne žuri u Evropsku uniju, na onaj način na koji to od njih očekuje Brisel - objašnajva Vuković.
Smatra da je važno da se u procesu evropskih integracija potenciraju pojedinačni primjeri i doprinosi država koje teže zapadnoj agendi, a ne da se govori o paketu - Zapadni Balkan.
- Mislim da trenutne vlasti u Podgorici nerijetko insistiraju na tom narativu, u kojem se Crna Gora gura u kolektivni paket Zapadnog Balkana i traži se neka konzistentnost, do koje se nikada neće doći, jer je previše otvorenih i nerazriješenih pitanja, previše tinjajućih konflikata sa kojima ne mora Crna Gora da se nosi. Crna Gora je samostalna, suverena država koja ima svoj geopolitički pravac i mora ga se držati, unutar tog konfuznog mozaika. Poruka za elite u Crnoj Gori, koje dolaze sa različitih strana, je da prestanu sa insistiranjem kolektivnog odnosa prema zapadnim, istočnim ili drugim integracijama. Treba da se postave samostalno i autonomno i kažu čemu teže - poručuje Vuković.
<h2>EU i protesti u Srbiji</h2>
Vjeruje da Evropska unija nije do kraja definisala stratešku poziciju u odnosu na višemjesečne studnetske proteste u Srbiji. Podsjeća da je tek nedavno stigla jasna poruka od komesarke za proširnje Marte Kos, koja je rekla da Evropska unija od vlasti u Srbiji očekuje isto što i studenti. Vuković ukazuje i na to da u okviru samih protesta u Srbiji postoji, kako kaže, zbunjujuća antievropska retorika.
- Ta retorka odbacuje simboliku Evropske unije i pravi otklon od Zapada od kojeg, istovremeno, traži podršku. Ostaje da se vidi da li će u okviru protesta evropske poruke imati primat u odnosu na one etnonacionalističke, čija se koreografija nerijetko može vidjeti. Teško je u Srbiji zauzeti decidan stav, jer populacija u velikoj mjeri mora proći kroz jednu vrstu detoksikacije od etnonacionalističkog narativa, narativa autoviktimizacije, koji dominiraju srpskim javnim mnjenjem makar trideset godina unazad - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTBzsqrFz5Ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner

Hrvatska nije usamljena unutar Evropske unije (EU) u kalkulaciji da se trenutne vlasti u Crnoj Gori ne mogu tolerisati u svom destruktivnom ponašanju, koliko god Unija željela da od Crne Gore napravi pozitivan primjer, smatra profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
- Stiče se utisak da se pokušava poslati poruka Pokretu Evropa sad (PES) i (Milojku) Spajiću da se što je moguće više ograde od destruktivnog uticaja bivšeg Demokratskog fronta (DF), jer je koaliranje sa njima pogubno po dalji evropski put Crne Gore - rekao je Vuković u intervjuu Agenciji Mina komentarišući odluku zvaničnog Zagreba da blokira zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja.
On je kazao da je jedini razlog zbog kojeg se danas o Crnoj Gori uopšte priča u kontekstu evropskih integracija potreba EU da od Crne Gore napravi privid pozitivnog primjera kojim želi održati privid da politika proširenja nije mrtvo slovo na papiru.
Vuković je rekao da je svima odavno poznato da je ruska invazija na Ukrajinu pokrenula ozbiljne rasprave unutar EU da se politika proširenja mora oživjeti.
- Crna Gora, je samo bila prva u redu, jer je do sad uradila formalno najviše u odnosu na konkurenciju na Zapadnom Balkanu - naveo je Vuković.
Kako je dodao, ovo je prvi put da se otvaraju evropska vrata na način na koji postoji jasna volja da se pošalje geopolitička poruka da evropski projekat nije zamro, i da je i dalje atraktivan za potencijalno proširenje.
- Međutim, ako u takvom ambijentu vi uspijete zavrijediti blokadu otvaranja poglavlja, to bez ikakve sumnje samo govori da smo došli u apsurdnu situaciju gdje EU više želi vidjeti Crnu Goru kao uspješnu priču, nego što to žele crnogorske vlasti - rekao je Vuković.
