<article>Predsjednik Donald Tramp iskoristio je govor pred Kongresom kako bi poručio da Sjedinjene Američke Države „više nijesu woke“. Taj termin označava stanje svijesti o rasizmu i društvenim nejednakostima.- Naša država više nije „woke“. Vjerujemo da, bez obzira na to jeste li doktor, računovođa, advokat ili kontrolor leta, trebate biti zaposleni i napredovati na temelju svojih vještina i sposobnosti, a ne rase ili pola – izjavio je on.Osvrnuo se na simbolične odluke koje je donio, posebno one vezane uz kulturna i društvena pitanja koja dijele američko društvo.Naveo je da je potpisao gotovo 100 izvršnih uredbi i proveo više od 400 izvršnih mjera.- To je rekordan broj odluka kojima vraćamo zdrav razum, sigurnost, optimizam i bogatstvo diljem naše divne zemlje - rekao je Trump.Među odlukama koje je istakao su: proglašenje izvanrednog stanja na južnoj granici SAD-a, preimenovanje Meksičkog zaliva u Američki, vraćanje imena planini Denali na staro ime Mount McKinley, proglašenje da postoje samo dva pola - muški i ženski, proglašenje engleskog za službeni jezik SAD-a, ukidanje politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti u saveznoj vladi, privatnom sektoru i vojsci, pokretanje povlačenja SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, pokretanje povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije, te potpisivanje uredbe kojom se zabranjuje muškarcima takmičenje u ženskim sportovima.</article>

Predsjednik Donald Tramp iskoristio je govor pred Kongresom kako bi poručio da Sjedinjene Američke Države „više nijesu woke“. Taj termin označava stanje svijesti o rasizmu i društvenim nejednakostima.
- Naša država više nije „woke“. Vjerujemo da, bez obzira na to jeste li doktor, računovođa, advokat ili kontrolor leta, trebate biti zaposleni i napredovati na temelju svojih vještina i sposobnosti, a ne rase ili pola – izjavio je on.
Osvrnuo se na simbolične odluke koje je donio, posebno one vezane uz kulturna i društvena pitanja koja dijele američko društvo.
Naveo je da je potpisao gotovo 100 izvršnih uredbi i proveo više od 400 izvršnih mjera.
- To je rekordan broj odluka kojima vraćamo zdrav razum, sigurnost, optimizam i bogatstvo diljem naše divne zemlje - rekao je Trump.
Među odlukama koje je istakao su: proglašenje izvanrednog stanja na južnoj granici SAD-a, preimenovanje Meksičkog zaliva u Američki, vraćanje imena planini Denali na staro ime Mount McKinley, proglašenje da postoje samo dva pola - muški i ženski, proglašenje engleskog za službeni jezik SAD-a, ukidanje politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti u saveznoj vladi, privatnom sektoru i vojsci, pokretanje povlačenja SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, pokretanje povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije, te potpisivanje uredbe kojom se zabranjuje muškarcima takmičenje u ženskim sportovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Donald Tramp

