<article>Protesti u Sarajevu nastavljeni su i danas, treći dan zaredom, nakon tragične tramvajske nesreće kada je zbog iskakanja tramvaja iz šina poginuo student Erdoan Morankić iz Brčkog.Upravo na tom mjestu počeo je i današnji protest, nakon čega je najavljena protestna šetnja do Vječne vatre.Kako javlja N1, veliki broj građana već se okupio, a glavna saobraćajnica je blokirana. Učesnici izražavaju solidarnost sa povrijeđenima i porodicom preminulog Erdoana Morankića (23) i zahtijevaju odgovornost nadležnih institucija, navodeći da je riječ o propustima koji su doveli do tragedije.Dan nakon nesreće, 13. februara, stotine građana — među kojima veliki broj učenika i studenata — okupile su se na licu mjesta i kratko blokirale saobraćaj, odajući počast stradalom i tražeći hitne mjere nadležnih, prenosi Slobodna Evropa.Vozač tramvaja je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i predat Tužilaštvu Kantona Sarajevo, gdje će biti zadržan 24 sata do odluke o daljim mjerama.Tužilaštvo Kantona Sarajevo pokrenulo je intenzivnu istragu. Izuzeta je dokumentacija iz GRAS‑a, a uviđaj na tramvaju obavljen je uz prisustvo vještaka mašinske, saobraćajne i elektroenergetske struke.Dalji detalji nijesu saopšteni "zbog interesa istrage", a konačan uzrok nesreće biće utvrđen nakon dostavljanja stručnih nalaza.</article>

Protesti u Sarajevu nastavljeni su i danas, treći dan zaredom, nakon tragične tramvajske nesreće kada je zbog iskakanja tramvaja iz šina poginuo student Erdoan Morankić iz Brčkog.
Upravo na tom mjestu počeo je i današnji protest, nakon čega je najavljena protestna šetnja do Vječne vatre.
Kako javlja N1, veliki broj građana već se okupio, a glavna saobraćajnica je blokirana. Učesnici izražavaju solidarnost sa povrijeđenima i porodicom preminulog Erdoana Morankića (23) i zahtijevaju odgovornost nadležnih institucija, navodeći da je riječ o propustima koji su doveli do tragedije.
Dan nakon nesreće, 13. februara, stotine građana — među kojima veliki broj učenika i studenata — okupile su se na licu mjesta i kratko blokirale saobraćaj, odajući počast stradalom i tražeći hitne mjere nadležnih, prenosi Slobodna Evropa.
Vozač tramvaja je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa i predat Tužilaštvu Kantona Sarajevo, gdje će biti zadržan 24 sata do odluke o daljim mjerama.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo pokrenulo je intenzivnu istragu. Izuzeta je dokumentacija iz GRAS‑a, a uviđaj na tramvaju obavljen je uz prisustvo vještaka mašinske, saobraćajne i elektroenergetske struke.
Dalji detalji nijesu saopšteni "zbog interesa istrage", a konačan uzrok nesreće biće utvrđen nakon dostavljanja stručnih nalaza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sarajevo

