<article>U Sloveniji, uprkos hlađenju ekonomije u vezi sa automobilskom industrijom, još postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima.Budući da nema kadra, poslodavci se snalaze zapošljavanjem strane radne snage, prenosi SEEbiz.U 2019. tu je radilo 80 hiljada stranaca, a sada ih na tržištu radi već 150 hiljada, što predstavlja otprilike 16 odsto radno sposobnog stanovništva.U bliskoj budućnosti vjerovatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, moraće da se nosi sa sve više izazova.Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika - Poljska, Rumunija, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju da ga uče, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nijesu adekvatno pripremljene, navodi u istraživanju profesorica Fakulteta za upravu Valentina Franca.- Naša struktura, naše zakonodavstvo, naše društvo, naš sistem, škole, vrtići nijesu tome prilagođeni. Sve te zemlje imaju slične izazove - rekla je Franca.U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, trgovinama i skladištima, rekao je Simon Urbanč s portala mojedelo.com.- Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nijesu frilenseri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodane vrijednosti s njima - dodao je Urbanč.Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije. Direktorica Greta Metka Barbo Škerbinc smatra da će zapošljavanje stranaca biti neophodno.- Želimo ih potražiti u susjednim zemljama, gdje takođe imamo uhodane rute između javnih službi i sporazuma koji štite radnike - naveo je Urbanč.Slovenija sklapa socijalni sporazum s Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.</article>

U Sloveniji, uprkos hlađenju ekonomije u vezi sa automobilskom industrijom, još postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima.
Budući da nema kadra, poslodavci se snalaze zapošljavanjem strane radne snage, prenosi SEEbiz.
U 2019. tu je radilo 80 hiljada stranaca, a sada ih na tržištu radi već 150 hiljada, što predstavlja otprilike 16 odsto radno sposobnog stanovništva.
U bliskoj budućnosti vjerovatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, moraće da se nosi sa sve više izazova.
Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika - Poljska, Rumunija, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju da ga uče, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nijesu adekvatno pripremljene, navodi u istraživanju profesorica Fakulteta za upravu Valentina Franca.
- Naša struktura, naše zakonodavstvo, naše društvo, naš sistem, škole, vrtići nijesu tome prilagođeni. Sve te zemlje imaju slične izazove - rekla je Franca.
U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, trgovinama i skladištima, rekao je Simon Urbanč s portala mojedelo.com.
- Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nijesu frilenseri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodane vrijednosti s njima - dodao je Urbanč.
Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije. Direktorica Greta Metka Barbo Škerbinc smatra da će zapošljavanje stranaca biti neophodno.
- Želimo ih potražiti u susjednim zemljama, gdje takođe imamo uhodane rute između javnih službi i sporazuma koji štite radnike - naveo je Urbanč.
Slovenija sklapa socijalni sporazum s Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Slovenija

