Snage koje su na vlasti u Crnoj Gori su mahom socijalizovane u duhu obnove “miloševićevskog” obrasca vladanja, a inspirisane prividom uspjeha “vučićevskog” modela današnjej Srbije. To je, kaže Siniša Vuković profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu, već viđen scenario u mnogim državama širom svijeta gdje su populisti pod plaštom takozvane izborne volje demontirali demokratske sisteme.
&nbsp;
Trenutna bezbjednosna situacija i politički haos, kaže, nijesu slučajnost već direktan odraz suštine populizma koji je dominantan u posljednje vrijeme u Crnoj Gori i u njegovoj osnovi je izbjegavanje odgovornosti.
&nbsp;
- To je mehanizam prebacivanja odgovornosti na neke druge, koji se po pravilu moraju pokazati kao suštinska, egzistencijalna prijetnja poretku koji populistički lideri obećavaju da će ostvariti. Populizam i neodgovornost stupaju u jednu vrstu hronične simbioze i uspjeh populista je direktno uslovljen time koliko su njegovi lideri vješti u izbjegavanju političke, društvene, zakonske i svake druge odgovornosti. Ta neodgovornost kod njih se manifestuje kao ogromna destruktivna snaga, kojom se potpuno ignoriše, ili, ako je moguće ruši cijeli pravni i institucionalni okvir na kojem sistem počiva. Populistima je taj sistem potreban samo onoliko koliko služi da hrani njihovu legitimaciju neodgovornosti - rekao je Vuković u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E.
&nbsp;
Dodaje da je karakteristika populističkih pojava i pokreta njihova opsjednutost sudskom granom vlast. Matrica ponašanja svih populista je ista - sklonost da improvizuju i djeluju van sistema, uvođenja niza vanrednih privremenih mjera, a sve, kako kaže, pod izgovorom postizanja brzih rezultata.
&nbsp;
- Brza rješenja, zaobilaženje zakona, donošenje nekih i liberalnih i neustavnih zakona, oslanjanje na v.d.stanje, to su sve potezi kojima oni obećavaju takozvanu bezbjednost naroda, pa su pored pravosuđa populisti opsjednuti kontrolom bezbjednosnog sektora, jer im to omogućava da sve prijetnje koje dolaze ka njima označe kao egzistencijalno bezbjednosne i da se sa njima bore vanrednim mjerama. Strašno je važno razumjeti da populistima nije populizam cilj sam po sebi, već sredstvo da na perfidan način dođu do autoritarnog modela vladanja i to je ono što se dešava u Crnoj Gori, gradi se sistem koji nije liberalan u suštini, represivan &nbsp;u formi, autoritaran u namjeri i prije svega suštinski hronično neodgovoran - istakao je Vuković.
PES - pokret koji je dozvolio, legitimisao i promovisao regresivne politike&nbsp;
&nbsp;
Vuković navodi da se Pokret Evropa sad u javnosti i kod dijela međunarodnih partnera ne tretira kao ono što zaista jeste, a to je, kako kaže, populistički pokret.
&nbsp;
Sve što je taj pokret uradio je, navodi on, dovelo crnogorski sistem do demokratske regresije i ekonomske neodrživosti, stvara se lažna slika njihove progresivnosti dok se istovremeno potkopavaju temelji na kojima sistem počiva.
&nbsp;
- Često se PES tretira kao mogući, potencijalni partner svima koji žele da Crnu Goru oslobode upravo tih populističkih politika. To je jedna opasna zabluda, jer uvijek treba imati na umu da je upravo taj pokret dozvolio, legitimisao i promovisao sve te regresivne politike u prethodnom periodu. Nakon niza izbornih obećanja o njihovom takozvanom trećem putu, PES je uvijek i bez izuzetka završavao u zagrljaju bivšeg Demokratskog fronta i to uvijek treba podcrtati - podsjeća Vuković.&nbsp;
&nbsp;
Prema njegovim riječima PES je uvijek bio prvi da trivijalizuje sve ključne probleme u državi kad god neko pokuša da ukaže na njih, pogotovu ako dolaze iz bivšeg Demokratskog fronta, ili od Demokrata.&nbsp;
&nbsp;
- Najveći paradoks u vezi PES-a jeste činjenica da su njihovi dosadašnji uspjesi, prije svega na vanjsko političkom planu zapravo samo politike kontinuiteta iz perioda vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) - naglasio je Vuković.
&nbsp;
Sličan nastup imale su, podsjeća, i Demokrate, koje su na zapadu često viđeni kao neka snaga spremna za koaliciju čak i sa DPS-om, ali se ubrzo pokazalo da nijesu validan partner i da se ne može osloniti na njih. Kao partija koja upravlja bezbjednosnim sektorom daju sebi za pravo da uvode vanredne mjere koje su, kaže, u skladu sa njihovim političkim ciljevima.
&nbsp;
- Demokrate u jednoj fenomenološkoj terminologiji sekuritizuju bezbjednosni sektor, oni će od svakoga ko se sa njima nije usaglasio na političkom nivou napraviti bezbjednosnu prijetnju i odstraniti ih iz sistema, kako bi u sistemu ostali samo oni najlojalniji, koji će bespogovorno, prije svega, sprovoditi njihovu politiku pa onda vidjeti do koje mjere mogu sprovoditi zakon, pravo i pravdu - istakao je Vuković.
Istorijski revizionizam kao legitimacija nadolazećeg autoritarnog sistema
&nbsp;
Komentarišući nadolazeći istorijski revizionizam kaže da je projekat koji je direktna spona sa fundamentalnom potrebom populista da legitimišu nadolazeći, kako tvrdi, autoritarni sistem kojem teže.
&nbsp;
To se, dodaje Vuković, radi kroz populističku demagogiju, plasiranje nekih novih istorijskih “činjenica”, nuđenja alternativnog tumačenja istorijskih tokova i cilj je da se stvori poredak u kojem takozvana istorijska žrtva dobija šansu da ostvari pravdu.
&nbsp;
- Tu žrtvu u ovom slučaju poistovjećuju sa narodom, kako to oni vole da kažu, u čije ime i govore, ta žrtva dobija šansu da ostvari pravdu i to je pravda koja je revolucionarnog karaktera, to nije pravda koja se oslanja na postojeće vrijednosti, pravila, procedure, na kojem počiva svako konsolidovano demokratsko društvo. Ta revolucionarna pravda je u svojoj prirodi depresivna, isključiva i u krajnjem sklona je nekim totalitarnim sagledavanjima stvarnosti, to su oni principi “ili mi, ili oni”. Ništa se u Crnoj Gori ne dešava novo, to je jedan talas populističkog revizionizma koji vidimo širom svijeta - zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: U Crnoj Gori se gradi sistem koji nije liberalan u suštini, represivan u formi, autoritaran u namjeri

