Dvoje ljudi je povrijeđeno danas u pucnjavi kod džamije u švedskom gradu Orebru, saopštila je policija, dodajući da se slučaj istražuje kao pokušaj ubistva.
Oboje povrijeđenih je prevezeno u bolnicu, rekao je portparol policije za Reuters. On nije želio da komentariše stepen njihovih povreda.
Javni emiter SVT je prenio, pozivajući se na neidentifikovanog svjedoka, da je jedna osoba pogođena ubrzo nakon što je napustila džamiju poslije petkovih molitvi.
U februaru, deset učenika i nastavnika je ubijeno u pucnjavi u Orebru, oko 200 km zapadno od Stokholma, u najkrvavijem oružanom napadu u Švedskoj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dvoje povrijeđeno u pucnjavi kod džamije u Švedskoj

Švedska se priprema da iznajmi zatvorske kapacitete u Estoniji kako bi riješila problem prenaseljenosti svojih zatvora, prenosi Tanjug pisanje Gardijana.
Prema dogovoru sa Estonijom, koji je potpisan u junu, Švedska će dobiti do 600 zatvorskih mjesta u baltičkoj zemlji.
Ministarstvo pravde je saopštilo da je već naloženo da švedska zatvorska služba, Kriminalvarden, pripremi neophodne korake za implementaciju tog programa.
Očekuje se da sporazum stupi na snagu do ljeta 2026. godine.
Taj potez dolazi u trenutku kada je broj zatvorenika u Švedskoj u stalnom porastu.
Najnoviji izvještaj Kriminalvardena upozorava da bi broj zatvorenika mogao da poraste sa 7.800 na čak 41.000 do 2034. godine, ako nastavi da se primjenjuje trenutna politika kazni koja je usmjerena na strože kažnjavanje, a ne na rehabilitaciju.
Prema šefu švedske zatvorske službe, Joakimu Rigamaru, švedski zatvori su u "kriznoj situaciji" zbog prenatrpanosti.
Posebno zabrinjavajući je broj djece koja se suočavaju sa dugim zatvorskim kaznama. Taj trend je posljedica promjene u pristupu, koji je doveo do toga da djeca od samo 15 godina budu osuđena na 10 ili više godina zatvora za teška krivična djela.
Prema sporazumu sa Estonijom, Švedska će dobiti kapacitete za smještaj do 600 zatvorenika u estonskim zatvorima, ali stručnjaci smatraju da ovo rješenje neće biti dovoljno u odnosu na potrebe, s obzirom na predviđeni rast broja zatvorenika u narednim godinama.
Ministar pravde Gunar Štremer naglasio je da je sporazum sa Estonijom važan korak u olakšavanju trenutne situacije u švedskim zatvorima, ali i dodao da će biti potrebna "pažljiva priprema" kako bi sve funkcionisalo kako treba.

Gužva iza rešetaka: Švedska "pakuje" zatvorenike za Estoniju

Iz švedskog tužilaštva saopštili su da je jedan od najtraženijih vođa bandi u Švedskoj Ismail Abdo uhapšen u Turskoj.
Prema globalnoj policijskoj agenciji Interpol, protiv Abdoa, koji je državljanin i Švedske i Turske, podignuta je optužnica za teška krivična djela povezana s drogom, prenosi Klix.ba.
Naime, ovaj 35-godišnjak ima nadimak Jagoda i vođa je bande Rumba u Švedskoj. Tereti se za vođenje kriminalnih aktivnosti u Švedskoj i inostranstvu, zbog čega je od prošle godine na Interpolovoj crvenoj potjernici.
Turska radiotelevizija (TRT) je objavila da je on među 19 uhapšenih osoba tokom racija u Turskoj, a tom prilikom je zaplijenjeno više od tone droge. Osim toga, izdati su nalozi za hapšenje još 21 osumnjičene osobe, od čega se za njih 14 pretpostavlja da su u inostranstvu dok su tri osobe već u pritvoru po drugim optužbama. Četiri osobe su još uvijek na slobodi.
U Turskoj je zaplijenjena imovina vrijedna 1,5 milijardi turskih lira (63 miliona KM), među kojom je 20 vozila i 51 nekretnina.
Nasilje bandi u Švedskoj je posljednjih godina eskaliralo, dijelom i zbog toga što je Abdoov bivši prijatelj Rawa Majida vođa rivalske bande Foxtrot. U sukobima bandi je ubijeno mnogo ljudi. Nasilje je dodatno eskaliralo 2023., nakon što je Abdoova majka ubijena u svom domu u Uppsali, sjeverno od Štokholma. Švedska vlada je na eskalaciju nasilja reagirala angažovanjem vojske.
Turska policija je prošle godine uhapsila Abdoa tokom saobraćajne kontrole, ali ga je pustila uz kauciju, uprkos aktivnoj Interpolovoj potjernici protiv njega. Riječ je o potezu koji je švedska vlast kritikovala, tražeći Abdoovo izručenje.
Sukobi bandi događaju se u nekim od najvećih švedskih gradova te su se proširili na mirnija područja. Time je ugrožen ugled ove države kao sigurne i mirne.
Iz Švedske sigurnosne službe Sapo su prošle godine optužili Iran za regrutiranje članova švedskih bandi za napade na "izraelske ili jevrejske interese". Naime, 13-godišnjak je u oktobru 2024. pucao ispred izraelske tehnološke firme Elbit Systems. Nadalje, ambasade Izraela u Švedskoj i Danskoj bile su mete napada.
Vlada Švedske je 2022., kada je izabrana na izborima, obećala da će okončati talas nasilja. Abdoovo hapšenje će smatrati pobjedom. No, to što je on turski državljanin moglo bi zakomplikovati proces njegovog izručenja. Procjena je da je 14.000 ljudi u Švedskoj upleteno u bande, a da je 48.000 povezano s njima, prenosi BBC.