Strana radna snaga

Valentina Franca

Simon Urbanč

Metka Barbo Škerbinc

Svijet

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika

Mislili smo da smo vidjeli sve što je moguće da se desi na političkoj sceni Crne Gore. Ali, potez aktuelnog predsjednika Jakova Milatovića je pomjerio standarde na niže. Njegova odluka da u Glavnom gradu formira vlast sa onima o kojima je govorio da krše Ustav Crne Gore, nema nikakve veze sa politikom, a još manje sa moralom. Jasno je da su građani prevareni. Jasno je da ih je sam predsjednik obmanuo. Ovo je teška i neprijatna još jedna vrijedna politička lekcija, za sve nas – kazao je za "24 sata" Televizije E potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini, Ivan Vuković.
Vuković podsjeća da je Skupštini Podgorice skraćen mandat glasovima većine odbornika iz Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske i Liberalne partije, u čemu ih je podržao tadašnji dio gradske vlasti, Građanski pokret URA, kao i Pokret za Podgoricu, lojalan predsjedniku države Jakovu Milatoviću. Time je, napominje Vuković, poslata jasna poruka da se Podgoricom upravlja loše i da mandat treba građanima.
- Ljudi su ubjedljivom većinom glasali za to da gradsku upravu treba da vode one stranke koje su srušile vlast u Podgorici. Bilo je jedino prirodno, da ne kažem normalno, da se u toj strukturi traži politička formula, na kojoj bi počivala buduća lokalna vlast. Međutim, desilo se što se desilo - kaže Vuković.
<h2>Milatović više ne predstavlja nikoga i ništa</h2>
Smatra da je preokret u Milatovićevom Pokretu za Podgoricu situaciju učinio još neobičnijom pogotovo nakon poruka predsjednika države, u vezi sa posljednjim dešavanjima u Skupštini, i optužbi da se aktuelna vlast ponaša antiustavno, antievropski i anticrnogorski.
- Ne znam da li postoji još neka optužba koju je Milatović mogao saopštiti na račun premijera Milojka Spajića i njegovih koalicionih partnera. Jasno je da su građani prevareni, jasno je da ih je sam predsjednik obmanuo, tražeći mandat za nešto što se na kraju se ispostavilo da nije bio spreman da uradi. Ovo je jako teška i vrlo neprijatna još jedna vrijedna politička lekcija za sve nas. Što se tiče samog predsjednika Ustav Crne Gore u članu 95. kaže da predsjednik Crne Gore predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, ja mislim da od Jakov Milatović više ne predstavlja nikoga i ništa - rekao je Vuković.
<h2>Strah, ucjene i ritualno političko samoubistvo</h2>
Vjeruje da predsjednik Milatović nije politički neinteligentan i da dobro razumije što je uradio odlukom da dogovori vlast u Glavnom gradu sa onima koje je srušio. Da je to uradio premijer Spajić bio bi, kaže, manje zatečen.
- Očigledno je riječ o Milatovićevom strahu od djelovanja različitih društvenih organizacija, kleronacionalističkih, ekspozitura srpske Bezbjednosno-informativne agencije, koje imamo na medijskoj i društvenoj sceni, ili je predsjednik države nečim ucijenjen. Ne bi bio prvi akter na političkoj sceni Crne Gore koji prilagođava svoje stavove toj činjenici. Javna je tajna da takve ljude imamo u Vladi. To je način na koji susjedna država upravlja političkim procesima u Crnoj Gori. Nešto što za nekoga može biti kompromitujuće, tom nekom se u odlučujućim trenucima predoči i kaže - ako uradiš ono što si obećao, budi spreman da se suočiš sa teškim posljedicama po sopstveni profesionalni, a vjerovatno i moralni integritet. Dakle, potez predsjednika države djeluje kao ritualno političko samoubistvo. Mislim da je Jakov Milatović završio političku karijeru u Crnoj Gori - poručuje potpredsjednik DPS-a.
