<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podstiče zemlje da porezima povećaju cijene slatkih pića, alkohola i duvana za 50 odsto u sljedećih 10 godina u svrhu rješavanja hroničnih problema javnog zdravstva.</p>
<p>Ta je zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija saopštila da će taj potez pomoći u smanjenju potrošnje tih proizvoda, koji pospješuju šanse za razvoj bolesti poput dijabetesa i nekih vrsta raka, ali i u prikupljanju sredstava u vrijeme kada se razvojna pomoć smanjuje, a javni dug raste.</p>
<p>- Zdravstveni porezi jedan su od najdjelotovornijih alata koje imamo - rekao je <b>Džeremi Farar</b>, pomoćnik glavnog direktora SZO-a za promovisanje zdravlja i prevenciju i kontrolu bolesti.</p>
<p>- Vrijeme je za djelovanje - poručio je on</p>
<p>SZO je pokrenuo inicijativu pod nazivom “3 do 35” na konferenciji UN-a o finansiranju razvoja u Sevilji. Organizacija tvrdi da bi njena poreska inicijativa mogla prikupiti bilion dolara do 2035. na osnovu podataka o porezima na zdravlje u zemljama poput Kolumbije i Južnoafričke Republike.</p>
<p>SZO već decenijama podržava poreze na duvan i povećanje cijena, a posljednjih godina poziva na poreze na alkohol i slatka pića. Ovo je prvi put da je predložio ciljano povećanje cijena za sva tri proizvoda.</p>
<p>Glavni direktor SZO-a <b>Tedros Adhanom Gebrejesus</b> rekao je na konferenciji da bi porezi mogli pomoći vladama da se “prilagode novoj stvarnosti” i ojačaju sopstvene zdravstvene sisteme prikupljenim novcem. </p>
<p>Mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima suočavaju se s rezovima pomoći Sjedinjenih Država, koje ni ne učestvuju na konferenciji u Sevilji. SAD je takođe u procesu povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije.</p>
<h2>S 4 na 10 dolara</h2>
<p>Inicijativa bi na primjer značila da vlada u zemlji sa srednjim prihodima podigne poreze na određeni proizvod, kako bi cijena porasla s današnjih 4 na 10 dolara do 2035. godine, uzimajući u obzir inflaciju, ilustrovao je ekonomista WHO-a <b>Giljermo Sandoval</b>.</p>
<p>Gotovo 140 zemalja već je povećalo poreze na duvan, a time i cijene za više od 50% u prosjeku između 2012. i 2022., dodaju iz organizacije.</p>
<p>Sandoval je rekao da SZO takođe razmatra šire preporuke za oporezivanje, uključujući i visokoprerađenu hranu, nakon što u nadolazećim mjesecima dovrše definiciju te vrste hrane. No, dodao je da očekuju otpor uključenih industrija.</p>
<p>- Duboko je zabrinjavajuće što Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ignoriše više od deceniju jasnih dokaza koji pokazuju da oporezivanje pića zaslađenih šećerom nikada nije poboljšalo zdravstvene ishode ni smanjilo gojaznost ni u jednoj zemlji - rekla je <b>Kejt Lotman</b>, izvršna direktorica Međunarodnog vijeća udruženja proizvođača pića, dodajući da industrija radi na opcijama za podršku zdravlju.</p>
<p><b>Amanda Berger</b>, viša zamjenica predstojnice za nauku i istraživanje u američkom Savjetu za destilovana pića, kazala je da je pretpostavka Svjetske zdravstvene organizacije da će povećanje poreza spriječiti štetu povezanu s alkoholom pogrešna, dodajući da to neće spriječiti zloupotrebu alkohola.</p>
<p>Glavni sekretar Međunarodnog saveza za hranu i piće<b> Roko Renaldi </b>rekao je u izjavi da pozdravlja nastojanja SZO-a za jačanjem zdravstvenih sistema, ali “upozorava da ne valja grupisati pića zaslađena šećerom zajedno s proizvodima štetnima u svojoj srži, poput duvana.”</p>
<p>Poresku inicijativu podržavaju Bloomberg Philanthropies, Svjetska banka i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a inicijativa uključuje podršku zemljama koje žele preduzeti mjere.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SZO porezima udara na slatka pića, alkohol i duvan