Turska uhapsila Jagodu, jednog od najtraženijih vođa bandi u Švedskoj

Ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je naredbu o raskidu sporazuma sa Švedskom o razmjeni informacija o nuklearnim postrojenjima i o blagovremenom obavještavanju o nuklearnoj nesreći. 
 
Dokument je objavljen na portalu zvaničnih i pravnih informacija, prenosi RIA Novosti. 
 
- U skladu sa stavom 1 člana 37 Federalnog zakona O međunarodnim ugovorima Ruske Federacije, otkazuje se Sporazum između Vlade Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika i Vlade Švedske o blagovremenom obaveštavanju o nuklearnoj nesreći i o razmeni informacija o nuklearnim postrojenjima, potpisan u januaru 1988. godine - navodi se u dokumentu. 
 
Ruskom Ministarstvu spoljnih poslova je naloženo da obavijesti švedsku stranu o donijetoj odluci, prenosi N1.

Rusija suspendovala nuklearni sporazum sa Švedskom

Novinar Joakim Medin, koji radi za švedske novine Dagens ETC, uhapšen je u Turskoj pod optužbom za, kako je navedeno iz turskog predsjedništva, "članstvo u oružanoj terorističkoj organizaciji i vrijeđanje predsjednika".
Medin je priveden u četvrtak kada je njegov avion sletio u Tursku, a u zatvor je poslat 24 sata nakon privođenja.
U biltenu, koji je objavilo tursko predsjedništvo, navodi se da je Medin poznat po "antiturskim vijestima i bliskosti s terorističkom organizacijom PKK", kurdskom militantnom grupom koja je zabranjena u Turskoj.
- Ova odluka o hapšenju nema nikakve veze s novinarskim aktivnostimA - dodaje se.
Glavni urednik njegovog lista Andreas Gustavson opisao je optužbe kao "apsurdne", rekavši za agenciju Frans pres da bavljenje novinarstvom ne bi trebalo da bude zločin.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard izjavila je za javni radio da je njegov slučaj apsolutni prioritet i obećala da će ga pokrenuti sa svojim turskim kolegom.
Do zatvaranja Medina došlo je samo nekoliko sati nakon što su vlasti pustile posljednjeg od 11 novinara uhapšenih u racijama u ponedjeljak zbog izvještavanja o protestima, uključujući AFP-ovog fotografa Jasina Akgula.
- Turske vlasti su takođe deportovale novinara BiBiSija Marka Louena, koji je izvještavao o protestima, nakon što su ga u srijedu držali 17 sati, rekavši da predstavlja prijetnju javnom redu", rekao je emiter.
Turska direkcija za komunikacije saopčila je da je Louen deportovan zbog nedostatka akreditacije.
Turski tužioci pokrenuli su istragu o Medinu 2023. godine zbog protesta kojima se navodno pridružio u Stokholmu, a u kojima je lutka predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana obješena o noge, navodi se u saopštenju Predsjedništva Turske. Takođe se navodi da je švedski novinar bio među 15 osumnjičenih za koje se vjeruje da su izveli, organizovali ili objavili demonstracije.
Protest je razbjesnio turske vlasti, koje su tvrdile da su ga orkestrirali članovi PKK, nakon čega su pozvali švedskog ambasadora u Ankari, prenosi Gardijan.