Crna Gora može biti članica Evropske unije u planiranom roku, ali se postavlja pitanje da li to želi. U turbulentnim, sistemskim i vrijednosnim krizama, vrijeme je majstorsko rešeto, u kojem se pokazuje ko zaista čemu teži, ko se na što oslanja i ko u šta vjeruje. Bojim se da trenutno Crna Gora promoviše nekonzistentnu, izrazito transakcionu, materijalističku politiku, koja se ne bazira na principima vrijednosti. Kada politička elita dobije šansu da se pridruži Evropskoj uniji i ispuni određene kriterijume po lakšim oklnostima, a istovremeno se ogluši o procedure, zakone, Ustav, krši formu koja ne treba da se krši, šalje se signal da joj je EU prioritetna samo onoliko koliko će je održavati na vlasti, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" naTelevizije E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
<h2>Pozicija Zapadnog Balkana&nbsp;</h2>
Pozicija Zapadnog Balkana u geopolitičkim previranjima predstavlja interesantnu studiju slučaja, a teren koji je podložan malignom uticaju trećih strana može biti pogodan za devijantno ponašanje i skretanje sa zacrtanog zapadnog i transatlantskog kursa, objašnjava profesor Vuković. Smatra da su signali koje Vašington šalje Zapadnom Blakanu nedvosmilseni.
- Prije svega milslim na Bosnu i Hercegovinu. Signali su sve učestaliji, sve nedvosmisleniji, sve precizniji i sve konkretniji. Vidimo da postoji određena vrsta kako nervoze, tako i razočarenja upravo onih koji su očekivali da će admnistracija američkog predsjednika Donalda Trampa biti neka vrsta slamke spasa, kako bi se zadržale autoritarne pozicije, prije svega u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a možda i šire - kaže Vuković.
Dodaje da, ni na nivou principa, ne postoji podrška američke administracije autoritarnim režimima Zapadnog Balkana, iako se tako nešto očekivalo.
- Očekivanje je bilo da će američki izolacionizam, protekcionizam, etnonacionalizam potencijalno biti karika koja je nedostajala kako bi se održale i očuvale autoritarne vlasti na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan trenutno nije prioritet, nije u ključnom fokusu, ne koristi se kao moneta za potkusurivanje. Mogu se primijetiti politike kontinuiteta, koje frustriraju upravo one aktere koji su očekivali da će mnogo više dobiti od promjene vlasti u Vašingtonu - ocijenio je Vuković.
<h2>Odnos Vašingtona prema Podgorici</h2>
Govoreći o odnosu nove američke administracije prema Crnoj Gori, Vuković kaže da je riječ o politici kontinuiteta, karakterističnoj za tradicionalne republikanske partije, bez većih odstupanja, drugačijih očekivanja ili novih principa.
- Samim tim, može se reći da ohrabruje upravo to što ništa novo nije dovedeno u prvi plan, a što bi moglo biti remetilačko ili stvorilo okolnosti neizvjesnosti. Najveće iznenađenje je upravo za one koji su imali mnogo drugačija očekivanja od Trampove administracije. Da li to znači da se ta očekivanja dugoročno neće ispuniti, veoma je teško predvidjeti. Ali, s obzirom na to da se, u ovom trenutku, Zapadni Balkan ne tretira kao korisna meta za potkusurivanje u transaltantskom odnosu, Zapadni Balkan se i dalje može oslanjati na podršku kako Brisela, tako i Vašingtona, koji su međusobno kompatibilni i konzistentni - smatra Vuković.
<h2>Crna Gora, susjedi, šanse i želje</h2>
Heterogena vlast u Crnoj Gori narušila je odnose sa susjedima – Hrvatskom, BiH, Kosovom, iako se, deklarativno, vodi dobrosusjedskom vanjskom politikom. Vuković objašnjava da to ne može voditi u eru stabilnosti i pouzdanosti.
- Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner. Treba postaviti stvari na svoje mjesto. Crna Gora i Hrvatska nijesu samo komšijske zemlje, koje su nekada bile u državnoj zajednici već su, prije svega, i vojni saveznici. Odraz je vlasti u Crnoj Gori to što odnosi sa Hrvastskom mogu biti narušeni do krajnjih granica. Jer, koristi im politički, to je ono čime mogu da hrane svoje glasačku bazu, opravdavaju nepopularne poteze. Skreće se tema sa egzistencijalnih, prioritetnih pitanja na ona koja nikada ne bi trebalo da budu otvorena. Tako se otvaraju teme koje ne zaslužuju pažnju, otvaraju motivi koji, zapravo, ne postoje. Riječ je o devijantnom, remetilačkom ponašanju koje krajnji cilj ima blokadu Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - istakao je Vuković.
Ne treba, kaže, zaboraviti da Crna Gora ima istorijsku šansu, a da su evropski zvaničnici pokazali jasnu političku volju o pitanju proširenja kao geopolitičkom i geostrateškom, a prvenstveno, političkom.
- Nije riječ o tehničkom pitanju. Vlast u Podgorici i dalje želi tako da ga tretira, ne želi da prihvati geopolitičke, geostrateške, političke odgovornosti i principe koji se nameću u ovom trenutku. Maskirajući formu tehničkih pitanja, prikrivaju suštinu da se njima ne žuri u Evropsku uniju, na onaj način na koji to od njih očekuje Brisel - objašnajva Vuković.
Smatra da je važno da se u procesu evropskih integracija potenciraju pojedinačni primjeri i doprinosi država koje teže zapadnoj agendi, a ne da se govori o paketu - Zapadni Balkan.
- Mislim da trenutne vlasti u Podgorici nerijetko insistiraju na tom narativu, u kojem se Crna Gora gura u kolektivni paket Zapadnog Balkana i traži se neka konzistentnost, do koje se nikada neće doći, jer je previše otvorenih i nerazriješenih pitanja, previše tinjajućih konflikata sa kojima ne mora Crna Gora da se nosi. Crna Gora je samostalna, suverena država koja ima svoj geopolitički pravac i mora ga se držati, unutar tog konfuznog mozaika. Poruka za elite u Crnoj Gori, koje dolaze sa različitih strana, je da prestanu sa insistiranjem kolektivnog odnosa prema zapadnim, istočnim ili drugim integracijama. Treba da se postave samostalno i autonomno i kažu čemu teže - poručuje Vuković.
<h2>EU i protesti u Srbiji</h2>
Vjeruje da Evropska unija nije do kraja definisala stratešku poziciju u odnosu na višemjesečne studnetske proteste u Srbiji. Podsjeća da je tek nedavno stigla jasna poruka od komesarke za proširnje Marte Kos, koja je rekla da Evropska unija od vlasti u Srbiji očekuje isto što i studenti. Vuković ukazuje i na to da u okviru samih protesta u Srbiji postoji, kako kaže, zbunjujuća antievropska retorika.
- Ta retorka odbacuje simboliku Evropske unije i pravi otklon od Zapada od kojeg, istovremeno, traži podršku. Ostaje da se vidi da li će u okviru protesta evropske poruke imati primat u odnosu na one etnonacionalističke, čija se koreografija nerijetko može vidjeti. Teško je u Srbiji zauzeti decidan stav, jer populacija u velikoj mjeri mora proći kroz jednu vrstu detoksikacije od etnonacionalističkog narativa, narativa autoviktimizacije, koji dominiraju srpskim javnim mnjenjem makar trideset godina unazad - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTBzsqrFz5Ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner

Hrvatska nije usamljena unutar Evropske unije (EU) u kalkulaciji da se trenutne vlasti u Crnoj Gori ne mogu tolerisati u svom destruktivnom ponašanju, koliko god Unija željela da od Crne Gore napravi pozitivan primjer, smatra profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
- Stiče se utisak da se pokušava poslati poruka Pokretu Evropa sad (PES) i (Milojku) Spajiću da se što je moguće više ograde od destruktivnog uticaja bivšeg Demokratskog fronta (DF), jer je koaliranje sa njima pogubno po dalji evropski put Crne Gore - rekao je Vuković u intervjuu Agenciji Mina komentarišući odluku zvaničnog Zagreba da blokira zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja.
On je kazao da je jedini razlog zbog kojeg se danas o Crnoj Gori uopšte priča u kontekstu evropskih integracija potreba EU da od Crne Gore napravi privid pozitivnog primjera kojim želi održati privid da politika proširenja nije mrtvo slovo na papiru.
Vuković je rekao da je svima odavno poznato da je ruska invazija na Ukrajinu pokrenula ozbiljne rasprave unutar EU da se politika proširenja mora oživjeti.
- Crna Gora, je samo bila prva u redu, jer je do sad uradila formalno najviše u odnosu na konkurenciju na Zapadnom Balkanu - naveo je Vuković.
Kako je dodao, ovo je prvi put da se otvaraju evropska vrata na način na koji postoji jasna volja da se pošalje geopolitička poruka da evropski projekat nije zamro, i da je i dalje atraktivan za potencijalno proširenje.
- Međutim, ako u takvom ambijentu vi uspijete zavrijediti blokadu otvaranja poglavlja, to bez ikakve sumnje samo govori da smo došli u apsurdnu situaciju gdje EU više želi vidjeti Crnu Goru kao uspješnu priču, nego što to žele crnogorske vlasti - rekao je Vuković.
<h2>Kulminacija poteza</h2>
On je kazao da je odluka zvaničnog Zagreba da Crnoj Gori blokira zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja bila očekivana i planirana.
- Očekivana, jer se ne radi o izolovanoj odluci, već o kulminaciji slijeda poteza koji su prethodno preduzeti kojima su se slale jasne poruke o problematičnoj prirodi politika koje je Crna Gora sprovodila u prethodnom periodu - naveo je Vuković.
On je kazao da od početka zatezanja odnosa sa Hrvatskom nije postojala ni jedna istinska inicijativa za smirivanjem tenzija, i to na način koji bi zaista bio suštinski i dobronamjeran.
Naprotiv, kako je dodao, stiče se utisak da se kod vlasti u Crnoj Gori ovom problemu pristupilo na jedan, prije svega simboličan i površno-transakcionalan način, koji se ogleda u nekim inicijativama o očuvanju postojeće ploče u Morinju ili ustupanju Hrvatskoj doma kulture u Tivtu.
- Kao što vidimo, takvi potezi su neučinkoviti, što se moglo i pretpostaviti, jer suština problema je upravo u veoma dobro promišljenoj strategiji da se na talasu istorijskog revizionizma i anti-hrvatizma blokira dalji put Crne Gore ka EU - rekao je Vuković.
Kako je rekao, da se radi o simbolici, onda bi te inicijative vlade možda imale nekog efekta u smirivanju tenzija.
- Ali ovdje se ne radi o simbolici, već o anti-zapadnoj tendenciji koja se samo manifestovala kroz autodestruktivne inicijative koje su rezultirale odgovorom Hrvatske - dodao je Vuković.
Vuković je kazao da je sasvim izvjesno da Hrvatska nije usamljena unutar EU u svojoj kalkulaciji da se trenutne vlasti u Crnoj Gori ne mogu tolerisati u svom destruktivnom ponašanju, koliko god EU željela da od Crne Gore napravi pozitivan primjer.
- Stiče se utisak da se pokušava poslati poruka PES-u i Spajiću da se što je moguće više ograde od destruktivnog uticaja bivšeg DF-a, jer je koaliranje sa njima pogubno po dalji evropski put Crne Gore - rekao je Vuković.
On je kazao i da je odavno lako uočljiva diskrepanca između retorike i forme koja postoji na crnogorskoj političkoj sceni, naročito kada su u pitanju vanjskopolitički prioriteti.
Vuković je rekao da Crna Gora trenutno prolazi kroz veoma složen politički period kojim, kako je naveo, preovladava zaprepašćujući stepen beskrupuloznosti vladajućih struktura.
- Stiče se utisak da je stvoren implicitan konsenzus među njima da su svima date odriješene ruke da provode kako svoje usko-partijske interese, tako i nerijetko interese oblikovane ličnim afinitetima i animozitetitma, bez obzira na štetu i destruktivnost po institucionalni okvir i društvo u cjelini - kazao je Vuković.
On je rekao da se taj konsenzus odražava manipulativnom taktikom koja u engleskom jeziku ima naziv gaslighting, kojom političari na vlasti neumorno koriste spinove i dezinformacije kojima ubjeđuju cjelokupno društvo da je realni društveni doživljaj stanja samo varka, navodno posljedica zloćudnih i zluradih interesnih grupa koje žele da uruše progres koji samo što nije došao, i da je stvarnost zapravo ono što im oni svakodnevno serviraju kroz svoja sapoštenja.
Na taj način se, prema riječima Vukovića, obesmišljavaju trendovi koji su objektivno dokazivi, od urušavanja finansijske sigurnosti, urušavanja energetske sigurnosti, vanjsko-političke orijetacije, institucionalnog integriteta, pa sve do dramatične polarizacije u društvu.
On je istakao da je odlika ozbiljnih demokratija da se u situacijama kada postoje ozbiljni indikatori da dolazi do negativnih trendova, poput prethodno pomenutih, da se donosioci odluka postave kao odgovorni pojedinci i prihvate političku odgovornost za učinjeno.
<h2>Problemi se ignorišu</h2>
Vuković je naveo da je u Crnoj Gori već neko vrijeme stvorena uhodana praksa da se problemi ignorišu ili obesmišljavaju time što će se samo pojačati sa besmislenim obećanjima i slatkorječivim vizijama koje nemaju realan plan, program i analizu kojim bi se mogli sprovesti u djelo.
On je podsjetio da je u julu prošle godine aktuelna Vlada najavila veoma ambicioznu viziju da će Crna Gora za dvije godine zatvoriti deset poglavlja u procesu pregovora, dok je uspjela da za jednu godinu zatvori samo tri i da istovremeno bude upoznata da joj je zatvaranje jednog poglavlja formalno blokirano.
Ta činjenica, kako je rekao Vuković, nije uznemirila nikog iz vlasti da preuzme odgovornost za neučinjeno i neostvareno.
- Da stvar bude gora, jasno je da je blokada došla isključivo zbog aktivnosti i djelovanja upravo partija na vlasti koje su bez ikakvog ustručavanja revnosno radile na urušavanju bilateralnih odnosa sa jednom državom članicom, gurajuči joj prst u oko, očekivajući upravo ishod kao što je blokada pregovora - naveo je Vuković.
On je kazao da se Spajić i njegov kabinet utrkuju da objasne da je zatvaranje tri poglavlja uspjeh, i da blokada ne treba nikoga da brine, i da su svi i dalje nedvosmisleno usredsređeni na evropske integracije.
- Da su partije na vlasti iskreni u svojoj namjeri da Crna Gora nastavi svoj put ka EU, ovakav ishod pregovora bi minimalno rezultirao padom vlade i raskidanje koalicionog sporazuma sa onim političkim subjekima koji su izazvali ovu krizu svojim činjenjem - smatra Vuković.
Kako je rekao, odavno je bilo jasno da sa euro-skeptičnim, desno-konzervativnim, anti-zapadnim, iliberalnim i pro-ruskim partijama koje su nekada činile Demokratski front (DF) ne može se očekivati ništa svrsishodno na putu ka EU.
- Samim tim, odgovornost za činjenicu da je Crnoj Gori sad blokiran evropski put, da su ugrožene integracije, da su bilateralni odnosi sa jednom zemljom članicom EU dovedni do nivoa duboke krize, ne treba traziti u onima koju su je prouzrokovali, jer su to uradili upravo onako kako se i znalo da će uraditi, već je odgovornost prvenstveno na onima koji uporno zamajavaju (gaslighting) crnogorsko društvo da je sa tim destruktivnim snagama i dalje moguće graditi bilo kakvu evropsku priču - rekao je Vuković.
<h2>Politička simbioza</h2>
On je kazao da je njihova politička simbioza dovedena do kraja, i samim tim se kod PES-a, Demokrata, i bivšeg DF-a ne mogu naći razlike u suštinskoj anti-evropskoj formi.
- Jedino u čemu se razlikuju je retorika, od demagoške pro-evropske retorike PES-a i Demokrata do ciničnog i farsičog narativa lidera bivšeg DF-a koji se sad slavodobitno rugaju time da su oni perjanice pro-evropskog puta Crne Gore - rekao je Vuković.
On je kazao da sve opstrukcije koje su se mogle vidjeti prethodnih mjeseci, "od insistiranja na aspolutno samoubilačkoj rezoluciji o Jasenovcu, do zatezanja odnosa između ministarstava odbrane Crne Gore i Hrvatske, su samo bile početak onoga što će postati trend i tendencija".
- Ovim presedanima se otvara mogućnost da se još dublje uđe u otvaranje još kompleksnijih tema, poput morskog razgraničenja, jačanja istorijskog revizionizma i samo-viktimizirajućih narativa o ratovima 90ih - ocijenio je Vuković.
On je rekao i da su donosioci odluka na zapadu svjesni da je Crna Gora u prethodne četiri godine izgubila ogromno vrijeme, da je u dubokoj institucionalnoj krizi.
Prema njegovim riječima, urušavanje autoriteta i nezavisnosti Ustavnog suda je samo jedan u nizu primjera te institucionalne krize, i metoda kojim se te krize stvaraju i održavaju.
- Kriza je posljedica svjesnog zanemarivanja procedura i kršenja postoječih praksi, kako bi se isprovocirala reakcija koja sama po sebi stvara krizu. Zatim se donosi neko ad hoc rješenje, kojim se navodno sve vraća u redovne procedure, međutim jedini ostvareni efekat je da oni koji su prekršili proceduru ostaju nekažnjeni, a samim tim ohrabreni da to isto ponove prvom prilikom - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, već odavno svjedočimo da se procedure prvo krše, pa se onda prilagođavaju, kako bi se imenovali partijski kadrovi koji nijesu kvalifikovani, i kako bi se stvarale ili gasile institucije mimo postoječih procedura.
- Stvara se realnost da su institucije prolazne i potrošne, da su slabije od političke volje onih koji su na vlasti, i da je snaga političkog raskusurivanja zapravo konačna mjera institucionalno prihvatljivog - rekao je Vuković dodajući da je takav sistem osuđen da ostane hibridni antiliberalni partitokratski sistem.
<h2>Blokada parlamenta</h2>
Na pitanje da li Crna Gora u ovom trenutku smije dozvoliti blokadu parlamenta i kako bi to uticalo na evropski put države, Vuković je istakao da je svaka institucionalna kriza prepreka daljem evropskom putu.
- Izgledno je da ne postoji inicijativa da se iz krize izađe - rekao je Vuković.
On smatra da je, s obzirom da je Crnoj Gori data prilika da po ubrzanoj proceduri pristupi EU, najveća odgovornost na onim političkim snagama koje imaju izvršnu i zakonodavnu vlast da država što prije izađe iz krize.
Vuković je kazao da ova kriza najviše odgovara trenutnim vlastima, jer na taj način svu krivicu za dalju blokadu institucija i zaustavljanju evropskog puta mogu svesti na opoziciono djelovanje.
- I njihova nespremnost da nađu rješenje zapravo govori da oni ni ne žure sa evropskim procesima, jer na papiru im je dana šansa, a druge mogu da krive za ono što zaista i žele, a to je institucionalno blokiranu državu koja kao takva ne može dalje napredovati na putu integracija - rekao je Vuković.
<h2>Protesti u Srbiji još nijesu politički oblikovani</h2>
Govoreći o protestima u Srbiji i o tome kako bi se potencijalna smjena vlasti u susjednoj zemlji mogla odraziti na Crnu Goru i region, Vuković je kazao da je još teško razumjeti u kom pravcu će se odvijati situacija u Srbiji, jer su trenutni protesti masovni ali politički još uvijek nijesu jasno oblikovani.
- U takvim okolnostima, ukoliko zaista dođe do nekog revolucionarnog zaokreta, poluge moći će preuzeti oni koji već imaju jasne političke i organizacione sposobnosti, a koji su se vješto infiltrirali u masu i čekaju pogodan trenutak - naveo je Vuković.
Pitanje je, kazao je on, ko može kapitalizirati od trenutne situacije u Srbiji, i koje političke organizacije čekaju svoju priliku.
Vuković je rekao da se, za sada, vidi da su sve teme ili inicijative koje na bilo koji način mogu profilisati te proteste kao pro-evropske ili pro-zapadne u startu ugušene.
- S druge strane, masa već uveliko flertuje sa desno-konzervativnim, klerikalnim, i etno-nacionalističkim narativima. Ako takve snage kapitaliziraju od eventualnog revolucionarnog obrta, ne vidim da će to suštinski na bilo koji način poboljšati odnose u regionu ili doprinijeti rješavanju niza otvorenih pitanja - naveo je Vuković.

