Konzumiranje alkohola uzrok je oko 800.000 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, što predstavlja jedan od svakih jedanaest smrtnih ishoda, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
U najnovijem izvještaju ističe se da Evropa ima najviši nivo konzumacije alkohola u svijetu, što u značajnoj mjeri doprinosi prijevremenoj smrtnosti i povređivanju.
Na osnovu podataka iz 2019. godine, posljednje dostupne godine, gotovo 145.000 smrtnih slučajeva usljed povreda u regionu može se pripisati alkoholu. Najzastupljenije kategorije bile su samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padovi.
Prema izvještaju, alkohol je takođe usko povezan s međuljudskim nasiljem, uključujući napade i porodično nasilje, te predstavlja glavni faktor koji doprinosi nasilnim povredama širom regiona.
Mladi se suočavaju s posebnim rizicima, jer alkohol utiče na razvoj mozga i donošenje odluka tokom adolescencije i ranog odraslog doba.
SZO je saopštila da konzumiranje alkohola može narušiti pamćenje i sposobnost učenja, kao i povećati rizik od dugotrajnih posljedica, uključujući probleme mentalnog zdravlja.
Među adolescentima i mladim odraslim osobama alkohol ostaje vodeći faktor rizika za invaliditet i preranu smrt izazvanu povredama.
- Alkohol je toksična supstanca koja ne samo da uzrokuje sedam vrsta karcinoma i druge nezarazne bolesti, već i narušava rasuđivanje i samokontrolu, usporava vrijeme reakcije, smanjuje koordinaciju i podstiče rizična ponašanja - kazala je Karina Fereira Borhes, regionalna savjetnica za alkohol, nedozvoljene droge i zdravlje u zatvorima pri SZO/Evropa.
Ona je istakla da je upravo zbog toga alkohol odgovoran za veliki broj povreda koje se mogu spriječiti, kao i za smrtne ishode nastale usljed povreda.
Prema novim podacima, na zemlje istočne Evrope otpada oko polovine svih smrtnih slučajeva od povreda izazvanih alkoholom, u poređenju s manje od 20 odsto u zapadnim i južnim dijelovima regiona.
U Rusiji su se navike konzumiranja alkohola promijenile tokom posljednje dvije decenije, pri čemu se udio osoba koje ne konzumiraju alkohol gotovo udvostručio.
Podaci, takođe, pokazuju da pivo, a ne votka, ostaje najčešće konzumirano alkoholno piće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Alkohol ubije 800.000 Evropljana godišnje, najčešće se konzumira pivo

Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Procjenjuje se da je stvarna brojka mnogo veća. Stanje je zabrinjavajuće i u Evropi.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zatražila je odgovarajuću medicinsku i psihološku pomoć za žene i djevojke sa iskustvom nasilja.
- Milioni žena i djevojaka koje su doživjele nasilje u evropskom regionu ne dobijaju pomoć koja može da im spasi život ili ne dobijaju brzi tretman - kritikovala je SZO.
Gotovo 29 odsto žena i djevojaka u evropskom regionu starijih od 15 godina tokom života postaju žrtve nasilja. Riječ je o fizičkom i seksualnom nasilju ili o kombinaciji oba oblika, navodi se u novom izvještaju &nbsp;predstavljenom ovog četvrtka 20. novembra u Madridu.&nbsp;
- Tu krizu nasilja treba ublažiti - rekao je Hans Henri Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.
Od 53 države tzv. „evropskog regiona“ SZO, samo njih sedam nudi bezbjedne usluge abortusa. Hitna kontracepcija dostupna je u samo 17 zemalja. Profilaksa protiv polno prenosivih infekcija nalazi se u ponudi zdravstvenih sistema 20 država. Evropskom regionu SZO pripadaju 53 zemlje, od kojih se neke nalaze u Aziji. Sjedište Regionalne kancelarije je u Kopenhagenu.
<h2>Preko 840 miliona žrtava</h2>
Prema studiji UN, globalno gledano, više od 30 odsto svih žena doživjelo je nasilje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je riječ o 840 miliona žrtava širom svijeta. Ističe se da su stvarne razmjere problema još veće, jer mnoge žene iz straha ne žele o tome da govore.
Te statističke procjene zdravstvene organizacije UN odnose se na 2023. i obuhvataju djevojke i žene starije od 15 godina koje su tokom života bile seksualno ili fizički napadnute od strane partnera ili bivših partnera. Prema SZO, te žrtve čine najveći dio ukupnog broja. Procjene takođe uključuju žrtve seksualnog nasilja počinjenog od strane drugih počinilaca sa kojima žrtve nisu bile u intimnoj vezi.
<h2>„Najstariji i najrasprostranjeniji oblik nepravde“</h2>
Situacija se u posljednjih dvadeset godina gotovo nije poboljšala, rekao je šef SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus.&nbsp;
- Nasilje nad ženama jedna je od najstarijih i najrasprostranjenijih nepravdi u ljudskoj istoriji, a ipak se protiv toga čini najmanje - izjavio je Tedros.
U Njemačkoj je, prema studiji, ukupno oko 16 odsto ženske populacije uzrasta između 15 i 45 godina pogođeno nasiljem od strane (bivših) partnera. Prema stanju iz 2023. godine, gotovo pet odsto žena tokom prethodnih dvanaest mjeseci doživjelo je napade. Seksualno nasilje od strane nepartnera u Njemačkoj je rjeđe – ukupno ga je doživjelo nešto manje od 12 odsto žena, dok je u prethodnoj godini taj udio iznosio 0,4 odsto.
U pacifičkim ostrvskim državama žene su najpogođenije partnerskim nasiljem, slijede Afrika južno od Sahare i Južna Azija. Najniže vrijednosti, prema procejnama SZO, bilježe se u južnoj Evropi, jugoistočnoj Aziji i zapadnoj Evropi. Seksualno nasilje koje je počinio počinilac koji nije partner najčešće je u Srednjoj Americi, zatim u Okeaniji i zapadnoj Evropi.
Zemlje regiona jugoistočne Evrope nedavno je potreslo ubistvo 32-godišnje Mostarke Aldine Jahić, koju je ubio bivši partner, već osuđivan zbog nasilja nad ženama.