Turska na aerodromu uhapsila švedskog novinara, optužen za terorizam i "vrijeđanje predsjednika"

Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc ocijenila je u intervjuu za Portal ETV i Televiziju E da će Rusija biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, te da nema prostora da bude naivna.
- Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini. Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet - poručila je Rozenkranc tokom razgovora koji je vođen u Podgorici.
PORTAL ETV: Je li nakon sastanka u Ovalnoj sobi jasno da SAD pod Trampom izdaju Ukrajinu? Što ovakav Trampov pristup znači za budućnost Ukrajine, Evropske unije, same Amerike, ali i NATO-a? Kako komentarišete činjenicu da je Tramp privremeno ukinuo pomoć Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislim da je zaista važno da Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropa nastave da rade zajedno i stvaraju mir na našem kontinentu i podržavaju Ukrajinu. Naravno, u dijalogu koji vodimo sa američkom administracijom zaista radimo na kontinuiranom angažovanju SAD, ali se takođe fokusiramo i na ono što sami možemo da uradimo.
Evropa treba da poveća ulaganje u odbranu, mnoge zemlje jesu, ali ima prostora da se učini više.
Mnogo država, poput Švedske, snažno su podržale Ukrajinu, ali takođe postoji prostor za još zemalja da urade više... Mislim i ovdje.
Dosta toga se vraća na ono što je u našim rukama: a kada povećavamo sopstvena ulaganja u odbranu, kada povećavamo sopstvenu podršku Ukrajini - istovremeno pokazujemo američkoj administraciji da ozbiljno preuzimamo svoj dio odgovornosti i da možemo da im budemo pouzdaniji partner - a to, nadajmo se, znači i nastavak američkog angažovanja.
To je ono na što se fokusiramo.
PORTAL ETV: Je li jasno da je ruska propaganda pronašla direktan put do Zapada kroz Trampa? Što glas većine građana zemlje „lidera slobodnog svijeta“ za Trampa znači za ostatak svijeta? Sa druge strane, ruski uticaj u Crnoj Gori je prilično jak. Mislite li da je Crna Gora sposobna da se sa tim nosi? Što to znači za našu budućnost?
ROZENKRANC: Da budem jasna: Putin je započeo ovaj rat. On je pokrenuo invaziju na Ukrajinu i on može da završi ovaj rat povlačenjem svojih trupa. Naš fokus je da osiguramo da Ukrajina potencijalnim pregovorima pristupi sa pozicije snage. Zato moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu.
Takođe mislim da je sastanak evropskih lidera prošle sedmice u Briselu jako važan: i da smo ujedinjeni u poruci da moramo da povećamo ulaganje u odbranu i da nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Takođe je veoma jasno da Rusija ne djeluje samo vojno, nego i drugim sredstvima. Vidimo hibridne prijetnje u mnogim našim zemljama. Vidimo kampanje dezinformacija koje pokušavaju da utiču na rezultate izbora...&nbsp;
Mislim da je jako važno da sa „kutijom alata“ na kojoj EU radi kako bi imala različite mjere da se suprotstavi ovome, a u taj proces takođe moramo da uključimo zemlje kandidate. Skoro sam imala veoma dobar sastanak na kojem su takođe bili predstavnici zemalja kandidata, na kojem se raspravljalo upravo o ovome.
Upoređivale su se bilješke, davali primjeri što se dešava u kojoj zemlji - uključujući i Crnu Goru. To je jako korisno kako bismo dobili širu sliku i radili zajedno - jer Rusija nije samo vojna prijetnja - nego prijeti i drugim sredstvima. Rusija će biti prijetnja u doglednoj budućnosti. Zato zaista moramo da radimo zajedno.
PORTAL ETV: Ima li sada više bojazni da će Rusija ta „sredstva“ ostaviti sa strane i uraditi nešto konkretno kao u Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislite da započne novi rat? Vratiću se na moju raniju poentu: Rusija će biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, nema prostora za Evropu da bude naivna.&nbsp;
Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini.&nbsp;
Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet.
PORTAL ETV: Odnosi li se sve što kažete za EU i na Crnu Goru i naš region? Kako smo se pokazali u tom pogledu? Radimo li dovoljno?
ROZENKRANC: Mislim da je ovo zajednički problem za sve evropske zemlje - da se suočavamo sa dezinformacijama, hibridnim prijetnjama, prijetnjama po sajber bezbjednost... Važno je da radimo zajedno jer to sve jesu zajednički problemi.&nbsp;
I radimo - ali možemo više s obzirom na to da sad imamo digitalizaciju. Zato EU kreira „kutiju alata“ sa različitim mjerama. Moramo da mislimo i kako će agencije i javna uprava da se bore sa ovim problemom - i to radeći zajedno.
PORTAL ETV: Kako percipirate evropski put Crne Gore? Je li stvarno realno da postanemo članica EU do 2028. godine, ako imamo lidere koji su prosrpski, tj. proruski orjentisani? Naprimjer predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Kako vidite situaciju u kojoj on ide u Republiku Srpsku kako bi podržao Milorada Dodika koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita? Imamo li zaista perspektivu da uđemo u EU dok nas ovakvi ljudi vode?
ROZENKRANC: Dakle, ono što vidim u Crnoj Gori je veoma aktivan rad na sprovođenju reformi koje su neophodne za članstvo u EU.&nbsp;
To je ono na što se sve svodi: mi to zovemo „pristup baziran na zaslugama“ na „jeziku EU“ - ali to u suštini znači da se sprovode neophodne reforme u pravosuđu, antikorupciji, ekološkim zakonima, usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. U tome vidim veliki napredak Crne Gore - da je u potpunosti u skladu sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, da radi na reformama na mnogo načina.
Moja glavna poruka Crnoj Gori je da se drži ovog puta. Podržavamo veoma ambiciozan cilj da postane član EU u bliskoj budućnosti.&nbsp;
Takođe su nam potrebni predvodnici za cijeli region. Moramo da pokažemo primjer u zemljama koje vode put. Skoro sam bila u Albaniji, sad sam u Crnoj Gori - to su dva dobra primjera predvodnika.&nbsp;
Pokušavamo da podržimo reformski rad tako da bude dobar i ubrzan. Što se tiče Vašeg posljednjeg pitanja: Švedska Vlada i ja nemamo drugačije mišljenje od onoga što je Evropska unija već vrlo jasno rekla: apelujemo na rukovodstvo bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska da se uzdrži od retorike i akcija koje izazivaju podjele.
To je vrlo jasno i podržavamo ovu izjavu EU.
Ja sam ovdje da se fokusiram na neophodne reforme koje je potrebno sprovesti u Crnoj Gori i kako Švedska to može podržati. Na to se svodi proces pridruživanja EU.