Vuković: Koaliranje sa destruktivnim snagama pogubno po evropski put Crne Gore

Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata Donaldna Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, Siniša Vuković, za 24 sata Televizije E.&nbsp;
U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...
Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.
- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.
- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.
Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.
- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.
Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).
- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.
- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.
Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.
- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.
- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.
Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.
- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.
Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.
- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu - da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je trenutnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD-u, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
<h2>Alarm za Demokrate</h2>
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
- Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička - ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
- Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača - istakao je naš sagovornik.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
- Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura - ocijenio je Vuković.
Sve u svemu, Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
- Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, možda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u sunčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne - smatra on.
<h2>Period duboke neizvjesnosti</h2>
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
- Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile - stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
- Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike - kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
- Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama - naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da je Amerika po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
- Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost - naglašava sagovornik Portala ETV.
<h2>Frojdovski lapsus Spajića</h2>
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika - istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
- Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama - konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Prijedlog zakona o stranim agentima je smislen okvir kroz koji se targetiraju neistomišljenici i ućutkuje svaki vid odgovora i kontra argumenta, kazao je u razgovoru za Antenu M profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.
Govoreći o tome da li se isti ili sličan prijedlog zakona primjenjuje u drugim državama, Vuković kaže da je takvo rješenje u direktnoj koliziji sa bilo čim što se može nazvati Evropska agenda Crne Gore.&nbsp;
- Sličan zakon je donešen u Gruziji i zbog tog zakon je Evropska unija zatvorila bilo kakav vid pregovora sa Gruzijom. Takav zakon u sličnoj formi postoji u Mađarskoj, koji je pao na Evropskom sudu pravde. Nakon toga vi imate u Slovačkoj zakon koji je sličan takav u pripremi i već postoji signal iz Brisela da će Slovačka zbog toga bitii sankcionisana. Ovo je signal u kojem se pokazuje da postoji mehanizam unutar vlasti u Crnoj Gori kako bi se što efekasnije blokirao Evropski put Crne Gore - kazao je Vuković.
PES, Demokrate, Bošnjačka stranka i Albanski forum su najavili da neće podržati prijedlog zakona koalicije za Budućnost Crne Gore. Na pitanje da li je očekivao takvu reakciju vladajuće većine, sagovornik Antene M odgovara da nema komunikacije unutar vladajućih struktura nego da oni moraju to u javnosti da objavljuju.
- Bivši DF javno istakne svoju nameru, pa onda PES kaže da je protiv toga i onda se PES na taj način pozicionira kao da su oni proevropski, a DF da je istinski i dalje konzervativan, desno-orijentisan, zagledan ka istoku. Oni su i dalje ista vlast, oni zajedno zadržavaju poluge vlasti i samo u neozbiljnim državama se može desiti da partije koje su u koaliciji i koje su u vlasti šalju tako disonantne tonove. Ovdje se radi o nečemu drugom, a to je da svako kupuje sopstvenu podršku, kako na domaćen, tako i na međunarodnom planu - ocjenjuje Vukopvić.
On smatra da će bivši DF tražiti neki vid kompezacije kako bi odustali od prijedlog zakona.
- Ko zna šta će biti ta kompenzacija, šta će biti koncesija, koju je PES spreman da da, zato što i PES isto razmišlja, jer kod njih je sve transakciono, tu ne postoji nikakav sistem vrijednosti koji bi mogao da se pronađe, ne postoji crvena linija o stvarima o kojim oni ne žele ni da razgovaraju. Ako ste zajedno u vlasti, vi makar morate imati neke crvene linije na osnovu koje bi glasači i javno mnjenje znalo šta je prihvatljivo, šta je neprihvatljivo. U ovom trenutku, za ovu vlast, sve teme su prihvatljive, što je po automatizmu apsolutno neprihvatljivo ponašanje Vlade - zaključio je Vuković.

Vuković: ZBCG će za Prijedlog zakona o stranim agentima tražiti kompezaciju

Ukrajinski premijer Denis Šmigalj je 10. septembra izrazio nadu u drugi mirovni samit sa mnogo većim brojem zemalja učesnica nego na sličnom skupu u Švajcarskoj prije tri mjeseca, a s ciljem okončanja rata s Rusijom.
Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon rekonstrukcije Vlade prošle sedmice, Šmigalj je rekao novinarima da se nada da bi sljedeći mirovni samit mogao biti organizovan do kraja godine i privući najmanje 150 zemalja.
U okviru nastojanja za prekidom vatre otkako je početkom 2022. počela odbrana od potpune ruske invazije, na zahtjev Kijeva u junu je održan švajcarski samit na koje, je 80 zemalja pozvalo da teritorijalni integritet Ukrajine bude temelj svakog eventualnog mirovnog sporazuma.
Ruski zvaničnici, koje je Kijev optužio da su nespremni i neozbiljni u pogledu mogućih mirovnih pregovora, nisu bili pozvani na taj skup.
Kina, koja je diplomatski podržala Rusiju otkako je njeno partnerstvo sa Moskvom "bez ograničenja" potpisano u sedmicama prije nego što su ruske trupe masovno ušle u Ukrajinu, odbila je prisustvovati.
Prije švajcarskog događaja, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je oštre uslove za prekid vatre koji su uključivali potpunu primopredaju četiri regiona za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala 2022. godine.
Navodi se da ruske invazijske snage kontrolišu oko jedne petine Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim okupirano i aneksirano 2014. godine. U nekoliko navrata su organizovali međunarodno nepriznate izbore u okupiranim dijelovima Ukrajine, uključujući i prošli vikend.
Ukrajina je preuzela kontrolu nad oko 1.200 kvadratnih kilometara ruske teritorije otkako je početkom avgusta pokrenut iznenadni upad u rusku oblast južnog Kurska.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da im "ne treba njihova zemlja", ali da upad omogućava potencijalne pregovaračke pare u obliku zarobljene zemlje i trupa.
Zelenski je više puta odbijao izvještaje o međunarodnom pritisku koji bi mogli podstaknuti Kijev da odustane od nade da će povratiti kontrolu nad cijelom svojom teritorijom u zamjenu za mir.
Ruski mediji 10. septembra citiraju bivšeg ruskog ministra odbrane i sadašnjeg sekretara Vijeća sigurnosti Rusije Sergeja Šojgua koji je rekao da je napad na Kursk trebao odvratiti Moskvu od njenih ciljeva u istočnoj Ukrajini. Ali, rekao je, ruske snage nastavljaju svoju ofanzivu.
Na konferenciji za novinare u Kijevu, Šmigalj je rekao da je Ukrajina značajno povećala proizvodnju oružja u prethodnoj godini i da se nada da će proizvesti milion dronova - ključnog alata za odupiranje većim ruskim snagama - do kraja godine.
- U prvih osam mjeseci 2024. udvostručili smo našu proizvodnju oružja u odnosu na 2023. Napredujemo. Proizvodnja dronova nastavlja da raste - rekao je on.
Šmigalj je takođe istakao relativni uspjeh ukrajinske privrede u vidu rasta od 3,7 odsto u drugom kvartalu i skromne inflacije. Tvrdio je da se ukrajinski izvoz približava predratnom nivou.
Međutim, Šmigalj je priznao da su razgovori sa posmatračkom misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bili "teški" i da su puni izazova.