<p>Živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem, i Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama, kazala je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, <b>Mina Brajović</b>.</p>
<p>Ona je to rekla na otvaranju obuke za zdravstvene ustanove, koju je organizovala kancelarija SZO, uz podršku međunarodnih partnera i u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova".</p>
<p>Kako je saopšteno iz Kancelarije SZO u Podgorici, Brajović je istakla da ta obuka predstavlja značajan korak ka unapređenju bezbjednosti u zdravstvenom sektoru, zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju životne sredine.</p>
<p>Brajović je istakla da se kroz taj projekat jačaju institucionalni kapaciteti kako bi se omogućila bezbjedna i održiva tranzicija ka zdravstvenom sistemu bez upotrebe žive.</p>
<p>Kako je podsjetila, živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem.</p>
<p>- Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama - kazala je Brajović.</p>
<p>Ona je istakla da je cilj obuke da osnaži znanja i unaprijedi konkretne vještine zaposlenih u zdravstvenom sektoru, kao okosnici bezbjednoj i efikasnoj tranziciji ka savremenim medicinskim rješenjima bez žive.</p>
<p>- Zdraviji i bezbjedniji zdravstveni sistem ne gradi se preko noći, ali današnji dan je važan korak u tom pravcu - zaključila je Brajović.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, obuka je okupila predstavnike pilot zdravstvenih ustanova, domova zdravlja iz Podgorice, Berana, Mojkovca i Kotora, kao i nacionalnih institucija koje imaju ključnu ulogu u implementaciji politike eliminacije žive iz zdravstvenog sektora.</p>
<p>Među tim institucijama su Institut za javno zdravlje, Klinički centar Crne Gore, Zavod za metrologiju, Agenciju za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), Montefarm i Fond za zdravstveno osiguranje.</p>
<p>Predstavnik Doma zdravlja Podgorica Adnan Efović pozdravio je napore SZO i organizatora, naglašavajući važnost projekta za unapređenje sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.</p>
<p>Efović je istakao da upravljanje otpadom koji sadrži živu predstavlja novi momenat u radu zdravstvenih ustanova, budući da smo se sa tom temom u dosadašnjoj praksi rijetko, ili gotovo nikako susretali.</p>
<p>- Za razliku od drugih vrsta otpada, otpad koji sadrži živu zahtijeva posebno pažljivo i stručno upravljanje, s obzirom na visoke zdravstvene i ekološke rizike koje nosi čak i u izuzetno malim količinama - istakao je Efović.</p>
<p>U saopštenju se navodi da su organizatori najavili da će se obuke nastaviti kroz dodatne aktivnosti, kako bi se obezbijedila održiva zamjena svih uređaja koji sadrže živu i ispunile obaveze koje proizlaze iz Minamata konvencije.</p>

Brajović: Živa ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem

<p>Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).</p>
<p>Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).</p>
<p>Usamljenost povećava rizik od moždanog i srčanog udara, razvoja dijabetesa, depresije, anksioznosti i, u krajnjem slučaju, samoubistva, saopštila je SZO.</p>
<p>Zabilježeno je da usamljeni tinejdžeri imaju 22 odsto veću vjerovatnoću da će postizati niže ocjene u školi u poređenju sa vršnjacima koji nisu usamljeni. Istovremeno, usamljeni odrasli teže pronalaze posao i zadržavaju ga.</p>
<p>Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).</p>
<p>Usamljenost povećava rizik od moždanog i srčanog udara, razvoja dijabetesa, depresije, anksioznosti i, u krajnjem slučaju, samoubistva, saopštila je SZO.</p>
<p>Zabilježeno je da usamljeni tinejdžeri imaju 22 odsto veću vjerovatnoću da će postizati niže ocjene u školi u poređenju sa vršnjacima koji nisu usamljeni. Istovremeno, usamljeni odrasli teže pronalaze posao i zadržavaju ga.</p>
<p>Stariji u Japanu biraju zatvor zbog usamljenosti i siromaštva</p>
<p>Uticaj usamljenosti nije samo individualan, već i društveni – izražen je kroz milijarde troškova za funkcionisanje zdravstvenih sistema i gubitak radnih mjesta.</p>
<p>Supredsjedavajući komisije SZO,<b> Vivek Merti</b>, usamljenost definiše kao „bolan, subjektivan osjećaj koji mnogi od nas doživljavaju kada odnosi koji su nam potrebni ne odgovaraju onima koje imamo“. Nasuprot tome, društvena izolacija predstavlja objektivno stanje smanjenog broja kontakata, odnosa ili interakcija.</p>
<p>Prema izvještaju, u savremenom svijetu svaka treća starija osoba i svaki četvrti adolescent žive u društvenoj izolaciji.</p>
<p>Uzroci toga su brojne bolesti, lošije obrazovanje, nizak prihod, manjak prilika za društvenu interakciju, život u samoći i prekomjerno oslanjanje na digitalne tehnologije.</p>
<p>Merti ističe da su ljudi hiljadama godina navikli da komuniciraju ne samo riječima, već i izrazima lica, govorom tijela, tonom glasa ili čak tišinom – oblicima komunikacije koji se gube kada se ljudi oslanjaju isključivo na mobilne telefone i društvene mreže.</p>