Anja Ivanović

Rozenkranc za ETV: Rusija će biti prijetnja Evropi, nema prostora da budemo naivni - mora se ulagati u odbranu i podršku Ukrajini

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković ocijenila je da su crnogorski političari svjesni da je kriterijum za napredak na evropskom putu trenutno nizak zbog dešavanja na geopolitičkom planu, te da zbog poruka iz međunarodne zajednice misle da mogu da se „izvuku“.
- Apsolutno sam svjesna situacije u Ukrajini i eventualnih planova Rusije, razumijem da kada pravite važne odluke na globalnom planu postoje žrtve. Imam osjećaj da je to Crna Gora... Svako pohvaljuje Crnu Goru za IBAR, a čekali smo 10 godina na te zakone - kazala je Ćalović-Marković, na panelu „Crnogorski evropski san: Uspješna priča za region?“ u organizaciji Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, ukazujući da su značajne reforme sada žrtvovane zbog većih geopolitičkih potreba.
Istakla je da su diskusije oko podsticaja EU izgubile svoju efikasnost, napominjući da Crna Gora treba samo da ispuni minimalne uslove za integraciju u EU. &nbsp;Ova situacija dovela je, kako je ukazala, do opadanja standarda.
Naši partneri iz EU nam, kako je kazala, govore da ima važnijih stvari i da imamo kad da popravimo zakone iako nam oni prave probleme jer su mnogo loši.
- Razmislite kakvu poruku šaljete našim političarima koji su svjesni da je kriterijum trenutno nizak. Crnogorski političari znaju da mogu da se izvuku. Ako se ne promijenimo sad nećemo se promijeniti ni kad stignemo u EU - podvukla je Ćalović-Marković dodajući da smo svjesni da dešavanja u Crnoj Gori ne interesuju nikoga.
<h2>EU da nam da nadu da ovo nije kraj reformi</h2>
Ona je poručila da je jasno da je sigurnost Evrope ugrožena, ali i da bi trebalo razmisliti o tome što će biti ako Crna Gora nespremna uđe u EU.
- Jasno mi je da je sigurnost Evrope ugrožena ali razmislite što će biti ako smo nespremni da uđemo u EU. Bilo bi od velike važnosti za naše građane, ali i za EU, da stvarno živimo demokratiju. Trebate da nam pomognete da naši političari postanu ozbiljniji u cilju da napredujemo – podvukla je Ćalović-Marković.
Ona je konstatovala da situacija u Crnoj Gori nije jednostavna.
&nbsp;- Srbija utiče na Crnu Goru, a imamo i zemlje koje utiče na Srbiju. Kad nam kažete da smo odlični, a mi znamo da nijesmo, prestajemo da vam vjerujemo. A trebate nam da vam vjerujemo. Zato nam trebate - zbog vrijednosti koje EU dijeli, a koje su nekako izgubljene na Balkanu. Dajte nam nadu da ovo nije kraj reformi - poručila je Ćalović-Marković.
Naglasila je i značajne probleme Crne Gore sa korupcijom i organizovanim kriminalom, ističući hitnu potrebu za pomoći EU kako bi se unaprijedile neophodne reforme vladavine prava. Ako ne preveniramo uticaj kriminala, inflirtriraće se, upozorava Ćalović-Marković, i u iduću vlast.
<h2>Mogući početak kraja pregovora</h2>
Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc je poručila da se priča o Evropi ne može započeti bez konstatovanja da se Ukrajinci ne bore samo za svoju, već za slobodu cijelog kontinenta - svih nas.
- Vidimo evropske zemlje koje se ujedinjuju i stvaraju momenat za proširenje. Vidimo evropske zemlje i kandidate da iskoračavaju i kažu da nije pitanje hoće li neko kad postati članice. Znam da je 2028. cilj. To je ambiciozni tajming, ali realan - navela je ona.