<h2>Kulminacija poteza</h2>
On je kazao da je odluka zvaničnog Zagreba da Crnoj Gori blokira zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja bila očekivana i planirana.
- Očekivana, jer se ne radi o izolovanoj odluci, već o kulminaciji slijeda poteza koji su prethodno preduzeti kojima su se slale jasne poruke o problematičnoj prirodi politika koje je Crna Gora sprovodila u prethodnom periodu - naveo je Vuković.
On je kazao da od početka zatezanja odnosa sa Hrvatskom nije postojala ni jedna istinska inicijativa za smirivanjem tenzija, i to na način koji bi zaista bio suštinski i dobronamjeran.
Naprotiv, kako je dodao, stiče se utisak da se kod vlasti u Crnoj Gori ovom problemu pristupilo na jedan, prije svega simboličan i površno-transakcionalan način, koji se ogleda u nekim inicijativama o očuvanju postojeće ploče u Morinju ili ustupanju Hrvatskoj doma kulture u Tivtu.
- Kao što vidimo, takvi potezi su neučinkoviti, što se moglo i pretpostaviti, jer suština problema je upravo u veoma dobro promišljenoj strategiji da se na talasu istorijskog revizionizma i anti-hrvatizma blokira dalji put Crne Gore ka EU - rekao je Vuković.
Kako je rekao, da se radi o simbolici, onda bi te inicijative vlade možda imale nekog efekta u smirivanju tenzija.
- Ali ovdje se ne radi o simbolici, već o anti-zapadnoj tendenciji koja se samo manifestovala kroz autodestruktivne inicijative koje su rezultirale odgovorom Hrvatske - dodao je Vuković.
Vuković je kazao da je sasvim izvjesno da Hrvatska nije usamljena unutar EU u svojoj kalkulaciji da se trenutne vlasti u Crnoj Gori ne mogu tolerisati u svom destruktivnom ponašanju, koliko god EU željela da od Crne Gore napravi pozitivan primjer.
- Stiče se utisak da se pokušava poslati poruka PES-u i Spajiću da se što je moguće više ograde od destruktivnog uticaja bivšeg DF-a, jer je koaliranje sa njima pogubno po dalji evropski put Crne Gore - rekao je Vuković.
On je kazao i da je odavno lako uočljiva diskrepanca između retorike i forme koja postoji na crnogorskoj političkoj sceni, naročito kada su u pitanju vanjskopolitički prioriteti.
Vuković je rekao da Crna Gora trenutno prolazi kroz veoma složen politički period kojim, kako je naveo, preovladava zaprepašćujući stepen beskrupuloznosti vladajućih struktura.
- Stiče se utisak da je stvoren implicitan konsenzus među njima da su svima date odriješene ruke da provode kako svoje usko-partijske interese, tako i nerijetko interese oblikovane ličnim afinitetima i animozitetitma, bez obzira na štetu i destruktivnost po institucionalni okvir i društvo u cjelini - kazao je Vuković.
On je rekao da se taj konsenzus odražava manipulativnom taktikom koja u engleskom jeziku ima naziv gaslighting, kojom političari na vlasti neumorno koriste spinove i dezinformacije kojima ubjeđuju cjelokupno društvo da je realni društveni doživljaj stanja samo varka, navodno posljedica zloćudnih i zluradih interesnih grupa koje žele da uruše progres koji samo što nije došao, i da je stvarnost zapravo ono što im oni svakodnevno serviraju kroz svoja sapoštenja.
Na taj način se, prema riječima Vukovića, obesmišljavaju trendovi koji su objektivno dokazivi, od urušavanja finansijske sigurnosti, urušavanja energetske sigurnosti, vanjsko-političke orijetacije, institucionalnog integriteta, pa sve do dramatične polarizacije u društvu.
On je istakao da je odlika ozbiljnih demokratija da se u situacijama kada postoje ozbiljni indikatori da dolazi do negativnih trendova, poput prethodno pomenutih, da se donosioci odluka postave kao odgovorni pojedinci i prihvate političku odgovornost za učinjeno.
<h2>Problemi se ignorišu</h2>
Vuković je naveo da je u Crnoj Gori već neko vrijeme stvorena uhodana praksa da se problemi ignorišu ili obesmišljavaju time što će se samo pojačati sa besmislenim obećanjima i slatkorječivim vizijama koje nemaju realan plan, program i analizu kojim bi se mogli sprovesti u djelo.