SZO upozorava: Brojne bolesti nastaju kao posljedica usamljenosti

<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je prve globalne smjernice za dijagnozu i liječenje meningitisa i njegovih posljedica, izuzetno teške bolesti koja kao ishod često ima smrt ili trajna telesna oštećenja, a od koje godišnje u svijetu oboli nekoliko miliona ljudi.</p>
<p>SZO je sopštila da bakterijski meningitis u roku od 24 sata može da postane fatalan. U svijetu je 2019. godine prijavljeno 2,5 miliona slučajeva patogenog meningitisa, uključujući i 1,6 miliona slučajeva bakterijskog meningitisa od kojeg je te godine umrlo oko 240.000 ljudi.</p>
<p>Meningitis je upala moždane opne, koja obavija moždano tkivo i kičmenu moždinu. Upala može biti uzrokovana bakterijama, virusima, gljivicama, toksinima i različitim fizičkim i hemijskim agensima.</p>
<p>Oko 20 odsto ljudi koji obole od meningitisa pretrpi trajne komplikacije i posljedice koje utiču na kvalitet života. Bolest ujedno sa sobom nosi i velike izdatke za porodice oboljelih.</p>
<p>Meningitis u načelu ne bira žrtve, može da ga dobije osoba bilo gdje na svijetu i bilo kog uzrasta, ali bolest ipak najviše pogađa zemlje sa niskim i srednjim BDP-om. U ovom trenutku najveći teret nosi podsaharska Afrika, koja se, kako navodi SZO, često naziva i „pojas meningitisa“ i izložena je velikom riziku učestalih epidemija meningitisa koje izaziva bakterija meningokok, navela je SZO.</p>
<p>- Bakterijski meningitis ubije jednog od šestoro ljudi koje pogodi, a mnoge ostavlja sa trajnim zdravstvenim izazovima - izjavio je generalni direktor SZO <b>Tedros Adhanom Gebrejesus</b>.</p>
<p>On je rekao da će primjena ovih smjernica SZO pomoći u spasavanju života, unaprijediti dugoročnu brigu za one koje je bolest pogodila i osnažiti zdravstvene sisteme.</p>
<p>Nove smjernice SZO pružaju pouzdane preporuke za kliničko zbrijavanje djece starije od mjesec dana, adolesceneta i odraslih osoba koje su se zarazile meningitisom.</p>
<p>Smjernice treba da doprinesu široj agendi „poraziti meningitis do 2030“ koju su 2020. godine usvojile zemlje članice SZO, a čiji je cilj da se broj slučajeva bolesti koji se mogu sprečiti vakcinom smanji za 50 odsto, broj smrtnih slučajeva za 70 odsto i da se smanje trajne posljedice i olakša život pacijenata poslije preležanog meningitisa.</p>

SZO objavila prve globalne smjernice za borbu protiv meningitisa

<p>Zbog komplikacija tokom trudnoće ili porođaja na svaka dva minuta umrla je jedna žena tokom 2023. godine, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).</p>
<p>U izvještaju, objavljenom u ponedjeljak, procjenjuje se da je 260.000 žena širom svijeta umrlo na ovaj način tokom 2023. godine, a upozorava se i na opasnosti koje sa sobom nose smanjenja humanitarne pomoći, piše Belga news agency.</p>
<p>Od 2000. godine, broj smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom opao je za 40 odsto, prije svega zahvaljujući boljem pristupu osnovnim zdravstvenim uslugama, navodi SZO. Ipak, izvještaj upozorava da se tempo napretka usporava od 2016. godine.</p>
<p>Smanjenje humanitarnog finansiranja imalo je ozbiljan uticaj na zdravstvo u mnogim regionima, prisiljavajući zemlje da smanje ključne usluge za majke, novorođenčad i djecu.</p>
<h2><b>Spasilački tretmani</b></h2>
<p>Zbog tih rezova došlo je do zatvaranja zdravstvenih ustanova, gubitka medicinskog osoblja, kao i do prekida u lancima snabdijevanja ključnim ljekovima i tretmanima za krvarenje, preeklampsiju i malariju – vodeće uzroke smrti trudnica.</p>
<p>Prema riječima direktora SZO <b>Tedrosa Adhanoma Gebrejesusa</b>, pored obezbjeđivanja pristupa zdravstvenoj zaštiti trudnica, od suštinske je važnosti i jačanje zdravstvenih i reproduktivnih prava žena i djevojaka.</p>
<p>- Iako izvještaj pruža tračke nade, podaci takođe ukazuju na to koliko trudnoća i dalje može biti opasna u mnogim djelovima svijeta, uprkos tome što postoje rješenja za prevenciju i liječenje komplikacija koje izazivaju većinu smrtnih ishoda među trudnicama - izjavio je on.</p>
<p>Jedan od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija jeste smanjenje smrtnosti trudnica sa 328 smrti na 100.000 živorođene djece iz 2000. godine na manje od 70 do 2030. godine.</p>
<p>Postizanje tog cilja predstavlja „nezapamćen izazov“, navodi se u izvještaju.</p>
<p>- Potrebna je hitna akcija kako bi se obezbijedilo zdravlje majki i okončala tragedija smrti trudnica. Žene imaju pravo ne samo da prežive trudnoću, već i da žive u dobrom zdravlju - piše u dokumentu.</p>

