<article>Napadi Rusije tokom noći izazvali su požar na benzinskoj pumpi u Zaporožju, povrijedili najmanje osam osoba i oštetili kuće širom jugoistočnog dijela Ukrajine, rekli su u ponedjeljak regionalni zvaničnici.Niko nije povrijeđen u požaru na benzinskoj pumpi koji je uslijedio nakon napada dronom na region, rekao je guverner regije Zaporožje Ivan Fedorov u objavi na Telegramu.Sjedinjene Države su krajem marta saopštile da su postigle sporazum sa Rusijom i Ukrajinom o dva sporazuma o prekidu vatre, uključujući onaj kojim bi se zabranili udari na energetsku infrastrukturu. Obje strane su u više navrata optuživale jedna drugu za kršenje moratorijuma.Sedam osoba je povrijeđeno u napadu ruskih dronova na crnomorsku luku Odesa, koji je takođe oštetio nekoliko domova i zdravstvenu ustanovu kasno u nedjelju, objavila je ukrajinska hitna služba u objavi na Telegramu.U Nikopoljskom okrugu Dnjepropetrovske oblasti u teškom ruskom artiljerijskom granatiranju povrijeđen je 53-godišnji muškarac, rekao je na Telegramu guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak.Napadi su uslijedili dan nakon što su dvije ruske balističke rakete u gradu Sumi na sjeveru Ukrajine, usmrtile 34 osobe i ranile 117 u najsmrtonosnijem napadu na Ukrajinu ove godine, rekli su zvaničnici.Iz Moskve nije bilo komentara ni o jednom napadu. Obje strane poriču da su ciljale civile u ratu koji je Rusija započela invazijom punog razmjera na svog manjeg susjeda prije više od tri godine.Hiljade civila je ubijeno u sukobu, od kojih su većina Ukrajinci.</article>

Napadi Rusije tokom noći izazvali su požar na benzinskoj pumpi u Zaporožju, povrijedili najmanje osam osoba i oštetili kuće širom jugoistočnog dijela Ukrajine, rekli su u ponedjeljak regionalni zvaničnici.
Niko nije povrijeđen u požaru na benzinskoj pumpi koji je uslijedio nakon napada dronom na region, rekao je guverner regije Zaporožje Ivan Fedorov u objavi na Telegramu.
Sjedinjene Države su krajem marta saopštile da su postigle sporazum sa Rusijom i Ukrajinom o dva sporazuma o prekidu vatre, uključujući onaj kojim bi se zabranili udari na energetsku infrastrukturu. Obje strane su u više navrata optuživale jedna drugu za kršenje moratorijuma.
Sedam osoba je povrijeđeno u napadu ruskih dronova na crnomorsku luku Odesa, koji je takođe oštetio nekoliko domova i zdravstvenu ustanovu kasno u nedjelju, objavila je ukrajinska hitna služba u objavi na Telegramu.
U Nikopoljskom okrugu Dnjepropetrovske oblasti u teškom ruskom artiljerijskom granatiranju povrijeđen je 53-godišnji muškarac, rekao je na Telegramu guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak.
Napadi su uslijedili dan nakon što su dvije ruske balističke rakete u gradu Sumi na sjeveru Ukrajine, usmrtile 34 osobe i ranile 117 u najsmrtonosnijem napadu na Ukrajinu ove godine, rekli su zvaničnici.
Iz Moskve nije bilo komentara ni o jednom napadu. Obje strane poriču da su ciljale civile u ratu koji je Rusija započela invazijom punog razmjera na svog manjeg susjeda prije više od tri godine.
Hiljade civila je ubijeno u sukobu, od kojih su većina Ukrajinci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina

Rusija

Svijet

U ruskim napadima na jugoistok Ukrajine povrijeđeno osam osoba

Za "Uvodnike" u emisiji "Na kraju dana" su u početku govorili da je previše lično, ali ako nije lično to niko neće gledati, a za dobru informisanost je potrebno gledati sa svih strana, čitati i gledati sve medije, te misliti svojom glavom - rekao je u emisiji, čiji je i sam dio, istaknuti crnogorski novinar, urednik i publicista Branko Vojičić.
Karijera Branka Vojičića obuhvata razne pozicije, od novinara i urednika Monitora, do funkcije generalnog direktora RTCG-a. Vojičić je poznat po svom neumornom zalaganju za profesionalizam i slobodu medija, što je često vodilo do sukoba sa političkim strukturama.
Njegova posvećenost istini i pravdi ogleda se i u njegovom publicističkom radu. Kao priređivač knjige ,,Dubrovnik rat za mir” objavljene 2006.godine, zatim TV serijala ,,Od referenduma do referenduma”, Vojičić je dokumentovao i događaje tokom opsade Dubrovnika pružajući čitaocima uvod u jednu od najtežih epizoda novije istorije regiona.
Uprkos izazovima, uključujući i pravne sporove sa RTCG-om Vojičić je ostao dosljedan svojim principima. Nakon perioda nesuglasica vratio se kao komentator portala RTCG, gdje je nastavio da doprinosi javnom diskursu svojim analitičkim pristupom i dubokim razumijevanjem društvenih pitanja.
Branko Vojičić ostaje simbol integriteta i predanosti u crnogorskom novinarstvu, čije su riječi i dalje snažan glas savjesti u društvu.
Najzanimljiviji dio emisije "Na kraju dana", po mišljenju gledalaca, je sam "Uvodnik", koji piše Vojičić, iako u početku nije bilo novinara do Žarka Krivokapića urednika emisije "Na kraju dana", koji je imao smjelosti i hrabrosti da čita njegove stavove.
- Ja sam vrlo iznenađen kako si ti ( Žarko Krivokapić) usvojio taj tekst i kako ga doživljavaš kao svoj, kako te ljudi identifikuju sa onim što čitaš. To me veseli! U početku su govorili ovo je pre lično, a ja sam govorio kakva je to rubrika koja nije lična, ko će to onda da gleda. Mora to da imanekoga šmeka - rekao je Vojičić.
Na česte komentare da je ekstreman Vojičić se ne osvrće i kaže da ne može zamisliti život u kome nema i pozitivnih, ali i negativnih komentara.
- Čim si ti iritirao nekoga on je onda gledao to, iako su se ljudi ušančili čitaju jedan portal, jednu novinu, i ti onda neće biti dobro informisani. Dobro bi bilo da vidiš i malo tamo, malo ovamo, pa da vidiš, na primjer, Vučićev miting, kako ga daje Marić ili Vučević i N1, tu ćeš naći sredinu. Ako hoćeš da budeš elementarno informisan moraš da gledaš i tamo i ovamo, i gore i dolje, i da misliš svojom glavom - naglasio je Vojičić.
Gost emisije "Na kraju dana" prokomentarisao je i juče završene lokalne izbore u Nikšiću i kazao da je u Nikšiću bio veliki ulog, te ističe da su na izborima učestvovala četiri politička subjekta iz čijih redova su bili crnogorski premijeri, a falio je, kako kaže, samo predsjednik Crne Gore sa svojom listom.
- Slično je kao u Podgorici. DPS je opet imao najbolji rezultat, ali koalicioni kapacitet zavisi od ove litijaške većine. Kad je bilo da se razgovara o podjeli plijena predsjednik je stvarno ulivao snagu da će u Podgorici da se krene novom trasom, da će njegova partija biti jedan zamajac, da će to biti osovina. Dva mjeseca su trajali pregovori, i na kraju se desilo da je staro jato završilo posao. Sad mi se čini da je opet DPS kotiran u Nikšiću, došlo je prelivanja u strankama vlasti, ali mogućnosti za koaliranje u Nikšiću su velike, samo je pitanje izbora, jer je pet PES-ovaca tas na vagi, i uvijek tas na vagi može da odredi smjer - zaključio je Vojičić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF2yyo_YWlQ4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojičić: Ljudi su se ušančili, čitaju jedan portal i jednu novinu pa onda nijesu dobro informisani

Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji tokom obezbjeđenja završnih predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ - navodi se u odgovorima nikšićkog ODT-a Portalu ETV.
Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.
Iz ODT Nikšić poručuju da će, nakon što prikupe sve potrebne informacije, donijeti odluku o daljim koracima.
Kako je Portal ETV već pisao u subotu u nikšićkoj policiji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.
- Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori.
Nikšićki inspektori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident.
- To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kazali su naši sagovornici iz nikšićke policije.
Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni.

ODT Nikšić ispituje incident sa Interventnom jedinicom policije

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) je uhapsilo Miloša Lalevića i Igora Vujoševića i protiv njih, kao i protiv: Rajka Baćovića, Alena Kurina, i Damira Frljučkića koji su u bjekstvu, i Vjekoslava Lambulića, koji je u pritvoru u drugom krivičnom predmetu, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i 15 krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Nakon saslušanja uhapšenih i osobe koja je u pritvoru u drugom predmetu kao osumnjičenih, specijalni tužilac je za Lalevića i Vujpševića odredio zadržavanje najduže 72 časa od časa hapšenja, a protiv svih, sada okrivljenih, je pokrenuo krivični postupak donošenjem naredbe o sprovođenju istrage.
Naime, kako se navodi u saopštenju, iz personalnih, pisanih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni Rajko Baćović organizovao kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i nepoznata lica, sa ciljem da se bavi vršenjem krivičnih djela ubistvo, teško ubistvo, otmica, neovlašćena proizvodnja, državnje i stavljanje u promet opojnih droga i drugih za koja se može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Turskoj, Austriji, Holandiji, Belgiji i drugim zemljama Evrope, u periodu od 2015. godine do danas, a da je kriminalna organizacija, u više navrata, radi prodaje, kupovala opojnu drogu marihuanu u Albaniji, radi prodaje je unosila u Crnu Goru i prenosila preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, da bi je prodala i prodavala je u Mađarskoj.
Po predlogu SDT-a sudija za istragu je okrivljenima koji su zadržani odredio pritvor, a predloženo je i da se za okrivljenima koji su u bjekstvu naredi izdavanje potjernice.

Po nalogu SDT-a uhapšeni Miloš Lalević i Igor Vujošević, podnijeta krivična prijava protiv šest osoba

Kazahstanska aktivistkinja za ženska prava Dinara Smailova, stigla je u Viši sud , koji bi jutros trebalo, kako je najavljeno, da donese odluku da li će biti izručena Kazahstanu.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana.
- D.S. je lišena slobode shodno naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste - saopšteno je prethodno iz policije.
Kazahstanske vlasti su saopštile da se Smailova tereti za prevaru, kršenje prava na privatnost i širenje lažnih informacija, a sud u Kazahstanu je krajem decembra 2023. izdao nalog za njeno hapšenje.
Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje saopštio je sinoć Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmukamedzanov-o-sudbini-moje-supruge-sjutra-ujutru-odlucuje-visi-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kazahstanka Dinara Smailova stigla u Viši sud

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

U ruskim napadima na jugoistok Ukrajine povrijeđeno osam osoba

Tagovi

Vojičić: Ljudi su se ušančili, čitaju jedan portal i jednu novinu pa onda nijesu dobro informisani

ODT Nikšić ispituje incident sa Interventnom jedinicom policije

Po nalogu SDT-a uhapšeni Miloš Lalević i Igor Vujošević, podnijeta krivična prijava protiv šest osoba

Kazahstanka Dinara Smailova stigla u Viši sud

PRATITE TVe UŽIVO