SZO: 30 odsto svih žena doživjelo nasilje

Svijet se još oporavlja od razornog iskustva s pandemijom COVID-19, a stručnjaci upozoravaju da nas nove prijetnje čekaju iza ugla. Posljednjih mjeseci nekoliko međunarodnih institucija objavilo je zabrinjavajuće analize i mjere s jasnom porukom: nova pandemija nije hipotetički scenario, već epidemiološka izvjesnost – i samo je pitanje vremena kada će izbiti. Klimatske promjene, ljudski uticaj na životnu sredinu i globalna povezanost društava otvaraju vrata patogenima koji se brzo šire preko kontinenata.
U aprilu ove godine, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus poslao je dramatično upozorenje: nova pandemija neizbježno će se dogoditi i globalna zajednica mora biti spremna na nju. Možda će nastupiti za dvadeset godina, ali isto tako može izbiti i sjutra. Gebrejesus je podsjetio na iskustvo sa COVID-om, tokom kojeg je, prema zvaničnim podacima, umrlo oko sedam miliona ljudi, dok se procjenjuje da je stvaran broj žrtava dostigao i 20 miliona. Poruka je jasna - svijet više ne smije sebi dopustiti da ga iznenadi novi talas globalne zaraze.
Upravo iz tog razloga SZO je u septembru revidirala međunarodna zdravstvena pravila kako bi ojačala spremnost država članica. Novi okvir omogućava Organizaciji da proglasi „vanredno stanje zbog pandemije“ kao najviši nivo uzbune kada se pojavi virus koji prijeti širenjem preko granica i ugrožava zdravstvene sisteme i ekonomiju. Cilj je podstaći brzu i koordinisanu reakciju, ali odluke o sprovođenju mjera – poput zatvaranja granica, obaveznog vakcinisanja ili karantina – i dalje ostaju u nadležnosti pojedinačnih država.
Revidirana pravila zahtijevaju od članica da razviju kapacitete za rano otkrivanje, praćenje i suzbijanje patogena, kao i da osnuju nacionalna tijela za koordinaciju. Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv dezinformacija, koje su se tokom pandemije COVID-19 pokazale jednako opasnima kao i sam virus. Uz to, u junu je više od 190 država potpisalo novi sporazum o pandemijama, kojim se nastoji obezbijediti pravedna distribucija vakcina, ljekova i medicinske opreme u kriznim situacijama.
Dodatnu težinu ovim mjerama daje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC), objavljeno u julu u časopisu Science Advances. Naučnici su pomoću mašinskog učenja i satelitskih podataka izradili globalnu mapu rizika od zoonotskih bolesti – onih koje se prenose sa životinja na ljude i imaju potencijal da prerastu u pandemije.
Rezultati su zabrinjavajući: čak 9,3 odsto svjetske kopnene površine nalazi se u visokom ili veoma visokom riziku. Najugroženija područja su Latinska Amerika (27,1 odsto površine) i Okeanija (18,6 odsto), a slijede Azija (6,9 odsto) i Afrika (5,2 odsto). Evropa (0,2 odsto) i Sjeverna Amerika (0,08 odsto) za sada su relativno bezbjedne, ali globalna povezanost znači da se opasnost može brzo preliti s jednog kontinenta na drugi. Oko tri odsto svjetske populacije živi u zonama visokog rizika, a čak 20 odsto u područjima srednjeg rizika.