SZO: Svaka dva minuta jedna žena umre tokom trudnoće ili porođaja

<p>Crnogorska Skupština insistiraće na potpunoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima i dosljednom sprovođenju zakonskih odredbi o zabrani reklamiranja duvanskih proizvoda - kazao je potpredsjednik parlamenta <b>Boris Pejović</b>.</p>
<p>On je, na samitu parlamentaraca Zapadnog Balkana posvećenom ulozi parlamenata u efikasnoj kontroli upotrebe duvana, poručio da je cilj beskompromisna borba protiv epidemije upotrebe duvana.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Pejović je istakao da je Skupština posvećena ispunjenju obaveza iz ratifikovane Okvirne konvencije za kontrolu upotrebe duvana i Protokola o eliminaciji nelegalne trgovine duvanom.</p>
<p>- Duvan nije samo javno-zdravstveni problem, on predstavlja ozbiljan ekonomski i socijalni izazov, kao i prepreku održivom i inkluzivnom razvoju našeg društva u cjelini - naglasio je Pejović.</p>
<p>On je podsjetio da je promocija javnog zdravlja i zaštita građana od štetnog uticaja duvanskih i nikotinskih proizvoda zadatak čitavog društva i sistema.</p>
<p>- Skupština Crne Gore će insistirati na potpunoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, kao okosnice efikasne kontrole upotrebe duvana. Insistiraćemo na dosljednom sprovođenju zakonskih odredbi o zabrani reklamiranja ovih štetnih proizvoda - naveo je Pejović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, posebno je važno raditi na jačanju mehanizama zaštite zakonodavne vlasti i kreatora sektorskih politika od nedozvoljenog i toksičnog uticaja duvanske industrije, kako u fazi kreiranja, tako i u fazi sprovođenja kontrole upotrebe duvana.</p>
<p>- Naše politike moraju uvijek i isključivo štititi javni interes - istakao je Pejović.</p>
<p>On je naveo da svake godine u Crnoj Gori od posljedica pušenja umre više od dvije hiljade ljudi i da svake godine zbog upotrebe duvana Crna Gora gubi 7,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>- Te alarmantne brojke obavezuju da ulažemo u kontrolu upotrebe duvana. Na taj način ulažemo u zdravlje naših građanki i građana, u zdravlje našeg budžeta, održivi i inkluzivni razvoj, i doprinosimo ubrzanju evropskih integracija - kazao je Pejović.</p>
<p>Direktor Regionalne kancelarije SZO za Evropu <b>Hans Kluge</b> podsjetio je da je upotreba duvana na Zapadnom Balkanu i dalje među najvećom u Evropi, sa četiri od deset odraslih osoba, kao i sa jednom četvrtinom adolescenata uzrasta od 13 do 15godina, koji koriste duvan.</p>
<p>U mnogim zemljama, kako je rekao, mladi ljudi sve više prelaze na upotrebu novih nikotinskih i duvanskih proizvoda, uključujući elektronske cigarete.</p>
<p>- Ovi podaci ukazuju na izuzetno zabrinjavajući trend, koji nameće pitanje da li je profit duvanske industrije važniji od zdravlja naše djece - naveo je Kluge.</p>
<p>On je kazao da svake godine oko 55 hiljada ljudi prerano umre od srčanih bolesti, moždanog udara, raka i drugih nezaraznih bolesti na Zapadnom Balkanu.</p>
<p>- Da, duvan šteti zdravlju - veoma. Istovremeno predstavlja i ogroman teret za privredu, rezultira povećanjem zdravstvenih troškova i nanosi štetu životnoj sredini - rekao je Kluge.</p>
<p>Potrebno je, kako je istakao, snažnije zakonodavstvo za kontrolu duvana, koje treba da bude potpuno sprovedeno i primijenjeno.</p>
<p>Regionalna kancelarija SZO za Evropu, kako je naveo, apeluje na vlade, političke lidere i donosioce odluka da pomognu u oblikovanju i jačanju zakona koji mogu smanjiti stopu pušenja, zaštititi djecu od zavisnosti ili doživotnih hroničnih bolesti, suzbiti ilegalnu trgovinu duvanskim proizvodima, zaštititi životnu sredinu i odbraniti kreiranje politike od uticaja industrije.</p>
<p>- Na kraju, zdravlje je politički izbor - naglasio je Kluge.</p>
<p>On je kazao da su mnoge zemlje uspješno smanjile upotrebu duvana donošenjem i primjenom zakona o zabrani pušenja, povećanjem poreza i zabranama reklamiranja.</p>
<p>- Isto mogu učiniti i države članice SZO na Zapadnom Balkanu - poručio je Kluge.</p>
<p>Šefica Sekretarijata okvirne konvencije SZO za kontrolu upotrebe duvana <b>Adriana Blanko Markuizo</b> naglasila je da postoji urgentna potreba širom svijeta da se parlamentarci pozabave pitanjem upotrebe duvana.</p>
<p>To, kako je istakla, nije samo zdravstveni problem, već društveni, ekonomski, ekološki i pravni imperativ koji zahtijeva neodložnu pažnju.</p>
<p>- Moramo biti oprezni kada su u pitanju načini na koje duvanska industrija utiče na javno zdravlje i pokušava da neprimjereno utiče na donosioce odluka - rekla je Blanko Markuizo.</p>
<p>Prema njenim riječima, duvanska industrija je godinama djelovala sa jasnom namjerom da obesmisli ulogu vlada i SZO u sprovođenju javnozdravstvenih politika za epidemiju upotrebe duvana.</p>
<p>Ona je ocijenila da parlamentarci igraju ključnu ulogu u kontroli upotrebe duvana.</p>
<p>Blanko Markuizo je dodala da oni imaju ovlašćenja da donose i nadgledaju sprovođenje dobro osmišljenih i sveobuhvatnih zakona za kontrolu duvana.</p>
<p>- To uključuje pozivanje na punu primjenu Okvirne konvencije SZO za kontrolu duvana i Protokola za eliminaciju nedozvoljene trgovine duvanskim proizvodima - navela je Blanko Markuizo.</p>
<p>Kako je kazala, promovisanjem parlamentarne debate o kontroli duvana i obezbjeđivanjem efikasnog multisektorskog odgovora, parlamentarci mogu ubrzati napredak u smanjenju upotrebe duvana i postizanju odgovarajućih benefita za održivi razvoj.</p>
<p>Dvodnevi samit parlamentaraca Zapadnog Balkana posvećen ulozi parlamenata u efikasnoj kontroli upotrebe duvana održava se u Budvi pod pokroviteljstvom Skupštine Crne Gore u saradnji sa i uz finansijsku i ekspertsku podršku Sekretarijata Okvirne konvencije SZO za kontrolu upotrebe duvana.</p>

