<article>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala je hitan apel za sprječavanje ponavljanja epidemije virusa čikungunje, koji šire komarci i koji je prije dvije decenije zahvatio svijet.Razlog za zabrinutost su nove epidemije u regiji Indijskog okeana, koje se sada šire na Evropu i druge kontinente.Prema riječima zvaničnice SZO Diane Rojas Alvarez, oko 5,6 milijardi ljudi u 119 zemalja živi u područjima gdje postoji rizik od ovog virusa, koji uzrokuje groznicu, jake bolove u zglobovima i može dovesti do dugotrajnog invaliditeta.- Svjedočimo ponavljanju istorije - rekla je, upoređujući trenutnu situaciju s epidemijom iz 2004. i 2005. godine, koja je pogodila skoro pola miliona ljudi - uglavnom na malim ostrvskim teritorijama - prije nego što se proširila širom svijeta.Najnoviji talas prenosa počeo je početkom 2025. godine, s velikim epidemijama na istim otocima Indijskog okeana koji su prethodno bili pogođeni, uključujući Reunion i Mauricijus.Alvarez je rekla da je virus sada zarazio oko trećinu stanovništva na Reunionu.Širenje se nastavlja i u drugim zemljama, poput Madagaskara, Somalije i Kenije, dok su brojni slučajevi zabilježeni i u Indiji i dijelovima jugoistočne Azije, rekla je.Posebno zabrinjava porast broja uvezenih slučajeva unutar Evrope.Od 1. maja, u Francuskoj je registrovano oko 800 uvezenih slučajeva virusa čikungunja, rekla je Alvarez.Čikungunja, za koju ne postoji specifičan tretman, može izazvati brze i velike epidemije.Budući da komarci grizu tokom dana, prevencija je neophodna, korištenje insekticida i odjeće dugih rukava, preporučuje SZO.</article>

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala je hitan apel za sprječavanje ponavljanja epidemije virusa čikungunje, koji šire komarci i koji je prije dvije decenije zahvatio svijet.
Razlog za zabrinutost su nove epidemije u regiji Indijskog okeana, koje se sada šire na Evropu i druge kontinente.
Prema riječima zvaničnice SZO Diane Rojas Alvarez, oko 5,6 milijardi ljudi u 119 zemalja živi u područjima gdje postoji rizik od ovog virusa, koji uzrokuje groznicu, jake bolove u zglobovima i može dovesti do dugotrajnog invaliditeta.
- Svjedočimo ponavljanju istorije - rekla je, upoređujući trenutnu situaciju s epidemijom iz 2004. i 2005. godine, koja je pogodila skoro pola miliona ljudi - uglavnom na malim ostrvskim teritorijama - prije nego što se proširila širom svijeta.
Najnoviji talas prenosa počeo je početkom 2025. godine, s velikim epidemijama na istim otocima Indijskog okeana koji su prethodno bili pogođeni, uključujući Reunion i Mauricijus.
Alvarez je rekla da je virus sada zarazio oko trećinu stanovništva na Reunionu.
Širenje se nastavlja i u drugim zemljama, poput Madagaskara, Somalije i Kenije, dok su brojni slučajevi zabilježeni i u Indiji i dijelovima jugoistočne Azije, rekla je.
Posebno zabrinjava porast broja uvezenih slučajeva unutar Evrope.
Od 1. maja, u Francuskoj je registrovano oko 800 uvezenih slučajeva virusa čikungunja, rekla je Alvarez.
Čikungunja, za koju ne postoji specifičan tretman, može izazvati brze i velike epidemije.
Budući da komarci grizu tokom dana, prevencija je neophodna, korištenje insekticida i odjeće dugih rukava, preporučuje SZO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svjetska zdravstvena organizacija

