<article>Vlasti Ukrajine pre godinu i po dana zatražile su od Bosne i Hercegovine informacije o 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su osumnjičeni za ratne zločine na tlu Ukrajine. Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nisu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na tlu Ukrajine, ali njihov identitet niti podaci o tome gdje se nalaze nijesu dostupni.Za Detektor su iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da je riječ o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.Zahtjev za informacije o ovim osobama upućen je prije više od godinu i po dana vlastima BiH, ali do danas nijesu dostavljene ukrajinskim tužiocima, dodaje se u odgovoru.- U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim organima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi sa pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriji BiH koje su, prema istrazi, učestvovale u zločinima na teritoriji Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija - navedeno je u pisanom odgovoru iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine za Detektor.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw0Z7DW--DoU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Vlasti Ukrajine pre godinu i po dana zatražile su od Bosne i Hercegovine informacije o 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su osumnjičeni za ratne zločine na tlu Ukrajine. Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nisu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.
Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na tlu Ukrajine, ali njihov identitet niti podaci o tome gdje se nalaze nijesu dostupni.
Za Detektor su iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da je riječ o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.
Zahtjev za informacije o ovim osobama upućen je prije više od godinu i po dana vlastima BiH, ali do danas nijesu dostavljene ukrajinskim tužiocima, dodaje se u odgovoru.
- U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim organima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi sa pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriji BiH koje su, prema istrazi, učestvovale u zločinima na teritoriji Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija - navedeno je u pisanom odgovoru iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine za Detektor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw0Z7DW--DoU&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

hapšenje

Ukrajina

državljani BiH

Svijet

(VIDEO) Dvanaest državljana BiH osumnjičeno za ratne zločine u Ukrajini

Vlasti Ukrajine pre godinu i po dana zatražile su od Bosne i Hercegovine informacije o 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su osumnjičeni za ratne zločine na tlu Ukrajine. Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nisu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.
Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na tlu Ukrajine, ali njihov identitet niti podaci o tome gdje se nalaze nijesu dostupni.
Za Detektor su iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da je riječ o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.
Zahtjev za informacije o ovim osobama upućen je prije više od godinu i po dana vlastima BiH, ali do danas nijesu dostavljene ukrajinskim tužiocima, dodaje se u odgovoru.
- U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim organima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi sa pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriji BiH koje su, prema istrazi, učestvovale u zločinima na teritoriji Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija - navedeno je u pisanom odgovoru iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine za Detektor.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw0Z7DW--DoU&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ministarstvo nacionalne bezbjednosti SAD ažuriralo je statistiku uhapšenih državljana drugih zemalja koji su u Americi optuženi za teška krivična djela, a među novim imenima na listi nalaze se i dvije osobe iz Bosne i Hercegovine, prenijeli su sarajevski mediji.
Navodi se da su u posljednjim akcijama Agencije za imigraciju (ICE) i Granične patrole SAD-a uhapšeni Brankica Janković i Armin Smajilović.
Janković je uhapšena u gradu Nešvilu, u saveznoj državi Tenesi, a sumnjiči se za posjedovanje narkotika i neodobreni boravak na tuđem posjedu.
Smajilović je takođe uhapšen u Nešvilu, a tereti se za ubistvo s predumišljajem.
Na listi, koju su nazvali „Najgori od najgorih“ (Worst of the worst), odranije se nalazi 11 osoba koje imaju pasoš BiH ili su porijeklom iz ove zemlje.
To su Jeton Bitići, Admir Vele, Safet Avdulahaj, Demir Kećo, Gordana Juhić, Mirdal Lipljanac, Adnan Sinanović, Kemal Dugalić, Ermin Šarić, Denisa Alimanović i Hata Šarić.
Oni se terete za brojna teška krivična djela, od napada, posjedovanja i prodaje narkotika do krađa i pranja novca.
Još nije poznato da li će ove uhapšene osobe biti deportovane u BiH i gdje se trenutno nalaze, naveli su sarajevski mediji.