Na spisku prioritetnih bolesti koje SZO smatra potencijalnim okidačima pandemije nalaze se ebola, zika, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i još nekoliko virusa koji se šire u sredinama pogođenim klimatskim i ekološkim promjenama. Posebno zabrinjava što studija potvrđuje ključnu ulogu ljudskih aktivnosti u povećanju rizika: krčenje šuma, povećanje stočnog fonda, urbanizacija, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene zajedno stvaraju idealne uslove za širenje patogena.
Iako su globalne mape rizika i prediktivni modeli sve precizniji, zdravstveni sistemi mnogih zemalja teško prate tempo. Na primjer, istraživanje JRC-a pokazuje da su Papua Nova Gvineja i Kongo među najugroženijima, jer im je spremnost na odgovor minimalna. Takav raskorak između prijetnji i mogućnosti reakcije otvara prostor za katastrofalne posljedice. Zato autori studije naglašavaju potrebu za integrisanim pristupom: jačanje zdravstvenih kapaciteta, prilagođavanje klimatskim promjenama i održivo upravljanje zemljištem moraju biti povezani u jedinstvenu strategiju.
Evropa, iako relativno bezbjedna, putem Agencije za pripravnost i odgovor na zdravstvene hitne situacije (HERA) već razvija medicinske protivmjere i logističke kapacitete. Naglasak je na virusima čija je povezanost s klimatskim promjenama posebno izražena – poput ebole ili zike – jer njihova učestalost raste s porastom globalne temperature i promjenama u obrascima padavina.
Gebrejesus je u aprilu sažeo ključni problem: ne znamo kada će se dogoditi nova pandemija. Možda će se virus pojaviti u udaljenoj tropskoj šumi pa će mu biti potrebno decenijama da se proširi, a možda će već sjutra, u globalizovanom i povezanom svijetu, pronaći put do miliona ljudi u roku od nekoliko nedjelja. Upravo zato SZO, EU i naučna zajednica insistiraju na stalnoj pripravnosti i međunarodnoj solidarnosti.
<h2>Sistemi kasne za prijetnjama</h2>
Iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo je koliko su ljudski životi, ekonomije i društva krhki pred nevidljivim neprijateljem. Uprkos napretku medicine, vakcinama razvijenim u rekordnom roku i ogromnim ulaganjima, cijena zakašnjelih reakcija mjerena je milionima izgubljenih života i bilionima eura ekonomskih gubitaka.
Ako nova pravila, sporazumi i naučna upozorenja dobiju političku i društvenu težinu, svijet bi mogao izbjeći najgore posljedice budućih pandemija. Ali ako ih ignorišemo, vrlo je vjerovatno da će se ponoviti scenario u kojem iznenađeni i nespremni ulazimo u novu globalnu zdravstvenu krizu. Poruka je jednostavna, ali ne i utješna: nova pandemija će se sigurno dogoditi. Sve ostalo zavisi od toga hoćemo li je dočekati spremni.
No, pripravnost nije samo pitanje zdravstvenih sistema i međunarodnih institucija. Ona uključuje i svakodnevni život građana - od povjerenja u nauku i vakcine, preko borbe protiv dezinformacija na društvenim mrežama, do spremnosti lokalnih zajednica da poštuju mjere koje mogu spasiti živote. Pandemije su ogledalo društava: pokazuju koliko su solidarna, koliko vjeruju stručnjacima i koliko su sposobna brzo reagovati u krizi. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su ulaganje u obrazovanje, transparentnu komunikaciju i jačanje povjerenja u institucije jednako važna odbrana kao i laboratorije i bolnice. Na kraju, svijet će novu pandemiju dočekati spreman samo ako u tom zadatku učestvuju i vlade, i naučnici - ali i sami građani.

