Legendarni slovenački snouborder Žan Košir (41) javno je govorio o, kako tvrdi, nedopustivim uslovima sa kojima se suočio na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji.
Osvajač tri olimpijske medalje rano je eliminisan u paralelnom slalomu, nakon čega je bez zadrške kritikovao organizaciju, ali prije svega Slovenački snoubord savez, koji smatra glavnim krivcem za neuspjeh.
<h2>Ovo nema nigdje na svijetu</h2>
– Žao mi je što na ovim Igrama nijesam pokazao najbolje od sebe i to me boli. Nijesam mogao da treniram u avgustu i septembru, što se jasno vidjelo na rezultatima. Propustio sam niz takmičenja, a savez mi čak nije htio platiti put u Kinu. Ali, to više nije moj problem – rekao je Košir, prenosi RTV Slovenija.
Potom je dodatno zaoštrio ton.
– Ne znam ima li savez uopšte još novca. On se ne raspoređuje ravnomjerno, već prema interesima pojedinaca. Zamislite situaciju: na putu ka konferenciji za medije u Bormiju, jedan član delegacije govori o favoritima za pobjedu i ne pominje nijednog našeg sportistu. To je sramota. Takvo nešto ne postoji nigdje drugo na svijetu, osim kod nas u Sloveniji, gdje se gledaju lični, a ne interesi reprezentacije – kazao je Košir.
<h2>Žele nas mentalno uništiti</h2>
Košir smatra da je došlo do potpunog gubitka zajedništva unutar reprezentacije.
– Kakav je to odnos prema državi koju predstavljamo i koja nam je omogućila odlazak na Igre? Kao da nas žele mentalno uništiti. Nekad smo svi bili jedno – takmičari, serviseri, svi zajedno. Danas mi se govori da ne možemo trenirati zajedno jer se, navodno, ne slažemo – rekao je Košir.
Dodao je da bi mogao završiti karijeru, ali da to neće učiniti.
<h2>Uslovi nedostojni ljudskog bića</h2>
– Ovo su mi šeste Igre, imam tri medalje i nikada nijesam bio lošije plasiran od 11. mjesta. Ne znam ima li još koji Slovenac takve rezultate. Želim da se vratim na Igre, ali samo ako budem poštovan. Bolje da ne govorim u kakvoj sam sobi ovdje spavao – trostrukog osvajača olimpijske medalje smjestili su u štalu. Neću ponovo ići na Igre da jedem hljeb i salamu i da spavam u uslovima nedostojnim ljudskog bića – zaključio je Košir.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Legendarni Slovenac bijesan nakon ispadanja sa ZOI: Smjestili su me u štalu

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore, ukoliko u martovskim kvalifikacijama bude bolja od Finske, u baražu za Svjetsko prvenstvo igraće protiv Slovenije, odlučeno je danas žrijebom u danskom Herningu.
Crna Gora je zbog posljednjeg mjesta u grupi na Evropskom prvenstvu bila u drugom šeširu, a imajući u vidu da su potencijalni protivnici bili velesile poput Francuske i Španije, utisak je da su Branko Vujović i saigrači dobili protivnika koji je favorit, ali kojem bi mogli da pariraju ukoliko ponovo izdanje iz posljednjeg međusobnog duela.
Moglo je da bude mnogo teže, ali na papiru i lakše da je žrijeb za protivnika u baražu dodijelio Sjevernu Makedoniju ili Austriju.
Slovenija je bila protivnik u grupi na Evropskom prvenstvu, a crnogorska reprezentacija odigrala je najbolji meč upravo na premijeri i poražena minimalnim rezultatom – 41:40 u Oslu.
Na kraju je Slovenija zauzela osmo mjesto na EHF Euro 2026 i kao favorit ulazi u majski dvomeč protiv crnogorske reprezentacije, kao selekcija koja je godinama u vrhu evropskog rukometa.
Prvi meč biće odigran u Crnoj Gori i to 13/14. maja, dok je revanš tri dana kasnije u Sloveniji.
Za početak je najvažnije da crnogorska selekcija uspješno preskoči prvu prepreku na putu ka planetarnoj smotri, odnosno da u martovskom dvomeču bude bolja od Finske.
Prvi meč kvalifikacija, Crna Gora igra u Vanti 19. marta, dok je revanš tri dana kasnije u Podgorici.
Crnogorski rukometaši do sada su dva puta učestvovali &nbsp;na svjetskim prvenstvima - u Španiji 2013. i u Poljskoj i Švedskoj deset godina kasnije.
Domaćin Svjetskog prvenstva 2027. biće Njemačka, odnosno gradovi Keln, Minhen, Kil, Hanover, Magdeburg i Štutgart.
Iz Evrope nastup na Mundijalu su, pored domaćina, već osigurali svjetski prvak - Danska, dok su na ovogodišnjem Euru "kartu kupili" i Hrvatska, Island, Portugal i Švedska.
U baraž za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj rivali će biti: Sjeverna Makedonija - Ukrajina/ Slovačka, Bosna i Hercegovina/ Kosovo - Farska Ostrva, Češka - Francuska, Švajcarska - Italija, Srbija / Litvanija - Mađarska, Španija - Gruzija / Izrael, Grčka / Belgija - Holandija, Norveška - Turska / Rumunija i Austrija - Poljska / Letonija.