Naglasila je nepokolebljivu podršku svoje zemlje proširenju EU i ukazala da trenutni bezbjednosni pejzaž oživljava proces pristupanja. Želi, kako je kazala, da ohrabre sve u ovom momentu: Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju...
- Želimo da podržimo vaš napredak. Ovo bi mogao da bude početak kraja pregovora i možemo vidjeti da Crna Gora postane članica EU. Kandidati moraju da rade reformske zadatke, a EU da daje podršku. Vidim mnogo podrške za proširenje EU. Crna Gora mora da nastavi rad, ima podršku - navela je ona.
Rozenkranc je kazala da je za važno osigurati djelovanje SAD u Evropi i da je to obostrani interes, ali i da je važno da Evropljani rade svoj dio posla.
- Mora se povećati ulaganje u odbranu - dodala je ona.
Švedska je, kaže, udvostručila ulaganje u odbranu.
- Sada je važnije nego ikad stajati uz Ukrajinu - dodala je švedska ministarka.
<h2>Crna Gora je primjer i jer je članica NATO</h2>
Savjetnik premijera Milojka Spajića za bezbjednost odbranu, Todor Goranović, je kazao da imamo ambiciozni plan - da zatvorimo sva poglavlja. On je rekao da je napredak Crne Gore u evropskim integracijama izvor ohrabrenja za nas - ali i za Zapadni Balkan.
Rekao da je važno što je Crna Gora članica NATO.
- Mislim da je i zbog toga Crna Gora dobar primjer u regionu - ocijenio je on dodajući da se trudimo da budemo kredibilan partner.
<h2>Možemo pokazati da ZB nije samo neka periferija</h2>
Bivši potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov je poručio da Evropljani moraju da budu odgovorniji za svoju budućnost, ali i mi u našem regionu.
- Bilo bi sjajno ako bi Crna Gora završila reforme i ispunila cilj da postane članica 2028. Kad se blokira jedna zemlja to je razočarenje za sve nas - istakao je on.
On je naglasio hitnu potrebu za geopolitičkim napretkom u Evropi, posebno uzimajući u obzir tekuće izazove vezane za proširenje EU.&nbsp;
Ukazao je na to da bilateralni sporovi često ometaju ovaj napredak, što je preusmjerilo javnu pažnju sa jačanja vladavine prava na ustavne izmjene nakon Prespanskog sporazuma.&nbsp;
Protesti u Srbiji će se, ocijenio je on, odraziti na sve nas.
- Možemo da pokažemo da Zapadni Balkan nije samo neka periferija - dodao je on.
<h2>Klijentelizam u politici</h2>
Dimitrov je rekao da je on slučajni političar i da je izgubio nadu jer u njihovoj zemlji ima previše klijentelizma u politici.
- Previše je klijentelizma i malo je ljudi koji su u politici jer je to njihov poziv - rekao je on.
<h2>Zapadni Balkan - ključni test za bezbjednost i demokratsku otpornost</h2>
Moderator panela Igor Bandović je naglasio ključnu ulogu Zapadnog Balkana u bezbjednosnom pejzažu Evrope.
- &nbsp;Zapadni Balkan ostaje ključni test za bezbjednost i demokratsku otpornost kontinenta dok se Evropa suočava sa rastućom nestabilnošću i geopolitičkim izazovima - poručio j eon.&nbsp;
Bandović u procesu evropske integracije Crne Gore vidi značajan uspjeh, ali i upozorava da tekući politički i bezbjednosni problemi zahtijevaju obnovljenu posvećenost - kako regionalnih lidera, tako i EU.
On je istakao je hitnu potrebu za demokratskim reformama, unaprjeđenjem regionalne saradnje i jasnom posvećenošću EU stabilnosti u regionu.
- Naša uloga je da podstičemo dijalog, pružamo stručnost i zagovaramo politike koje osiguravaju trajnu stabilnost na Balkanu - naveo je on.