čikungunja

Diane Rojas Alvarez

Svijet

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje virusa čikungunje

Većinu sredstava iz paketa Evropske unije (EU) za energetsku krizu nije moguće pratiti, pokazao je novi izvještaj mreže CEE Bankwatch Network.
- Samo 163 miliona eura od ukupno jedne milijarde hitne pomoći Evropske komisije može se dokazati da je doprinijelo rješavanju uzroka energetske krize i napretku Zelene agende za Zapadni Balkan - navodi se u izvještaju objavljenom danas.
Više od dvije godine nakon što je najveći dio sredstava isplaćen, većina troškova i rezultata i dalje se ne može pratiti putem javno dostupnih izvora.
- Najavljen u novembru 2022, EU Energetski paket podrške za Zapadni Balkan imao je za cilj ublažavanje neposrednih efekata energetske krize i ubrzanje energetske tranzicije. 500 miliona eura trebalo je da bude isplaćeno preko Western Balkans Investment Framework (WBIF), dok je druga polovina predstavljala budžetsku podršku za pomoć ranjivim porodicama i malim preduzećima - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, 90 odsto sredstava budžetske podrške prebačeno je između februara i maja 2023, dok je ostatak planiran nakon završetka akcionih planova.
Praćenje je trebalo da se zasniva na indikatorima, a ne na potrošnji. Komisija je 2022. objavila „indikativne“ planove, ali konačne verzije za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sjevernu Makedoniju izgleda da nijesu dostupne online.
- Kratkoročne subvencije za račune za energiju dominirale su nacrtima planova, sa nejasnim rezultatima. U Albaniji, podrška je pokrivala samo postojeće šeme, dok su Crna Gora i Srbija pružile jednokratne isplate bez dugoročnog efekta. Sjeverna Makedonija je subvencionisala sve račune domaćinstava za električnu energiju putem transfera državnoj energetskoj kompaniji ESM, umjesto da cilja samo ranjive potrošače - dodaje se u saopštenju.
Crna Gora i Srbija su u svoje akcione planove uključile i mjere „energetske bezbjednosti“, uključujući direktne subvencije za fosilna goriva kroz nabavku nafte.
Sve zemlje su planirale podsticaje za izolaciju, efikasne sisteme grijanja i/ili male obnovljive instalacije, ali su samo Bosna i Hercegovina i Kosovo objavili značajnije informacije o napretku.
- Od 500 miliona eura budžetske podrške, Bankwatch je uspio da potvrdi samo 41,1 milion EUR kao doprinos održivoj energetskoj tranziciji - navodi se u saopštenju.
Službenica za energetsku politiku jugoistočne Evrope u Bankwatch-u, Pippa Gallop, kazala je da je nedostatak javnih informacija o energetskom paketu EU za Zapadni Balkan neshvatljiv.
- Na brzinu postavljeni fondovi zasnovani na indikatorima postaju modus operandi Komisije u regionu, ali bez koherentnih planova potrošnje, javnih konsultacija, redovnih izvještaja o napretku i odgovornosti, milijarde eura javnih sredstava rizikuju da budu uzalud potrošene - rekla je Gallop.
Koordinator za energiju Balkana u Bankwatch-u, Davor Pehchevski, rekao je da je glavna energetska kriza odavno prošla, pa je krajnje vrijeme da vlade i Komisija odgovore na pitanje od milijardu EUR - šta je urađeno i kakve je rezultate dalo?
- U regionu poznatom po nepotizmu i korupciji, nevjerovatno je da je toliko novca isplaćeno unaprijed, uz tako malo uslova. Očekujemo da se što prije sprovede temeljna evaluacija paketa, uz uključivanje svih relevantnih aktera, i da rezultati budu javno dostupni - zaključio je Pehchevski.