Slovenija potencijalni rival u baražu za SP

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

1250x600

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Rukovodstva Fudbalskog saveza Crne Gore i Nogometnog saveza Slovenije dogovorili su odigravanje prijateljske utakmice seniorskih selekcija - duel Crne Gore i Slovenije odigraće se 31. marta u našoj zemlji, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.
- Biće to treće odmjeravanje snaga nacionalnih timova dvije zemlje. U prvom susretu, odigranom u avgustu 2007. godine na Gradskom stadionu u Podgorici, nije bilo pobjednika – sadašnji selektor „sokola“ Mirko Vučinić doveo je naš tim u prednost pogotkom sa bijele tačke u 28. minutu, da bi Slovenija do izjednačenja došla u finišu prvog dijela pogotkom Dareta Vršiča - navodi se u saopštenju.
Drugi duel odigran je u novembru 2022. godine na stadionu Stožice u Ljubljani u kojem je domaćin slavio minimalnu pobjedu – Miha Zajac je u 42. minutu susreta savladao Matiju Šarkića.&nbsp;
- „Sokoli“ su u samom finišu imali priliku da dođu do izjednačenja ali je loopta nakon udarca Stefana Savića sa bijele tačke završila na stativi gola Jana Oblaka - podsjetili su iz FSCG.
Tokom predstojećih dana biće poznato protiv koga će izabranici Mirka Vučinića igrati drugu prijateljsku utakmicu u martu.

Slovenija testira "sokole"

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Crnogorska rukometna reprezentacija poražena je od Slovenije rezultatom 41:40 u premijernom meču Evropskog prvenstva, odigranom večeras u Oslu. Duel je počeo u 18 sati i obilovao je preokretima, a odluka je pala u samom finišu.
Slovenija, koju su „lavovi“ savladali samo jednom u dosadašnjih 12 međusobnih susreta, važi za najtežeg rivala u prvoj fazi turnira koji se igra u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. U grupi D, pored Crne Gore i Slovenije, nalaze se još Švajcarska i Farska Ostrva, a dvije najbolje ekipe izboriće plasman u Glavnu rundu.
Iako „zmajčeki“ godinama pripadaju evropskom rukometnom vrhu i ubrajaju se u širi krug favorita za medalju, u Oslo su stigli oslabljeni – zbog povreda je izostalo čak devet važnih igrača. Slični problemi prate i crnogorski tim: selektoru nisu na raspolaganju golmani Nebojša Simić i Nikola Matović, lijevo krilo Aleksandar Bakić, a ekipa je dodatno oslabljena nakon što se bek Miloš Božović, zbog obnove povrede stopala na jednom od posljednjih treninga, vratio u Crnu Goru.