Crnogorski političari znaju da mogu da se izvuku jer je kriterijum nizak, treba razmisliti što će biti ako nespremni uđemo u EU

Švedski mediji javljaju da je u avionskoj nesreći u Sloveniji na Velikoj planini poginuo švedski biznismen i bivši političar Karl Ulf Sture Lundstrem. Bio je poznat i kao osnivač poznate internet stranice Pajret bej (Pirate Bay), jednog od najpopularnijih i najkontroverznijih piratskih veb sajtova za dijeljenje datoteka.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ferikssondan%2Fstatus%2F1899496518958166275%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1899496518958166275%7Ctwgr%5E3ec4216ab8ae451ac11630dcd32d0ab1b1e19f86%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njegova kompanija Riks Telekom (Rix Telecom) između 2003. i 2005. godine obezbjeđivala je opremu, servere i podršku za veb stranicu koja je prije 20 godina bila najveći izvor besplatnog skidanja filmova i muzike, prenosi portal Necenzurirano.
Karl Ulf Sture Lundstrem je 2009. godine, zajedno s još trojicom saradnika, osuđen na zatvorske kazne od četiri do deset mjeseci zatvora i plaćanje ukupne novčane kazne od 46 miliona švedskih kruna (5,4 milijuna eura) zbog štete koju su nanijeli muzičkoj i filmskoj industriji. Izdavači su presudu iz 2009. pozdravili kao simboličnu pobjedu nad piraterijom.
Ovaj 64-godišnjak bio je dio jedne od najbogatijih švedskih porodice koja je osnovala kompaniju Vasabrod (Wasabröd) koja proizvodi hrskavi hljeb. Godine 1982. kupio ju je švajcarski farmaceutski div Sandoz.
<h2>Član krajnje desne stranke Alternativa za Švedsku</h2>
Kako prenosi švedski "Expressen", bio je poznat i po svom političkom angažmanu. Bio je član rasističke organizacije koja se kasnije transformisala u Švedske demokrate. Najmanje jednom, Lundstrom je javno negirao holokaust, prenosi portal Necenzurirano.
Lundstrom se 2018. pridružio krajnje desnoj stranci Alternativa za Švedsku, a kandidovao se kao njen kandidat 2021. Stranka je već potvrdila na Fejsbuku da je njen član preminuo.
- Danas smo dobili tragične i nezamislive vijesti. Karl Lundstrom, legenda i veteran švedskog nacionalizma, poginuo je u ponedjeljak u avionskoj nesreći. Poletio je iz Zagreba svojim avionom Mooney M-20, na putu za St. Moric u Švajcarskoj se srušio u Sloveniji. Ovaj put Karl je bio sam u avionu. Uvijek je bio pedantan po pitanju tehnologije i sigurnosti. Ono što se dogodilo je šok - napisali su.

U padu aviona u Sloveniji poginuo jedan od osnivača Pajret beja

Niz pokreta koji pozivaju na bojkot je odgovor na promjene u američkoj politici, među kojima su one koje se odnose na rusku agresiju na Ukrajinu i carine na evropske proizvode. Zagovornici bojkota vjeruju da će njime izvršiti pritisak na američku administraciju.
Takvi pokreti za bojkot proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država osnovani su i u Švedskoj, a organizovani su preko društvene mreže Fejsbuk. 
Naime, na Fejsbuku su osnovane grupe "Boykot varer fra USA", koja okuplja 67.000 korisnika ove društvene mreže, i "Bojkotta varor från USA", koja okuplja više od 70.000 korisnika.
Šveđani se pozivaju da ne kupuju proizvode i usluge nekih od vodećih američkih brendova, među kojima su McDonald's, Coca-Cola, Nike, Levi's, Netflix, Google i Airbnb.
Janik Kuhinur, tvorac grupe "Bojkotta varor från USA", izjavila se da se osjećala prinuđenom da to uradi, iako je švedska državljanka.
- Kada već ne mogu glasati na američkim izborima i protestovati na američkim ulicama, osjećala sam da moram nešto uraditi - izjavila je ona.
Na njenoj stranici se dijele preporuke za alternativne proizvode onim američkim, ali nekima nije lako bojkotovati.
- Teško je jer sve ima američki uticaj. Tako da je strašno teško. Onda bi trebalo da bojkotujete skoro sve - napisao je jedan od članova spomenute Fejsbuk grupe.
Nadalje, jedan član je napisao da razumije inicijativu, ali je priznao da može biti teško uvjeriti ljude u bojkot američkih proizvoda jer se prilikom kupovine možda ne razmišlja odakle ti proizvodi dolaze.
Kuhinur je istakla da je kritikovana zbog toga što je grupu osnovala na društvenoj mreži koja je u vlasništvu američkog tehnološkog konglomerata Meta. Međutim, kako je navela, ne postoji bolja alternativa te da će se ljudi morati mijenjati kako se alternative budu pojavljivale, prenosi Euronews.

