UN usvojio rezoluciju za procesuiranje napada na mirovnjake širom svijeta

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija u utorak je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom traži nove korake da počinioci zločina nad mirovnjacima budu izvedeni pred lice pravde.
Rezolucija je usvojena zbog dugogodišnje slabe odgovornosti za ubistva i druge napade na pripadnike mirovnih misija. Prema podacima odjeljenja UN-a za mirovne operacije, od 1948. godine u službi je poginulo gotovo 1.100 mirovnjaka iz zemalja širom svijeta, dok su hiljade povrijeđene.
Dokument, koji su predložili Pakistan i Danska uz podršku više od 150 država, ovlašćuje generalnog sekretara Antonija Gutereša da nakon budućih napada osigura prikupljanje činjenica te podrži istrage i krivično gonjenje svih nasilnih djela.
Time se pokušavaju zatvoriti postojeće praznine u sistemu odgovornosti.
Danska ambasadorka pri UN-u Kristina Lasen poručila je da rezolucija šalje jasnu poruku za više od 50.000 ljudi u mirovnim misijama, od Libana i Kipra do Južnog Sudana i Centralnoafričke Republike.
- Napadi na njih neće biti dočekani šutnjom niti nekažnjivošću - istakla je ona.
Dodala je i da se počiniocima šalje poruka da međunarodna zajednica gleda, da zločini neće ostati nekažnjeni, te da će odgovornost i pravda biti tražene i očuvane.
Pakistanski ambasador pri UN-u Asim Ahmad rekao je da su napadi na mirovnjake u više zemalja postali brojniji i sofisticiraniji, često uz vrlo malo odgovornosti. Naveo je da saučešće nakon pogibija i ranjavanja nije dovoljno te da je ključna pravda.
Savjet bezbjednosti je i 2021. usvojilo sličnu rezoluciju, a iz odjeljenja UN-a za mirovne operacije navode da je od tada zabilježen napredak u nacionalnim istragama. Od 2020. osuđene su 103 osobe za različita djela povezana s ubistvima 35 mirovnjaka i dva stručnjaka UN-a u Centralnoafričkoj Republici, Kongu, Libanu i Maliju.
Nova rezolucija traži od generalnog sekretara da u roku od 120 dana Savjetu bezbjednosti dostavi opcije za dalje jačanje odgovornosti za zločine nad mirovnjacima.
Portparol UN-a Stefan Dižarik pozdravio je usvajanje dokumenta, ali je upozorio da mnogo više mora biti urađeno.