SAD: U akciji ICE-a uhapšeno još dvoje državljana BiH

Evropska komisija je stava da je potrebno naći rješenje za vozače kamiona koji su prepoznati kao posebna kategorija, ali je problem što nemaju podršku svih država članica EU, saopštio je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ljesnjak-sumnja-da-se-uskoro-moze-postici-dogovor-o-produzenju-boravka-kamiondzija-u-sengen-zoni">Pobjedi </a>predstavnik Udruženja prevoznika Đorđije Lješnjak komentarišući početak pregovora u Briselu oko problema koje prevoznicima stvara primjena ETIAS uredbe i ograničenje boravka u Šengen zoni na 90 dana u okviru pola godine.
Cijeni da postoji sluh da se ovaj problem riješi, ali sumnja da se to može desiti uskoro.
- Naše vozače su već počeli da deportuju, u zavisnosti od države, negdje im izriču i zabranu ulaska u zemlju i do godinu. Zadnjih pola godine se dešavaju ovakve situacije sporadično, ali od 10. aprila će to biti bez izuzetka – kazao je Lješnjak.
<h3>Dijalog</h3>
Da je dijalog između predstavnika zemalja Zapadnog Balkana i EU u vezi primjene ETIAS-a počeo, saopštila je u utorak ministarka evropskih poslova Maida Gorčević iskazujući zadovoljstvo zbog brze reakcije EK. Sastanak je, kako je navela, bio posvećen uticaju primjene pravila 90/180 i uvođenja Sistema ulaska/izlaska EU na radnu mobilnost profesionalnih vozača iz Crne Gore i regiona. Na sastanku je, kako je saopšteno, ukazano da sve zemlje regiona dijele iste izazove kada je riječ o visokoj zavisnosti ekonomija od drumskog transporta i tranzita preko Šengena, te i na rizik da ponovo dođe do blokada ako se uskoro ne vidi konkretan napredak.
- Crna Gora u potpunosti razumije značaj migracionih politika EU, ali u ovom slučaju govorimo o jasno definisanom i ograničenom broju profesionalnih vozača za međunarodni transport ka državama EU, prvenstveno Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Francuskoj, Belgiji i Hrvatskoj. Ti ljudi ne predstavljaju migracioni rizik, zbog čega smo spremni da, u saradnji sa EK i partnerima iz regiona, aktivno doprinesemo definisanju konkretnih i praktičnih rješenja, uz puno poštovanje pravne tekovine EU - poručila je Gorčević.
U saopštenju njenog resora se navodi da nema političkog konsenzusa za izmjene šengenskih pravila ili uvođenje izuzetaka, ali da je EK spremna da traži rješenje u postojećim okvirima. Zato je planirano formiranje tehničke radne grupe na nivou EK i zemalja Zapadnog Balkana u okviru koje će se razmjenjivati podaci o broju profesionalnih vozača, obrascima boravka i konkretnim izazovima u primjeni pravila.
- Predstavnici EK su poručili da nema brzih rješenja, ali da postoji spremnost za ubrzan i strukturisan dijalog u cilju pronalaženja održivih rješenja u okviru važećih pravila – saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
<h3>Protesti</h3>
ETIAS uredba bila je samo jedan od razloga zbog kojeg je Udruženje prošle sedmice organizovalo višednevni protest i spriječilo uvoz i izvoz robe na crnogorskim granicama. Protest su obustavili nakon sastanka sa potpredsjednikom Vlade za ekonomska pitanja i ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem, ministrom finansija Novicom Vukovićem i drugim predstavnicima Vlade i institucija, ocjenjujući da su definisana rješenja za značajan broj njihovih problema.
Njihovi zahtjevi se odnose na povraćaj akciza na gorivo u punom iznosu, PDV-a u zakonskom roku i regulisanje kontrola na granicama. Sa kolegama iz regiona, koji su takođe na svojim granicama istovremeno blokirali prevoz robe, apelovali su da se sa evropskim partnerima napravi dogovor kako se vozači ne bi tretirali kao turisti, već kabinsko osoblje, jer će im u suprotnom, zbog početka primjene elektronske kontrole na granicama, biti ograničen boravak u zemljama Šengena na 90 dana u okviru pola godine i time onemogućeno obavljanje djelatnosti.
- Dogovorili smo da nam se PDV vraća u zakonskom propisanom roku, dobili smo uvjerenja da će rok tranzita uvoza i izvoza carinske robe biti 72 sata – kazao je prošle sedmice nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Lješnjak, dodajući da su uvijek spremni na protest ako to tako ne bude, jer im ništa drugo ne preostaje.
Lješnjak je Pobjedi kazao da se više nijesu susretali sa predstavnicima Vlade, a da na realizaciju obećanja još čekaju.
- Obećanja koja smo dobili još nijesu realizovana, iako su neka već trebala biti. Sve je to još na dugom štapu. Ali mi nemamo previše vremena za čekanje, jer smo već prešli preko ruba egzistencije – kazao je Lješnjak.
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović je ranije ukazala da pravila direktno pogađaju prevoznike čiji je radni prostor Evropa.
- Nema dovoljno radne snage da se ispoštuje ovaj režim rotacija vozača, prave se direktne dnevne štete po industriju drumskog transporta i firme iz regije izložene su plaćanju penala, gubljenju poslova i problemima opstanka na tržištu. To posredno pogađa sve kompanije i građane iz regiona, jer se ugrožava redovna snabdijevenost, ne samo energentima i osnovnim namirnicama, već svim vrstama roba – kazala je ranije Đurović Pobjedi.
Smatra da se treba ujediniti u traženju bržih dogovora uz tehnička rješenja, te da bi EU trebalo da ponudi operativne mjere na granicama.
- Cilj je doći što prije do funkcionalnog rješenja koje štiti i prevoznike i tržište. Dijalogom do rješenja – to je jedini pravi put – poručila je Đurović.