Ukrajinski premijer nada se drugom, većem mirovnom samitu

Zapadni Balkan ide u antizapadnom smjeru a Crna Gora je najizraženiji primjer toga, kaže za Radio Slobodna Evropa Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu.
- Od društva koje je bilo dominantno građansko, sekularno, prozapadno, i progresivno, za par godina došli smo u situaciju da su dominantne etnonacionalističke, religiozne, mizogine i antizapadne vrijednosti - navodi Vuković.
Ujedno, dodaje, vlast u Crnoj Gori priča ono što Zapad želi da čuje, a radi ono što Beograd očekuje da se obavi.
Govoreći o odnosu Amerike, kaže da Sjedinjene Države na Crnu Goru gledaju kao sastavni dio regionalnih dinamika, koje su na periferiji ključnih geopolitičkih izazova kojima su vlasti u Vašingtonu opterećene.
Smatra i da su SAD uvjerene da Zapadni Balkan prvenstveno mora biti evropsko pitanje.
RSE: Iako je entuzijazam Brisela po pitanju crnogorskog priključenja kulminirao nakon dobijanja privremenih mjerila, čini se dinamika čitavog procesa usporila. U kom pravcu, po Vama, idu evropske integracije Crne Gore?
Vuković: Nema sumnje da je u prethodnih godinu Evropska unija iskazivala snažnu političku volju i institucionalnu spremnost da proces proširenja dobije kakav-takav pozitivan rezultat. Cilj je bio da se makar formalno i kratkoročno pošalje poruka da proces proširenja nije u potpunosti zamro i da zemlje Zapadnog Balkana i dalje mogu gajiti nadu da će biti članice EU.
Proces proširenja u dubokoj je krizi još od čuvene Junkeroveizjave iz 2016. da ga neće biti makar deceniju. To je bio ključni vjetar u leđa euroskeptičnim, populističkim, antizapadnim i autoritarnim snagama na Zapadnom Balkanu i šire da obesmisle dalji proces reformi i njihovu harmonizaciju sa evropskim sistemima.
Dugo je proces proširenja bio sveden na puku fingiranu formu, lišenu reformskog i transformativnog karaktera, koja je kao takva odgovarala tehnokratama u Briselu, koji nijesu imali jasan politički signal da se ozbiljnije pristupi politikama proširenja.
Mnogim državama je bio blokiran početak pregovora. Onima koji su ih započeli bilo je skoro nemoguće, zatvarati poglavlja. U sred procesa mijenjala su se pravila,uvođene nove metodologije.
S druge strane države zapadnog Balkana redom su postajale nestabilnije, institucionalno slabije, sklonije autoritarnim oblicima vladavine, i lake mete malignog i hibridnog djelovanja trećih strane.
Geopolitička previranja, koja su kulminirala ruskom invazijom na Ukrajinu 2022, ogolili su sav auto-destruktivni karakter takvog poimanja politika proširenja. U takvim okolnostima, Crna Gora je dobila priliku da postane „pozitivan primjer“ koji Evropska unija može koristiti kao simbol reanimiranog procesa proširenja.
IBAR je uzet kao primjer na koji se dugo čekalo.
Međutim, Evropska unija se morala suočiti sa onim istim euroskeptičnim, populističkim, antizapadnim snagama koje su jačale prethodnih par godina u Crnoj Gori. Te snage su odlukom da potpišu Temeljni ugovor eliminisale mogućnost da Crna Gora dobije IBAR još u ljeto 2022.
Drugi pokušaj, dvije godine kasnije je bio uspješniji, ali samo prividno. Jer su iste snage sve učinile da IBAR bude apsolutno obesmišljen, odlučujući se za eskalaciju na međunarodnom nivou.
Sadašnje vlasti insistiraju na otvaranju političkih pitanja kako bi se dodatno isprovocirala reakcija Hrvatske koja neminovno rezultira blokadom daljeg puta Crne Gore ka EU.
Na vlasti u Crnoj Gori je veliki broj političkih činilaca koji su svoj politički identitet gradili na političkoj paradigmi Miloševićeve velikosrpske ideologije koja se nije pomirila sa vojnim porazom koji je doživjela u Hrvatskoj.
Taj bijes i frustracija su očigledni u potrebi sadašnjih vlasti u Podgorici da se naruše odnosi dvije države koje su možda jedine dale primjer kako se u post-konfliktnom periodu mogu graditi konstruktivni i partnerski odnosi.
RSE: Deklarativno, Vlada Crne Gore je za dobrosusjedske odnose sa svima. Međutim, činjenica je da dio vlasti ne priznaje Kosovo, jedinstvenu BiH, već smo pomenuli probleme sa Hrvatskom. Može li to biti jedan od kamena spoticanja na evropskom putu?
Vuković: Apsolutno, i to je očigledno i politički cilj kojem teže današnje vlasti u Crnoj Gori.
Lako je zalagati se za dalji put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Međutim, suštinski Crna Gora već par godina za redom dobija izrazito negativne ocjene o napretku.
Nakon dobijanja IBAR-a, koji je bio nedvosmislena politička odluka, crnogorske vlasti su 'bržebolje' usvojile Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen koja je rezultirala time da predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel naprasno otkaže odavno zakazanu posjetu Podgorici čime je poslata poruka da je period medenog mjeseca sa zvaničnom Podgoricom naglo okončan.
Posljedično, Crna Gora se nije našla u zaključcima Evropskog savjeta o napretku zemalja kandidata, koji je ključni dokument koji govori o progresu u prethodnom periodu. To nedvosmisleno govori da će veoma izgledno nastupiti i formalno blokiranje daljeg procesa pristupanja Crne Gore.
IBAR je bio možda i posljednja šansa da Crna Gora iskoristi mogućnost principa regate, i da samostalno vodi proces daljeg pristupanja.
Ovom blokadom Crna Gora će dodatno legitimisati namjere onih koji insistiraju da se sa principa regate pristupi modelu regionalnog paketa.
Time bi Crna Gora trajno bila vezana za region i sve probleme koji dolaze u paketu sa zemljama Zapadnog Balkana.
A u regionalnim okvirima Crna Gora već uveliko poprima karakteristike remetilačkog faktora.
Pored poremećenih odnosa sa Hrvatskom, koja se odlučila na radikalniju mjeru zabrane ulaska predsjedniku SkupštineAndriji Mandićui potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću, prijeteći da neće stati na tome, Crna Gora je svojim diplomatskim šarlatanstvom u vezi Rezolucije o Srebrenici u UN uspjela da iskompromituje diplomatski ugled, i da se kvarnim potezom direktno umiješa u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini.
Na koncu ne treba zaboraviti da su članovi crnogorske delegacije u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope glasali protiv ili bili uzdržani po pitanju prijema Kosova u tu organizaciju, što nedvosmisleno šalje poruku da se može očekivati dalje zatezanje odnosa dvije države.
Ovakvi potezi imaju samo jedan cilj, a to je ugrožavanje elementarnog pregovaračkog potencijala Crne Gore, da se narušavanjem susjedskih odnosa direktno anuliraju mogućnosti daljeg pristupanja Crne Gore EU.
RSE: Odnosi sa Srbijom su komplikovani. Dio vlasti bespogovorno slijedi politiku Beograda, dok Vlada u određenim situacijama, pod pritiskom međunarodne zajednice, donosi odluke suprotne volji Srbije. U kom pravcu bi ti odnosi mogli ići i u kojoj mjeri zavise od „raspodjele moći“ u Crnoj Gori?
Vuković: Crna Gora samo na nivou forme donosi odluke koje su suprotstavljene volji vlasti u Srbiji.
Dakle, već pomenuta odluka o glasanju članova crnogorske delegacije protiv prijema Kosova u Savjet Evrope, ili uslovljavanje podrške Rezoluciji o Srebrenici kojim se predlagao tekst koji indirektno snaži auto-viktimizirajući narativ zvanične Srbije o navodnoj zavjeri kojom se srpski narod označava genocidnim.
Ili donošenje Rezolucije o Jasenovcu koju ni sama Srbija nije bila spremna da donese jer njene vlasti dobro znaju koliki je auto-destruktivni potencijal takve odluke, zapravo samo govori da su crnogorske vlasti u ovom trenutku samo poslušni trbuhozborci zvanične Srbije.
Crna Gora radi ono što bi Srbija rado uradila, ali ne želi da prlja ruke i narušava sopstveni ugled kod međunarodne zajednice.
Pa nakon što Crna Gora donese takve ishitrene ili diletantske odluke, iskoristi to da domaćoj publici prikaže kako je zapad antisrpski nastrojen, jer vidite kako kritikuju Crnu Goru zbog odluka koje su na fonu sa velikosprskom ideologijom.
Dakle sa jednim potezom Srbija postiže tri cilja: potvrđuje servilnost Crne Gore, jača antizapadni sentiment u domaćoj javnosti, i kupuje poene na međunarodnom planu.
Ono što je već postala ustaljena praksa je da vlasti u Crnoj Gori pričaju ono što zapad želi da čuje, a rade ono što Beograd očekuje da se obavi. I takva vrsta političke ambivalentnosti nerijetko se izvodi veoma uspješno, često uz direktnu potporu tehnokratskih elemenata iz Brisela.
Međutim u ključnim trenucima negativne posljedice se prenose samo na Crnu Goru, kao što se može vidjeti iz trenutne diplomatsko-političke konfrontacije koji Crna Gora ima sa Hrvatskom.
I to odgovara svima onima koji već sad znaju da Crna Gora nema šanse da uđe u Evropsku uniju do 2028, kako je proročanski to istakao predsjednik Srbije u svom "razgovoru" sa predsjednikom Milatovićem na nedavnom GLOBSEC forumu.
RSE: Koliko poziciju Crne Gore određuju regionalna dešavanja? Mislim na odnos međunarodne zajednice prema Srbiji, interesi koje ima u toj državi (litijum), a što se reflektuje i na rješavanje srpsko-kosovskih odnosa.
Vuković: Mnoge zemlje članice Unije vode se prividno pragmatičnom politikom pokušavajući na nivou forme obezbijediti partere, prije svega trgovinske, kad već na njih ne mogu računati kao na istinske saveznike.
Srbija u ovom trenutku koristiti mogućnosti takvog pragmatičnog pristupa nekih članica, i pokušava komercijalnim aranžmanima obezbijediti njihovu naklonost i indiferentnost u odnosu na osnove vrijednosti kojima se Unija vodila, poput liberalne demokratije i vladavine prava.
To su nerijetko truli kompromisi, koji imaju svoju kratkoročnu svrhu kako za vlasti pojedinih članica Unije tako i za vlasti u Srbiji. Međutim, to direktno utiče na kredibilitet tih zemalja a istovremeno, to guši svaki istinski entuzijazam za demokratizacijom i evropeizacijom u samoj Srbiji i ostatku regiona,.
Šalje se slika da je mjera poboljšanih odnosa zapravo transakciona dobit kojom evropske zemlje dobijaju resurse za svoju zelenu tranziciju, a zemlje regiona za uzvrat dobijaju jačanje autoritarnih politika koje sama Unija legitimiše i okreće glavu na sve devijacije takvih režima.
RSE: Neizbježno pitanje za Vas je i odnos američke politike prema Crnoj Gori.
Vuković: Amerika na sreću ili na žalost, Crnu Goru gleda kao sastavni dio regionalnih dinamika, koje su na periferiji ključnih geopolitičkih izazova kojima su vlasti u Vašingtonu opterećene.
Stabilnost je ključni prioritet vanjske politike SAD-a kada je u pitanju zapadni Balkan. I to ne treba da iznenađuje. Uz to SAD su iskreno uvjerene da Zapadni Balkan prvenstveno mora biti evropsko pitanje.
Međutim, manjak progresa, uzrokovan nedostatkom političke volje u mnogim evropskim zemljama da sagleda Zapadni Balkan kao istinsko prioritetno pitanje, dovodi do toga da Vašington u kontinuitetu vodi aktivnu politiku u regionu.
Ta politika je prvenstveno bazirana na viziji da je bolje održavati status kvo, jer postoje prioritetna pitanja, nego se dublje uplitati u rješavanje već uveliko usložnjenih odnosa u regionu.
Jer ta rješenja zahtijevaju jednu dozu eskalacije, jer bi se određeni politički monopoli ugrozili, institucionalni okviri bi se morali redefinisati, a mnoge predatorske političke elite marginalizovati.
Sve to neminovno otvara prostor za političku eskalaciju koja može kulminirati i direktnim nasiljem, koje u ovom trenutku nije poželjno za Vašington.
Sadašnja generacija upravljačkog kadra u vanjskoj i odbrambenoj sferi, nije gradila političku paradigmu za vrijeme 90 tih kada je Amerika između ostalog posredovala u nalaženju rješenja u Bosni, izvela vojnu akciju na Kosovu.
Ona je oblikovana kasnijim dešavanjima koja su pokazala granice američke moći, i neophodnost boljeg promišljanja vanjske politike.
Averzija prema eskalaciji postala je paradigma koja se lako može uočiti i u poimanju prioriteta na Zapadnom Balkanu.
Tu su i odnosi sa Kinom čija politika je egzistencijalna prijetnja slobodnom svijetu a koja ne izvozi vojne revolucije, već se bavi ekonomskim ulaganjima za koje Amerika trenutno nema adekvatan odgovor.
I u tim odnosima, SAD su donijele niz strateških dokumenata u kojima je vanjskopolitički prioritet borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji se sagledavaju kao direktna posljedica koruptivnih šema koje Kina nameće zemljama sa kojima sklapa ekonomske aranžmane.
Stabilnost i borba protiv korupcije koje su osnovne ideje vodilje, su nedovoljno definisane pa tako često podložne kreativnim tumačenjima.
U tom kontekstu SAD nerijetko zauzimaju pragmatične pozicije, kojima svjedočimo i u regionu.
Dakle, s jedne strane prihvatanje stabilnosti kao prioriteta, i selektivne borbe protiv korupcije naročito kada su u pitanju oni koji direktno sarađuju sa američkim rivalima poput Kine, Rusije i Irana.
Kad sve ovo uzmemo u obzir jasno je zašto su mnogi američki zvaničnici, naročito oni srednjeg kadra, nerijetko iznosili stavove da je na Zapadnom Balkanu srž svih problema kriminal i korupcija, iz kojih kao nus pojava proizilaze destruktivne etnonacionalističke ideologije.
Ta izvrnuta analiza u kojoj je korupcija bolest a ne simptom, a etnonacionalizam simptom dovodi do toga da zapadna vanjska politika umjesto da liječi region od ključne bolesti - etnonacionalizama, oni se bave korupcijom kao ključnim problemom.
A ona je zapravo samo jedan vidljiv simptom etnonacionalizama na Balkanu.
RSE: Đukanović je nedavno rekao da EU prati američku politiku na Zapadnom Balkanu a koju kreira srednji kadar State Departmenta. Da li je to simplifikovao tumačenje odnosa SAD prema regionu, uključujući i Crnu Goru?
Vuković: Ne vidim nikakav problem u tome da se srednji kadar pita i odlučuje. To je zapravo ustaljena praksa u američkom sistemu.
Holbruk je bio pomoćnik državnog sekretara, istog ranga kao danas Džim O'Brajen, i obojica samostalno donose odluke, iako iznad njih postoji niz nadređenih koji bi se u malim sistemima poput zapadnog Balkanu mnogo više uplitali u posao činovnika ranga Holbruka i O'Brajena.
Ono što treba razumjeti je da upravo ti činovnici srednjeg ranga, koji se svakodnevno bave Zapadnim Balkanom drže ključ u oblikovanju politika i prioriteta koji se ispostavljaju njima nadređenima poput Blinkena ili Salivena.
Iluzorno je očekivati da će se Zapadnim Balkanom baviti i jedan od njih dvojice, kao što je to bio slučaj 90ih.
RSE: Dio javnosti kritički gleda na blizak odnos predstavnika SAD-a i SPC u Crnoj Gori, koja je bliska sa pro-putinovskom ruskom crkvom, ima blagonaklon odnos prema u Hagu osuđenim ratnim zločincima i generalno antizapadne stavove. Kako vi gledate na taj odnos?
Vuković: SAD kao suštinski puritansko društvo, nikada i u ni jednom obliku neće problematizovati i direktno politizovati vjerske organizacije.
Drugim riječima Amerikanci nikada neće direktno ulaziti u bilo kakav sukob sa nekom vjerskom organizacijom, pa čak i kad postoje objektivni razlozi za to.
Dovoljno je vidjeti kako se odnose prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi, koja je nedvosmisleno instrumentalizovana od strane režima u Kremlju.
Amerika nije nikad problematizovala teokratski karakter režima u Iranu, ili budistički nacionalizam u Mijanmaru koji stoji iza genocida nad Rohingama.
Dakle, ne treba očekivati da će Amerikanci biti na bilo koji način javno kritični prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, pa samim tim ni prema SPC.
Ono što se može primijetiti iz višedecenijskog djelovanja SAD na Balkanu, je da su nerijetko koristili poseban status koji crkvene organizacije uživaju u svim sistemima regiona, da preko njih ostvare određene strateške ciljeve.
Najbolji primjer za to je Patrijarhovo pismo iz 1995, koje je direktno od Patrijarha Pavla, zatražio Holbruk a kojim bi se Slobodan Milošević delegirao kao legitimni predstavnik svih Srba, u čije ime bi mogao da pregovara u Dejtonu.
U tom trenutku, za Holbruka i američku administraciju bilo je neprihvatljivo da srpsku stranu u pregovorima predstavljaju Karadžić, Mladić, pa čak ni Krajišnik i Plavšić.
Dakle i tada je Holbruku, i njegovom saradniku Hilu, bilo jasno da crkva ima jedinstvenu snagu unutar sistema, koja može biti od velike političke koristi u prelomnim trenucima.
Razumijem da je ovo za mnoge isuviše naivno ili pak razočaravajuće, jer su veze crkve sa destruktivnim politikama i političkim elitama uveliko problematizovane, čak i od same Evropske unije.
Međutim, američka vanjska politika nije sklona takvom pristupu, i teško da će odstupiti od tih polazišta.
RSE: Da li ste saglasni da to što Vašington i Brisel ne uspijevaju, iz bilo kojih razloga, da pomognu rješavanju problema na Balkanu, otvara prostor trećim stranama za ostvarenje uticaja? Mislim na Rusiju i Kinu.
Vuković: Nesumnjivo da Rusija i Kina imaju ogroman manevarski prostor na Zapadnom Balkanu. Ovako nedovršeni procesi post-konfliktne tranzicije, ranjivi institucionalni okviri, i nekonsolidovane demokratije su laka meta malignom uticaju trećih strana.
Treba imati u vidu da ni Rusija ni Kina ne vide region Zapadnog Balkana kao suštinski dio sopstvenih zona uticaja.
Za njih je ovaj region periferno pitanje, koje može vrlo lako poslužiti kao laka zona prodora u sferu uticaja njihovih rivala, prvenstveno Evrope a pored nje i SAD-a.
Dakle, postoji nepisani konsenzus da zapadni Balkan strateški pripada evropskoj zoni uticaja, ali mnogi evropsko ponašanje vide kao manifestaciju „neradog hegemona“, koji nije spreman uložiti neophodne resurse i energiju kako bi konsolidovao uticaj u toj zoni.
I samim tim te treće strane koriste tu "neradost", ulažući minimalne napore koji mogu imati dalekosežne posljedice.
Jer rezultat je jasan: pokazuje se strateška nemoć evropskog projekta, članice se sukobljavaju oko prioriteta u regionu, crpi se energija na smirivanje situacija umjesto da se popravljaju a dugoročno se oblikuju generacije koje će biti euroskeptične, antidemokratske, i sklone autoritarnim oblicima vladavine.
To se već može vidjeti na primjeru novih političkih generacija na zapadnom Balkanu, koje su uprkos mladim godinama sklone najkonzervativnijim, antizapadnim, i autoritarnim politikama.
Populizam postaje mjera prihvatljivog, transakcioni odnosi su prioritet, samoreklamerstvo i improvizacija suština djelovanja.
RSE: Čini li vam se da Zapadni Balkan hoda u antizapadnom smjeru?
Vuković: Nažalost sve više sam sklon tom utisku.
Crna Gora je možda i najeklatantniji primjer toga, jer od društva koje je bilo dominantno građansko, sekularno, prozapadno, i progresivno, za par godina došli smo u situaciju da su dominantne etnonacionalističke, religiozne, mizogine i antizapadne vrijednosti.

Vuković: Zapadni Balkan ide u antizapadnom smjeru, a Crna Gora je najizraženiji primjer

Inicijativa predsjednika Skupštine Andrije Mandića, da se odluke u Savjetu za odbranu i bezbjednost donose preglasavanjem, nije novina u njegovom političkom djelovanju. U kontinuitetu težnji, Mandić kroz probne balone, plasira određenu, novu viziju društveno pravnih odnosa u Crnoj Gori. Na taj način pokušava da prikaže javnosti alternativne ideje uređenja Crne Gore, kao države - kazao je gostujući u 24 sata Televizije E profesor Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
- Ono što je indikativno je da je u svakom potezu, koji je (Mandić) povlačio u prethodnom periodu, a koji se oslikavao radikalnim idejama, sve ostalo na nivou retorike. Dakle, on je predlagao nešto čisto da bi vidio kakav će biti odjek javnosti, kako će reagovati međunarodna zajednica i kakav je odnos snaga na političkom planu u Crnoj Gori, da vidi koje političke snage će prihvatiti takvu ideju. Dakle, to je opipavanje pulsa - smatra Vuković.
<h2>Mandićevo opipavanje pulsa</h2>
Istovremeno, objašnjava Vuković, Mandić svoje inicijative predstavlja kao kompromisna rješenja, jer je reakcija druge strane uvijek, decidno protiv. Kroz takav narativ Mandić drugu stranu oslikava kao tvrdokornog aktera, koji ne želi kompromis. Dok god se radi o opipavaju pulsa, smatra profesor Vuković, može se govoriti o političkoj taktici, ali i upozorava na posljedice takvog narativna po društvo.
- Ono što više brine je što on (Mandić) normalizuje diskurs u kojem će javnost sve više i više biti zbunjena, a to je najblaži efekat djelovanja. Javnost će, istovremeno, biti rezignirana prema sistemu, koji ne funkcioniše… To su opasne tendencije sa pozicija moći, koje projektuje lider nekadašnjeg Demokratskog fronta. To je bilo i očekivano, zato što Mandić dolazi iz antisistemske partije, koja je dugo takva bila, a ovaj sistem je nešto protiv čega se i te kako borio - istakao je Vuković.
Crna Gora je, smatra, pogođena opasnim talasom populizma, koji dominira političkom scenom i političkim diskursom.
- Sistem nije srušen ali je umnogome urušen, okrnjen. U okolnostima prethodne četiri godine, pogotovu posljednje dvije, ne postoji vizija na sistemskom planu kako Crna Gora treba da ide naprijed. Talas populizma doveo je u prvi plan snage bez vizije, bez ideje, a prije svega plana. I kada se pričalo o planu, taj plan nije postojao, samo u retoričkoj formi. Ni za poziciju, ni za opoziciju, nije širok manevarski prostor. Teško je boriti se protiv nepostojećeg plana, jer se veoma lako mijenja, ambivalentan je i niko nema potrebu da stoji iza njega i adaprita se. Tek onoga trenutka kada javnost postane zasićena improvizacijom, nepodnošljivom lakoćom manipulisanja javnim disukrsom, moći ćemo da pričamo o radikalnijim potezima kako opozicije, tako i vlasti - ocjenjuje Vuković.
<h2>Izazovi na političkoj sceni Crne Gore</h2>
Dodaje da su i opozicija i vlast pred ključnim izazovom u, kako kaže, okoštalim političkim okolnostima.
- Onog trenutka kada se neko iz sadašnje pozicije, ili neko ko se odvaja od pozicije, usudi da sarađuje sa onima za koje su govorili da su neprihvatljivi, sistem će se rasčepiti, profunkcionisati. Doći će do velikih, novih promjena i dodatne vrijednosti na političkoj sceni Crne Gore. Do tada je Crna Gora zaglavljena u populizmu, koji odgovara samo radikalnim desnim snagama, koje su bazirane na njemu – poručuje Vuković.
<h2>ODNOS VAŠINGTONA PREMA PODGORICI</h2>
Govoreći o odnosu zvničnog Vašingtona prema Podgorici, Vuković objašnjava da Sjedinjene Američke Države posmatraju Crnu Goru kao dio regionalnog konteksta koji zauzima, kao kaže, perifernu ulogu u odnosu na krupna geopolitička dešavanja kojima svjedočimo.
- Održavanje statusa quo koji ne eskalira je ono na čemu se bazira trenutna vizija SAD-a, a i Evropske unije. Samim tim prihvataju se određeni truli kompromisi kojima se jačaju retrogradne snage, koje uživaju u statusu quo. Region je, na neki način, zaglavljen u datom trenutku, prioritetima koji su negdje drugo, kako na Dalekom istoku, tako i na Bliskom istoku, Ukrajini i u ostatku zapadne hemisfere - objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins.
Dodaje da region zahtjeva stabilnu situaciju, dok se ostale ne riješe.
- Mislim da nije dovoljno jasno prihvaćena poruka iz Vašingtona, i iz ambasade SAD-a u Podgorici, ko su prihvatljivi, a neprihvatljivi partneri za Vašington. Kada se ta poruka pošalje to ne znači da će uvesti sankcije ili nekoga hapsiti. Riječ je, prije svega, o hlađenju odnosa, u najgorem slučaju, ili o kočenju određenih procesa koji neće dobiti puni zamah koji bi imali da su okolnosti drugačije, da su akteri na političkoj sceni prihvatljiviji za SAD - poručio je Vuković.
<h2>Organski produkti</h2>
Smatra da su svi politički akteri u Crnoj Gori organski produkt crnogorskog društva, jer su dio stvarnosti kao zajednice. Političke snage, koje su radikalno desno, etno nacionalističke, klero nacionalističke – dio su stvarnosti Crne Gore.
- U Crnoj Gori imate nove, mlade snage, žao mi je što tako moram da ih definišem, koje su došle na talasu populizma. Nemaju nikakvog političkog iskustva, ni sistemskog, nemaju dovoljnu razradu, ni pripremu, baziraju sav svoj nastup na medijskoj promociji i improvizaciji. Prvi put u istoriji, čini mi se, Ujedinjenih nacija, je premijer koji je tada bio u tehničkom mandatu, govorio iz glave za govornicom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. To je nečuveno, ali to je normalnost u Crnoj Gori. Crnogorsko društvo prihvata to kao normu. Normalizovala se jedna nepodnošljiva doza površnosti i improvizacije - naglasio je Vuković.
<h2>Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama</h2>
Govoreći o kampanji uoči predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, Vuković kaže je iznenađenje za sve zamah koji je dobila Kamala Haris, kandidatkinja Demokrata.
- Ako pogledate trendove, koji su postojali od početka Bajdenove kampanje, u odnosu na Trampa, Bajden je uvijek bio u zaostatku. Nije bio značajan zaostatak, ali je bio. Nerijetko je to pravilo u političkoj kampanji, da predsjednik, koji je trenutno na vlasti uvijek zaostaje za onima koji su alternativa. Zato što oni snose posljedice svojih odluka u tom trenutku, a bilo koji alternativni glas čini se da je prihvatljiviji… Niko nije očekivao da će Kamala Haris imati takav nastup, i da će je prihvatiti neke marginalizovane grupe u biračkom tijelu, tu najprije govorim o mladima. Mladi su bili najveća nepoznanica Bajdenovoj kampanji, pogotovu nakon svega što se dešavalo od 7.oktobra prošle godine, i izraelske invazije na Gazu. Mladi su, u većini, tražili progresivnije mjere i politike, što Bajdenova administracija nije bila spremna da ponudi - zaključio je Vuković.