Jedna od prijetnji se, smatra Vuković, odnosi na namjeru vladajuće većine da ima punu kontrolu nad Ustavnim sudom i u određenom trenutku pokrene pitanje odgovornosti predsjednika države, za bilo što.
- Moguće je da je Milatović imao i to u vidu... Ali, ako je neko spreman da se nakon svega pretvara da se ništa nije desilo, da pošalje poruku da je potpuno nevažno kako građani Podgorice vide budućnost grada, da je mnogo važnije da li je neko ucjenjen ili kupljen, ili naprosto prepadnut, onda to nema veze ni sa politikom, ni sa moralom - naglašava Vuković.
<h2>Istrajnost i odgovornost</h2>
Naum vladajuće većine da ima kontrolu nad Ustavnim sudom, kaže Vuković, neće dozvoliti. To su, smatra, jasno pokazali u Skupštini i kao opozicija biće, kaže, odlučni.
- Želim da pošaljem još jednom vrlo jasnu poruku, taj film neće gledati. Ako im je stalo da se u Crnoj Gori očuva red i poredak, da živimo zajedno sa političkim i drugim razlikama u okvirima ove društvene zajednice, to tako ne može. Jer, ako ste dobili mandat da upravljate državom, nijeste dobili mandat da uništite tu državu, pogotovu državu koju smo čekali 100 godina. Mi ćemo nastaviti da se u Skupštini vrlo odlučno suprotstavljamo destruktivnim namjerama vladajuće većine… Spremni smo da idemo do kraja u odbrani državnih i nacionalnih interesa Crne Gore. Ono što su imali priliku da vide u Skupštini Crne Gore je početak - poručuje Vuković.
Insitiraće, kaže, na tome da neustavna odluka Ustavnog odbora bude poništena.
- To je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda, koji je reagovao na upit predsjednika države, gdje je još jednom afirmisan princip koji je sadržan u članu 154. Ustava Crne Gore u kojem se kaže da o prestanku mandata sudija Ustavnog suda ne može da odlučuje vladajuća većina u parlamentu, niti u Vladi, nego samo Ustavni sud. Mi samo tražimo da se poštuje Ustav Crne Gore. U suprotnom bićemo prinuđeni da djelujemo onako kako smo djelovali do sada, i još radikalnije - ističe Vuković.
Dodaje da je opozicija pokazala kako je spremna da kada je riječ o državnim interesima i evropskim integracijama sve razlike stavi po strani, te da je odgovornost na predsjedniku Vlade za moguće posljedice.
- Zajedno smo usvajali IBAR zakone, učestvovali u imenovanjima u pravosuđu, dogovorili uslove za održavanje popisa… Dakle, mi smo godinu djelovali najkonstruktivnije moguće u tom Parlamentu. Odgovor na to je ustavna i politička destrukcija. Dakle, tako neće moći. Premijer mora da preduzme odgovornost. On zna da je pogriješio, Evropska komisija kaže da je vladajuća većina povrijedila Ustav, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori kaže da sa pažnjom posmatra djelovanje vladajuće koalicije. Dok se ne povuče ta odluka nema političkog dijaloga u Crnoj Gori. Uvjeren sam da je scenario koji je predsjednik Vlade, svjestan ili ne, prihvatio, ispisan u Beogradu. Taj scenario je serviran Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću sa ciljem da se u Crnoj Gori proizvede haos, kako bi trajno skrenula sa evropskog puta. Milojko Spajić mora preuzeti odgovornost, to mu po funkciji pripada. On mora vladajuću većinu ili makar dio koji kontroliše, da vrati sa tog krivog puta, kako bismo obnovili politički dijalog u Skupštini Crne Gore, kako bismo usvojili važna zakonska rješenja i ostvarili potpuno realan cilj, a to je da Crna Gora završi proces pregovora sa Evropskom unijom do kraja 2026. godine - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTF-eBVR9hY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Mislim da je Milatović završio političku karijeru u Crnoj Gori

