U Sloveniji, uprkos hlađenju ekonomije u vezi sa automobilskom industrijom, još postoji potražnja za radnom snagom u pojedinim sektorima.
Budući da nema kadra, poslodavci se snalaze zapošljavanjem strane radne snage, prenosi SEEbiz.
U 2019. tu je radilo 80 hiljada stranaca, a sada ih na tržištu radi već 150 hiljada, što predstavlja otprilike 16 odsto radno sposobnog stanovništva.
U bliskoj budućnosti vjerovatno će se potražnja za strancima malo smiriti, ali ipak, kako se broj stranih radnika povećava, moraće da se nosi sa sve više izazova.
Sa sličnim problemima bore se i zemlje koje su dosad bile izvoznice radnika - Poljska, Rumunija, Bugarska i Slovenija. Strani radnici ne znaju jezik, nemaju želju da ga uče, ne poznaju radno zakonodavstvo, a državne službe nijesu adekvatno pripremljene, navodi u istraživanju profesorica Fakulteta za upravu Valentina Franca.
- Naša struktura, naše zakonodavstvo, naše društvo, naš sistem, škole, vrtići nijesu tome prilagođeni. Sve te zemlje imaju slične izazove - rekla je Franca.
U Sloveniji stranci uglavnom rade kao pomoćni radnici u ugostiteljstvu, trgovinama i skladištima, rekao je Simon Urbanč s portala mojedelo.com.
- Jezik je velika barijera, tako da to zapravo nijesu frilenseri. Ne radi se čak ni o stvaranju velike dodane vrijednosti s njima - dodao je Urbanč.
Analiza Zavoda za zapošljavanje pokazala je da radnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i Srbije imaju bolje kvalifikacije od radnika iz Azije. Direktorica Greta Metka Barbo Škerbinc smatra da će zapošljavanje stranaca biti neophodno.
- Želimo ih potražiti u susjednim zemljama, gdje takođe imamo uhodane rute između javnih službi i sporazuma koji štite radnike - naveo je Urbanč.
Slovenija sklapa socijalni sporazum s Turskom. Dolazak radnika s Filipina je usporen, dijelom i zato što se i njihova zemlja bori s nedostatkom zdravstvenih radnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika

Pozivamo Skupštinu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ako neko misli da ovaj zakon nije prioritet neka to, dodaje on, jasno kaže građanima i porodicama žrtava.
- Ono što je sigurno jeste da vremena za čekanje više nema - decidan je Milatović.
Danas je 34 godine od kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Deklaracija je, ističe Milatović, obećanje države da će ispraviti veliku nepravdu prema ljudima koji su bili proganjani, mučeni i osuđeni bez suđenja zbog političkog stava.
- Nažalost, trideset četiri godine kasnije, država nije ispunila obećanje. Nema rehabilitacije, nema pravde za ljude i njihove porodice kojima je oduzeto dostojanstvo. Nema izvinjenja, ni ispravljanja nepravde koja traje osam decenija. Neodgovoran odnos institucija šalje poruku da se nepravda isplati ako dovoljno dugo traje - naveo je on.
Predsjednik Jakov Milatović je 26. februara 2025. godine podnio Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora. Njegovu inicijativu su podržali potomci Golootočana, kao i veliki broj predsjednika opština i skupština opština u Crnoj Gori.
- Naglašavamo da ovo nije politička tema. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i elementarne pravde u državi. U uređenoj Crnoj Gori zakoni moraju biti jači od ćutanja, straha i starih navika da se stvari guraju pod tepih - zaključio je Milatović.

Milatović: Skupština da na dnevni red stavi obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih...