Šveđani počinju bojkot američkih proizvoda

Švedske vlasti saopštile su da provjeravaju tvrdnje da je u Baltičkom moru prekinut podvodni kabl između Njemačke i Finske.
Predsjednik švedske vlade Ulf Kristerson poručio je da njegov kabinet vrlo ozbiljno tretira tvrdnje o oštećenju infrastrukturnih objekata, javlja AP.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine u Baltičkom moru zabiljeleženo je više oštećenja podvodnih kablova za telekomunikacije i snabdijevanje strujom.
Takvi incidenti se povezuju sa mogućim ruskim sabotažama.
Kristerson je izjavio da je oštećenje podvodnih infrastrukturnih objekata izuzetno zabrinjavajuće u aktuelnoj političkoj situaciji, navodi Rojters.

Švedska provjerava je li u Baltičkom moru prekinut podvodni kabl

U najnovijoj emisiji Ljetnji program Televizije E ugostićemo glumicu Branku Femić, koja će govoriti o besplatnoj dramskoj radionici „Znam šta osjećam“. Radionica se fokusira na razvoj emocionalne pismenosti kroz umjetnost i dramu – prepoznavanje, razumijevanje i izražavanje emocija.
Naš gost biće i pijanista Simo Šišević, s kojim ćemo razgovarati o školovanju i usavršavanju u inostranstvu, izazovima i ljepoti klasične muzike. Ugostićemo i muzičarku i profesoricu Đurđu Petrović Poljak, čiji život i rad odražavaju neiscrpnu strast prema muzici. Nedavno je nastupila na festivalu Biser Jadrana sa pjesmom „Pusti me“, a u emisiji će podijeliti ljubav prema umjetnosti i inspiraciju koju pronalazi u svakom tonu.
U našoj kuhini, ukusna jela pripremaće Dejan Mugoša.
Budite uz Televiziju E i pratite emisiju od 8 do 10 sati, uz inspirativne priče i zanimljive sagovornike.

Jutarnji program Televizije E donosi umjetnost, muziku i kulinarske užitke

Teniski “blokbaster” u finalu mastersa u Sinsinatiju trajao je samo 23 minuta - Janik Siner, najbolji igrač svijeta, bio je prinuđen da preda meč Karlosu Alkarasu, pri vođstvo Španca 5:0 u prvom setu.
Uzrok povrede Italijana nije poznat.
On se u nekoliko navrata žalio na bol u predjelu stomaka, a potom doni odluku da je bolje da preda i ne ugrozi nastup na US Openu.
Što se samog meča tiče, Španac je napravio čak tri brejka.
Pred posljednji gem u prvom setu, u kom je Alkaras trebalo da servira za vođstvo u setovima, Siner je sjeo na klupu i poručio sudiji Mohamedu Lajaniju da da ne može da nastavi.
Alkaras je tako stigao do osme titule na Mastersima iz devet pokušaja.
Naredni turnir u njegovom programu je US open koji startuje 27. avgusta.