Pejović: Skupština će insistirati na potpunoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima

<p>U svijetu se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona, saopštila je direktorica Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jelena Radović.<br/>
<br/>
U KCCG je danas realizovana akcija preventivne kontrole očnog pritiska, a Radović i doktorica Ksenija Garović su zainteresovanim građanima mjerile očni pritisak i dale korisne informacije i savjete o glaukomu.<br/>
<br/>
Radović je, kako je saopšteno iz KCCG, kazala da je akcija opravdala očekivanja, jer se javio veliki broj građana i preventivno je izmjeren očni pritisak za njih preko 40.<br/>
<br/>
Ona je navela da se glaukom zbog vrlo oskudne simptomatologije još naziva i „tihi kradljivac vida“.<br/>
<br/>
Kako je dodala Radović, procjenjuje se da je u evropskim zemljama nedijagnostikovano oko 50 odsto osoba, dok je taj broj u nerazvijenim zemljama čak i do 90 odsto.<br/>
<br/>
- Prema podacima SZO trenutno se u svijetu od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona - kazala je Radović.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, učestalost tog oboljenje je od jedan do dva odsto kod pacijenata starijih od 40 godina.<br/>
<br/>
- Preporuke su da se pacijenti sa više od 40 godina života kompletno oftalmološki pregledaju na svake dvije do četiri godine, a preko 60 godina života jednom godišnje - pojasnila je Radović.<br/>
<br/>
Akcija je sprovedena povodom Međunarodne nedjelje borbe protiv glaukoma, koja se u cijelom svijetu obilježava svake godine u drugoj sedmici marta.</p>