Poraz „Lavova“ na startu Eura: Slovenija slavila 41:40 u Oslu

Dok se diplomatska kriza oko statusa najvećeg svjetskog ostrva produbljuje, Slovenija bi se mogla pridružiti grupi evropskih zemalja koje šalju vojna pojačanja na Grenland.
Prema nezvaničnim izvorima bliskim Ministarstvu odbrane, slovenačka vlada na sjednici razmatra odluku o slanju dva vojna oficira u sklopu operacije pod okriljem NATO-a, prenosi 24ur.
Proces bi trebalo da se odvija u dvije faze, što znači da će konačnu odluku o očestvovanju slovenačke vojske donijeti Narodna skupština.
Slanje vojnog osoblja odvija se u okviru nove operacije Arktička izdržljivost. Cilj misije je jačanje prisutnosti NATO-a na ostrvu zbog sve agresivnijih najava Donalda Trampa, američkog predsjednika, o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.
<h2>Ko je poslao vojnike na Grenland</h2>
Na Grenland je već stiglo 15 francuskih vojnika. Njemačka je &nbsp;poslala 13 vojnika, Švedska trojicu oficira, dok Norveška i Finska učestvuje sa po dva predstavnika. Misiji su se pridružili i Holandija, te Ujedinjeno Kraljevstvo, svaka s po jednim oficirom.
Iako su brojke na početku simbolične, Emanuel Makron, francuski predsjednik, najavio je da je ovo tek prva faza te da će početni kontingent ubrzo biti pojačan značajnim kopnenim, vazdušnim i pomorskim sredstvima.
Slovenija se zvanično pridružila NATO-u 29. marta 2004. godine, kada su uz nju primljene Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija i Slovačka. Imaju relativno malu, ali potpuno profesionalnu vojsku. Imaju oko 6.300 profesionalnih vojnika.

Slovenija namjerava da pošalje dva oficira na Grenland

Jutros se na štajerskom autoputu u smjeru ka Ljubljani dogodila teška saobraćajna nesreća, u kojoj su prema prvim informacijama učestvovali kombi i cistijerna kompanije Petrol.
Oba vozila su se zapalila.
Štajerski autoput je između petlji Slovenske Konjice i Slovenska Bistrica jug zatvoren u oba smjera, prenosi N1 Slovenija.
Vozačima putničkih vozila se savjetuje da se na petlji Slovenske Konjice preusmjere na regionalni put ka Mariboru, a na petlji Fram na regionalni put ka Celju, saopštio je saobraćajno-informacioni centar.
Zatvoren je ulaz Slovenska Bistrica jug ka Ljubljani i Slovenske Konjice ka Mariboru.
Prema nezvaničnim informacijama koje navodi Radio Rogla, cistijerna je u saobraćajnoj nesreći navodno eksplodirala, a detonacija se, kako se navodi, čula u većem dijelu Slovenske Bistrice. Neki svjedoci su izjavili da su čuli i pucketanje benzina.
Vozila gore, a na licu mjesta je i dalje u toku intervencija vatrogasaca.
Policija za sada nema informacije o eventualno povrijeđenim osobama.

Slovenija: Sudar kombija i cistijerne Petrola izazvao veliki požar

Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Slovenija izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura

Slovenija će održati parlamentarne izbore 22. marta nakon što je predsjednica Nataša Pirc-Musar danas potpisala dekret kojim se poziva na glasanje u državi članici NATO i Evropske unije, u vjerovatno tijesno konkurentnoj trci.
- Dekret označava početak važnog perioda za demokratiju u kojem će građani ponovo odlučiti o budućem pravcu naše zemlje - &nbsp;navela je Pirc-Musar u saopštenju.
Od juna 2022. godine, Slovenijom upravlja koaliciona vlada lijevog centra premijera Roberta Goloba, koja se sastoji od ministara iz Golobovog Pokreta slobode, Socijaldemokrata i Lijevog bloka. Populistički bivši premijer Janez Janša, koji vodi SDS stranku, ostaje najjača opozicija bloku.
Pirc-Musar je rekla da želi da nova vlada bude formirana brzo i da će mandat dodijeliti „onome ko donese 46 glasova“ u parlamentu od 90 članova.
Ona je također apelovala na predstavnike političkih stranaka i medija da zadrže predizbornu retoriku smirenom i fokusiraju se na pronalaženje rješenja za izazove sa kojima se suočava društvo, a ne na podjele.

Predsjednica Slovenije raspisala parlamentarne izbore za 22. mart

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila

Advokat Rajko Danilović, koji je zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, preminuo je jutros, piše N1.&nbsp;
Danilović je tokom 90-ih zastupao opozicionare i aktiviste.
Bio je među advokatima koji su podnosili krivične prijave za ubistvo Slavka Ćuruvije, kao i četvorice funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali.