1250x600

1084x550

SZO, EU i naučici upozoravaju: Nije pitanje hoće li, nego kada će izbiti nova pandemija

Najmanje 15 miliona tinejdžera starosti od 13 do 15 godina koristi elektronske cigarete širom svijeta, pri čemu su mladi u prosjeku devet puta skloniji vejpingu od odraslih, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U svom prvom globalnom izvještaju o upotrebi elektronskih cigareta, SZO je navela da sada više od 100 miliona ljudi širom svijeta koristi vejp, uključujući najmanje 86 miliona odraslih, uglavnom u zemljama sa visokim životnim standardom, prenosi Rojters.
Ovi podaci su objavljeni u trenutku kada globalna upotreba duvana nastavlja da opada, sa brojem korisnika koji je pao sa 1,38 milijardi u 2000. godini na 1,2 milijarde u 2024. godini.
S obzirom na to da sve stroži propisi pomažu u smanjenju upotrebe duvana, industrija se okrenula alternativnim proizvodima poput vejpova kako bi nadoknadila pad prodaje.
Kompanije za proizvodnju duvana tvrde da ciljaju odrasle pušače kako bi im pomogli da prestanu sa pušenjem i smanje štetu od duvanskog dima.
- Međutim, elektronske cigarete izazivaju novi talas zavisnosti od nikotina - upozorio je Etjen Krug, direktor odeljenja za promociju i očuvanje zdravlja u SZO.

SZO: Najmanje 15 miliona tinejdžera širom svijeta koristi elektronske cigarete

Crna Gora je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 2020. &nbsp;bila na prvom mjestu po obolijevanju i umiranju od raka grlića materice u Evropi, dok procjene iz 2022. godine kotiraju Crnu Goru visoko na 6. mjestu - rekla je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore Adrijana Vujović.
Podaci su, kako je istakla, zastrašujući zato što je to jedina vrsta raka koja se može potpuno spriječiti, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori.
- Prema podacima SZO rak grlića maternice je četvrti najučestaliji maligni tumor u svijetu, a godišnje oboli oko 660.000 žena, a prema istim podacima pola od tog broja godišnje i umre - navela je Vujović.
Institut za javno zdravlje je, kako dodaje, organizovao promotivno - edukativni događaj "Od HPV virusa do prevencije". Ljekari Instituta za javno zdravlje održali su predavanje o značaju HPV vakcinacije i njenoj primjeni u praksi, a posebno su stavili akcenat na to koliko je vakcinacija značajna u prevenciji raka grlića materice.
- U Crnoj Gori postoje preventivni programi u sklopu primarne prevencije HPV vakcinacijom i u sklopu sekundarne prevencije nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice - skrining program. To su najsavremeniji programi, koriste se najbolje vakcine, najbolji testovi, a opet obuhvat djevojčica, dječaka i žena u skriningu je nizak, što znači da moramo raditi na podizanju svijesti označaju preventivnih programa, jer kad već imamo nešto dostupno treba to i da iskoristimo - istakla je Vujović.
Podsjeća da su skrining programom obuhvaćene žene od 30 do 50 godina, njih 80.500.
- HPV testiranje u okviru skrining programa funkcioniše tako što žene dobijaju poziv od tima izabranog ginekologa Doma zdravlja. Važno je da žene kod izabranog ginekologa ispunjavaju jedan upitnik koji govori o faktorima rizika i mogućim simptomima bolesti. Ukoliko žena ima neki simptom bolesti ona ne ide u skrining program, već u redovnu dijagnostiku - zaključila je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D34ujMJFjYgY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Crna Gora 2020. bila na prvom mjestu po broju obolijevanja i umiranja od raka grlića materice, 2022. zauzela 6. mjesto

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izdala je hitan apel za sprječavanje ponavljanja epidemije virusa čikungunje, koji šire komarci i koji je prije dvije decenije zahvatio svijet.
Razlog za zabrinutost su nove epidemije u regiji Indijskog okeana, koje se sada šire na Evropu i druge kontinente.
Prema riječima zvaničnice SZO Diane Rojas Alvarez, oko 5,6 milijardi ljudi u 119 zemalja živi u područjima gdje postoji rizik od ovog virusa, koji uzrokuje groznicu, jake bolove u zglobovima i može dovesti do dugotrajnog invaliditeta.
- Svjedočimo ponavljanju istorije - rekla je, upoređujući trenutnu situaciju s epidemijom iz 2004. i 2005. godine, koja je pogodila skoro pola miliona ljudi - uglavnom na malim ostrvskim teritorijama - prije nego što se proširila širom svijeta.
Najnoviji talas prenosa počeo je početkom 2025. godine, s velikim epidemijama na istim otocima Indijskog okeana koji su prethodno bili pogođeni, uključujući Reunion i Mauricijus.
Alvarez je rekla da je virus sada zarazio oko trećinu stanovništva na Reunionu.
Širenje se nastavlja i u drugim zemljama, poput Madagaskara, Somalije i Kenije, dok su brojni slučajevi zabilježeni i u Indiji i dijelovima jugoistočne Azije, rekla je.
Posebno zabrinjava porast broja uvezenih slučajeva unutar Evrope.
Od 1. maja, u Francuskoj je registrovano oko 800 uvezenih slučajeva virusa čikungunja, rekla je Alvarez.
Čikungunja, za koju ne postoji specifičan tretman, može izazvati brze i velike epidemije.
Budući da komarci grizu tokom dana, prevencija je neophodna, korištenje insekticida i odjeće dugih rukava, preporučuje SZO.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje virusa čikungunje