Radović: Od glaukoma se u svijetu liječi oko 80 miliona ljudi

<p>Prije pet godina, 11. marta 2020, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izrekao je riječi kojima je cijeli svijet postao svjestan ozbiljnosti situacije: „Smatrali smo stoga da se kovid-19 može opisati kao pandemija".</p>
<p>Ali 30. januara te godine, SZO je proglasila najviši nivo uzbune za novi koronavirus otkriven u Kini sredinom decembra 2019. vanrednu situaciju za javno zdravlje od međunarodnog značaja.</p>
<p>Pod pritiskom novinarskih pitanja, šef SZO <b>Tedros Adanom Gebrejesus</b> je 9. marta pomenuo „prijetnju pandemije“, ali je šok uslijedio tek dva dana kasnije.</p>
<p>U srijedu, 11. marta, novinari su u velikom broju stigli u sjedište SZO u Ženevi.</p>
<p>Tedrosa su pratili direktor SZO za hitne slučajeve <b>Majk Rajan </b>i generalna direktorka<b> Marija Van Kerkhove</b>.</p>
<p>- Duboko smo zabrinuti i alarmantnim nivoima širenja i ozbiljnosti, kao i alarmantnim nivoima neaktivnosti širom svijeta stoga smo procijenili da se kovid-19 može klasifikovati kao pandemija - rekao je on.</p>
<p>U to vrijeme, prema zvaničnim podacima, u svijetu je umrlo manje od 4.300 ljudi. Pet godina kasnije, biće ih milioni, a do sredine marta 2020. svijet je bio svjedok zatvaranja, prenatrpanih bolnica i kolapsa globalne ekonomije.</p>
<p><b>Džon Zarokostas</b>, novinar koji je pratio sve ženevske međunarodne agencije i nevladine organizacije više od 30 godina, kaže za AFP da je riječ "pandemija" promijenila igru.</p>
<p>- Osjećao sam se kao da to moraju da urade jer nisu dobili očekivani odgovor od država članica od kada je upozorenje izdato u januaru - naveo je Zarokostas.</p>
<p>Za veterana izvještača o međunarodnim odnosima, deklaracija o pandemiji „promijenila je dinamiku u smislu odgovora nacionalne vlade – svi su se pokrenuli“.</p>
<h2>Sljedeća pandemija je samo pitanje vremena</h2>
<p>Kašnjenje u akciji u početku je frustriralo SZO. U martu 2022. Majk Rajan je rekao da je "svijet bio opsednut riječju pandemija“, a zapravo je januarsko upozorenje smatrao daleko važnijim.</p>
<p>Može li se slična katastrofa ponoviti? SZO upozorava da je sljedeća pandemija samo pitanje vremena</p>
<p>U decembru 2021. godine, države članice organizacije, svjesne ozbiljnih nedostataka u suočavanju sa kovidom-19, počele su da rade na međunarodnom i obavezujućem sporazumu o prevenciji i pripremi pandemije, u pokušaju da izbjegnu ponavljanje istih grešaka.</p>
<p>Pregovori su teški i posljednja runda je zakazana od 7. do 11. aprila, kako bi se nacrt finalizovao na vrijeme za godišnju skupštinu SZO u maju.</p>
<p>U pet godina od marta 2020. SZO je dva puta proglasila vanredno stanje u javnom zdravlju, oba zbog izbijanja majmunskih boginja.</p>