On je podsjetio da je u julu prošle godine aktuelna Vlada najavila veoma ambicioznu viziju da će Crna Gora za dvije godine zatvoriti deset poglavlja u procesu pregovora, dok je uspjela da za jednu godinu zatvori samo tri i da istovremeno bude upoznata da joj je zatvaranje jednog poglavlja formalno blokirano.
Ta činjenica, kako je rekao Vuković, nije uznemirila nikog iz vlasti da preuzme odgovornost za neučinjeno i neostvareno.
- Da stvar bude gora, jasno je da je blokada došla isključivo zbog aktivnosti i djelovanja upravo partija na vlasti koje su bez ikakvog ustručavanja revnosno radile na urušavanju bilateralnih odnosa sa jednom državom članicom, gurajuči joj prst u oko, očekivajući upravo ishod kao što je blokada pregovora - naveo je Vuković.
On je kazao da se Spajić i njegov kabinet utrkuju da objasne da je zatvaranje tri poglavlja uspjeh, i da blokada ne treba nikoga da brine, i da su svi i dalje nedvosmisleno usredsređeni na evropske integracije.
- Da su partije na vlasti iskreni u svojoj namjeri da Crna Gora nastavi svoj put ka EU, ovakav ishod pregovora bi minimalno rezultirao padom vlade i raskidanje koalicionog sporazuma sa onim političkim subjekima koji su izazvali ovu krizu svojim činjenjem - smatra Vuković.
Kako je rekao, odavno je bilo jasno da sa euro-skeptičnim, desno-konzervativnim, anti-zapadnim, iliberalnim i pro-ruskim partijama koje su nekada činile Demokratski front (DF) ne može se očekivati ništa svrsishodno na putu ka EU.
- Samim tim, odgovornost za činjenicu da je Crnoj Gori sad blokiran evropski put, da su ugrožene integracije, da su bilateralni odnosi sa jednom zemljom članicom EU dovedni do nivoa duboke krize, ne treba traziti u onima koju su je prouzrokovali, jer su to uradili upravo onako kako se i znalo da će uraditi, već je odgovornost prvenstveno na onima koji uporno zamajavaju (gaslighting) crnogorsko društvo da je sa tim destruktivnim snagama i dalje moguće graditi bilo kakvu evropsku priču - rekao je Vuković.
<h2>Politička simbioza</h2>
On je kazao da je njihova politička simbioza dovedena do kraja, i samim tim se kod PES-a, Demokrata, i bivšeg DF-a ne mogu naći razlike u suštinskoj anti-evropskoj formi.
- Jedino u čemu se razlikuju je retorika, od demagoške pro-evropske retorike PES-a i Demokrata do ciničnog i farsičog narativa lidera bivšeg DF-a koji se sad slavodobitno rugaju time da su oni perjanice pro-evropskog puta Crne Gore - rekao je Vuković.
On je kazao da sve opstrukcije koje su se mogle vidjeti prethodnih mjeseci, "od insistiranja na aspolutno samoubilačkoj rezoluciji o Jasenovcu, do zatezanja odnosa između ministarstava odbrane Crne Gore i Hrvatske, su samo bile početak onoga što će postati trend i tendencija".
- Ovim presedanima se otvara mogućnost da se još dublje uđe u otvaranje još kompleksnijih tema, poput morskog razgraničenja, jačanja istorijskog revizionizma i samo-viktimizirajućih narativa o ratovima 90ih - ocijenio je Vuković.
On je rekao i da su donosioci odluka na zapadu svjesni da je Crna Gora u prethodne četiri godine izgubila ogromno vrijeme, da je u dubokoj institucionalnoj krizi.
Prema njegovim riječima, urušavanje autoriteta i nezavisnosti Ustavnog suda je samo jedan u nizu primjera te institucionalne krize, i metoda kojim se te krize stvaraju i održavaju.