Preminuo Rajko Danilović: Zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera

Kosti svetog Franja Asiškog u nedjelju su po prvi put javno izložene, čime je zaokružena osamstogodišnja saga o njegovim zemnim ostacima i potvrđena trajna privlačnost poštovanja relikvija među hrišćanima.
Gotovo 400.000 ljudi unaprijed se registrovalo kako bi vidjelo fragmente kostiju, koji su smješteni u uskom, neprobojnom pleksiglas sanduku u donjoj bazilici svetog Franja u umbrijskom gradiću na brdu koji je srednjovjekovni fratar proslavio.
Franjevci su odlučili da kosti izlože na mjesec dana, do 22. marta, kako bi obilježili 800. godišnjicu Franjine smrti 1226. godine. Cilj je oživjeti njegovu poruku mira i bratstva, koja ga je učinila jednim od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i inspirisala papu Franju da, kao prvi poglavar Katoličke crkve, uzme njegovo ime.
Postavka njegovih zemnih ostataka posebno je zanimljiva imajući u vidu prilično dramatičnu istoriju tijela svetog Franja, sina bogatog trgovca rođenog 1182. godine, koji se odrekao imetka kako bi živio kao prosjački fratar.
Pred kraj života, na tijelu svetog Franja navodno su se pojavile stigme, prvi dokumentovani slučaj da je neki svetac zadobio Hristove rane s krsta.
Nakon smrti, njegovo tijelo je vjekovima bilo izgubljeno, pošto ga je jedan od njegovih sljedbenika tajno sahranio iz straha da bi moglo biti ukradeno u borbi za relikvije, uobičajenoj u hrišćanstvu srednjeg vijeka.
Ta istorija ispričana je u zasebnoj izložbi u franjevačkom konventu, uz baziliku, koju hodočasnici mogu posjetiti kao dio svog termina za prolazak pored kostiju.
Brat Đulio Čezareo, portparol franjevaca u Asizu, kaže da ova postavka nije morbidno slavljenje mrtvih, već dio duge tradicije u kojoj hrišćani poštuju tjelesne ostatke svetaca kako bi doživjeli duh koji je u njima živio.
- Ne radi se toliko o poštovanju Franja, koliko o susretu s Franjom kroz poštovanje Duha Svetoga koji je ispunio tu ljudskost i učinio je sposobnom da se potpuno daruje. I to je, barem za vjernika, način da se obnovi u ovom jednom životu - kazao je.
Tokom vjekova fascinacija relikvijama dovodila je i do zloupotreba – krađe, falsifikati, a danas i internetska prodaja dio su njihove istorije. No, to ne umanjuje njihovu privlačnost za vjernike, kaže Šon Pilčer, koji vodi „Sakra: Reliks of d Sejnts“, organizaciju koja pruža konsultantske i usluge autentifikacije Katoličkoj crkvi.
Ako su sveci naša braća i sestre na nebu, „onda ima smisla da ćemo imati stvari za koje se držimo“, rekao je.
- A Crkva samo usmjerava tu prirodnu želju koju svi imamo za povezanošću i pripadanjem na način koji nas vodi prema Hristu - kazao je.
Ono što današnjeg posjetioca posebno iznenadi jeste koliko se mali čini sveti Franjo: poznato je da je patio od lošeg zdravlja i loše ishrane, a nježne, tanke kosti djeluju kao potvrda njegove sitne građe.
Za Fiorelu Farinu, stanovnicu sjevernog grada Ređo Emilija, toliko privrženu svetom Franju da je kupila seosku kuću u Asizu i djeci dala imena Frančesko i Frančeska, ova postavka je prilika koja se pruža jednom u životu.
- Samo kad pričam o tome prolaze me trnci. To je događaj koji nisam mogla propustiti - kazala je ispred bazilike.
Sveti Franjo, dodala je, išao je protiv svih društvenih normi kako bi živio jevanđeosku poruku mira, brige za siromašne i za životnu sredinu.
- U ovom istorijskom trenutku, on nam je potreban - rekla je.
Bezbjednosne mjere u nedjelju ujutro bile su pojačane, ali diskretne, dok su prvi hodočasnici prolazili kroz detektore metala prije ulaska u baziliku. Policija nije iznosila detalje, ali je saopštila da su angažovani dodatni policajci, psi tragači, policajci u civilu, nadzorne kamere i druge mjere kako bi se relikvije zaštitile.
S obzirom na istoriju tijela svetog Franja, takve mjere čine se sasvim opravdanim.
Još prije smrti, sveti Franjo je stekao takav ugled svetosti da je na povratku u Asiz posljednji put putovao pod oružanom pratnjom, kaže brat Vilijam Šort, profesor hrišćanske duhovnosti na Franjevačkoj teološkoj školi Univerziteta u San Dijegu.
U savremenim zapisima pominju se i ljudi koji su posezali da otkinu djelove njegove tunike dok je prolazio na konju, vjerujući da njegove relikvije mogu izliječiti bolesne ili spriječiti nesreću, dodao je Šort u razgovoru u franjevačkoj rezidenciji u Rimu, gdje vodi međunarodni franjevački studijski centar.
Kada je sveti Franjo preminuo 3. oktobra 1226. godine, najprije je sahranjen u maloj crkvi San Đorđo u Asizu. U roku od dvije godine papa Grgur Deveti ga je kanonizovao i položio kamen temeljac za baziliku u kojoj će biti njegov grob.
No, uoči prenosa, Franjin povjerljivi pomoćnik, brat Elijas, uzeo je tijelo i tajno ga sahranio u bazilici, u strahu da bi moglo biti ukradeno, kaže Šort. Tijelo je tu ostalo skriveno, zazidano u stub i bez ikakve oznake, sve do 1818. godine. Tada su iskopavanja otkrila posmrtne ostatke, a papa Pio Sedmi potvrdio je da kosti pripadaju svetom Franju.
- Bilo je to pitanje bezbjednosti i ekonomije. Ako imate velikog sveca, novog sveca, a ovaj je čovjek imao potencijal da bude zaista veliki svetac, onaj ko dobije tijelo dobija i hodočasnike - objasnio je Šort.
A Asiz ih danas ima napretek.
Neki su se za posjetu relikvijama prijavili još kada je postavka najavljena u oktobru, nakon čega su raspoređeni u termine od po deset minuta, počevši od nedjeljnog jutra.
Silvanela Tamos doputovala je u Asiz iz Pordenonea, sjeverno od Venecije, zajedno s grupom od 54 ljudi iz svoje biskupije. Imali su jedan od prvih termina, u 9.30 sati.
- To je tijelo koje je živo. To nije mrtvo tijelo. On nam i danas ima mnogo toga reći - kazala je.