Skupština opštine Bijelo Polje usvojila je je budžet za 2025. godinu u iznosu od 25,45 miliona eura.
To je, kako je saopšteno iz Opštine Bijelo Polje, rekordni budžet.
- Budžet je razvojnog karaktera i predviđa iznos od 7,56 miliona eura za realizaciju kapitalnih projekata, što je uvećanje od 67,26 odsto u odnosu na 2024. godinu - saopšteno je iz te opštine.
Uvećana su, takođe, sredstva za poljoprivredu, kulturu, sport, izgradnju puteva, komunalnu infrastrukturu, seosku infrastrukturu, adaptaciju mostova, regulaciju potoka, realizaciju započetih projekata i drugih segmenata.

Bijelo Polje: Usvojen rekordan budžet od 25,45 miliona eura

Slovačka je večeras potvrdila da je pristala da bude domaćin eventualnih mirovnih pregovora o Ukrajini, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno ocijenio da je "prihvatljivo" da ona postane "platforma" za dijalog.
- Ako neko želi da vodi mirovne pregovore u Slovačkoj, bićemo spremni i ukazaćemo dobrodošlicu - rekao je premijer Robert Fico na Fejsbuku.
Slovačko ministarstvo spoljnih poslova nagovijestilo je da bi ovaj dijalog trebalo da se odvija „uz učešće Rusije“, za razliku od samita, koji je zakazan u Švajcarskoj za jun 2025. godine.
Ruski predsjednik je u četvrtak potvrdio da se Slovačka, čiju „neutralnu poziciju“ hvali, ponudila da bude svojevrsna „platforma“ za evenutalne pregovore.
- Smatramo izjavu ruskog predsjednika kao pozitivan signal da se što pre okonča ovaj rat, krvoproliće i razaranja - napisao je na Fejsbuku slovački ministar spoljnih poslova Juraj Blanar.
Nacionalistički premijer Robert Fico, jedan od rijetkih evropskih lidera koji su ostali bliski Kremlju, sastao se sa Vladimirom Putinom u Moskvi 22. decembra, čime je izazvao gnijev Ukrajine, čijih se 17 odsto teritorije nalazi pod ruskom okupacijom otkako je Rusija u februaru 2022. godine izvela invaziju na tu zemlju.
Prema riječima Blanara, Bratislava je u oktobru obavijestila „ukrajinske partnere“ o dostupnosti za mirovne pregovore.
Iako je Slovačka članica Evropske unije i NATO-a, ona se približila Rusiji, podržavajući stav Mađarske, otkako se Fico u jesen 2023. godine vratio na vlast.
Fico je obustavio svu vojnu pomoć Ukrajini i optužuje Kijev da ugrožava snabdijevanje njegove zemlje ruskim gasom.
Vlasti u Bratislavi žele da nastave da kupuju ruski gas i da im on stiže preko ukrajinske teritorije.
Međutim, Ukrajina je prošlog ljeta najavila da neće obnoviti ugovor sa Rusijom o transportu gasa za zemlje Evropske unije preko svoje teritorije. Rješenje za problem još nije pronađeno.
Fico je čak Ukrajini zaprijetio da će od 1. januara „procijeniti mogućnosti uzvratnih mjera“.
- Ako bude potrebno, prekinućemo isporuku električne energije koja mu je potrebna kada ona nestane - dodao je Fico, koji kaže da odbija da bude „potčinjen“ Volodimur Zelenskom, sa kojim ima zategnute odnose.
Bratislava tvrdi da je obezbijedila snabdijevanje gasom za 2025. godinu – šta god da se desi.

Slovačka pristala da bude domaćin eventualnih mirovnih pregovora o Ukrajini

Andrea Komatina iz Tekvondo kluba Olimp i Zinedin Bećović, član podgoričkog kluba S3 proglašeni su za najbolje seniore u 2024. godini, u tradicionalnom izboru Tekvondo saveza.
Najuspješniji u juniorskoj konkurenciji u 2024. godini bili su Andrea Berišaj (TK S3) i Ognjen Komatina (TK Olimp), priznanje za najbolje kadete podijelili su Petar Adžić (TK S3) i Rijad Derviši (TK Ulcinj), dok je najbolja kadetkinja bila Tara Šljivančanin (TK S3).
Članovi TK S3 Jana Mijović i Dušan Radulović proglašeni su za najbolje u pionirskoj konkurenciji, dok su u mlađepionirskom uzrastu priznanja dobili članovi Ulcinja Nejra i Ahmed Dervišević.
Za najuspješniji klub u disciplini borbe proglašen je TK S3, a u disciplini forme TK Akademac.
Priznanje za najboljeg trenera uručeno je Vladu Stanišiću, strategu TK S3, dok je za najboljeg sportskog radnika u 2024. godini proglašen Fikret Dušku, sportski direktor Tekvondo saveza Crne Gore.
Svečanost proglašenja najboljih održana je u hotelu Ramada, gdje je prisutne pozdravio i rezultate u godini na izmaku analizirao generalni sekretar Radomir Nastić.
On je naglasio da je 2024. bila godina nastavka odličnih rezultata, godina koja se može uporediti sa veoma uspješnom 2022. i godina u kojoj je osvojena prva seniorska titula na Evropskom klupskom prvenstvu".

Komatina i Bećović najbolji u 2024. godini

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika

Tagovi

Vuković: Mislim da je Milatović završio političku karijeru u Crnoj Gori

Bijelo Polje: Usvojen rekordan budžet od 25,45 miliona eura

Slovačka pristala da bude domaćin eventualnih mirovnih pregovora o Ukrajini

Komatina i Bećović najbolji u 2024. godini

PRATITE TVe UŽIVO