<article>Najmanje jedna osoba poginula je u Brazilu kada se srušio most Žuselino Kubiček de Oliveira dugačak 533 metra, koji povezuje države Tokantins i Maranžao.Prema preliminarnim informacijama, najmanje jedan kamion koji je prelazio most pao je u rijeku. Savezna saobraćajna policija saopštila je da ima žrtava, prenio je portal Metropoles.Most je otvoren 1960. godine, a struktura mosta je dio važnog saobraćajnog koridora, jer povezuje Belem sa Brazilijom, Transamazonsku drumsku saobraćajnicu, kao i željeznicu Norte-Sul.- Nacionalna agencija za infrastrukturu transporta upozorava na potpunu blokadu na mostu preko rijeke Tokantins. Središnji dio mosta dužine 533 metra srušio se popodne - izjavio je ministar za transport Renan Filjo.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvolcaholic1%2Fstatus%2F1870937412890993054%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1870937412890993054%7Ctwgr%5E474a4af80ff2088166d2e73a63257662dce07327%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Najmanje jedna osoba poginula je u Brazilu kada se srušio most Žuselino Kubiček de Oliveira dugačak 533 metra, koji povezuje države Tokantins i Maranžao.
Prema preliminarnim informacijama, najmanje jedan kamion koji je prelazio most pao je u rijeku. Savezna saobraćajna policija saopštila je da ima žrtava, prenio je portal Metropoles.
Most je otvoren 1960. godine, a struktura mosta je dio važnog saobraćajnog koridora, jer povezuje Belem sa Brazilijom, Transamazonsku drumsku saobraćajnicu, kao i željeznicu Norte-Sul.
- Nacionalna agencija za infrastrukturu transporta upozorava na potpunu blokadu na mostu preko rijeke Tokantins. Središnji dio mosta dužine 533 metra srušio se popodne - izjavio je ministar za transport Renan Filjo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvolcaholic1%2Fstatus%2F1870937412890993054%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1870937412890993054%7Ctwgr%5E474a4af80ff2088166d2e73a63257662dce07327%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Brazil

most

Svijet

Srušio se most u Brazilu, poginula najmanje jedna osoba

Najmanje jedna osoba poginula je u Brazilu kada se srušio most Žuselino Kubiček de Oliveira dugačak 533 metra, koji povezuje države Tokantins i Maranžao.
Prema preliminarnim informacijama, najmanje jedan kamion koji je prelazio most pao je u rijeku. Savezna saobraćajna policija saopštila je da ima žrtava, prenio je portal Metropoles.
Most je otvoren 1960. godine, a struktura mosta je dio važnog saobraćajnog koridora, jer povezuje Belem sa Brazilijom, Transamazonsku drumsku saobraćajnicu, kao i željeznicu Norte-Sul.
- Nacionalna agencija za infrastrukturu transporta upozorava na potpunu blokadu na mostu preko rijeke Tokantins. Središnji dio mosta dužine 533 metra srušio se popodne - izjavio je ministar za transport Renan Filjo.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvolcaholic1%2Fstatus%2F1870937412890993054%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1870937412890993054%7Ctwgr%5E474a4af80ff2088166d2e73a63257662dce07327%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tokom prethodnog vikenda, od 20. do 23. decembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 36 saobraćajnih nezgoda, u kojima je devet osoba teže, a jedna lakše povrijeđena.
U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 171 prekršajnu prijavu, izdali 940 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli osam pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšeno je 68 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
- Od toga broja 34 vozača su lišena slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, 19 vozača su lišeni slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i 15 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - saopšteno je iz Uprave policije.
U Podgorici je uhapšeno 29 vozača i sedam vozača u Kotoru.
Uprava policije apelovala je na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
- Napominjemo i da je od 15. novembra tekuće godine stupila na snagu Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno dijelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu - poručuju iz Uprave policije.

Za vikend uhapšeno 68 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga

Skupštinski Ustavni odbor raspisao je oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
- Na osnovu Amandmana XVI na Ustav Crne Gore (‘Službeni list Crne Gore’, broj 38/13) i člana 8 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore (‘Službeni list Crne Gore’, broj 011/15 i 055/19), raspisuje Javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore - navodi se u objavi na sajtu Skupštine.
Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Jelena Božović (NSD) je 17. decembra, uprkos burnom protivljenju opozicije, uz podršku članova tog tijela iz vladajuće većine, bez zaključka sjednice Ustavnog suda, jer nije ni održana, praktično konstatovala prestanak funkcije za troje sudija.
Potom je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ne uvažavajući bunt opozicije, konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Skupštinski Ustavni odbor, nijednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, sinoć je, ipak, većinom glasova usvojio zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda (US) koje bira Skupština, kao i da se razgovara sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem da on raspiše oglas za izbor još dvoje sudija za koje je on nadležan.
Tim činom je praktično konstatovan prestanak funkcije sudijama Budimiru Šćepanoviću, Desanki Lopičić i Dragani Đuranović.
U rušenju ustavnog poretka Crne Gore direktno je bila umiješana i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko koja je ranije bez održavanje sjednice Ustavnog suda, obavijestila Božović o godištima rođenja i godinama staža svih članova Ustavnog suda.
U članu 7 Zakona o Ustavnom sudu jasno piše da Ustavni sud, a ne predsjednik ili predsjednica Ustavnog suda, obavještava predlagača (Ustavni odbor Skupštine Crne Gore i Predsjednika) o „ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“.
I nedavno penzionisani, bivši Predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić, sada savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, penzionisan je po slovu Zakona o radu koji propisuje da se u penziju ide sa navršenih 66 godina.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine.&nbsp;
Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda, jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome.
Sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41. tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra.&nbsp;
T.K.

Ustavni odbor raspisao javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su postupajući po prijavi oštećene da joj je u Pljevljima otuđeno putničko motorno vozilo, preduzeli operativne i druge mjere i radnje i kao izvršioca identifikovali lice A.Lj.(21) iz Pljevalja.
Protiv Pljevljaka A.Lj.(21) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je sugrađanki ukrao vozilo.
Ona je policiji prijavila da joj je ukradeno vozilo, a policijski službenici su ga u kratkom roku pronašli i vratili vlasnici.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, protiv A.Lj. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila - saopšteno je iz Uprave policije.
Poručuju da policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ nastavljaju sa aktivnostima na zaštiti bezbjednosti i imovine građana i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, na teritoriji svoje nadležnosti.