tramvajska nesreća

Svijet

Treći dan protesta u Sarajevu zbog tragične tramvajske nesreće

Mobilna aplikacija Domaće.me, koja ima cilj da uveže proizvođače domaćih proizvoda u Crnoj Gori sa potencijalnim kupcima, trebalo bi da pomogne u umrežavanju, jačanju lokalnih zajednica i očuvanju tradicije i ohrabri ljude da se bave poljoprivredom, saopštio je njen kreator Vojin Leković.
Leković je kazao da je, kada je razmišljao o pokretanju aplikacije, bio u dilemi kako da dođe do domaćeg proizvoda, ako ne poznaje nikoga. Uvidio je i da na internetu nema dovoljno dobrih platformi za kupovinu domaćih proizvoda.
– Nije postojala aplikacija i odlučio sam da napravim jednu centralizovanu digitalnu platformu, gdje bi svi mogli da postave svoje domaće proizvode, što uključuje hranu, piće i domaće prerađevine, gdje mogu da imam pregled i takođe napredne opcije filtriranja i sortiranja i time dođem do prodavca i od njega kupim domaći proizvod – rekao je Leković agenciji Mina-business.
Aplikacija je, kako je objasnio, u potpunosti besplatna i namijenjena je svim građanima Crne Gore, uključujući i strance koji tu žive, jer ima i verziju na engleskom jeziku.
– Takođe, mislio sam i na turiste, pa je aplikacija dostupna i njima i oni mogu preko engleskog jezika i različitih valuta da pregledaju proizvode. U opciji su euro, dolar, funta, lira i rublja. To su valute preko kojih oni mogu da vide cijene proizvoda, što je jako korisno kada neko može u svojoj valuti da izračuna kolika je cijena nečega – dodao je Leković.
Aplikacija ima 12 različitih kategorija, tako da proizvođači mogu da ponude voće, povrće, mesne i mliječne proizvode, pčelinje proizvode, morske plodove, začine i bilje, pića, ulja i jaja, dok mehanizaciju i živu stoku neće biti moguće nuditi putem platforme.
Kada je kreirao aplikaciju, ideja mu je bila da ona bude brza i, što je najvažnije, jednostavna za upotrebu, jer su mnogi prodavci na platformi stariji ljudi koji možda nijesu informatički pismeni kao mlađe generacije.
Aplikacija je trenutno u produkcijskoj fazi, dostupna je na Android i iOS platformama i svako može da je preuzme, ali Leković za sada ne radi na njenoj većoj promociji, jer je u fazi pribavljanja proizvođača.
– Prije javne promocije aplikacije želim da imam živu bazu proizvođača, jer ponuda je ta koja diktira kvalitet moje aplikacije. Ako imam, kao što trenutno imam, 20 proizvoda, koliko god je ona funkcionalna, niko je neće koristiti. Ali kada prikupim 50 ili 100 proizvoda, onda već mogu da krenem sa plasiranjem i promovisanjem aplikacije svakome – rekao je Leković.
On trenutno obilazi sjever i ruralna mjesta u okolini Podgorice, gdje razgovara sa domaćim proizvođačima i predstavlja im prednosti platforme. Odziv je, kako kaže, iznenađujuće pozitivan.
– Mislim da je razlog toga što je ovo prvo ovakvo rješenje, jer prije nije postojala aplikacija. Pravljenje profila ne traje više od dva ili tri minuta, jako je jednostavno i besplatno. Ne košta ništa da se napravi profil, da se postave proizvodi i pretražuje, svaka funkcija je apsolutno besplatna – naveo je Leković.
Aplikaciju je osmislio i kreirao sopstvenim znanjem i sredstvima, uz savjete korisnika koji su je već testirali.
– Najbolje komentare sam dobio od drugova koji su rekli šta ne valja u aplikaciji. Jer da oni to nijesu rekli, ja vjerovatno ne bih primijetio to i aplikacija bi izašla sa nekim greškama koje bi kasnije morao da popravljam. Sve sam finansirao, baze podataka sam održavam, naloge za Apple i Google sam sam platio i još neke subskripcije i hardver – rekao je Leković.
Dobio je korisne savjete i od ljudi iz Tehnopolisa, a u narednoj fazi planira dalji razvoj aplikacije i saradnju sa akterima iz oblasti turizma i poljoprivrede.
– Tako da, što se tiče budućnosti, definitivno će aplikacija da bude promijenjena na bolje, uz dodatne funkcionalnosti – rekao je Leković.
On smatra da će aplikacija pomoći u očuvanju tradicije i podstaći ljude da se bave poljoprivredom, jer rješava probleme vidljivosti, umrežavanja, digitalne infrastrukture i logistike.
– Kada se ovi problemi riješe i kada ljudi vide da postoji finansijska dobit preko aplikacije, mislim da će to da ohrabri druge da se bave poljoprivredom, da proizvode i prodaju domaće proizvode. I to automatski pomaže u očuvanju tradicije i oživljavanju nekih lokalnih zajednica, zato što će ljudi možda da se vrate selu da bi proizvodili hranu i piće koje bi prodavali na platformi – smatra Leković, dodajući da Crna Gora ima veliki potencijal u toj oblasti.
Njegova poruka mladim preduzetnicima je da se odvaže i pokušaju.
– Ako drugi kažu ko će to da koristi, ko će time da se bavi, to nikad neće uspjeti... nema veze. U najgoru ruku, osoba je stekla iskustvo koje može da iskoristi u nekom ponovnom pokušaju ostvarivanja u biznisu – kazao je Leković.
Ističe da mu je osnovni motiv bio pomaganje drugima, a ne zarada.
– Moj motiv se nije vodio zaradom, ja preko aplikacije neću zarađivati. Moj motiv je bio da pomognem u umrežavanju i spajanju proizvođača i kupaca i time stvaram jednima finansijsku dobit, a drugima da se zdravije hrane i možda jeftinije prođu nego u supermarketima – rekao je Leković.
Dodaje da bi bio zadovoljniji ako bi neko kazao da je preko njegove aplikacije prodao određenu količinu proizvoda i zaradio novac, nego da je on uzeo procenat od te zarade.
– Mene to ispunjava, tako da bih volio da drugi prate svoje srce, rade onako kako oni misle da je najbolje, poslušaju savjete i ne zaustavljaju se – zaključio je Leković.