Sjedinjene Američke Države &nbsp;odbile su sporazum koji su usvojile članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a čiji je cilj unaprjeđenje priprema za buduće pandemije, nakon što je globalni odgovor na pandemiju korona virusa bio haotičan, saopštila je američka vlada. 
 
Stejt department i Ministarstvo zdravlja saopštili su da su zvanično prenijeli odbijanje SAD da sprovedu sporazum, koji je usvojen u maju u Ženevi, nakon tri godine pregovora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Cilj sporazuma je da obezbijedi da ljekovi, terapije i vakcine budu dostupni širom svijeta u slučaju neke buduće pandemije. 
 
Dokument obavezuje farmaceutske kompanije koje učestvuju u sporazumu da garantuju da će 20 odsto vakcina, ljekova i testova biti podijeljeno SZO tokom pandemije, kako bi siromašne zemlje imale pristup tim sredstvima. 
 
Američki pregovarači su napustili pregovore nakon što je predsjednik SAD, Donald Tramp, pokrenuo proces povlačenja SAD iz ove agencije, ubrzo po početku svog novog predsjedničkog mandata. 
 
SAD su najveći finansijski donator SZO-a. 
 
- Terminologija korišćena u amandmanima iz 2024. godine je nejasna i opšta, što ugrožava koordinisani međunarodni odgovor SZO-a, jer se fokusira na političke pojmove poput solidarnosti, a ne na brze i efikasne akcije- navodi se u zajedničkoj izjavi američkog državnog sekretara Marka Rubija i sekretara za zdravstvo Roberta F. Kenedija Mlađeg. 
 
SZO proglasila je korona virus pandemijom 11. marta 2020. godine. 
 
Od tada je više od sedam miliona ljudi preminulo širom svijeta, a najviše žrtava zabilježile su SAD, Indija i Brazil.

SAD odbile sporazum SZO o unaprjeđenju priprema za buduće pandemije

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podstiče zemlje da porezima povećaju cijene slatkih pića, alkohola i duvana za 50 odsto u sljedećih 10 godina u svrhu rješavanja hroničnih problema javnog zdravstva.
Ta je zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija saopštila da će taj potez pomoći u smanjenju potrošnje tih proizvoda, koji pospješuju šanse za razvoj bolesti poput dijabetesa i nekih vrsta raka, ali i u prikupljanju sredstava u vrijeme kada se razvojna pomoć smanjuje, a javni dug raste.
- Zdravstveni porezi jedan su od najdjelotovornijih alata koje imamo - rekao je Džeremi Farar, pomoćnik glavnog direktora SZO-a za promovisanje zdravlja i prevenciju i kontrolu bolesti.
- Vrijeme je za djelovanje - poručio je on
SZO je pokrenuo inicijativu pod nazivom “3 do 35” na konferenciji UN-a o finansiranju razvoja u Sevilji. Organizacija tvrdi da bi njena poreska inicijativa mogla prikupiti bilion dolara do 2035. na osnovu podataka o porezima na zdravlje u zemljama poput Kolumbije i Južnoafričke Republike.
SZO već decenijama podržava poreze na duvan i povećanje cijena, a posljednjih godina poziva na poreze na alkohol i slatka pića. Ovo je prvi put da je predložio ciljano povećanje cijena za sva tri proizvoda.
Glavni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je na konferenciji da bi porezi mogli pomoći vladama da se “prilagode novoj stvarnosti” i ojačaju sopstvene zdravstvene sisteme prikupljenim novcem. 
Mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima suočavaju se s rezovima pomoći Sjedinjenih Država, koje ni ne učestvuju na konferenciji u Sevilji. SAD je takođe u procesu povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije.
<h2>S 4 na 10 dolara</h2>
Inicijativa bi na primjer značila da vlada u zemlji sa srednjim prihodima podigne poreze na određeni proizvod, kako bi cijena porasla s današnjih 4 na 10 dolara do 2035. godine, uzimajući u obzir inflaciju, ilustrovao je ekonomista WHO-a Giljermo Sandoval.
Gotovo 140 zemalja već je povećalo poreze na duvan, a time i cijene za više od 50% u prosjeku između 2012. i 2022., dodaju iz organizacije.
Sandoval je rekao da SZO takođe razmatra šire preporuke za oporezivanje, uključujući i visokoprerađenu hranu, nakon što u nadolazećim mjesecima dovrše definiciju te vrste hrane. No, dodao je da očekuju otpor uključenih industrija.
- Duboko je zabrinjavajuće što Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ignoriše više od deceniju jasnih dokaza koji pokazuju da oporezivanje pića zaslađenih šećerom nikada nije poboljšalo zdravstvene ishode ni smanjilo gojaznost ni u jednoj zemlji - rekla je Kejt Lotman, izvršna direktorica Međunarodnog vijeća udruženja proizvođača pića, dodajući da industrija radi na opcijama za podršku zdravlju.
Amanda Berger, viša zamjenica predstojnice za nauku i istraživanje u američkom Savjetu za destilovana pića, kazala je da je pretpostavka Svjetske zdravstvene organizacije da će povećanje poreza spriječiti štetu povezanu s alkoholom pogrešna, dodajući da to neće spriječiti zloupotrebu alkohola.
Glavni sekretar Međunarodnog saveza za hranu i piće Roko Renaldi rekao je u izjavi da pozdravlja nastojanja SZO-a za jačanjem zdravstvenih sistema, ali “upozorava da ne valja grupisati pića zaslađena šećerom zajedno s proizvodima štetnima u svojoj srži, poput duvana.”
Poresku inicijativu podržavaju Bloomberg Philanthropies, Svjetska banka i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), a inicijativa uključuje podršku zemljama koje žele preduzeti mjere.

