Ustavni sud BiH potvrdio izmjene zakona na osnovu kojih je smijenjen Dodik
Ustavni sud BiH utvrdio je 3. jula da su izmjene Krivičnog zakona BiH koje se odnose na kažnjavanje neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH u skladu sa Ustavom BiH i da ne krše Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tri mjeseca uoči opštih izbora u BiH.
Na osnovu ove odluke, Milorad Dodik je prije godinu dana osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija.
U obrazloženju odluke navodi se da je „propisana krivičnopravna zaštita usmjerena na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcionisanjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine“.
Sud BiH je prethodno pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora, te zabranu obavljanja te i drugih političkih funkcija u zemlji u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ranije poništio.
Tim zakonima zakonodavni organi u RS pokušali su spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
Saoptuženi u predmetu, v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić pravosnažno je oslobođen optužbi.
Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH 6. avgusta prošle godine oduzela je mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine.
Milorad Dodik neće imati pravo da se kandiduje za bilo koju političku funkciju do isteka zabrane od šest godina (ilustrativna fotografija).
Visoki predstavnik u BiH je 2023. godine nametnuo izmjene zakona prema kojem se odluke visokog predstavnika moraju sprovoditi.
Povod je bilo neustavno djelovanje vlasti u Republici Srpskoj koje su prethodno usvojile set zakona kojima su, između ostalog, pokušale da zabrane sprovođenje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH u ranijim odlukama navodio je da visoki predstavnik ima posebna međunarodna ovlašćenja koja sud ne preispituje, već ih prihvata kao dio Ustava BiH.
Zakone koje visoki predstavnik nameće sud tretira kao domaće zakone.