Woke

Svijet

Tramp: Amerika više nije „woke“

Četvorica od osam optuženih za krivično djelo “napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje“ negirali su danas krivicu pred Osnovnim sudom na Cetinju. Suđenje se vodi zbog događaja prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju, prenosi Cetinjski list.
Incident se dogodio ispred Sportskog centra na Cetinju, gdje su građani prije dvije godine protestovali zbog navodne izjave Jakova Milatovića.
Okupljeni su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo: “Pa što ako pogine deset Crnogoraca”, što je, prema tvrdnjama demonstranata, Milatović izgovorio tokom nemira 5. septembra 2021. godine na Cetinju, prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve, Joanikija.
Optuženi Budimir Latković, koji je danas prvi saslušan, tereti se za napad na službeno lice u vršenju službene radnje. On je pred sutkinjom Marijom Ćupić izjavio da ne priznaje krivicu i ne prihvata krivično-pravnu odgovornost. Takođe, naglasio je da fizički nije napao policijskog službenika Vlajka Ljumovića, ističući da to odgovorno tvrdi.
“Nijesam ga uhvatio za gornji dio uniforme šakama, nijesam ga gurao šakama niti sam imao s njim bilo kakav kontakt. Nisam mu uputio psovke, već sam mu rekao: “Kad skineš uniformu, naći ćemo se ja i ti”. Ja ni u jednom trenutku tom rečenicom nisam mislio da mu fizički prijetim, jer nisam takav čovjek da bilo kome prijetim fizički, već sam htio da popričam s njim o tome kako se ponio prema meni, jer nije imao bilo kakvog razloga za to. Na snimku se vidi da sam i ja odgurnut i rekao sam Ljumoviću: “Mene udari neko od vaših.” Ne smatram da sam počinio krivično djelo koje mi se stavlja na teret”, izjavio je Latković.
Nikola Latković, koji se takođe tereti za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, izjavio je da nije tačno da je učinio krivično djelo za koje je okrivljen.
- Reagovao sam iz razloga što su napali mog strica Budimira. Taj policijski službenik nije imao bilo kakvo obilježje, bio je obučen u crno, pa nisam mogao da znam da je službeno lice niti me upozorio da je policajac jer ga ja u tom slučaju ne bih napao. Mislio sam da se moj stric ”zakačio” sa nekim od prisutnih građana. Samo sam ga odgurnuo rukom u predjelu ramena. Nakon toga sam se vratio nazad - kazao je Nikola Latković.
Danas je pred Osnovnim sudom na Cetinju saslušan i Dejan Jablan koji se tereti za sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
Jablan je takođe negirao krivicu navodeći da nije napao policijske službenike.
- Ja nijesam sa namjerom gurao bilo koga, a pod pritiskom mase moguće da sam se oslonio na nekoga, s obzirom na to da nisu imali tom prilikom službeno obilježje, nisam ih mogao razlikovati od građana, a nisu imali neki megafon ili slično kako bi čuli neka upozorenja. Atmosfera prije dolaska Jakova Milatovića bila je prijateljska, bez bilo kakvih naznaka incidenta. Nisam sprečavao nikoga da obavlja svoj posao - izjavio je Jablan.
Tokom današnjeg pretresa saslušan je i Tomo Borilović, optužen za krivično djelo sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje. Negirao je krivicu, navodeći da nije napao bilo kojeg policijskog službenika.
- Prvo policijsko upozorenje da se udaljimo nijesam čuo. Drugo upozorenje sam čuo i nakon toga sam se udaljio. Do sada nisam nikada osuđivan, ni kažnjavan prekršajno i ostajem pri odbrani da nijesam počinio krivično djelo, da nijesam odgurnuo bilo koga - kazao je Borilović.
Na pitanje tužioca Miloša Petrovića, u kom momentu su se uskomešali građani, Borilović je odgovorio da ne zna, te da je bilo veliko nevrijeme, padala je kiša i svi su bili zbijeni.
- Pitao sam jednog policijskog službenika da li mogu da priđem bliže, stajali smo jedan blizu drugog, pa sam čak i njega zaklanjao kišobranom - saopštio je Borilović.
Tokom današnjeg pretresa advokati optuženih su se usprotivili čitanju iskaza policijskih službenika koji nisu prisustvovali suđenju, a advokati su se takođe usprotivili i čitanju iskaza preostale četvorice optuženih koji iz opravdanih razloga nisu prisustvovali današnjem ročištu.
Sljedeći pretres biće održan 2. aprila, a kako je kazala sutkinja Marija Ćupić, biće pozvani preostali optuženi Sreten Vujović, Stefan Vuletić, Filip Martinović i Vido Jovanović, kao i policijski službenici koji su u optužnici označeni kao oštećeni – Vlajko Ljumović, Boban Petrović, Miloš Marinović, Ratko Radulović, Vladimir Leković, Bojan Beloica, Pavle Dragović i Darko Pajović.

Četvorica optuženih negirali krivicu za navodni napad na službeno lice tokom protesta na Cetinju

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević potpisala je inicijativu za formiranje skupštinskog Aketnog odbora koji će se baviti ispitivanjem velike željezničke nesreće na Bioču 23. januara 2006. godine u kojoj je poginulo 47 putnika, a povrijeđeno je više od 200 ljudi.
Ministarka je objasnila da je potpisala inicijativu za formiranje aknetnog odbora i dostavila je u skupštinsku proceduru, prenosi Dan.
- Motivacija mi je bila upravo sastanak sa porodicama preminulih i povrijeđenih koji su u razgovoru sa mnom otkrili detalje koji su za mene do tada bili nepoznati, a vezani su za nesreću - navela je Vukićević u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Porodice stradalih smatraju da je formiranje Aknetnog odbora potrebno i to je bio njihov zahtjev i ranije.
- Međutim, njihovi zahtjevi su ignorisani i nije bilo pomaka tako da sam preuzela na sebe da lično budem ta osoba koja će inicirati formiranje Anketnog odbore u Skupštini i očekujem ubrzo odgovor - kazala je Vukićević.
Svjesna činjenice da je prošlo mnogo vremena od tragične željezničke nesreće na Bioču zbog koje je odgovarao samo mašinovođa Slobodan Drobnjak ministarka smatra da ipak postoje mnoga pitanja na koja porodice stradalih i javnost očekuju odgovor.
- Postoje mnoge teme koje treba rasvijetliti. Smatram da je i ovo jedno od pitanja koje treba rasvijetliti pred očima crnogorske javnosti - kazala je Vukićević.