- Kriza je posljedica svjesnog zanemarivanja procedura i kršenja postoječih praksi, kako bi se isprovocirala reakcija koja sama po sebi stvara krizu. Zatim se donosi neko ad hoc rješenje, kojim se navodno sve vraća u redovne procedure, međutim jedini ostvareni efekat je da oni koji su prekršili proceduru ostaju nekažnjeni, a samim tim ohrabreni da to isto ponove prvom prilikom - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, već odavno svjedočimo da se procedure prvo krše, pa se onda prilagođavaju, kako bi se imenovali partijski kadrovi koji nijesu kvalifikovani, i kako bi se stvarale ili gasile institucije mimo postoječih procedura.
- Stvara se realnost da su institucije prolazne i potrošne, da su slabije od političke volje onih koji su na vlasti, i da je snaga političkog raskusurivanja zapravo konačna mjera institucionalno prihvatljivog - rekao je Vuković dodajući da je takav sistem osuđen da ostane hibridni antiliberalni partitokratski sistem.
<h2>Blokada parlamenta</h2>
Na pitanje da li Crna Gora u ovom trenutku smije dozvoliti blokadu parlamenta i kako bi to uticalo na evropski put države, Vuković je istakao da je svaka institucionalna kriza prepreka daljem evropskom putu.
- Izgledno je da ne postoji inicijativa da se iz krize izađe - rekao je Vuković.
On smatra da je, s obzirom da je Crnoj Gori data prilika da po ubrzanoj proceduri pristupi EU, najveća odgovornost na onim političkim snagama koje imaju izvršnu i zakonodavnu vlast da država što prije izađe iz krize.
Vuković je kazao da ova kriza najviše odgovara trenutnim vlastima, jer na taj način svu krivicu za dalju blokadu institucija i zaustavljanju evropskog puta mogu svesti na opoziciono djelovanje.
- I njihova nespremnost da nađu rješenje zapravo govori da oni ni ne žure sa evropskim procesima, jer na papiru im je dana šansa, a druge mogu da krive za ono što zaista i žele, a to je institucionalno blokiranu državu koja kao takva ne može dalje napredovati na putu integracija - rekao je Vuković.
<h2>Protesti u Srbiji još nijesu politički oblikovani</h2>
Govoreći o protestima u Srbiji i o tome kako bi se potencijalna smjena vlasti u susjednoj zemlji mogla odraziti na Crnu Goru i region, Vuković je kazao da je još teško razumjeti u kom pravcu će se odvijati situacija u Srbiji, jer su trenutni protesti masovni ali politički još uvijek nijesu jasno oblikovani.
- U takvim okolnostima, ukoliko zaista dođe do nekog revolucionarnog zaokreta, poluge moći će preuzeti oni koji već imaju jasne političke i organizacione sposobnosti, a koji su se vješto infiltrirali u masu i čekaju pogodan trenutak - naveo je Vuković.
Pitanje je, kazao je on, ko može kapitalizirati od trenutne situacije u Srbiji, i koje političke organizacije čekaju svoju priliku.
Vuković je rekao da se, za sada, vidi da su sve teme ili inicijative koje na bilo koji način mogu profilisati te proteste kao pro-evropske ili pro-zapadne u startu ugušene.
- S druge strane, masa već uveliko flertuje sa desno-konzervativnim, klerikalnim, i etno-nacionalističkim narativima. Ako takve snage kapitaliziraju od eventualnog revolucionarnog obrta, ne vidim da će to suštinski na bilo koji način poboljšati odnose u regionu ili doprinijeti rješavanju niza otvorenih pitanja - naveo je Vuković.

Vuković: Koaliranje sa destruktivnim snagama pogubno po evropski put Crne Gore

Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata Donaldna Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, Siniša Vuković, za 24 sata Televizije E.&nbsp;
U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...
Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.
- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.
- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.
Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.
- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.
Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).
- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.
- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.
Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.
- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.
- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.
Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.
- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.
Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.
- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu - da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je trenutnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD-u, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
<h2>Alarm za Demokrate</h2>
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
- Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička - ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
- Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača - istakao je naš sagovornik.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
- Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura - ocijenio je Vuković.
Sve u svemu, Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
- Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, možda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u sunčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne - smatra on.
<h2>Period duboke neizvjesnosti</h2>
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
- Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile - stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
- Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike - kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
- Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama - naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da je Amerika po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
- Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost - naglašava sagovornik Portala ETV.