Aplikacija Domaće.me povezuje proizvođače i kupce širom Crne Gore

U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama, &nbsp;ugasili smo nacionalnu avio-kompaniju i Crnogorsku plovidbu, aviodostupnost doveli na minimum, turizam sveli na razglednicu, od Tivta do Budve nam treba pola dana putovanja, povećali sve namete građanima i privredi, inflacija buja, državni aparat prenatrpan partijskim zapošljavanjima, četnički spomenici "bježe" policiji, osuđeni bjegunci se uživo javljaju u emisije i pozdravljaju ministre, bratanić Predsjednika Skupštine puca iz službenog vozila, gotovo pola lokalnih samouprava ne funkcioniše, dok državni službenici snimaju sadržaje (18+), sumirao je u objavi na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
- U isto vrijeme imamo rekordan broj ministarstava, ministara, zamjenika i savjetnika, Joko (Dahao-Mahao) je Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Mandić je postao "pomiritelj i evropejac", dok Dragan Koprivica pored recitovanja u Spužu uspijeva i da prijeti Mujoviću. DNP je izašao iz vlasti zbog Mujovića, ali neće glasati da se on smijeni, Milan Knežević se sam uhapsio u Botunu i odbijao da izađe iz "marice"- nastavio je Odžić.
Osvrnuo se i na nedavnu polemiku na X-u oko cijene bureka u Crnoj Gori.
 
- I da, ako vam se Tarik javi kako je 400 veće od 200, recite mu da je i cijena bureka sa 1€ porasla na 2.2€, pa je saldo nula- poručio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2023048860973596939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama

Iran je nagovijestio mogućnost postizanja dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o svom nuklearnom programu, pod uslovom da Vašington ukine sankcije uvedene toj zemlji.
U intervjuu za BBC u Teheranu 15. februara, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Madžid Taht-Ravanči izjavio je:
- Spremni smo da razgovaramo o ovome i drugim pitanjima vezanim za naš (nuklearni) program, pod uslovom da su i oni spremni da razgovaraju o sankcijama.Te sankcije takođe moraju biti na stolu - dodao je, naglašavajući da je „lopta u američkom dvorištu da pokažu da žele postići dogovor“.
Taht-Ravanči nije precizirao da li misli na dio ili na sveobuhvatne američke sankcije uvedene posljednjih godina, koje pogađaju bankarski sektor, izvoz nafte i druge oblasti.
Pregovori u Ženevi
Izjava dolazi uoči novih pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi 17. februara.
Američku delegaciju predvodiće izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, dok će predstavnici Omana djelovati kao posrednici. Oman je ranije u februaru bio domaćin indirektnih razgovora između Teherana i Vašingtona.
Prema navodima BBC-ja, Taht-Ravanči je kao znak spremnosti na kompromis naveo iransku ponudu da razrijedi uranijum obogaćen na 60 odsto, dodajući da „nultog obogaćivanja“ — što su Sjedinjene Države ranije zagovarale, „više nema na stolu“.
Zapadne zemlje već dugo sumnjaju da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo mirnodopske, civilne prirode.
Svjetske sile su 2015. godine postigle istorijski nuklearni sporazum sa Teheranom — Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA) — s ciljem sprječavanja razvoja iranske nuklearne bombe. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali je Iran počeo kršiti preuzete obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata 2018. godine, povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.
Drugi nosač aviona kreće ka Arabijskom moru
Tramp je nedavne početne pregovore između SAD-a i Irana nazvao „pozitivnim“, ali je tokom vikenda izjavio da je promjena režima „najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi“ Iranu. Potvrdio je i da će se drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pridružiti „masivnoj“ američkoj floti u Arabijskom moru.
Američki predsjednik više puta je zaprijetio vojnim udarima na Iran ukoliko se ne postigne dogovor koji bi ograničio njegov nuklearni program. Sjedinjene Države i Izrael gađali su iranska nuklearna i vojna postrojenja tokom dvanaestodnevne kampanje bombardovanja u junu.
Na panel-diskusiji tokom Munich Security Conference 13. februara, direktor International Atomic Energy Agency (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da se nuklearna situacija u Iranu drastično promijenila nakon američkih napada, dodajući da je „fizička infrastruktura iranskog nuklearnog programa u velikoj mjeri oštećena“ i da će budući nadzor morati biti usmjeren ne samo na ono što je preostalo, već i na to kako bi se iranske nuklearne sposobnosti mogle dalje razvijati.
Inspektori IAEA-e vratili su se u Iran, ali i dalje nemaju pristup lokacijama koje su bile meta bombardovanja.
Predstojeći pregovori održavaju se i nekoliko sedmica nakon nasilnog gušenja antivladinih protesta širom Irana ranije ove godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, iranske bezbjednosne snage ubile su hiljade demonstranata, dok je više od 53.000 ljudi uhapšeno.