Vukićević inicirala formiranje Anketnog odbora za nesreću na Bioču

Indijski velemajstor Pranav Vankataneš novom pobjedom u devetom kolu Svjetskog omladinskog prvenstva u šahu došao je na korak od titule prvaka.
Savladao je prvog pratioca do ovog kola, svog sunarodnika internacionalnog majstora Asvata i u posljednja dva kola ulazi sa poenom prednosti u odnosu na Galviz Medinu iz Meksika, Slovenca Matica Lavrenčića i Rusa Alekseja Grebneva.

Od crnogorskih šahista pobjede su upisali Peko Đurović i Đorđe Žižić.
Đurović je bijelim figurama u francuskoj odbrani nadigrao Vihana Dumira iz Indije.
On je od starta nametnu svoj prepoznatljivi stil, a zatim je dinamičnu poziciju preveo u dobijenu završnicu, u kojoj je preciznom igrom uknjižio svoju četvrtu pobjedu na turniru.
Slavio je i Đorđe Žižić, koji je savladao Dimitrija Vujovića i upisao četvrti poen.
On je uz Đurovića zadržao epitet najuspješnijeg crnogorskog igrača na turniru.

Pobjedu je zabilježio i Andrej Račić protiv Jaroslava Popova, kao i Damjan Pešić koji je u crnogorskom derbiju savladao Nikolu Vukašinovića.
Ilija Milović je remizirao sa Džejmijem Komlijem iz Republike Irske, dok su remijem okončani međusobni dueli Đorđa Anđelića i Mihaila Pušare, Stefana Mihajlovića i Luke Novakovića, kao i najmlađih crnogorskih predstavnika, braće Koče i Relje Radovića.
U konkurenciji dama Mateja Popović je crnim figurama nadigrala predstavnicu Norveške Anu Blauhut i upisala važnu pobjedu. Katarina Đukić je u prvom međusobnom duelu naših šahistkinja savladala Sofiju Milović, u izuzetno dinamičnoj i zanimljivoj partiji.
Poraz je upisala Ines Đenđinović u duelu sa Kirom Popovom, nakon što je propustila bolje nastavke u izglednijoj poziciji.
Kod šahistkinja je situacija mnogo komplikovanija, s obzirom da u posljednja dva kola sa čelne pozicije ulaze tri šahistkinje - Ruskinje Marija Jakimova i Ana Šukhman i Ukrajinka Jelisaveta Hrebeščnikova, dok ih prate četiri šahistkinje sa pola poena zaostatka.
Pretposljednje deseto kolo na programu je sjutra u 15 sati.

Pobjede Đurovića i Žižića, Pranav na korak do titule

Američki predsjednik Donald Tramp je u srijedu optužio kanadskog premijera Džastina Trudoa da ne čini "dovoljno" kako bi pomogao Sjedinjenim Državama i Kanadi da postignu kompromis oko carina, u poruci na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavljenoj nakon telefonskog razgovora između dvojice čelnika.
Američki predsjednik, koji je pokrenuo trgovinski rat sa susjednom zemljom uvodeći carine, na što je Kanada reagovala protivmjerama, izrazio je žaljenje zbog nedostatka napretka Kanađana u borbi protiv trgovine drogom.
Iz kabineta kanadskog premijera saopšteno je da će "dvije zemlje danas ostati u kontaktu".
Tramp je takođe nakon razgovora optužio Trudoa da koristi pitanje carina kako bi "ostao na vlasti".
- Nije mi mogao reći kada će se održati izbori u Kanadi, što mi je bilo interesantno... Tada sam shvatio da pokušava da iskoristi ovo pitanje kako bi ostao na vlasti - izjavio je republikanski predsjednik na svojoj mreži Truth Social.
Trudo, koji je najavio ostavku početkom januara, napustiće mjesto šefa vlade za nekoliko dana.
Ostao je na vlasti dok njegova Liberalna stranka ne izabere novog čelnika. On će postati i novi kanadski premijer.
Izbori se moraju održati najkasnije u oktobru, ali analitičari predviđaju da bi se to moglo dogoditi i ranije.

Tramp: Trudo ne sarađuje po pitanju carina, želi da se zadrži na vlasti

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tramp: Amerika više nije „woke“

Tagovi

Četvorica optuženih negirali krivicu za navodni napad na službeno lice tokom protesta na Cetinju

Vukićević inicirala formiranje Anketnog odbora za nesreću na Bioču

Pobjede Đurovića i Žižića, Pranav na korak do titule

Tramp: Trudo ne sarađuje po pitanju carina, želi da se zadrži na vlasti

PRATITE TVe UŽIVO