Prije pet godina SZO proglasila pandemiju koronavirusa

<p>Samo sedam zemalja ispunilo je standarde kvaliteta vazduha Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prošle godine, pokazali su podaci objavljeni u utorak, a istraživači su upozorili da će rat protiv smoga postati samo teži nakon što Sjedinjene Države obustave svoje globalne napore za praćenje.</p>
<p>Čad i Bangladeš su bili najzagađenije zemlje na svijetu 2024. godine, sa prosječnim nivoom smoga više od 15 puta višim od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, prema podacima koje je prikupila švajcarska kompanija za praćenje kvaliteta vazduha IKAir.</p>
<p>Samo Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island ispunjavaju standarde kvaliteta vazduha, saopštio je IKAir.</p>
<p>Veliki jaz u podacima, posebno za Aziju i Afriku, zamagljuje globalnu sliku, a mnoge zemlje u razvoju oslanjale su se na senzore kvaliteta vazduha instalirane na zgradama ambasada i konzulata SAD za praćenje nivoa smoga.</p>
<p>Međutim, Stejt department je nedavno okončao taj program, navodeći uštede u budžetu, a prošle nedjelje su uklonjeni podaci za više od 17 godina sa zvaničnog sajta vlade SAD za praćenje kvaliteta vazduha, airnov.gov, uključujući očitavanja prikupljena u Čadu.</p>
<p>- Većina zemalja ima nekoliko drugih izvora podataka, ali to će značajno uticati na Afriku, jer su oni često bili jedini izvori javno dostupnih podataka za praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu - rekla je <b>Kristi Čester Šroder</b>, IKAir-ova rukovodiljka nauke o kvalitetu vazduha.</p>
<p>Nejasni podaci doveli su do toga da je Čad uklonjen sa IKAir-ove liste za 2023. godinu, ali je zemlja rangirana kao najzagađenija zemlja u 2022. godini, pogođena saharskom prašinom, kao i nekontrolisanim spaljivanjem usjeva.</p>
<p>Prosječna koncentracija malih, opasnih čestica u vazduhu poznatih kao PM2,5 dostigla je 91,8 mikrograma po kubnom metru prošle godine u zemlji, nešto više nego 2022. godine.</p>
<p>SZO preporučuje nivoe ne više od 5 mg, standard koji je prošle godine ispunilo samo 17 odsto gradova.</p>
<p>Indija, peta na rang listi smoga iza Čada, Bangladeša, Pakistana i Demokratske Republike Kongo, zabilježila je pad prosječne vrijednosti PM2,5 za sedam odsto godišnje na 50,6 mg.</p>
<p>Ali Indija je dom za 12 od 20 najzagađenijih gradova na svijetu, a Birnihat na visoko industrijalizovanom sjeveroistoku zemlje, koji je na prvom mjestu sa prosječnim nivoom PM2,5 od 128 mg.</p>
<p>Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u povećanju zagađenja, upozorava Čester Šreder, pri čemu više temperature izazivaju intenzivnije i dugotrajnije šumske požare koji su zahvatili djelove jugoistočne Azije i Južne Amerike.</p>
<p>Direktorka programa čistog vazduha na Institutu za energetsku politiku Univerziteta u Čikagu <b>Krista Hasenkof</b> rekla je da će najmanje 34 zemlje izgubiti pristup pouzdanim podacima o zagađenju nakon zatvaranja američkog programa.</p>
<p>Program Stejt departmenta doveo je do poboljšanja kvaliteta vazduha u gradovima u kojima su postavljeni monitori, produžavajući životni vijek, pa čak i smanjujući platu za rizik za američke diplomate, što znači da se isplatio sam za sebe, rekao je Hasenkof.</p>
<p>- (To) predstavlja veliki udarac naporima za kvalitet vazduha širom svijeta - dodala je ona.</p>

Samo sedam zemalja lani ispunilo standarde kvaliteta vazduha SZO

<p>Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.</p>
<p>SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.</p>
<p>- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.</p>
<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.</p>

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

<p>Predsjednik Liberalne partije i jedan od funkcionera Evropskog saveza <b>&nbsp;Vatroslav Belan</b>, na platformi X pozvao je policiju da reaguje zbog poziva na društvenim mrežama kojima se, nakon napada na predsjednika Opštine Budva <b>Nikolu Jovanovića,</b> prijeti predsjedniku &nbsp;Skupštine Opštine Budva &nbsp;i funkcioneru Evropskog saveza <b>Petru Odžiću.</b></p>
<p>- Hej, policija CG, u pauzi prikupljanja podataka o učesnicima protesta na Gorici, ko je zviždao gradonačelniku <b>Mujoviću</b> i hvatanja džointa po plažama, da li biste mogli provjeriti da li je <b>Zoran Bubanja </b>hakovan, operisan ili prosto prijeti Petru Odžiću? Hvala i ugodan vikend - napisao je on.</p>
<p>On je podijelio prepiske u kojima se podržava fizički napad na Jovanovića, ali se istovremeno prijeti i Odžiću.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović napadnut je danas u tom gradu, kako je saopšteno iz policije. Jovanović tvrdi da su u napadu učestvovala braća <b>Jovo, Vidak </b>i <b>Bato Mitrović</b>.</p>
<p>Policija je uhapsila tri osobe osumnjičene za napad na predsjednika Opštine Budva.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1946285202558394498%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nakon napada na Jovanovića, preko društvenih mreža prijete Petru Odžiću