Nakon 800 godina prvi put izložene kosti hrišćanskog sveca Franja Asiškog: 400 hiljada ljudi se prijavilo da ih vidi

Francuska će pozvati američkog ambasadora Čarlsa Kušnera kako bi uputila protest zbog američkih komentara o ubistvu krajnje desničarskog aktiviste Kventina Deranka.
Derank, krajnje desničarski aktivista, preminuo je prošle sedmice od povreda mozga zadobijenih tokom prebijanja u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama studentskog skupa na kojem je glavna govornica bila poslanica krajnje ljevice Rima Hasan.
Njegova smrt ukazala je na klimu dubokih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirenost u subotu, dok se oko 3.000 ljudi pridružilo maršu u Lionu koji su organizovale krajnje desničarske grupe kako bi odale počast Deranku.
Žan-Noel Baro reagovao je na saopštenje Biroa za borbu protiv terorizma Stejt dipartmenta, koji je na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, da su Kventina Deranka ubili ljevičarski militanti, trebalo da zabrinu sve nas“.
- Odbijamo svaku zloupotrebu ove tragedije koja je zavila u crno jednu francusku porodicu iz političkih motiva - kazao je Baro za informativni kanal Frans Enter u nedjelju.
Stejt dipartment je u objavi dodao da je „nasilni radikalni ljevičarski ekstremizam u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost“.
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu privedeni pravdi - dodaje se.&nbsp;
Sedam osoba suočilo se s preliminarnim optužbama.
Tužilaštvo u Lionu zatražilo je da se svi oni terete za ubistvo s umišljajem, tešku tjelesnu povredu i udruživanje radi izvršenja krivičnog djela.
Šestoro optuženih tereti se po sve tri tačke optužnice.
Sedma osoba optužena je za saučesništvo u ubistvu s umišljajem, teškoj tjelesnoj povredi i udruživanju radi izvršenja krivičnog djela.

Tag: slovenija