Osnovni sud u Podgorici reagovao je na obraćanje pravnog tima bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, navodeći da je u tekstu problematizovano je pitanje profesionalizma postupajuće sudije Valentine Vuković i njenog razumijevanja kako tužbe tako i instituta koje je primijenila u prvostepenoj presudi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdukanovicev-pravni-tim-najnoviji-i-najeklatantniji-primjer-neznanja-i-bjekstva-od-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Iako u svakom sudskom postupku stranke imaju pravo da iznesu svoje argumente i da izraze nezadovoljstvo donijetom odlukom, što je potpuno legitimno i očekivano, nedopustivo je pisati javne žalbe na portalima medija i usljed nezadovoljstva odlukom suda davati uvrjedljive kvalifikacije na račun stručnosti postupajuće sudije. Sudija svoj posao obavlja u skladu sa Ustavom i Zakonom, samostalno i po svom sudijskom uvjerenju, dok je svaka odluka podložna ispitivanju od strane neposredno višeg suda po pravnim ljekovima koji stoje na raspolaganju nezadovoljnoj stranci - navedeno je u reagovanju Suda.
U Osnovnom sudu kažu da su kritike sudskih odluka uvijek dozvoljene, ali da bi bilo korisno da se one iznose u okviru zakonom predviđenih instanci, a ne kroz javne optužbe koje mogu narušiti povjerenje građana u institucije, bez osnova.
- Pravni poredak jasno predviđa mehanizme za slučajeve u kojima stranka smatra da je sud pogriješio — prije svega pravo na žalbu. Ukoliko pravni tim smatra da je presuda zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju ili nepravilnoj primjeni zakona, postoji procedura pred Višim sudom u Podgorici, gdje se ti navodi mogu detaljno razmotriti i provjeriti. Time se obezbjeđuje dvostepenost postupka i dodatna garancija da će konačna odluka biti zasnovana na zakonu i činjenicama. S toga je neprimjereno i neprihvatljivo prezentiranje ličnog stava o predmetu spora nezadovoljne stranke kroz prizmu pitanja stručnosti postupajuće sudije i davanja uvrjedljivih konotacija - naglašeno je u reagovanju.
Zato je važno, napominju, da se sve primjedbe i sumnje u ispravnost presude iznesu kroz institucionalne kanale.
- Jedino tako možemo jačati povjerenje u pravosudni sistem i osigurati da se svaki postupak rješava na transparentan i zakonit način. Sudstvo mora ostati nezavisno od političkih i javnih pritisaka, a odgovornost svih učesnika je da poštuju taj princip, bez obzira na to da li im neka odluka ide u prilog ili ne - zaključeno je u reagovanju.

Osnovni sud: Pravni tim Đukanovića nema pravo da vrijeđa sudiju

U večerašnjoj Informativnoj emisiji 24 sata pogledajte: 
 
- Tema dana: KOLAPS ZBOG NENAJAVLJENIH PROTESTA 
 
Izvještavamo sa protesta: 
 
- Mještani koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, blokirali i danas saobraćaj u Podgorici. Bez najava o lokaciji i trajanju blokada. Uprava policije upozorava da se protesti i okupljanja moraju prijavljivati. 
 
U 24 sata i o ostalim temama: 
 
- U krivičnoj prijavi nekadašnjeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića terete se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šaranović da su stvorili kriminalnu organizaciju kojoj pripada još najmanje sedam policijskih funkcionerki i funkcionera. Njih Pavićević optužuje za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, faslifikovanje dokumentacije, a sve sa ciljem sticanja političke moći i dobiti. 
 
- Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv predsjednika te opštine Daria Vraneša zbog vrijeđanja direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Milke Tadić-Mijović. 
 
- Predsjednik Opštine Mojkovac, Vesko Delić, osuđen na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci zbog zloupotrebe službenog položaja. 
 
- Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo građane Crne Gore da ne putuju u Iran. 
 
Gost: Marinko Ogorec, vojni analitičar 
 
- &nbsp;U razgovoru analiziramo da li represija i protesti u Iranu vode ka slabljenju režima ili njegovom opstanku, kao i opcije američke politike. Osvrćemo se na odnos Kine i Rusije i promjene međunarodnog poretka.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović

Informativna emisija 24 sata: Gost Marinko Ogorec, tema dana "Kolaps zbog nenajavljenih protesta"

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 1.943 ambulantna pregleda, od čega 305 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 212 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 257. 
 
- U istom periodu obavljeno je 60 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 106 pacijenata, od čega 13 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 547 dijagnostičkih procedura, od čega 46 CT i 44 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 79 dijagnostičkih procedura, od čega četiri CT i dva MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.368 pacijenata i odrađene 38.663 analize - kaže se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG, u protekla 24 sata, rođeno je pet beba.

Tag: simon-urbanc

U Sloveniji već 150.000 stranih radnika

Milatović: Skupština da na dnevni red stavi obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih...

Osnovni sud: Pravni tim Đukanovića nema pravo da vrijeđa sudiju

Informativna emisija 24 sata: Gost Marinko Ogorec, tema dana "Kolaps zbog nenajavljenih protesta"

U KCCG za dan obavljeno skoro dvije hiljade pregleda

PRATITE TVe UŽIVO