Rukometaši Crne Gore će na EHF Euru 2026. u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj u grupi "D" igrati protiv selekcija Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske. Mečeve će igrati u Berumu kod Osla.
U glavnu rundu, gdje bi nas čekalo ukrštanje sa ekipama iz grupa "E" i "F", ići će dvije najbolje plasirane selekcije.
Raspored svih grupa ( napomena - žrijeb je u završnici)
Grupa "A" (Herning): Njemačka, Španija, Austrija, Srbija.
Grupa "B" (Herning): Danska, Portugal, Sjeverna Makedonija, Rumunija.
Grupa "C" (Berum): Francuska, Norveška, Češka, Ukrajina.
Grupa "D" (Berum): Slovenija, Farska Ostrva, CRNA GORA, Švajcarska.
Grupa "E" (Malme): Švedska, Hrvatska, Holandija, Gruzija.
Grupa "F" (Kristijanstad): Mađarska, Island, Poljska, Italija.
Preliminarna faza takmičenja na programu će biti od 15. do 20. januara, dok će dueli glavne runde biti igrani od 22. do 28. januara. Polufinalni susreti biće 30. januara, a veliko finale u Herningu 1. februara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Lavovima” će na EP rivali biti Slovenci, Farani i Švajcarci

Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu igraće u drugoj grupi, u Prištini, sa selekcijama Turske, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Češke, Grčke i Kosova, odlučeno je danas žrijebom. 
 
Šampionat će biti odigran od 2. do 13. jula u Tirani i Prištini. 
 
Izabranice selektora Petra Kokovića prethodnog vikenda u Mariboru ostvarile izborilesu plasman na Evropsko prvenstvo kao prvoplasirane u grupi A i kao jedina selekcija iz svih pet kvalifikacionih grupa koja nije izgubila nijedan set. 
 
One su prva crnogorska ženska odbojkaška selekcija koja je kroz kvalifikacije izborila plasman na veliko takmičenje. 
 
Na šampionatu učestvuje ukupno 16 reprezentacija, podijeljenih u dvije grupe. 
 
Polufinalni mečevi i utakmice za medalje biće odigrani u Tirani.

Crna Gora u grupi sa selekcijama Turske, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Češke, Grčke i Kosova

Retorika i odluke političkog rukovodstva u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) ozbiljno ugrožavaju stabilnost, sigurnost i ustavni poredak države Bosne i Hercegovine, upozorila je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ministrica vanjskih poslova Republike Slovenije, Tanja Fajon.
Kako bi se spriječila destabilizacija situacije, neophodno je, kaže Fajon, čvrsto podržati državne institucije, vladavinu prava i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Ponovila je još jednom da će Slovenija snažno i odlučno nastaviti podržavati integraciju i pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji (EU).
- Nedavne prijetnje i postupci koji dolaze od političkog rukovodstva u entitetu RS protivne su vrijednostima i interesima Evropske unije i budućnosti države BiH u EU. Slovenija ostaje jedan od najsnažnijih pobornika pristupanja Bosne i Hercegovine u EU i ponavljamo da samo ujedinjena, suverena i teritorijalno nezavisna Bosna i Hercegovina može postati punopravna članica EU-a - kazala je Fajon.
Iz entiteta RS konstantno se mogu čuti prijetnje nakon što je krajem februara ove godine predsjednik RS-a Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita.&nbsp;
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je Dodiku jednogodišnju kaznu zatvora, kao i šestogodišnju zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS-a od dana pravosnažnosti presude.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je potom izdalo nalog za privođenje Milorada Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine. Osumnjičeni su za krivično djelo "napad na ustavni poredak" nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Tanja Fajon naglašava da svi moraju shvatiti da se u Bosni i Hercegovini moraju poštovati državne institucije.
- Da još jednom da ponovim, Slovenija podržava samo ujedinjenu, suverenu i teritorijalno nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Pozivamo sve političke aktere da poštuju državne institucije i da se pridržavaju ustavnog i pravnog poretka u državi - istakla je šefica slovenačke diplomatije.
Na pitanje da li je vrijeme da Milorad Dodik završi u zatvoru i ako bi se to dogodilo, kako bi se takav slijed događaja odrazio na političku situaciju u BiH, poručila je da ne želi komentarisati sudsku odluku.
- Nećemo komentarisati odluku Suda i nećemo špekulisati - podvukla je.
Na pitanje koliko su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija spremni i voljni da intervenišu i spriječe bilo kakve eventualne sukobe i tenzije s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, kazala je da institucije u Bosni i Hercegovini moraju raditi svoj posao.
- Republika Slovenija je uvijek ponavljala važnost lokalnog vlasništva. To znači da institucije u Bosni i Hercegovini moraju raditi svoj posao, dok politika mora smiriti retoriku podjela i usmjeriti pažnju na budućnost - stava je Fajon.
Na pitanje kako komentariše ulogu Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića prema državi Bosni i Hercegovini, istakla je da zvanični Beograd treba da pokuže konstruktivan pristup prema ovoj državi.
- Očekujemo da se Srbija konstruktivno ponaša prema situaciji u Bosni i Hercegovini - rekla je ona.
Neke zemlje članice EU-a, poput Njemačke i Austrije, već su uvele sankcije Dodiku i drugim zvaničnicima iz RS-a.
Fajon poručuje da ni Slovenija ne isključuje mogućnost sankcija.
- Slovenija će odgovoriti kako bude potrebno, u zavisnosti od razvoja dešavanja, ali ne isključujemo ni jednu mogućnost. Nastavićemo tda težimo koordinisanim odgovorima na nivou EU-a - kazala je Fajon.

1250x600

1084x550

Fajon: Slovenija ne isključuje mogućnost sankcija Dodiku

Odlična saradnja između policija Crne Gore i Slovenija mora biti još bliskija i operativnija, jer samo zajedničkim naporima možemo stati na put kriminalnim grupama koje djeluju na ovim prostorima, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji se tokom ministarskog sastanka u okviru Brdo procesa, sastao sa slovenačkim kolegom Boštjanom Poklukarom.
Ministar Poklukar je ovom prilikom ponovio snažnu podršku Slovenije evropskim integracijama Crne Gore. 
- MUP Crne Gore radi odličan posao, a Slovenija će nastaviti da pruža punu podršku reformama koje odlučno sprovodite na putu ka EU. Crnu Goru vidimo samo na jednom putu – a to je naibrži put ka Evropskoj uniji. Uspostavljanje još snažnijeg sistema vladavine prava i održavanje stabilnog bezbjednosnog okvira ključni su faktori u tom procesu - rekao je on.
Susret dva ministra je, kako su saopštili iz MUP-am nastavak izuzetne bilateralne saradnje Crne Gore i Slovenije, a posebno u segmentu bezbjednosti. Konstatovana je odlična operativna saradnja policija dvije države, s posebnim akcentom na borbu protiv organizovanog kriminala.
- Regionalna stabilnost zavisi od naše sposobnosti da odgovorimo na bezbjednosne izazove, a Crna Gora je u potpunosti posvećena tom cilju - poručio je Šaranović.
Oba ministra su se saglasila da je sektor bezbjednosti stub koji se mora graditi u kontinuitetu. 
- Ako nemamo snažan bezbjednosni sistem, država ne može biti jaka – ni ekonomski, ni društveno, ni politički. Bezbjednost nije statičan proces, već kontinuirana izgradnja institucija koje imaju snagu, znanje i integritet da odgovore na sve izazove - naglasio je Šaranović.
U tom kontekstu, Šaranović je istakao da su reformski procesi u punom zamahu i da MUP predvodi proces realizacije obaveza Crne Gore u oblasti vladavine prava.
- Zaključeno je da će se partnerski odnosi između Crne Gore i Slovenije nastaviti dalje razvijati kroz konkretne operativne aktivnosti koje će doprinijeti bezbjednosti regiona i evropskoj perspektivi Crne Gore - navedeno je u saopštenju MUP-a.

Šaranović sa Poklukarom: Samo zajedničkim naporima možemo stati na put kriminalnim grupama

Švedski mediji javljaju da je u avionskoj nesreći u Sloveniji na Velikoj planini poginuo švedski biznismen i bivši političar Karl Ulf Sture Lundstrem. Bio je poznat i kao osnivač poznate internet stranice Pajret bej (Pirate Bay), jednog od najpopularnijih i najkontroverznijih piratskih veb sajtova za dijeljenje datoteka.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ferikssondan%2Fstatus%2F1899496518958166275%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1899496518958166275%7Ctwgr%5E3ec4216ab8ae451ac11630dcd32d0ab1b1e19f86%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njegova kompanija Riks Telekom (Rix Telecom) između 2003. i 2005. godine obezbjeđivala je opremu, servere i podršku za veb stranicu koja je prije 20 godina bila najveći izvor besplatnog skidanja filmova i muzike, prenosi portal Necenzurirano.
Karl Ulf Sture Lundstrem je 2009. godine, zajedno s još trojicom saradnika, osuđen na zatvorske kazne od četiri do deset mjeseci zatvora i plaćanje ukupne novčane kazne od 46 miliona švedskih kruna (5,4 milijuna eura) zbog štete koju su nanijeli muzičkoj i filmskoj industriji. Izdavači su presudu iz 2009. pozdravili kao simboličnu pobjedu nad piraterijom.
Ovaj 64-godišnjak bio je dio jedne od najbogatijih švedskih porodice koja je osnovala kompaniju Vasabrod (Wasabröd) koja proizvodi hrskavi hljeb. Godine 1982. kupio ju je švajcarski farmaceutski div Sandoz.
<h2>Član krajnje desne stranke Alternativa za Švedsku</h2>
Kako prenosi švedski "Expressen", bio je poznat i po svom političkom angažmanu. Bio je član rasističke organizacije koja se kasnije transformisala u Švedske demokrate. Najmanje jednom, Lundstrom je javno negirao holokaust, prenosi portal Necenzurirano.
Lundstrom se 2018. pridružio krajnje desnoj stranci Alternativa za Švedsku, a kandidovao se kao njen kandidat 2021. Stranka je već potvrdila na Fejsbuku da je njen član preminuo.
- Danas smo dobili tragične i nezamislive vijesti. Karl Lundstrom, legenda i veteran švedskog nacionalizma, poginuo je u ponedjeljak u avionskoj nesreći. Poletio je iz Zagreba svojim avionom Mooney M-20, na putu za St. Moric u Švajcarskoj se srušio u Sloveniji. Ovaj put Karl je bio sam u avionu. Uvijek je bio pedantan po pitanju tehnologije i sigurnosti. Ono što se dogodilo je šok - napisali su.

U padu aviona u Sloveniji poginuo jedan od osnivača Pajret beja

Svaki tim ima 12 igrača, ili više, 12 ih je u timu. Svaki je drugačiji karakter, nekima prija kritika i onda daju više od sebe, nekima ne smiješ ništa da kažeš, mekaniji su, ne znači da je loš igrač, već da je takav karakter. Sve to uklopiti u jednu cjelinu nije lako. Sve više trener mora biti psiholog, nego trener. Sve više su igrači i njihovi karakteri drugačiji nego prije 20 godina, kad se samo peglalo, peglalo. Sad je sve drugačije. Treba razgovor, treba priča, moraš da znaš sve o igraču, odakle je, kakvo je imao djetinjstvo, kako se ponaša u svlačionici, van terena, da li izlazi ili ne, sve su to neke smjernice - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, košarkaški trener Andrej Žakelj.
Prvi kup je osvojio sa Koprom Primorskom u Sloveniji, prisjeća se, i pošto je klub bio pred gašenjem taj trofej je imao još veći značaj.
- Mi smo igrali sa šest, sedam igrača, koji nijesu otišli, koji su ostali tamo, i ja kao asistent trenera sam preuzeo ulogu prvog trenera Kopra i iznenadili smo Cedevitu Olimpiju u finalu. Taj kup mi je baš drag, jer brzo posle toga sve se ugasilo, svako svojim putem. Što se tiče Crne Gore- Superkup Aba lige sa Derbijem, ja mislim da je iznenađenje bio za sve, i za nas, iskreno. Mislim da je bio septembar, malo smo, možda, iskoristili i što ostali timovi nijesu ušli u formu. To je bio prvi malo veći trofej za SC Derbi, i za mene kao trenera. Ja se nadam da ću ja, i moj tim da nastavimo u tom izdanju - rekao je Žakelj.
Bilo koje takmičenje da je aktuelno, kako je kazao, prisutan je pritisak, koji koristi da se ne opusti, jer kad se čovjek opusti onda, kako kaže, glava ne radi na 100 posto.
- Ja to pokušavam i na igrače da prenesem, neki pozitivan pritisak, da se nauče da rade pod pritiskom, jer, po mom mišljenju, samo tako možeš da napreduješ. Kako treneri, tako i igrači. Godina i po je otkako sam u Budućnosti, i mislim da nam za sada dobro ide. U Crnoj Gori je evidentni pritisak, traže se rezultati, samo pobjeda, nije lako, ali to je sastavni dio našeg posla i moramo sa tim, na neki način, &nbsp;da se bavimo, da radimo, a ako ne možeš onda nijesi za taj posao - istakao je Žakelj.
Porijeklom je iz Postojne, malog grada od desetak hiljada, tamo je rođen i počeo prve košarkaše korake, prisjeća se on, zatim je preselio u Ljubljanu da igra i studira.
- Postojnu svi znaju zbog Postojnske jame, svi je znaju, baš je to atrakcija, sve više i više. Novi vlasnik Postojnske jame je sve digao na viši nivo, tako da je svake godine više stranaca, pogotovu stranaca, jer nije jeftino za balkanske narode, ali je zbog toga mnogo stranaca i za sada djeluje da će interesovanje samo rasti. Bio sam samo dva, tri puta unutra, sli jeste jedan nevjerovatan prirodni fenomen. Pozivam sve koji imaju priliku da vide to - poručio je Žakelj.
Igrao je košarku sa ocem Luke Dončića i prisjeća se da je Luka bio dečkić kad je došao na trening i šaljivo kaže kako je smetao po terenu.
- Kasnije je Luka kao mlad počeo u Olimpiji da igra, ja sam tada bio trener tamo, jeste ja u seniorima, a on u pionirima, nijesmo se tu puno vidjali, ali preko jesmo. I otac Luke Dončića je bio veoma talentovan. Malo luda glava, ali pozitivan lik, vrlo energičan, kao i sin. Mada sin ima mnogo više talenta, definitivno sportska familija - kaže Žakelj.
Ljudi, prema njegovim riječima, vide samo rezultat, ali doći do utakmice, do sistema koji se igra, odbrane i napada i sve to poklopiti - nije lako.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da je veliki problem današnjice mobilni telefon, jer igračima odvlači pažnju i šaljivo kaže da ne slušaju šta trener priča.
- Svaki tim ima 12 igrača, ili više, 12 ih je u timu. Svaki je drugačiji karakter, nekima prija kritika i onda daju više od sebe, nekima ne smiješ ništa da kažeš, mekaniji su, ne znači da je loš igrač, već da je takav karakter. Sve to uklopiti u jednu cjelinu nije lako. Sve više trener mora biti psiholog, nego trener. Sve više su igrači i njihovi karakteri drugačiji nego prije 20 godina, kad se samo peglalo, peglalo. Sad je sve drugačije. Treba razgovor, treba priča, moraš da znaš sve o igraču, odakle je, kakvo je imao djetinjstvo, kako se ponaša u svlačionici, van terena, da li izlazi ili ne, sve su to neke smjernice - zaključio je Žakelj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh0AvOjknYqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Žakelj: Trener mora biti i psiholog