<p>Napad na predsjednika Opština Budva <b>Nikolu Jovanovića</b> je želja pojedinaca da se vratimo u devedesete godine, smatra savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši šef ANB-a <b>Dejan Vukšić </b>u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.</p>
<p>- Neću reći da li sam iznenađen ili ne. Za svakoga ko iole prati bezbjednosnu situaciju, stvari su i više nego alarmantne. Želio bih da se počinioci pronađu i da se otkriju motivi napada- poručio je Vukšić.</p>
<p>Prema riječima Vukšića, očigledno je da nekom ne odgovara da bezbjednosna situacija u Crnoj Gori bude dobra.</p>
<p>- To su interesne grupe koje više nemaju uticaja na vlast i koje više ne mogu da vrše vlast u Crnoj Gori. Ovako žele da prikažu potpunu nestabilnost i rasulo u bezbjednosnom sektoru- ocijenio je Vukšić.</p>
<p>Mada smatra da bezbjednosna situacija nije sjajna, ali isto tako Vukšić poručuje da treba znati samo kakav je bezbjednosti sektor preuzet neposredno nakon izbora 2020. godine.</p>
<p>- Da je kuća sagrađena na čvrstim temeljima, ne bi se oduvala na prvi povjetarac. Ovo ne govorim kao političar, već kao bivši čelnik krovne bezbjednosne institucije- rekao je Vukšić.</p>
<p>Vukšić primjećuje da se napadi na pojedina lica ponavljaju po nekoliko puta u istom periodu.</p>
<p>- Počinioci dolaze na prag od kuće, a sve je to posljedica ne samo bezbjednosne, već i političke situacije- zaključio je Vukšić.</p>
<p>Podsjetimo, policija je uhapsila Budvanina <b>Jovana Mitrovića</b> osumnjičenog za fizički napad na Jovanovića, koji je danas u Budvi zadobio teške tjelesne povrede.</p>
<p>Zbog sumnje da su učestvovali u napadu uhapšena su i braća Jovana Mitrovića,<b> Vidak i Milorad Bato Mitrović</b> koji se terete da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.</p>
<p>Jovanović ima teške povrede – sinusno facijalnu (frakturu) kosti i biće zadržan na bolničkom liječenju.</p>
<p>Rukovodilac jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP)<b> Mitar Radulović</b> u izjavi za RTV Budva potvrdio je da je Jovanović, vozilom Hitne pomoći transportovan u Klinički centar na dalju opservaciju i utvrđivanje težine povreda.</p>

Vukšić o napadu na Jovanovića: Neko želi da nas vrati u 90-te, otkriti motive

<p>Požar koji je izbio danas na Njivicama lokalizovan je nakon intervencije vatrogasnih službi iz Herceg Novog, Tivta i Kotora, ali i aviona Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.<br/>
<br/>
Komandir Službe zaštite i spašavanja, <b>Zlatko Ćirović</b>, rekao je da je požar izbio nešto poslije 14 sati, na istoj lokaciji kao 2022. godine.<br/>
<br/>
- U pomoć su pritekle kolege iz Kotora i Tivta, a sa nama je i operativa iz lokalnih komunalnih preduzeća, tako da su sva raspoloživa sredstva na Njivicama i Žvinjama- kazao je Ćirović za RTHN.<br/>
<br/>
Vatrena stihija, kako je naveo, prijetila je da ugrozi obližnje kuće, kao i hotel, ali su u ovom trenutku svi objekti van opasnosti.<br/>
<br/>
Iako je požar ugašen hercegnovski vatrogasci dežuraju na ovom području.</p>

Požar na Njivicama lokalizovan

<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> poručio je da nelegalni graditelji na Žabljaku postavljaju cerade da zbune satelit, ali, kako kaže, te im prevare neće proći.</p>
<p>- Nelegalni graditelji na Žabljaku su vrlo maštoviti, pa postavljaju cerade da „zbune satelit“, kako bi isti „vidio“ betonske ploče, a ne cerade- napisao je Radunović u objavi na društvenoj mreži X.</p>
<p>Dodao je i da mora da ih razočara.</p>
<p>- Imaćemo materijal u 3D, tako da prevare neće proći. Podsjećamo: uvodimo nultu toleranciju na nelegalnu gradnju- istakao je Radunović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavenRadunovic%2Fstatus%2F1946251338758676759%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1946251338758676759%7Ctwgr%5Ed61579fc3727091e9d72fff563f100c6b0489dcb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radunović: Nelegalni graditelji na Žabljaku postavljaju cerade da zbune satelit, to neće proći

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: svjetska-zdravstvena-organizacija