Pljevljak osumnjičen da je ukrao automobil

Civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera, da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, komentarišući Prostorno-urbanistički plan Podgorice.
Grupa nevladinih organizacija u Crnoj Gori održala je protestni skup &nbsp;ispred Ministarstva prostornog planiranja zahtijevajući od nadležnih da obustave donošenje PUP-a za Podgoricu, koji je u proceduri. Povod je izgradnja novog naselja u Podgorici sa oko 20.000 stambenih jedinica. Oni su naveli da potencijalno usvajanje prostornog plana Podgorice, na način kako su to Vlada i Ministarstvo namjerili da urade izaziva sumnju da je u pitanju korupcija i potencijalno pranje novca.
Posljednji dan javne rasprave povodom donošenja PUP-a je bio 20.decembar i, kako kaže Medenica, uočen je čitav niz nepravilnosti kad je u pitanju taj proces.
- Taj proces nije ustavan, zato što ovaj prostorni plan nema zakonsko utemeljenje, i nema osnovu u planu višeg reda, odnosno ndma osnovu u Prostornom planu Crne Gore, koji je još uvijek važeći, niti je na koji način preslikan u nacrt Prostornog plana Crne Gore koji treba tek da bude usvojen, a za koji je završenja javna rasprava. Tako da dosta je nepravilnosti u tom smislu, ali i u onom koje se tiču same javne rasprave, koja nam je na neki način oduzeta, oduzeto nam je pravo da diskutujemo, da razgovaramo o svim problemima, o viziji onih koji su izrađivači plana, ali i nas koji smo na kraju korisnici tog prostora. Zašto je došlo do svega ovoga, možemo trenutno samo da nagađamo, zato što smo dva reagovanja imali prema Ministarstvu, i na kraju performans ispred Ministarstva, i ostali smo &nbsp;bez odgovora na sve to. Dakle, civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom ovom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor - rekla je Medenica.
Čitanjem PUP-a stiče se utisak, smatra Medenica, da se otvaraju vrata korupciji, iz razloga što tačkaste izmjene koje su predložene na nekih 33 lokacijejer su poljoprivredno zemljište, sportsko rekreativna zona odjednom postale industrijske zone.
- Na nekim lokacijama već postoje izvjesna industrijska postrojenja, i vidi se na neki način legalizacija nečega što na toj lokaciji nije trebalo da bude. Dosta problema koje smo uočili na čitanju ovih dokumenata, a upravo moram da pomenem i to, da samu dokumentaciju gotovo nijesmo mogli ni otvoriti, ni.sagledati, jer po prvi put smo na javnoj raspravi imali 53 pdf dokumenta, grafička prikaza, koji obični računar, u 90 posto slučajeva ne može da otvori - istakla je Medenica.
Nada se da je performans imao efekta, vjeruje Medenica, i da će imati mogućnosti da ponovo prođu kroz proces na način kako je to zakonom propisano, dodaje ona, te da će imati priliku da učestvuju u, kako navodi, donošenju odluka.
- Nadam se da se neće forsirati usvajanje određenih dokumenata, bez učešća građana. Moram samo da da napomenem, da smo mi ispred Centra za zaštitu i proučavanje ptica, organizacija koja se primarno bavi zaštitom prirode, &nbsp;i ovaj prostorni plan upravo sagledavamo kroz te oči, kroz način i drugih stanovnika, ne samo građana Podgorice, nego i ptica i drugih životinja, sa kojima dijelimo prostor, i sa kojima nam je jako važno da ih sačuvamo, da im pružimo siguran dom, i tom smislu su nam od nekog posebnog interesa upravo područja rijeke Zete, gdje se nalazimo, parka prirode, sa Marezom i Lužnicom, kao i Ćemovsko polje, i da nas posebno zabrinjava što su upravo ova područja pogođena velikim izmjenama, i budućim izmjenama u tom pravcu, što nikako ne pogoduje našoj prirodi - naglasila je Medenica.
Ako se dopusti da PUP bude usvojen, poručuje Medenica, mogu se očekivati i svi budući planovi da budu usvojeni bez obzira na sve nepravilnosti.
- Trenutno su u toku javne rasprave na prostorno urbanističke planove i drugih opština, ne samo Podgorice, ali mi prosto nemamo kapacitete da sve sagledamo, ne samo mi, nego kompletan civilni sektor, jer sada imamo javne rasprave u Tivtu, Baru, Ulcinju, izmjene se rade i na prostornim planovima Žabljak, Plav, sve u jednom kratkom periodu, u periodu pred Novu godinu, kad smo inače svi prezauzeti završavanjem godišnjih izvještaja, i sve to prije nego što se zapravo usvoji prostorni plan Crne Gore, koji je već na nekih 90 posto spreman za usvajanje, kao izmjene Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata, što je zaista nešto što bi se moralo sačekati, pa tek raditi sve ove lokalne izmjene planova, jer na ovaj način ispada da će sada morati, ukoliko se sve ovo usvoji, da će prostornim planom, odnosno plan višeg rega morati da se usaglašava sa planovima nižeg reda, što je, složićete se, potpuni nonsens - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8qq2GB_Tj2Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medenica: Prostorni plan Crne Gore će morati da se usaglašava sa onima nižeg reda

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Srušio se most u Brazilu, poginula najmanje jedna osoba

Tagovi

Za vikend uhapšeno 68 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga

Ustavni odbor raspisao javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda

Pljevljak osumnjičen da je ukrao automobil

Medenica: Prostorni plan Crne Gore će morati da se usaglašava sa onima nižeg reda

PRATITE TVe UŽIVO