Vuković: Mandić opipava puls, kroz probne balone plasira određenu, novu viziju, društveno pravnih odnosa

Dežurna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Slađana Volkov kazala je da su sa mjesta ubistva Radovana Krivokapića (44) u Kotoru izuzeti mnogobrojni tragovi koji će biti predmet vještačenja nakon kojeg će biti više informacija o ovom događaju.
Krivokapić je ubijen večeras hicima iz snajpera ispred porodične kuće u kotorskom naselju Zlatne njive. Volkov je za Portal ETV kazala da je oko 20:20 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je tom prilikom jedna osoba zadobila tjelesne povrede.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBazOpt9hMg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon određenog vremena obaviještena sam da je to lice R.K. preminulo. Nakon izlaska na lice mjesta, u prisustvu vještaka, kao i službenika Uprave policije, obavljen je uviđaj. Sa lica mjesta izuzeti su mnogobrojni dokazi koji će biti predmet vještačenja nakon čega ćemo imati više informacija o ovom dogažaju - rekla je Volkov.
Krivokapić, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana, usljed zadobijenih povreda preminuo je u Opštoj bolnici u Kotoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjedna-osoba-ranjena-u-kotoru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Volkov: Izuzeti mnogobrojni tragovi sa mjesta ubistva Krivokapića, nakon vještačenja imaćemo više informacija

Radovan Krivokapić preminuo je večeras nakon što je u njega pucano ispred porodične kuće u Kotoru.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP) policija preduzima aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva.
&nbsp;&nbsp;-Večaras, oko 19.40 časova, u naselju Zlatne njive u Kotoru došlo je do upotrebe vatrenog oružja. Tom prilikom povrede je zadobio R.K (44) iz Kotora, koji je usljed zadobijenih povreda preminuo u Opštoj bolnici u Kotoru - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Krivokapić je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana.
Krivokapić je, saslušavan 2016. u istrazi podmetanja požara u kotorskoj diskoteci “Maximus”.
Iz policije je tada saopšteno da su pretresli više stanova u Kotoru i da rade na privođenju napadača.
Pet maskiranih osoba rano ujutru napali su stražara, onesposobili ga, a zatim ušli u klub i zapalili dio u kome se održavaju muzički koncerti.

Ubistvo u Kotoru: Preminuo Radovan Krivokapić

Nezaposlenost u Njemačkoj prvi put nakon više od deset godina raste na više od tri miliona ljudi. Broj nezaposlenih povećao se u avgustu u poređenju s prethodnim mjesecom za 46.000, na 3,025 miliona. To je 153.000 više nego u avgustu 2024., saopštila je Savezna agencija za zapošljavanje u Nürnbergu.
Stopa nezaposlenosti porasla je u poređenju sa julom za 0,1 odsto, na 6,4 odsto. Broj nezaposlenih iznad granice od tri miliona posljednji je put zabilježen u februaru 2015.
- Tržište rada i dalje je obilježeno stagnacijom posljednjih godina - rekla je šefica Savezne agencije za zapošljavanje Andrea Nahles.
Međutim, postoje i prvi znakovi stabilizacije. Broj nezaposlenih u pravilu raste tokom ljeta jer fabrike pred godišnje odmore manje zapošljavaju. Brojke za avgust posljednji put su bile tako visoke prije 15 godina.
- Tri miliona nezaposlenih je sramotna posljedica odbijanja provođenja reformi proteklih godina - rekao je Rainer Dulger, predsjednik Saveza njemačkih poslodavaca.
On je naglasio da je sada potreban pravi jesenski talas reformi.
U poređenju na području cijele države, stopa nezaposlenosti u saveznim pokrajinama Bremen (11,8 posto) i Berlin (10,5 posto) i dalje je bila najviša, dok je u južnim pokrajinama Bavarskoj (4,2 posto) i Baden-Württembergu (4,7 posto) bila najniža.
Savezna agencija za zapošljavanje za statistiku je koristila podatke koji su bili dostupni do 13. avgusta, prenosi Klix.ba.&nbsp;

Nezaposlenost u Njemačkoj ruši rekorde: Tri miliona ljudi bez posla prvi put nakon više od deset godina

Novosađani su se večeras okupili zbog protestne šetnje do zatvora na Klisi, a povodom zahtjeva da svi pritvoreni zbog učešća na protestima budu pušteni na slobodu. Na protest je pozvala inicijativa “Pustite ih sve”, koja za cilj ima formiranje sveobuhvatne baze podataka o broju uhapšenih u cijeloj zemlji u posljednjih skoro deset mjeseci.
- Monstrumi koji su studentkinji palicom slomili vilicu su na slobodi, a studenti su u zatvoru - poručili su demonstranti, uz uzvike "Pustite ih sve".
Dodali su da su "moralne nakaze" koje su na građane ispaljivale vatromete, šok bombe i druge predmete zaštićeni od strane policije i na slobodi, a oni koji su se branili su optuženi za pokušaji ubistva.
- Apsolutno je jasno da su ovo montirani politički slučajevi. Mi nećemo stati dok oni svi ne budu na slobodi - poručili su demonstranti.
Dodali su da "istinu ne može da zaustavi nijedan zid".
Na čelu protestne kolone su bili dobošari, kao i veliki transparent "Pustite ih sve".
Građani su nosili srpske i zastave Novog Sada, duvaju u pištaljke, a vozači su im otpozdravljali sirenama.
Demonstranti su uzvikivali imena onih koji se nalaze u zatvorskom ili kućnom pritvoru.
N1 piše da je Akademski plenum zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića i momentalnu suspenziju policajaca koji su grubo zloupotrijebili svoja ovlašćenja napadom na studente Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
- Napad policije na studente Pravnog fakulteta u Novom Sadu, ubacivanjem velike količine biber spreja u prostorije fakulteta, predstavlja kršenje autonomije univerziteta i protivzakonitu primjenu hemijskih sredstava, zbog čega odgovorni moraju momentalno da snose posljedice - navodi se u saopštenju.
Gradski odbornik Miša Bačulov koji je danas pišten da se brani sa slobode zbog navodnog napada na službeno lice rekao je za N1 da se "režim služi lažima, pomoću tabloida" i da zbog toga hapse građane.
Kaže i da je u njegovom slučaju policajac izjavio da ga je napao, za šta ne postoje dokazi.
- Iako su postojali pritisci na sudije, pušten sam na slobodu. Oni moraju da shvate da je istina nešto od čega niko nije pobjegao, a istina je ono što mi imamo - ističe.

Protestna okupljanja u više gradova u Srbiji: Novosađani ispred zatvora na Klisi - Pustite ih sve

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Šta to krije ministar Krapović?

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: sinisa-vukovic