Drita Tafa je u Kliničkom centru Crne Gore liječena u skladu sa savremenim medicinskim principima i pravilima struke, nalaz je Komisije za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga.
Pobjedi je iz KCCG saopšteno da je nažalost došlo do progresivnog i brzog urušavanja metaboličkog i imunološkog sistema i smrtnog ishoda, bez obzira na to što su adekvatno i blagovremeno sprovedeni svi terapijsko dijagnostički postupci i što je primjenjivana sva potrebna terapija preventivno i pravovremeno.
U Opštoj bolnici Bar je u novembru sprovedena kontrola, i Komisija je i u toj ustanovi utvrdila da su u liječenju Drite Tafe ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima.
Drita Tafa porodila se 13. septembra u Opštoj bolnici Bar, a narednog dana je, zbog sumnje na komplikacije, upućena u KCCG, gdje je bila do 25. septembra. Otpuštena je i došla na zakazanu intervenciju 30. oktobra. Nakon intervencije, došlo je do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja i ona je preminula 2. novembra u Kliničkom centru u Podgorici.
Smrt ove porodilje ispituje i Više državno tužilaštvo, koje je prošle nedjelje dobilo i konačni obdukcioni nalaz i mišljenje vještaka. VDT je po službenoj dužnosti naredilo ekshumaciju i obdukciju kako bi se utvrdio uzrok smrti. Time će se baviti i eksterna komisija eksperata iz Slovenije.
- Razmatrajući medicinsku dokumentaciju, bez uvida u obdukcioni zapisnik, nijesu ustanovljeni formalni ili suštinski propusti (koji se tiču domena rada ove Komisije), niti nepoznate ili neprepoznate komplikacije koje se mogu javiti tokom ovakvog liječenja – rečeno je Pobjedi iz KCCG.
Komisija KCCG je izvršila analizu medicinske dokumentacije, u vezi sa bolničkim liječenjem u KCCG, u dva navrata tokom kojih je iječena u toj instituciji. Razmotrena je i dostupna medicinska dokumentacija tokom perioda liječenja van ustanove između dva bolnička liječenja.
Kažu da nije analiziran obdukcioni zapisnik, koji je dio tužilačkih spisa i svakako nije predmet rada ove Komisije.
Komisija je utvrdila da je tokom oba bolnička liječenja medicinska dokumentacija sačinjena detaljno, jasno, precizno i da sadrži sve medicinski značajne činjenice za ocjenu toka liječenja.
<h2>Što se šalje u Sloveniju</h2>
Ministar zdravlja Vojislav Šimun je nakon smrti Drite Tafe najavio formiranje nezavisne komisije kojoj će poslati obdukcioni nalaz koji se čekao od Višeg državnog tužilaštva. Međutim, kada je nalaz bio gotov, 29. januara, ispostavilo se da ga VDT ne može ustupiti Ministarstvu, jer ono nije stranka u postupku.
Iz VDT-a je pojašnjeno da je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da pravo na uvid u spise predmeta imaju oštećeni, njegov punomoćnik, kao i osumnjičeni, odnosno okrivljeni i branilac, te da iz tog razloga obdukcioni zapisnik nije dostavljen Ministarstvu zdravlja.
Zbog toga će, prema informacijama Pobjede, Ministarstvo uzeti nalaz od porodice Tafa i poslati ga u Sloveniju.
Šimun je kazao da niko neće biti pošteđen odgovornosti te da će svu dokumentaciju izuzetu o liječenju pacijentkinje u Opštoj bolnici Bar i u KCCG, uz zdravstveno-sanitarne nadzore i sve ostale segmente, poslati u Sloveniju na dodatno vještačenje.
Više državno tužilaštvo je takođe angažovalo nezavisne vještake u ovom slučaju na čije su mišljenje i čekali da bi u okviru svojih nadležnosti istraživali da li je i ko kriv za smrt porodilje.
Ta institucija radi sudsko-medicinsku obdukciju, koja je dio spisa, a KCCG i OB Bar su formirali komisije koje utvrđuju liječenje i medicinske procedure.
<h2>Propusti i protesti</h2>
Arben Tafa, Dritin suprug, u iskazu policiji, koji je na sjednici Odbora za zdravstvo pročitao poslanik Miloš Konatar, naveo je da se nakon porođaja i operacije žalila na jake bolove, da je sjutradan upućena u KCCG, te da joj je ljekarka V. Đ. kazala: „Idi i spašavaj glavu“. Opisao je i njen boravak u KCCG i navode ljekara koji su iskazali sumnju da je nastupila sepsa. Kazao je i da je infromacije dobijao od žene koja je sa Dritom bila u sobi. Drita Tafa je preminula, a dijete koje je rodila je dobro i zdravo.
Na sjednici Odbora je tada dr Šimun kazao da je takvo obraćanje ljekara nedopustivo.
Takođe, na informacije da se suprug informisao o zdravlju tako što je komunicirao sa pacijentkinjom koja je sa njom bila u sobi, ministar kaže da mora postojati komunikacija između ljekara i porodice.
Kada je riječ o barskoj bolnici, najavio je da postoji praznina, ali da su u pregovorima sa kvalitetnim ljekarima koji će doći da rade.
– Da bismo vratili povjerenje u bolnicu, moramo da budemo realni i posložimo stvari kakve jesu – kazao je on.
Iz Ministarstva zdravlja ranije je saopšteno da ljekarka koja je učestvovala u porođaju preminule porodilje iz Ulcinja Vesna Đokvučić više ne radi u Opštoj bolnici u Baru. Direktor te zdravstvene ustanove Igor Karišik saopštio je, nedugo nakon smrti porodilje, da je komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici zaključila da su u liječenju Drite Tafe ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima.
Zbog smrti Drite Tafe, 7. novembra u Ulcinju je održan masovni protest na kojem su članovi porodice, predstavnici civilnog sektora i više hiljada građana pozvali nadležne da ispitaju okolnosti pod kojima je ona preminula. Jedan protest je održan i prije tri godine, kada je u barskoj bolnici nakon porođaja preminula Ajla Hot, čija porodica još traži odgovore na pitanja - zbog čega se to desilo i ko je odgovoran.

VDT i Slovenci će rasvijetliti uzrok smrti Drite Tafe

Zatvori u Sloveniji su pretrpani, a trenutna popunjenost iznosi čak 130 odsto.
Najgore je u Ljubljani, gdje je popunjenost čak 177 odsto, a slijede zatvori u Kopru i Mariboru.
U nedjelju ističe valjanost uredbe Vlade Slovenije o pojačanim uslovima bezbjednosti zbog kadrovskih ili prostornih problema u zatvorima.
U prva tri mjeseca sprovedene su dvije mjere i to privremeni otpust i zapošljavanje bivših pravosudnih policajaca.
No, upozorava se da su uprkos mjerama, slovenački zatvori i dalje pretrpani.
Očekuje se da će Vlada Slovenije produžiti važenje uredbe za još tri mjeseca.
Uslovi u zatvorima takođe nisu poboljšani, iako je Vlada uredbom omogućila privremenu obustavu kazne i ponovno zapošljavanje onih pravosudnih policajaca koji su već radili taj posao.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija predlaže produženje samo jedne mjere, a to je mogućnost zapošljavanja bivših pravosudnih policajaca.
Ni među zatvorenicima nema oduševljenja, jer im je kazna samo privremeno obustavljena i moraju da se vrate u zatvor. Mjera se takođe ne odnosi na strance, od kojih je polovina u zatvoru.

Zatvori u Sloveniji pretrpani, polovina stranci

U Sloveniji, uprkos hlađenju ekonomije u vezi sa automobilskom industrijom, još postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima.
Budući da nema kadra, poslodavci se snalaze zapošljavanjem strane radne snage, prenosi SEEbiz.
U 2019. tu je radilo 80 hiljada stranaca, a sada ih na tržištu radi već 150 hiljada, što predstavlja otprilike 16 odsto radno sposobnog stanovništva.
U bliskoj budućnosti vjerovatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, moraće da se nosi sa sve više izazova.
Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika - Poljska, Rumunija, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju da ga uče, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nijesu adekvatno pripremljene, navodi u istraživanju profesorica Fakulteta za upravu Valentina Franca.
- Naša struktura, naše zakonodavstvo, naše društvo, naš sistem, škole, vrtići nijesu tome prilagođeni. Sve te zemlje imaju slične izazove - rekla je Franca.
U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, trgovinama i skladištima, rekao je Simon Urbanč s portala mojedelo.com.
- Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nijesu frilenseri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodane vrijednosti s njima - dodao je Urbanč.
Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije. Direktorica Greta Metka Barbo Škerbinc smatra da će zapošljavanje stranaca biti neophodno.
- Želimo ih potražiti u susjednim zemljama, gdje takođe imamo uhodane rute između javnih službi i sporazuma koji štite radnike - naveo je Urbanč.
Slovenija sklapa socijalni sporazum s Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika

U Sloveniji se danas obilježava Dan nezavisnosti i jedinstva, u znak sjećanja na događaje iz 1990. godine, kada je slovenačka skupština objavila rezultate plebiscita, na kojem je 88,5 odsto svih birača sa pravom glasa glasalo za otcjepljenje od tadašnje Jugoslavije.
Plebiscit je održan 23.12.1990. godine, uz dogovor opozicije i tadašnje vladajuće koalicije Demos. Rezultati su zvanično objavljeni tri dana kasnije u skupštini, čime je zvanično započela priprema za proglašenje nezavisnosti Slovenije.
Formalnu nezavisnost Slovenija je proglasila 25. juna 1991. godine.

Slovenija danas obilježava Dan nezavisnosti i jedinstva

Bivši vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Zdravko Blečić raspoređen je u jedinici na mjesto vatrogasca – saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg medija, dobio je zaduženja u timu koji se angažuje po prijavama građana za gašenje požara.
Njegov šestomjesečni mandat na mjestu vršioca dužnosti komandira istekao je 16. maja.
Blečić je za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada imenovan 12. novembra 2024. godine. U skladu sa zakonom, maksimalno trajanje vršenja dužnosti bez raspisanog konkursa je šest mjeseci.
Kako je iz izvještavala Televizija E Blečić je bio ključni čovjek koji je sprovodio diskriminaciju i mobing u Službi zaštite i spašavanja Podgorice. Na udaru sposebno bili ljudi koji su se izjašnjavali kao Crnogorci i kadrovi za koje je Blečić smatrao da su u službi zahvaljujući bivšem komandiru Goranu Jankoviću. Upravo zbog političkog obračuna sa Jankovićem, pokrenuo je više postupaka protivzakonite degradacije više vatrogasaca.

Blečić raspoređen na mjesto vatrogasca, angažovan u timu koji postupa po prijavama građana

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava snažnu podršku Mariji Vasić, profesorki sociologije u novosadskoj Gimnaziji “Jovan Jovanović Zmaj” i poznatoj aktivistkinji, koja od 13. maja štrajkuje glađu i žeđu u znak protesta protiv politički motivisanog pritvora.
- Mariji Vasić je treći put produžen pritvor, bez validnog pravnog osnova, a njena porodica i advokati još uvijek nemaju nikakve informacije o njenom zdravstvenom stanju. Ona se, zajedno sa još petoro aktivista Pokreta slobodnih građana (PSG) i studentskog pokreta STAV, više od 60 dana nalazi u pritvoru zbog optužbi za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka &nbsp;- što podsjeća na mračne prakse autoritarnih režima - navode u Centru za građansko obrazovanje.
Vasić je autorka dvije knjige o Holokaustu i Novosadskoj raciji i glavna je protagoniskinja dokumentarnog filma “Novosadsko sjećanje”, autora Aleksandra Reljića, kojim je prošle godine otvoren naš Crnogorski festival filma o ljudskim pravima #UBRZAJ.
&nbsp;- Njeno dalje zadržavanje u pritvoru je ogoljeni primjer političke represije i brutalnog gušenja slobodne misli. U demokratskim društvima ne postoje politički zatvorenici – a upravo to Marija Vasić danas jeste u Srbiji. CGO solidarno stoji uz Mariju Vasić, heroinu koja dosljedno brani svoje ideale i vrijednosti, a ovih dana to čini svojim životom. &nbsp;Podsjećamo da su pozivi na oslobađanje novosadskih aktivista stigli od blokiranih studenata, građanskih zborova u Srbiji, brojnih #NVO, kao i članova Evropskog parlamenta, i istima se svim srcem pridružujemo - poručili su iz ove nevladine organizacije.