SZO porezima udara na slatka pića, alkohol i duvan

Živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem, i Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama, kazala je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović.
Ona je to rekla na otvaranju obuke za zdravstvene ustanove, koju je organizovala kancelarija SZO, uz podršku međunarodnih partnera i u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova".
Kako je saopšteno iz Kancelarije SZO u Podgorici, Brajović je istakla da ta obuka predstavlja značajan korak ka unapređenju bezbjednosti u zdravstvenom sektoru, zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju životne sredine.
Brajović je istakla da se kroz taj projekat jačaju institucionalni kapaciteti kako bi se omogućila bezbjedna i održiva tranzicija ka zdravstvenom sistemu bez upotrebe žive.
Kako je podsjetila, živa je ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem.
- Crna Gora, kao potpisnica Minamata konvencije, ima jasno opredjeljenje da eliminiše njenu upotrebu u skladu sa međunarodnim obavezama - kazala je Brajović.
Ona je istakla da je cilj obuke da osnaži znanja i unaprijedi konkretne vještine zaposlenih u zdravstvenom sektoru, kao okosnici bezbjednoj i efikasnoj tranziciji ka savremenim medicinskim rješenjima bez žive.
- Zdraviji i bezbjedniji zdravstveni sistem ne gradi se preko noći, ali današnji dan je važan korak u tom pravcu - zaključila je Brajović.
Kako se navodi u saopštenju, obuka je okupila predstavnike pilot zdravstvenih ustanova, domova zdravlja iz Podgorice, Berana, Mojkovca i Kotora, kao i nacionalnih institucija koje imaju ključnu ulogu u implementaciji politike eliminacije žive iz zdravstvenog sektora.
Među tim institucijama su Institut za javno zdravlje, Klinički centar Crne Gore, Zavod za metrologiju, Agenciju za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), Montefarm i Fond za zdravstveno osiguranje.
Predstavnik Doma zdravlja Podgorica Adnan Efović pozdravio je napore SZO i organizatora, naglašavajući važnost projekta za unapređenje sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
Efović je istakao da upravljanje otpadom koji sadrži živu predstavlja novi momenat u radu zdravstvenih ustanova, budući da smo se sa tom temom u dosadašnjoj praksi rijetko, ili gotovo nikako susretali.
- Za razliku od drugih vrsta otpada, otpad koji sadrži živu zahtijeva posebno pažljivo i stručno upravljanje, s obzirom na visoke zdravstvene i ekološke rizike koje nosi čak i u izuzetno malim količinama - istakao je Efović.
U saopštenju se navodi da su organizatori najavili da će se obuke nastaviti kroz dodatne aktivnosti, kako bi se obezbijedila održiva zamjena svih uređaja koji sadrže živu i ispunile obaveze koje proizlaze iz Minamata konvencije.