<h2>Frojdovski lapsus Spajića</h2>
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika - istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
- Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama - konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Radio Cetinje je otišao u etar 27. novembra 1944. godine i ove godine slavi 35 godina od obnove rada. Uspio je da zadrži profesionalne standarde, profesionalan odnos prema poslu, naslijedio &nbsp;i održao imidž urbane radio stanice rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Radio Cetinja Mladen Zadrima.
Prije tačno 80 godina, 13. februara 1946.godine počelo je emitovanje Radio UN-a, zbog čega je UNESCO 13.februar proglasio Međunarodnim danom radija, a prva radio stanica u Crnoj Gori koja je redovno emitovala proglam bila je Radio Cetinje.
Radio Cetinje je prvi put otišao u etar, kaže Zadrima, u oslobođenom Cetinju 27. novembra 1944.godine, a Cetinje je oslobođeno 13. novembra iste godine.
- Cetinje je oslobođeno, partizanske jedinice su ušle u grad, Njemci i njihovi saradnici su se povukli, zatečena je tu oprema koja je služila za okupatorsku propagandu i preusmjerena je opet u jednu vrstu propagande, ali tako je bilo kako je bilo - kaže Zadrima.&nbsp;
Kaže da je prvi put Radio Cetinje prenosio informacije sa bojišta i frontova, a u to vrijeme su bile i agencijske vijesti Rojtersa i Asošijeted pressa, kao i telegrafske agencije SSSR-a i Tanjuga i pa je od prvog trenutka taj radio bio, naglašava on, antifašistički i slobodarski.&nbsp;
- Odlukom iz 1949.godine nekog Saveza socijalističkog radnog naroda, kao mnoge institucije sa Cetinja, Radio Cetinje se seli u Titograd i dobija ime Radio Titograd i što je najgore od svega i dan danas baštine taj datum kao početak njihovog rada, iako je Radio Titograd počeo da radi u aprilu 1949.godine. Radio Cetinje se ponovo uspostavlja 13. novembra 1991.godine, kada je radio jedan tim mladih ljudi, urednica Marina Radulović i Slavica Kruščić uz još nekoliko saradnika sa Cetinja, u prvoj postavi tonske realizacije bili su Tiho Vujović i Vanja Ukšanović - istakao je Zadrima.
Dodaje da se i on krajem devedesetih godina prošlog vijeka pridružio kolektivu Radio Cetinja, sa ekipom koja je, kako kaže, i dan danas u crnogorskom novinarstvu - Duška Pejović, Nikola Vujanović, Goran Vujović, ekipa mladih i slobodoumnih ljudi koja je naslijedila imidž jedne urbane radio stanice.
- Radio je izdržao taj prvi cunami novih medija i društvenih mreža i mislim da je zadržao svoju publiku, radio je ipak, sviđalo se to nekome ili ne, najbrži, radio uvijek prvi može da javi, prvi uvijek na licu mjesta - zaključio je Zadrima.

Zadrima: Radio je izdržao prvi cunami novih medija i društvenih mreža i zadržao svoju publiku

Radio kao primarni izvor vijesti navodi dva odsto ispitanika iz istraživanju AMU, iako on nije dominantan izvor informisanja ima komplementarnu ulogu, jer je riječ o mediju koji najbrže plasira informacije nakon društvenih mreža-rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Damir Nikočević iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
Podaci koje je AMU predstavila u decembru 2025.godine, kaže Nikočević, govore da je radio i dalje stabilan, veoma važan medij koji zauzima relevantno mjesto u medijskom sistemu.
- Na dnevnom nivou radio prati oko 34 posto punoljetne populacije, dok je njegov nedjeljni domet oko 60 posto. Dakle 6 od 10 građana makar jednom sedmično upali radio stanice - rekao je Nikočević.
Ističe da radio u Crnoj Gori ima najveću popularnost kod građana između 30 do 44 godine, kao i među obrazovanim dijelom stanovništva, dok istraživanja ukazuju i na slabiju slušanost, dodaje on, na sjeveru Crne Gore. 
- Streaming servisi preuzimaju dominaciju, naročito u Evropi, kao i globalno, a takav trend rasta digitalnih streaming servisa se očekuje i u Crnoj Gori, što može da utiče na radijske emitere. Mlađa populacija sve više prelazi na streaming, starija populacija je ,,najodanija televizijskim emiterima”, televizija je i dalje dominantan medij u Crnoj Gori, društvene mreže preuzimaju primat kod mlađe populacije i streaming servisi što znači da se radi drži, ali je pitanje kako će se prilagoditi novim savremenim trendovima - zaključio je Nikočević.

Nikočević: Radio je i dalje brz, pouzdan medij, građanima blizak

Nema većeg simbola državnosti od zastave, grba, himne, ali i Ustava najvišeg pravnog akta u zemlji, a ono što se vijori na zgradi Opštine Žabljak definitivno nije crnogorski heraldički simbol - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istoričar Vukota Vukotić.
Isticanje simbola druge države nije nikad bila, kaže Vukotić, nikakva tradicija u Crnoj Gori, ali ni u jednoj drugoj državi svijeta, to ne postoji i očigledna je, kako kaže, izmišljotina “srpskog sveta”.
- Nama se već dugi niz godina pokušava nametnuti ,,tradicija”, naravno to nema veze sa tradicijom, a ponajmanje ima veze sa zastavama i sa nacionalnim simbolima Crne Gore koji su zaista jasni. Svako ko je i imalo proučavao tu temu zna da su ovdje postojali brojni heraldički simboli, na prostoru Crne Gore, u našoj dugoj istoriji, od te neke ilirske zmije koja je bila neki zajednički totem ilirskih plemena, preko rimskog orla, zatim dvoglavog orla Vizantije koji je ostao skoro do države Petrovića, sve naše srednjovjekovne dinastije, i Balšići i Crnojevići su imali upravo taj jedan simbol - to je dvoglavi orao, imaju ga i sve druge zemlje na Balkanu jer je to vizantijsko nasljeđe - rekao je Vukotić.
Podsjeća da je u vrijeme Petra I i Petra II nošena zastava koja je bila simbol teokratije, koplje sa krstom, dodaje on, bijelo polje sa crvenim rubom, a tek za vrijeme Njegoša uvode se tri boje crvena, plava i bijela, po uzoru na, kako tvrdi, Francusku buržoasku revoluciju.
- Taj panslavistički, kasnije južnoslovenski pokret koji je trebalo da bude revolucionaran prema tadašnjim carevinama, osmanskom carstvu i habsburškoj imperiji, samim tim je preuzeo te nekakve revolucionarne boje. Međutim, Njegoš je bio vrlo skeptičan prema tome i on je dozvolio da te tri boje uđu samo kao narodne boje. Prva prava zastava koju smo mi kao država dobili je za vrijeme knjaza Danila i to je takođe crveni barjak sa krstom i odatle naziv za “krstonosnu vojsku” koja je 1854.godine osnovana upravo iz tog simbola i naravno su istaknuti inicijali vladara, prvo knjaza Danila, zatim Nikole I Petrovića Njegoša. To je potrajalo dok god je bilo crnogorske države, a tek 1882.godine, prema svjedočenju popa Ilije Plamenca, tada ministra vojnog, pošto smo dobili izlaz na more i konačno se riješila ta situacija oko predaje Ulcinja, Crna Gora je dobila pravo da ima pomorsku zastavu i tada je pop Ilija Plamenac odredio da to budu tri boje, crvena, plavetna i bijela. Ono na šta današnji revizionisti puno vole da se pozivaju je taj prvi crnogorski Ustav iz 1905. godine, u njemu u članu 38 se jasno definiše grb Crne Gore, dvoglavi orao u polijetanju sa lavom na štitu, međutim, iza toga član 39 samo kaže da su narodne boje crvena, plavetna i bijela - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5KCuw1dVSK0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Isticanje simbola druge države nikad nije bila tradicija u Crnoj Gori