Većinu sredstava iz paketa EU za energetsku krizu nije moguće pratiti

Poslanici u Skupštini Crne Goresu nastavili sa radom, raspravom o predloženiom rebalansu &nbsp;budžeta za tekuću godinu. Dok je ministar finansija Novica Vuković ocijenio da je rebalans budžeta „tehničke prirode“, opozicija je &nbsp;ukazala na niz problema u aktuelnoj ekonomskoj i turističkoj politici. Opozicioni poslanik Nikola Milović (DPS) ocijenio je da Crna Gora u sezonu ulazi potpuno nespremna, a da će aktuelno stanje imati dalekosežne posljedice po javne finansije. – Plaže su nespremne zahvaljujući nakaradnom tenderu Morskog dobra. Crna Gora je kao destinacija ugrožena, i to ne samo infrastrukturno, već i u kontekstu cjenovne politike. Putna infrastruktura je neadekvatna u odnosu na turistički razvoj, država je blokirana iz svih pravaca kojima se do nje može doći – poručio je Milović. On je dodao da je ljetnja sezona dočekana uz rekordno povećanje PDV-a, kao i uz znatno smanjenje broja letova prema Crnoj Gori. – Već četiri godine Sveti Stefan stoji zatvoren. 2021. smo doživjeli da tjeramo najveće investitire Država je praktično blokirana iz svih pravaca kojima se do nje može doći – zaključio je Milović. Poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković ocijenio je da su napadi opozicije na turističku sezonu politički motivisani i usmjereni protiv resorne ministarke, te da ne odražavaju realno stanje na terenu. – Razumijem zašto opozicija napada sektor turizma – to su napadi na ministarku lično. Takve ocjene nijesu utemeljene i ne oslikavaju stvarnu situaciju – kazao je Đoković tokom skupštinske rasprave. On je istakao da je punjenje budžeta stabilno, uprkos pojedinim negativnim ocjenama. – Još u maju smo slušali tvrdnje da je sezona propala. Odgovorno tvrdim da to nije tačno. Čak je i u Budvi, prema informacijama iz medija, broj turista bio manji za svega jedan odsto u odnosu na prošlu godinu – naglasio je Đoković. Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar ocijenio je da je jedan od ključnih razloga za predloženi rebalans budžeta širenje administracije i povećanje broja funkcionerskih mjesta. – Razlog ovog rebalansa je što imamo još više fotelja nego prošle godine. Nije bilo dovoljno što smo imali tridesetak ministara i potpredsjednika, već smo odlučili da ih bude još – rekao je Konatar tokom rasprave. On je posebno istakao zabrinjavajući deficit u Fondu PIO, navodeći da je on najveći u istoriji tog fonda, što, kako kaže, treba da bude prioritetna tema u okviru budžetske politike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723160736_943f217c33b31b0bfadac4a9dcb7f59ef96707a2f80d8fa9842c97660c9adb78.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250723160736_943f217c33b31b0bfadac4a9dcb7f59ef96707a2f80d8fa9842c97660c9adb78" data-rendition-name="original" width="674" height="371" loading="lazy" alt="mugoša "> </figure>  Poslanik SD Boris Mugoša kazao je da će građanima pokšati da predstavi situaciju u Crnoj Gori pomoću ružičastih naočara, koje, kako kaže, nosi vladajuća većina.&nbsp; – Sve je kod nas sjajno – nikad bolje plaže, nikad punije, nikad više gostiju. A to što broj letova opada dok svuda u regionu i Evropi raste? To je, valjda, fenomenalno. Inflacija nam je dvostruko veća nego u eurozoni – ni to nije problem. Cijene ne rastu, Vlada je obećala limitirane cijene... možda ih ne vidimo, ali su obećane – rekao je Mugoša. Posebno je ukazao na podatak da je više od 2.700 preduzeća u blokadi u posljednjih pet godina, pitajući – „ima li još neka zemlja koja se može pohvaliti takvim uspjehom?“ – Imamo pad broja letova u odnosu na 2019. godinu za šest odsto – i to je, kažu, sjajno. Svuda raste vazdušna povezanost, a kod nas opada – i opet je sve fantastično. Čak je i minus u budžetu sjajan. To je, izgleda, novi ekonomski model – istakao je Mugoša, obraćajući se ironično kolegama iz opozicije. Dodao je i da se ne prepoznaje značaj "najveće investicije na primorju" – svečanog otvaranja vešeraja u jednoj hotelskoj grupaciji. – Zašto ne pohvalite i „pogoršanje“ kvaliteta stranih direktnih investicija? Ili što broj ugovora o djelu opada, a izdvajanja iz budžeta za njih rastu? To je valjda pokazatelj odgovorne politike. Imamo i aerodrome – više zaposlenih, manje prihoda, slabija povezanost. To je, rekli bi neki, uspješan model. Pozivam kolege Milovića i Konatara da se preispitaju – očigledno ne prepoznaju ovaj "procvat ekonomije" – zaključio je Mugoša u ironičnom tonu. Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković poručio je da se ocjene o turističkoj sezoni ne mogu donositi unaprijed, te da će pravi rezultati biti poznati tek na kraju ljeta. – Nikada iz Vlade nije saopšteno da je ovo “najbolja sezona ikad”, ali ćemo o tome govoriti kada se svedu bilansi. Turističku sezonu ne možemo ocjenjivati ni u maju, ni u junu, ni u julu – već kad “odsvira kraj” – kazao je Laković. On je dodao da su infrastrukturni radovi neophodni, iako u određenim trenucima opterećuju svakodnevni život građana i turista. – Svi trpimo dok traju radovi, ali su putevi nešto što se mora graditi da bismo u budućnosti imali bolju povezanost. Vlada ima jasnu namjeru da putevi postanu prohodniji, zbog čega smo predložili zakon, na koji ste vi, iz opozicije, imali brojne primjedbe – istakao je on. Laković je istakao i regionalni uticaj aerodroma u Tirani na crnogorski turizam, ali i naveo konkretne podatke u vezi s avio-saobraćajem. – Tačno je da je aerodrom u Tirani ostvario napredak, što ima implikacije na našu povezanost, ali treba reći da je broj putnika na Aerodromu Podgorica porastao za 38 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je u Tivtu zabilježen pad od 17 odsto – precizirao je on. Na izlaganje Lakovića osvrnuo se poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, ironično poručivši da u potpunosti vjeruje tvrdnjama Vlade i premijera Milojka Spajića. – Ja u sve vjerujem što kaže premijer Spajić, jer kada je on to, molim vas, izrekao neistinu? Ako kaže da se nikada nije bolje živjelo – ko smo mi da ga osporavamo? Za mene je to svetinja – rekao je Mugoša, u prepoznatljivom sarkastičnom tonu. Dodao je da je takva retorika odraz stanja u kojem vlast nastoji ubijediti građane da je sve idealno, uprkos suprotnim pokazateljima iz realnog sektora. – Najbolje se živi, to nam je rečeno, i svaka kritika bi značila da neko pokušava da uznemiri javnost. Mi očigledno ne znamo da prepoznamo ekonomski procvat – zaključio je Mugoša. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFhFSi6CSlIQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Milović: Turistička sezona ugrožena, Crna Gora nespremna i blokirana iz svih pravaca; Mugoša: Kako? Sve je sjajno - premijer kaže da se najbolje živi i ja mu vjerujem

Ruski pregovarači putuju za Tursku na prve mirovne razgovore s Ukrajinom poslije više od sedam nedjelja, objavile su danas ruske novinske agencije.
Državna agencija TASS navela je da će se razgovori održati kasnije tokom dana u Istanbulu.
Podaci sa sajta za praćenje letova Flightradar24 pokazuju da je avion kojim je šef ruske delegacije Vladimir Medinski ranije letio na razgovore u Istanbul poletio iz Moskve.
Zaraćene strane su već imale dva kruga pregovora u Istanbulu, 16. maja i 2. juna, nakon kojih je došlo do razmjene hiljada ratnih zarobljenika i tijela poginulih vojnika.
Međutim, do sada nije postignut nikakav napredak ka prekidu vatre niti dogovoru koji bi okončao rat koji traje skoro tri i po godine.
Predsjednik SAD Donald Tramp prošle sedmice zaprijetio je novim, oštrim sankcijama Rusiji i zemljama koje kupuju njene izvozne proizvode, ako se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.
Ipak, tri izvora bliska Kremlju rekla su za Rojters da ruski predsjednik Vladimir Putin, nezabrinut zbog Trampovog ultimatuma, namjerava da nastavi rat u Ukrajini dok Zapad ne pristane na njegove uslove za mir, te da bi njegovi teritorijalni zahtjevi mogli da se prošire kako ruske snage budu napredovale.

Ruska delegacija putuje u Tursku na razgovore s Ukrajinom

Predsjednik Vlade Milojko Spajić prisustvovaće sjutra potpisivanju više ugovora o finansiranju projekta izgradnje druge dionice auto- puta Bar Boljare koje će biti upriličeno u Vili „Gorica”, sa početkom u 14 sati, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.&nbsp;
Ugovor o kontribuciji potpisaće ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler i šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Remon Zakarija.
Ugovor o kreditu potpisaće ministar finansija Novica Vuković i regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan Mateo Kolanđeli.
Kolanđeli će, kako se navodi, sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević, direktorom Monteputa Milanom Ljiljanićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem potpisati i Ugovor o projektu.

Spajić sjutra prisustvuje potpisivanju ugovora o finansiranju druge dionice auto puta Bar-Boljare

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje virusa čikungunje

Tagovi

Većinu sredstava iz paketa EU za energetsku krizu nije moguće pratiti

Milović: Turistička sezona ugrožena, Crna Gora nespremna i blokirana iz svih pravaca; Mugoša: Kako? Sve je sjajno - premijer kaže da se najbolje živi i ja mu vjerujem

Ruska delegacija putuje u Tursku na razgovore s Ukrajinom

Spajić sjutra prisustvuje potpisivanju ugovora o finansiranju druge dionice auto puta Bar-Boljare

PRATITE TVe UŽIVO