Brajović: Živa ozbiljna prijetnja po zdravlje i ekosistem

Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Usamljenost povećava rizik od moždanog i srčanog udara, razvoja dijabetesa, depresije, anksioznosti i, u krajnjem slučaju, samoubistva, saopštila je SZO.
Zabilježeno je da usamljeni tinejdžeri imaju 22 odsto veću vjerovatnoću da će postizati niže ocjene u školi u poređenju sa vršnjacima koji nisu usamljeni. Istovremeno, usamljeni odrasli teže pronalaze posao i zadržavaju ga.
Svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, koja – zajedno sa socijalnom izolacijom – može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira sa 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, pokazuju podaci komisije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Usamljenost povećava rizik od moždanog i srčanog udara, razvoja dijabetesa, depresije, anksioznosti i, u krajnjem slučaju, samoubistva, saopštila je SZO.
Zabilježeno je da usamljeni tinejdžeri imaju 22 odsto veću vjerovatnoću da će postizati niže ocjene u školi u poređenju sa vršnjacima koji nisu usamljeni. Istovremeno, usamljeni odrasli teže pronalaze posao i zadržavaju ga.
Stariji u Japanu biraju zatvor zbog usamljenosti i siromaštva
Uticaj usamljenosti nije samo individualan, već i društveni – izražen je kroz milijarde troškova za funkcionisanje zdravstvenih sistema i gubitak radnih mjesta.
Supredsjedavajući komisije SZO, Vivek Merti, usamljenost definiše kao „bolan, subjektivan osjećaj koji mnogi od nas doživljavaju kada odnosi koji su nam potrebni ne odgovaraju onima koje imamo“. Nasuprot tome, društvena izolacija predstavlja objektivno stanje smanjenog broja kontakata, odnosa ili interakcija.
Prema izvještaju, u savremenom svijetu svaka treća starija osoba i svaki četvrti adolescent žive u društvenoj izolaciji.
Uzroci toga su brojne bolesti, lošije obrazovanje, nizak prihod, manjak prilika za društvenu interakciju, život u samoći i prekomjerno oslanjanje na digitalne tehnologije.
Merti ističe da su ljudi hiljadama godina navikli da komuniciraju ne samo riječima, već i izrazima lica, govorom tijela, tonom glasa ili čak tišinom – oblicima komunikacije koji se gube kada se ljudi oslanjaju isključivo na mobilne telefone i društvene mreže.

SZO upozorava: Brojne bolesti nastaju kao posljedica usamljenosti

Skandalozna je, sramotna i nedopustiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk direktora Opšte bolnice u Pljevljima Saše Grbovića u čijim okvirima poziva na linč i na čišćenje Pljevalja - ocijenili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Pljevlja.
U danima kad se Pljevlja suočavaju sa ekološkom katastrofom i kad je ozbiljno ugroženo zdravlje građanki i građana u ovom gradu, prvi čovjek pljevaljske bolnice, kako ističu, besramno etiketira i targetira na desetine hiljada građana i otvoreno im prijeti.
- Ova objava je alarm za cijelo društvo, a posebno za tužilaštvo koje bi, ukoliko nije prezauzeto čitanjem sms poruka i obračunom s medijima i političkim neistomišljenicima aktuelne vlasti, trebalo da se pozabavi brutalnim govorom mržnje čiji je autor ljekar Saša Grbović - navode u saopštenju.
Smatraju da je po pitanju Grbovićevog izliva mržnje, koji je, kako su rekli, između ostalog, i odraz nehumanosti koja ne bi trebalo da je svojstvena zdravstvenom radniku, "neophodna je hitna reakcija ministra zdravlja Vojislava Šimuna i smjena direktora OB Pljevlja zbog objave koja je s razlogom uznemirila pljevaljsku javnost.

DPS Pljevlja: Skandalozna objava Grbovića u kojoj poziva na linč, tužilaštvo da reaguje, Šimun da ga smijeni

Predsjednik SAD Donald Tramp je na platformi Truth Social izjavio da je razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom prije sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
- Upravo sam imao dobar i veoma produktivan telefonski razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom - rekao je Tramp na platformi, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodaje da će se sastanak sa Zelenskim održati u glavnoj trpezariji Mar-a-Laga i da su novinari pozvani da prisustvuju.
Rzagovor bi, prema našem vremenu, trebalo da počne oko 19 sati.
Kremlj je takođe potvrdio da je razgovor između dva lidera zaista održan.
Odvojeno, u ranijoj objavi, Tramp je pohvalio ulogu svoje administracije kao globalnog mirotvorca, pozivajući se na nedavno dogovoreni prekid vatre između Kambodže i Tajlanda, te sugerisao da je Ujedinjene nacije pružaju „malo pomoći“ u rješavanju sukoba, uključujući Ukrajinu.
- Možda su Sjedinjene Američke Države postale prave Ujedinjene nacije - rekao je Tramp.

Tramp uoči sastanka sa Zelenskim imao "veoma produktivan" telefonski razgovor sa Putinom

Ministri spoljnih poslova Tajlanda Sihasak Fuangketkeov i Kambodže Prak Sokhon sastali su se u provinciji Junan na jugozapadu Kine, a tim razgovorima o prekidu vatre bi trebalo da posreduje šef kineske diplomatije Vang Ji.
U sukobima je poginulo više od 100 osoba, a više od pola miliona interno raseljeno.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da će borbe Tajlanda i Kambodže "trenutno prestati", kao i da će se obje strane "vratiti životu u miru" i čestitao liderima dvije zemlje na primirju.
Peking je takođe pozdravio objavu o prekidu vatre, kojom se zamrzavaju linije fronta i omogućava raseljenim civilima da se vrate svojim domovima blizu granice.
- Kina je spremna da nastavi da pruža platformu i stvara uslove za potpuniju i detaljniju komunikaciju Kambodže i Tajlanda - navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
Peking je takođe najavio skoro tri miliona dolara hitne humanitarne pomoći za Kambodžu kako bi se pomoglo raseljenima, a prva isporuka je u tu zemlju stigla danas, potvrdio je kineski ambasador u Kambodži.

Ministri spoljnih poslova Tajlanda i Kambodže na pregovorima u Kini potvrđuju prekid vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je danas na Floridu, gdje treba da se sastane sa američkim kolegom Donaldom Trampom, prenijeli su ukrajinski mediji na društvenim mrežama.
Zelenski je stigao u Majami, nekoliko sati prije sastanka sa Trampom, koji je predviđen u 19 sati po evropskom vremenu (13 sati po lokalnom vremenu), navode mediji i dodaju da će sastanak biti u Trampovoj rezidenciji Mar-a-Lago u Palm Biču.
Poslije sastanka, predviđen je telefonski razgovor Zelenskog i Trampa sa evropskim zvaničnicima, rekao je portparol ukrajinskog predsjedništva Serhij Nikiforov, prenijeli su francuski mediji.
Nikiforov je dodao da se još sastavlja spisak evropskih zvaničnika koji će učestvovati u tom razgovoru.
Zelenski je ranije danas izrazio nadu da bi „mnoge stvari mogle da budu riješene prije Nove godine“, navodeći da su proteklih nekoliko dana bili „među najaktivnijim u ovoj godini, diplomatski gledano“.
- Da li će odluke biti donijete zavisiće od naših partnera - dodao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.

Zelenski stigao u Majami na sastanak sa Trampom

Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sedištem u toj zemlji, saopštili su danas italijanski tužioci.
Operaciju su koordinisale jedinice za borbu protiv mafije i terorizma.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Đenovi, osumnjičeni su optuženi za pripadnost i finansiranje palestinskog pokreta Hamas
Uhapšene osobe su u poslednje dvije godine preusmjerile oko sedam miliona evra prikupljenih navodno u dobrotvorne svrhe, navelo je tužilaštvo.
Policija je zaplijenila sredstva u ukupnoj vrijednosti od preko osam miliona eura.
Istraga je započela nakon uočenih sumnjivih finansijskih transakcija, a proširena je saradnjom sa holandskim vlastima i drugim zemljama EU, uz koordinaciju agencije Evrodžast.
Premijerka Đorđa Meloni zahvalila je vlastima na posebno kompleksnoj i značajnoj operaciji kojom je otkriveno finansiranje Hamasa preko takozvanih dobrotvornih organizacija.
Izraelski ambasador u Italiji Džonatan Peled, takođe je pohvalio rad policije i izrazio zahvalnost italijanskoj vladi.

Veliko hapšenje u Italiji: Devet osoba osumnjičeno za finansiranje Hamasa

Ruske snage su pogodile važnu toplanu u Hersonu na jugu Ukrajine, gdje je nanijeta šteta na objektu, saopštila je ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogaz.
Ta kompanija je navela da je jedan zaposleni ranjen u tom ruskom napadu na objekat, za koji je navedeno da je grijanjem obezbjeđivalo desetine hiljada domova u Hersonu.
Rusija je pojačala napade na kritičnu infrastrukturu i energetski sistem Ukrajine kako bi pokušala da oslabi moral stanovništva, bezmalo četiri godine nakon početka invazije, prenijela je britanska agencija Rojters.

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: svjetska-zdravstvena-organizacija