Saradnja u oblasti zdravstva između dvije prijateljske države odvijaće se na najvišem nivou, poručeno je na sastanku ministra zdravlja Vojislava Šimuna sa turksim kolegom Kemalom Memišogluom. Zvaničnu posjetu Turskoj, Šimun je započeo polaganjem vijenca u Anitkabiru, a potom i upisivanjem u Zlatnu knjigu, odajući počast osnivaču moderne Turske Mustafi Kemalu Ataturku. Tom prilikom istakao je da iskreno prijateljstvo Crne Gore i Turske predstavlja snažan temelj za unapređenje zdravlja i kvaliteta života naših naroda. Nakon toga, održan je bilateralni sastanak sa ministrom zdravlja Republike Turske prof. dr Kemalom Memišogluom. Šimun je podsjetio da saradnja između dvije države u oblasti zdravstva postoji već dugi niz godina, još od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Turske, te naglasio da je cilj aktuelne posjete njeno dodatno jačanje i institucionalizacija kroz revidiranje Memoranduma o saradnji dvije drzave i formiranje zajedničke komisije koja će pratiti i koordinisati buduće aktivnosti između dva zdravstvena sistema. Šimun je posebno pohvalio visok stepen digitalizacije zdravstvenog sistema Turske, koji se razvija već više od dvije decenije, ističući da Crna Gora prolazi sličan razvojni put. Podsjetio je da je u Crnoj Gori usvojen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao i da je u pripremi Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, čime se stvaraju uslovi za ubrzanu digitalnu transformaciju sistema. - U tom kontekstu najavio je osnivanje Agencije za digitalizaciju i pokretanje projekata teleradiologije, teleoftalmologije i najavu telepatologije kao prvih konkretnih koraka u ovom procesu - navedeno je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260213090256_10c754ee2911b53bef1862a1a6c20dd7600c4d61ffaf287dd35487f63796f4be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260213090256_10c754ee2911b53bef1862a1a6c20dd7600c4d61ffaf287dd35487f63796f4be" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Šimun u Turskoj"></figure>  Tokom razgovora, Šimun je izrazio interesovanje za saradnju na polju pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite imajući u vidu da građani Crne Gore već ostvaruju određene zdravstvene usluge u renomiranim privatnim zdravstvenim ustanovama u Turskoj, kao što su bolnice Acibadem i Memorial. - S tim u vezi, ministar je posebno istakao potrebu da se uspostavi i direktna institucionalna saradnja sa državnim bolnicama u Turskoj, kao što je gradska bolnica u Ankari, koja je treća bolnica u svijetu po veličini. Takođe, ministar Šimun je akcentovao značaj saradnje Turske i Crne Gore u edukaciji zdravstvenog kadra za savremene dijagnostičke procedure, u oblasti transplantacione medicine, razvoja sistema praćenja ljekova , kao i potencijalne saradnje u proizvodnji ljekova - navedeno je u saopštenju. Posebna pažnja tokom sastanka posvećena je unapređenju kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite u Crnoj Gori kroz uvođenje standardnih operativnih procedura u svim zdravstvenim ustanovama. - Predstavljeni su reformski koraci koje Ministarstvo zdravlja Crne Gore već sprovodi u cilju uspostavljanja ujednačenih standarda usluga na nivou cijelog sistema. Uzimajući u obzir visoke standarde i međunarodne akreditacije koje posjeduju bolnice u Republici Turskoj, zatražena je stručna podrška i razmjena iskustava u oblasti akreditacije i kontinuiranog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite - ističe se u saopštenju. U okviru razgovora o konkretnim oblastima saradnje, predstavljeni su i potencijali Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu, sa posebnim osvrtom na njegove prirodne resurse i značaj u oblasti rehabilitacije i zdravstvenog turizma, uz iskazanu spremnost Crne Gore za razvoj zajedničkih projekata i partnerstava i u ovom segmentu. Memišoglu je poručio da Crnu Goru i Tursku povezuju bratski odnosi i snažno prijateljstvo, te naglasio da će Turska sa zadovoljstvom ostvariti saradnju u svim oblastima koje je crnogorski ministar predložio. Takođe, ministar Memišoglu je podržao inicijativu za formiranje međudržavne komisije za nadzor saradnje između dva zdravstvena sistema. Tokom susreta turski ministar je najavio svoju buduću posjetu Crnoj Gori koja će predstavljati nastavak jačanja međudržavne saradnje. - Posjeta predstavlja važan korak ka uspostavljanju strateškog partnerstva između Crne Gore i Turske u oblasti zdravstva, sa ciljem modernizacije sistema, jačanja kapaciteta i unapređenja zdravstvene zaštite građana - poručeno je u saopštenju.

Tag: sinisa-vukovic