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Autor: <a href="https://www.antenam.net/clanak/beton-umjesto-mandraca-je-li-drzava-u-baosice-stigla-prekasno-i-sta-ce-nam-reci-unesco">Antena M</a>
Dok je juče hercegnovska rivijera slavila 57. Praznik mimoze, uz tradicionalnu Feštu mimoze, ribe i vina i centralni program u Baošićima, svega nekoliko koraka dalje otvoreno je, ili bolje reći trajno zabetonirano, pitanje koje ne staje ni uz muziku ni uz fanfare - da li je država na mjesto devastacije baošićkog mandraća stigla na vrijeme, ili tek kada je bager već završio pola posla (i još ga završava)?
Naime, prethodnih dana kompanija „Carine“ počela je nasipanje i betoniranje plaže ispod budućeg hotela u Baošićima, nakon čega je Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila hitnu obustavu radova. U rješenju se navodi da je potrebno pribaviti konzervatorske uslove, uraditi konzervatorski projekat i prijaviti radove, uz, veoma važnu, stavku – bagerisanje i betoniranje se izvodi u UNESCO zoni područja Kotora.
S druge strane, investitor, biznismen Čedo Popović, tvrdi da posjeduje potrebnu dokumentaciju, uključujući građevinsku dozvolu i saglasnosti Morskog dobra, te da prostor, po njihovim informacijama, nije pod zaštitom kulturnih dobara.
Opština Herceg Novi dodatno saopštava da je dozvola izdata zakonito i da Uprava u zakonskom roku od 15 dana nije dostavila konzervatorske uslove.
To je, zapravo, srž problema - ako je sve bilo uredno, zašto je izdata hitna obustava? A ako nije bilo uredno, ko je i kada propustio da reaguje?
U ovoj priči nije riječ samo o jednoj plaži, ili nekom mandraću za koje mnoge vežu uspomene još od djetinjstva. Ovo je još jedna, tužna, priča o modelu upravljanja obalom, zbog čega nam UNESCO “diše za vratom”.
A šta UNESCO kaže za mandraće? UNESCO za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora navodi da su „coastline with pontas and mandrachi“ dio sačuvane cjelovitosti prostora, ali i da su integritet i autentičnost ugroženi prekomjernom urbanizacijom i razvojnim pritiscima. Drugim riječima - mandraći nisu „nevažni lokalni detalj“, već dio kulturnog pejzaža koji se mora štititi planski.
Zasad plan jedino postoji u nastavku betoniranja, jer prema informacijama koje dijele mještani, ili oni koji su se zatekli sinoć u Baošićima, radovi su nastavljeni i tokom noći.
Baš zato jučerašnja proslava 57. Praznika mimoze nosi još jednu važnu poruku. Fešta ribe i vina, povorke i tradicija nisu od "juče". Nastale su upravo iz svakodnevnog života uz barke, ponte i mandraće. Kad se taj prostor tretira kao građevinska tabla i dozvola, svaka naredna fešta biće lijepa na fotografiji, a sve praznija u sadržaju.&nbsp;
Tradicija se ne čuva govorima na bini, nego odlukama na terenu, posebno onda kada je teren već načet.

Treći dan protesta u Sarajevu zbog tragične tramvajske nesreće

Tagovi

Aplikacija Domaće.me povezuje proizvođače i kupce širom Crne Gore

Odžić: U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Beton umjesto mandraća: Je li država u Baošiće stigla prekasno i šta će nam reći UNESCO?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO