Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

Švedska je u digitalizaciji mnogo odmakla, što znači da gotovina odavno više nije kralj. Bezgotovinsko plaćanje je za mnoge Šveđane praktično i ušteda vremena. No, ovo ima i nedostatke.

Ne samo da je sve manje gotovine u novčanicima stanovnika ove države, već je sve manje u finansijskoj infrastrukturi. To znači i uklanjanje bankomata dok je sve manje prodavnica koje primaju gotovinu. Naime, udio gotovine u plaćanju u Švedskoj iznosi jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Švedska i Norveška su države s najmanjim udijelom gotovine u svijetu.

Digitalizacija

Bezgotovinsko plaćanje jeste praktičnije, ali raste zabrinutost da će se njime ugroziti socijalna pravda i sigurnost snabdijevanja. Shodno tome, u ovoj državi postoji inicijativa "Pobuna gotovine", kojom se traži zadržavanje gotovine kao jedne od mogućnosti plaćanja.

Bjorn Erikson, pokretač spomenute inicijative, odnosno osnivač istoimene organizacije, upozorio je da će dio društva biti marginaliziran digitalizacijom. To se odnosi na dio društva koji ne može ili ne želi koristiti bezgotovinsko plaćanje. Za Eriksona je to društveni problem.

- Isključujete ljude koji imaju poteškoće s tim. To mogu biti osobe s invaliditetom, žene koje žive s nasilnim muškarcima, koji prate njihov bankovni račun, ljudi koji se jednostavno ne mogu nositi s tim - stariji ili oni u ruralnim područjima, gdje nema signala - ukazao je Erikson.

On je među onima koji nisu u dilemi da li treba postojati više mogućnosti plaćanja.

Ranjivost digitalnih sistema plaćanja

Rast digitalizacije podrazumijeva i rast rizika. Opasnost od kibernetičkih napada ili tehničkih poremećaja se značajno povećala. Pojedini učesnici platnog sistema bivaju više puta meta kibernetičkih napada ili dogodi im se prekid rada sistema za bezgotovinsko plaćanje.

U Centralnoj banci Švedske (Riksbank) smatraju da postoje velike prijetnje po finansijski sektor, dijelom i zbog geopolitičkih napetosti. Švedski finansijski sistem jeste otporan, ali se mora stalno razvijati kako bi bio spreman za nove prijetnje.

Elin Ritola iz Riksbanka je podsjetila da vrijednost gotovine postaje očigledna u kriznim vremenima.

- Gotovina je funkcionalna čak i kada nema električne energije ili komunikacijski sistem ne radi. Manje je ranjiva usljed kibernetičkih napada i zbog toga je važna za sigurnosni poredak. Preporučujemo da kod kuće imate dovoljno gotovine za hranu ili lijekove za sedam dana - navela je Ritola.

I u Ministarstvu odbrane Švedske napominju na važnost gotovine u kriznim situacijama, kao dijela sveobuhvatne strategije za jačanje civilne odbrane.

Kako održati infrastrukturu za gotovinu

Dostupnost gotovine je odavno u ovoj zemlji političko pitanje. Vlada je u januaru prošle godine pokrenula tzv. Istragu o gotovini. Naime, istražna komisija je dobila zadatak dati prijedloge za zadržavanje infrastrukture za gotovinu i njeno prilagođavanje okolnostima.

Komisija je u decembru 2024. dala svoje preporuke, među kojima su obavezivanje trgovina osnovnih potrepština, što se odnosi i na trgovine hranom i ljekovima, da prihvataju gotovinu. Osim toga, banke bi trebalo da budu obavezne da garantuju preuzimanje i polaganje gotovine širom zemlje.

U tom kontekstu, u Centralnoj banci Švedske razvijaju elektronsku krunu, digitalni oblik gotovine, kojim se gotovina neće zamijeniti, već dopuniti. E-kruna bi bila dostupna, čak i u trenutku nestanka električne energije ili interneta. Trenutno se testira kao pilot projekat i još nije poznato kada će u potpunosti biti dostupna, objavio je njemački dnevnik tagesschau.