Siner predao meč, Alkaras šampion Sinsinatija

Nakon otprilike decenije na vlasti, veterani autoritarne vladavine obično se suoče sa raskrsnicom: da li će pojačati represiju, učvrstiti krug povlašćenih tajkuna i dodatno ugušiti ono malo preostale nezavisne medijske scene, ili će se povinovati zahtjevima opozicije za reformama. &nbsp;Ovo se u više navrata ponavljalo širom svijeta u posthladnoratovskoj eri. Autokrate gotovo uvijek biraju prvi put i postaju još tvrđi. Sada, dok su protivnici vlasti na ulicama Beograda, Aleksandar Vučić nalazi se pred tim izborom.
Tokom osam godina na mjestu predsjednika, a prije toga kao premijer, Vučić je vladao sve intervencionističkijom rukom, iako još uvijek vodi više upravljanu demokratiju nego otvorenu autokratiju. Na međunarodnoj sceni održavao je lukav balans: s Moskvom je gajio korektne odnose, ali ne toliko bliske da bi razbjesnio EU i SAD; zažmurio je na izvoz srpskog oružja u Ukrajinu. U isto vrijeme, privukao je milijarde kineskih investicija u industriju i infrastrukturu.
Iako je Srbija tek kandidat za članstvo u EU, Vučić njeguje bliske veze sa liderima poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen — dijelom i preko ponude da evropske rudarske kompanije eksploatišu neiskorišćena nalazišta litijuma, što bi moglo poduprijeti evropsku potragu za energetskom nezavisnošću. Uspostavio je i dobre odnose sa bliskim saradnicima Donalda Trampa tokom njegovog prvog mandata.
Vučićeva taktika balansiranja mogla bi poslužiti kao studija za države koje se svrstavaju na više strana. Ali kod kuće, prostor mu se sužava, jer se nezadovoljstvo zbog njegove netransparentne i neodgovorne vladavine preliva na ulice. Okidač je bio krah nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu prošlog novembra, kada je poginulo 16 ljudi. Stanicu su renovirale kineske firme u okviru kineske Inicijative Pojas i put. Opozicija za tragediju krivi korupciju u vrhu države, lošu upravu i izostanak kontrole — simbole Vučićevog sistema.
Od novembra, opozicioni demonstranti povremeno izlaze na ulice u velikom broju, a u novije vrijeme traže i vanredne izbore. Prošle sedmice izbili su najnasilniji protesti do sada, sa sukobima s policijom u više gradova. Tokom godina, Vučić - ekstremni nacionalista u mladosti - koristio je pan-srpski sentiment i iredentizam u manjinskim srpskim zajednicama u Bosni i na Kosovu da bi učvrstio podršku. Ali taj adut, čini se, gubi snagu.
Vučić bi, makar u teoriji, mogao da ukloni pritisak na nezavisne medije, otvori politički prostor za opoziciju i pokrene zaista nezavisne istrage afera poput one u Novom Sadu. Takvi potezi pomogli bi i višegodišnjoj zakočenoj kandidaturi Srbije za ulazak u EU. Ali reforme nijesu autokratski put: Vučić reaguje očekivano — novim udarima i još jačom kontrolom.
EU i Britanija predugo su mu popuštale. Realpolitika se zasnivala na želji da Srbija ne sklizne potpuno u rusku orbitu. No, takav pristup više nije održiv. Vučić mora biti primoran da polaže račune i omogući zaista poštene izbore; to je uostalom preduslov svake nade u članstvo u EU. U suprotnom, Srbija bi mogla krenuti putem kojim je, nažalost, pošla Gruzija — u pravcu lažne demokratije nad kojom EU nema nikakav uticaj i čije ekscese može samo da osuđuje saopštenjima.
Amerika se, izgleda, trenutno povukla sa balkanskog terena. Ali Velika Britanija i EU nijesu. Treba da djeluju i upotrijebe svoje ekonomske poluge. Ako to ne urade, a Srbija nastavi autoritarnim putem, krivac neće biti samo Vučić, već i njegovi zapadni pokrovitelji koji su svjesno okretali glavu.
&nbsp;

Vrijeme je da se prekine sa popuštanjem autoritarnom predsjedniku Srbije

Protesti studenata i građana održavaju se sedmu noć zaredom širom Srbije, ali i na više lokacija u Beogradu. Jake policijske snage primijećene su u Valjevu gdje su raspoređena i vozila žandarmerije, javlja Nova rs.
Studenti u blokadi objavili su saopštenje u kojem navode da osnovano sumnju da se sprema scenario eskalacije uličnog nasilja. Referišući se na, kako su rekli, sramno jučerašnje obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je naveo da je "pitanje dana kada će nekoga da ubiju", ističući da je to još jedno poglavlje devetomjesečnog šablona podsticanja građanskog rata.
- Gajimo osnovanu sumnju da se u narednim danima sprema scenario eskalacije uličnog nasilja, koje bi pratila formalna kriminalizacija otpora uzurpatorskom režimu i novi talas represije. Pozivamo građane da u ovim sudbonosnim danima ostanu pribrani, smireni i nenasilni, ali i pripravni i odlučni da odbrane svoj suverenitet i demokratska prava. Najmračnije je pred svitanje, vidimo se večeras na ulici - poručili su studenti.

Studenti u blokadi: Najmračnije je pred svitanje, vidimo se večeras na ulici

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: svedska