<p>Američki predsjednik <b>Džozef Bajden</b> stigao je u Manaus u srcu amazonske prašume u Brazilu, u posjetu koja se smatra istorijskom, javila je agencija Frans pres.</p>
<p>Bajden je prvi predsjednik SAD na funkciji koji je otputovao u Amazon, sa ciljem da istakne svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promjena, nekoliko mjeseci prije dolaska <b>Donalda Trampa</b> u Bijelu kuću.</p>
<p>Tramp je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.</p>
<p>SAD i Kina su najveći zagađivači, sa najvećom emisijom gasova sa efektom staklene bašte.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bajden stigao u Manaus, posjeta se smatra istorijskom

<p>Marš podrške Palestincima okupio je nekoliko stotina osoba u Rio de Žaneiru, gdje se sljedeće sedmice sastaju lideri velikih ekonomija Grupe 20.</p>
<p>Marš je održan po kiši duž plaže Kopakabana i pod nadzorom desetina policajaca i vojnika već raspoređenih da osiguraju bezbjednost samita u ponedjeljak i utorak, uz učešće predsjednika SAD <b>Džozefa Bajdena</b> i njegovog kineskog kolege <b>Si Đinpinga</b>.</p>
<p>Neki demonstranti su nosili palestinske marame i zastave i transparent s pozivom za „ukidanje brazilsko-izraelskih odnosa“, i da saveznici Izraela prestanu da finansiraju njegove vojne ofanzive u Gazi i Libanu.</p>
<p>Prema riječima člana jednog od brazilskih sindikata koji je organizovao skup, marš je imao za cilj i da podrži borbu protiv klimatskih promjena i siromaštva, uz zahtjev za oporezivanje najbogatijih, jer lideri samita G20 „imaju ekonomsku kontrolu nad zemljama za koje smatraju da su im podređene u globalizovanom svijetu“.</p>
<p>U sklopu još jedne akcije na marginama G20, aktivisti su na pijesak plaže postavili redove tanjira obilježenih crvenim krstom sa brojevima ljudi koji su prošle godine bili pogođeni glađu.</p>
<p>Još jedan protest biće održan tokom dana u Rio de Žaneiru, u organizaciji kolektiva brazilskih starosjedioca kako bi ukazali na manjak napora bogatih zemalja u borbi protiv klimatskih promjena.</p>

Pro-palestinski i ekološki marš u Rio de Žaneiru pred samit G20

<p>Zvaničnik brazilske policije<b> Valdesi Urkiza</b> biće sljedeći šef Interpola, saopštila je danas ta organizacija.</p>
<p>Urkiza je izabran za generalnog sekretara glasanjem Generalne skupštine Interpola na njenom sastanku u Glazgovu u Škotskoj, a tu funkciju će preuzeti kada se skup završi u četvrtak.</p>
<p>Aktuelni potpredsjednik Interpola za Ameriku, Urkiza će biti prvi šef organizacije koji ne dolazi iz Evrope ili Sjedinjenih Država.</p>
<p>Urkiza je obećao da će promovisati različitost unutar organizacije, rekavši da je „snažan Interpol onaj koji uključuje sve“.</p>
<p>- Kada poštujemo i uzdižemo različite perspektive, dobijamo jasniji, sveobuhvatniji pristup globalnoj bezbjednosti - rekao je on.</p>
<p>Interpol, koji ima 196 zemalja članica i koji je prošle godine proslavio stogodišnjicu, radi na tome da pomogne državnim policijama da međusobno komuniciraju i prate osumnjičene i kriminalce u oblastima kao što su terorizam, finansijski kriminal, dječja pornografija, sajber kriminal i organizovani kriminal.</p>

Novi šef Interpola biće policajac iz Brazila

<p>Velike suše ugrozile su usjeve kafe u Brazilu i Vijetnamu, koji su najveći svjetski proizvođači te biljke, a potencijalna nestašica kafe ne zaobilazi ni Crnu Goru. Kafu je ovih dana teško nabaviti, a to potvrđuju i vlasnici crnogorskih firmi koji se bave prodajom kafe. Na velikim su mukama: kafe u nabavci čas ima-čas nema, a neizvjesno je hoće li ova nimalo zavidna situacija potrajati, piše portal RTCG.</p>
<p>Loša je godina, a loš i rod, a sa druge strane vlasnici firmi za prodaju kafe ne žele da iznevjere svoje potrošače.</p>
<p>To je potvrdio i vlasnik fabrike kafe "Crnagorakop" Slobodan Babić.</p>
<p>- Nijesu samo velike suše znatno uticale da poskupe transporti. Tu su i poplave u Indiji. Svjedočimo jako lošoj situaciji. Kuburimo sa svim još od početka godine - požalio se Babić za Portal RTCG.</p>
<p>Cijena kafe non-stop skače, a Babić kaže da su im spas zalihe, mada se i trude da ne povećavaju cijene.</p>
<p>- Mi ćemo da poskupljenjem sačekati. Naša politika nije da svako malo dižemo cijene. To nije popularno. Nikad nam teže nije bilo, ali trudimo se koliko možemo da ne iznevjerimo naše potrošače - rekao je Babić.</p>
<p>Cijena kafe u podgoričkim marketima na jučerašnji dan se kretala od euro i 19 do euro i 39 centi za 100 grama. Cijena za dvesta grama kafe na rafovima stajala je od 2, 38 do 2, 70, a negdje i do 2, 99 eura.</p>
<p>Poskupljenje je najavljeno još krajem juna, a tada su i mediji u Srbiji objavili da će i u toj zemlji biti povećane cijene kafe.</p>
<p>Informaciju o poskupljenju kafe „Atlantik grupa“ komentarisala je kao opravdanu, pisala je Politika.&nbsp;</p>
<p>- Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cijena sirovina i usluga. U slučaju kafe, uglavnom, usljed slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spot tržištu, involviranosti fondova na berzama. Konkretnije, kod arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. godine. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cijenu arabike na visok nivo - naveli su iz ove grupe.</p>
<h2><b>Suša komplikuje početak sezone</b></h2>
<p>U izvještaju Škole agrobiznisa Univeziteta u Sao Paulu navodi se da je sezona žetve u najvećoj južnoameričkoj zemlji Brazilu praktično ravna u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>- Izvoz je čak i porastao, aktuelna suša već komplikuje početak sljedeće sezone 2025/2026 - navodi se u izveštaju.</p>
<p>Brazil je, kao najvećeg svjetskog proizvođača kafe, pogodio najduži period bez padavina u više od sedam decenija, uz natprosječne temperature, što utiče na prinose te egzotične biljke, prenosi Tanjug.</p>
<p>I Vijetnam, drugi po veličini proizvođač u svijetu, istovremeno doživljava vrućinu i sušu, što takođe utiče na usjeve u toj zemlji.</p>

Loša godina, a cijene nikad veće: Crnoj Gori prijeti nestašica kafe

<p>Švajcarska podržava "mirovnu inicijativu" Kine i Brazila za okončanje rata, uprkos tome što se ne pominje Povelja UN i ne pominje se direktno teritorijalni integritet Ukrajine, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Švajcarske Nikolas Bido.</p>
<p>- Inicijativa je važna jer nudi alternativu ratobornim govorima koje su ove nedjelje u UN održale i ukrajinska i ruska strana - rekao je Bido i dodao da Švajcarska podržava kinesko-brazilsku inicijativu, jer poziva na prekid vatre i političko rješenje sukoba, prenosi Svis info.</p>
<p>Bido je ukazao na važnost pozivanja na Povelju UN u bilo kakvim mirovnim inicijativama u vezi sa Ukrajinom, napominjući da je o tome govorio kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji u govoru u Savjetu bezbjednosti UN.</p>

Švajcarska podržava inicijativu Kine i Brazila za rješenje sukoba u Ukrajini

<p>Meta Platforms obavijestiće Brazilce o tome kako namjerava da koristi njihove lične podatke za obuku generativne vještačke inteligencije (AI), saopštila je kompanija u utorak, nakon zahtjeva državnog organa za zaštitu podataka.</p>
<p>Korisnici kompanije <a href="https://n1info.rs/tag/meta/">Meta</a> u <a href="https://n1info.rs/tag/brazil/">Brazilu</a> primaće upozorenja od utorka putem e-pošte i obavještenja na Fejsbuku i Instagramu i moći će da odbiju da strana kompanija koristi njihove podatke za obuku generativne <a href="https://n1info.rs/tag/vestacka-inteligencija/">vještačke inteligencije</a>, navodi se u saopštenju, prenosi <a href="https://www.reuters.com/" target="_blank">Rojters</a>.</p>
<p>Brazilska nacionalna uprava za zaštitu podataka (ANPD) u julu je suspendovala Metinu novu politiku privatnosti zbog upotrebe ličnih podataka za obuku AI, ali je to poništila prošlog petka, rekavši da je Meta pristao da objavi kako će koristiti podatke.</p>
<p>U julu, Meta je takođe aktivno suspendovao upotrebu generativnih AI alata u Brazilu, koji su uključivali alate koji se koriste za kreiranje popularnih naljepnica napravljenih od vještačke inteligencije za WhatsApp. Brazil je druga najveća baza korisnika WhatsApp.</p>
<p>U to vrijeme, Meta je rekao da je odlučio da suspenduje alate dok je bio u razgovorima sa ANPD-om kako bi se riješile sumnje vlasti u vezi sa upotrebom generativne vještačke inteligencije.</p>
<p>Na pitanje Rojtersa u utorak da li će nastaviti sa radom nakon što je ANPD ukinuo suspenziju, Meta je samo ponovo potvrdio da je suspenzija izdata dok je bila u pregovorima sa ANPD-om.</p>

1250x600

1084x550

Meta će koristiti lične podatke korisnika iz Brazila da trenira vještačku inteligenciju

<p>U Crnoj Gori danas se očekuje kratkotrajna stabilizacija vremena, a tokom noći ponovo naoblačenje sa kišom.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u ranim jutarnjim satima će u istočnim i sjeveroistočnim predjelima još biti padavina.<br/>
<br/>
Tokom dana na sjeveru promjenljiva oblačnost, a u južnim predjelima sunčani intervali.<br/>
<br/>
Tokom noći se očekuje jače naoblačenje sa kišom.<br/>
<br/>
U jutarnjim satima umjeren do jak sjeverni vjetar, a u noći na petak duvaće pojačan i jak, na udare olujne jačine vjetar, južnih smjerova.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura od minus pet do 11, najviša dnevna od nula do 15 stepeni.</p>

Danas kratkotrajna stabilizacija vremena

<p>nasilju koje vrše združene bande u glavnom gradu Haitija Port-o-Prensu sa ciljem da preuzmu kontorolu nad cijelim gradom, od prošle sedmice je poginulo najmanje 150 ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije (UN).<br/>
<br/>
Navodi se da je broj smrtnih slučajeva u toj karipskoj državi ove godine premašio 4,5 hiljada.<br/>
<br/>
- Posljednji porast nasilja u glavnom gradu Haitija je nagovještaj da gore tek dolazi - upozorio je u saopštenju visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
On je poručio da se nasilje bandi mora odmah zaustaviti.</p>
<p>- Haitiju se ne smije dozvoliti da dalje zapadne u haos. Najmanje 150 ljudi je ubijeno, 92 osobe su povrijeđene i oko 20 hiljada je primorano da napusti svoje domove tokom protekle nedelje - navodi se u Tirkovom saopštenju.<br/>
<br/>
On je rekao da se procenjuje da se četiri miliona ljudi Port-o-Prensa praktično drže kao taoci pošto bande kontrolišu sve glavne puteve u prijestonici i van njega.<br/>
<br/>
Nasilje je dramatično intenzivirano u Port-o-Prensu od 11. novembra, pošto združene bande nastoje da zadobiju punu kontrolu nad glavnim gradom Haitija.<br/>
<br/>
Naoružane bande, koje kontrolišu oko 80 odsto Port-o-Prensa, rutinski napadaju civile, uprkos međunarodnim snagama koje predvodi Kenija i koje su raspoređene da pomognu policiji da uspostavi red.<br/>
<br/>
U glavnom gradu Haitija prošle sedmice borbe je obnovio savez bandi Viv Ansanma koji je u februaru pomogao u svrgavanju tadašnjeg premijera Ariela Anrija.</p>

Najmanje 150 ljudi stradalo za sedmicu sukoba u Haitiju

<p>Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.</p>
<p>Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u bh. entitetu Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere, kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.</p>
<p>Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.</p>
<p>Kako je Standard ranije pisao, najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.</p>
<p>Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.</p>
<p>U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.</p>
<p>Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.</p>
<p>Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.</p>
<p>Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.</p>
<p>Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.</p>
<p>U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.</p>
<p>U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.</p>
<p>Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.</p>
<p>Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.</p>

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma

<p>U prostoru Kuće Pekića juče je svečano otvorena multimedijalna izložba „Djevojka sa sela“.</p> <p>Izložbu je organizovalo NVU Art 365, a kroz priče, fotografije i video zapise ona osvjetljava stvarni život žena iz ruralnih sredina, njihove izazove, borbu za ravnopravnost i doprinos društvu. <b>Velimir Šobić</b>, direktor Centra za kulturu, sport i mlade Šavnik, u svom uvodnom govoru naglasio je značaj ove izložbe.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e" data-rendition-name="original" width="2252" height="3003" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kuća Pekića, kao simbol kulture i stvaralaštva našeg kraja, danas postaje mjesto gdje umjetnost i stvarni životi žena iz našeg okruženja dobijaju svoj glas. Ova izložba nas podsjeća na važnost kulturnog izraza, koji ne samo da slavi ljepotu i snagu života, već i osvjetljava izazove s kojima se žene u ruralnim sredinama svakodnevno suočavaju - naveo je Šobić.</p> <p>On je dodao da je ovo prilika da se glas žena iz Šavnika čuje mnogo dalje od lokalnih granica, naglasivši zahvalnost organizatorima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038" data-rendition-name="original" width="845" height="1127" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Zahvaljujem se NVU Art 365 i autoru <b>Dušku Miljaniću</b>, koji su svojim trudom i umjetničkim izrazom omogućili da se ove životne priče predstave javnosti. Ova izložba je samo jedan od koraka ka društvu koje sluša, razumije i cijeni doprinos žena u svakom segmentu života - istakao je on.</p> <p>Izložba je privukla brojne posjetioce i pružila im priliku da kroz multimedijalne sadržaje osjete svakodnevicu, snagu i otpornost žena sa sela.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899" data-rendition-name="original" width="3004" height="2250" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>Iz Centra za kulturu Šavnik poručili su da nastavljaju da aktivno rade na promociji kulturnih sadržaja koji podstiču društveni dijalog i preispituju aktuelne teme.</p> <p>Izložba „Djevojka sa sela“ biće otvorena za posjetioce narednih sedam dana.</p>

U Kući Pekića u Šavniku otvorena izložba „Djevojka sa sela“

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: brazil