CGO: Politički pritvor kao ogledalo autoritarnog režima, a Marija Vasić zaslužuje podršlu

Građani Cetinja i večeras su blokirali magistralu Cetinje - Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo, zahtijevajući odgovornost nadležnih zbog dvije tragedije u Prijestonici u kojima su nastradale 23 osobe.
Porodice žrtava i građani Cetinja, u saopštenju, poručuju da se bore za pravdu i da neće odustati.&nbsp;
- Mi, porodice žrtava dvostrukog masakra na Cetinju – 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine – kao i građani koji svakodnevno mirno protestuju na raskrsnici Kruševo Ždrijelo, ponovo se obraćamo javnosti povodom sinoćnje brutalne provokacije na mjestu okupljanja. Dva lica pojavila su se s jasnom namjerom da ponize okupljene građane, izazovu provokaciju i potencijalni sukob. Fotografisali su se ispred prisutnih podižući tri prsta – simbol koji, u ovom kontekstu, ne može imati drugo značenje osim svjesnog podsticanja na netrpeljivost, vrijeđanja žrtava i njihove porodice, te izazivanja nacionalne mržnje - navode porodice žrtava i građani Cetinja.&nbsp;
Policija i Sud za prekršaje reagovali su, ističu, na primjeren i zakonit način, kako su, kako kažu, i očekivali, izrekavši sankcije počiniocima ovog nedopustivog čina.
- Dok god se borimo za pravdu i odbijamo da ćutimo, izloženi smo svakodnevnim uvredama, lažima i pritiscima – naročito na društvenim mrežama – bez ikakvih posljedica po one koji te napade vrše. Iskreno se nadamo da će se ovakva praksa promijeniti i da slični postupci u budućnosti neće ostajati nekažnjeni. Svako ignorisanje ovakvih incidenata bio bi jasan podsticaj onima koji šire mržnju da u tome nastave još otvorenije i bez straha od odgovornosti - navode porodice žrtava i građani cetinja.&nbsp;
Poručuju da njihova borba nije politička – ona je ljudska, moralna i civilizacijska.
- To je borba za istinu, pravdu i dostojanstvo onih koji više nijesu među nama. I ta borba neće stati, bez obzira na prijetnje, uvrede, provokacije i pokušaje da se naša borba obesmisli. I dalje smo tu – za njih, za nas, za dostojanstvo. Nećemo stati - poručili su sa Kruševog ždrijela.&nbsp;

Građani Cetinjani i danas blokirali Kruševo ždrijelo: Dok god se borimo za pravdu i odbijamo da ćutimo, izloženi smo uvredama, lažima i pritiscima

Više od 430 žena u Srbiji ubijeno je u porodičnom nasilju u proteklih 14 godina, dok je od početka ove godine ubijeno njih osam, ukazala je povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković na Nacionalni dan sjećanja na žene žrtve nasilja, 18. maja.
Povjerenica je poručila da takvi podaci "opominju da društvo mora preuzeti odgovornost, preispitati propuste i aktivno raditi na stvaranju sigurnog okruženja za sve žene".
Ocijenila je da je femicid ozbiljan društveni problem u Srbiji, te da institucije i pojedinci moraju da rade na stvaranju sigurnog okruženja za žene, prenosi Beta.
- Sistem zaštite od nasilja postoji, ali iako ne može spriječiti svako ubistvo, mora biti sposoban da preduzme sve raspoložive mjere. Za to nisu dovoljne intervencije u zakonskom okviru, već je neophodno jačati kapacitete svih institucija u sistemu zaštite, kako bi se osigurala efikasna prevencija nasilja - kazala je Janković.
Srbija je je 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije jeste nulta tolerancija na nasilje.
- Moramo podstaći žene da prijave nasilje, obezbijediti im adekvatnu sistemsku zaštitu, kao i psihološku i materijalnu podršku - rekla je Janković.
Ukazala je i na duboku vezu između rodno zasnovanog nasilja i patrijarhalnih modela prema kojima su žene vlasništvo muškarca.
- Bez kontinuiranog rada na razgradnji rodnih stereotipa teško je promijeniti stanje na bolje. Podizanje javne svijesti o pojmu, uzrocima i posljedicama femicida kroz obrazovanje, medije i kulturu, uz uključivanje poslovne zajednice i svih autoriteta u društvu, može značajno doprinijeti njegovom suzbijanju, jer nijedna institucija ne može sama da se bori protiv tako složenog problema - ocijenila je Janković.

Više od 430 žena u Srbiji ubijeno u porodičnom nasilju u posljednjih 14 godina

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: slovenija