Lješnjak sumnja da se uskoro može postići dogovor o produženju boravka kamiondžija u Šengen zoni

Novi slučajevi ptičijeg gripa potvrđeni su kod dva crvenokljuna labuda pronađena na području ribnjaka u opštini Pisarovina u Zagrebačkoj županiji.
“Riječ je o trećoj lokaciji na kojoj je potvrđen ptičiji grip u ovoj godini, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede”, šumarstva i ribarstva Hravtske.
Prethodno su tri uginula crvenokljuna labuda pronađena na području jezera Jegediš u Koprivničko-križevačkoj županiji, a dva na području jezera Šoderica u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Iz Ministarstva su naveli da povećana uginuća i povećan broj slučajeva bolesti među divljim pticama ukazuju na važnost sprovođenja svih propisanih mjera čiji je cilj rano otkrivanje i sprečavanje daljeg širenja bolesti.
Na snazi je naredba o mjerama za sprečavanje pojave i širenja ptičijeg gripa na području Hrvatske prema kojoj su subjekti obavezni prijaviti veterinarima povećana uginuća, pojavu kliničkih znakova, promjene u parametrima proizvodnje, poput smanjenja nosivosti, uzimanje vode ili hrane, lošiji kvalitet ljuske jaja.
Sva živina i ptice u zatočeništvu moraju se držati na način da je spriječen njihov kontakt s divljim pticama.
U slučaju pronalaska bolesnih, umirućih ili uginulih divljih ptica, iz Ministarstva su pozvali građane da ih ne diraju, već da u takvim situacijama obavijeste nadležne veterinarske organizacije ili nazovu dežurni telefon za prijavu.

Ptičiji grip potvrđen i u Zagrebačkoj županiji

„Riječ je o projektu koji ima odobrenje Kremlja i samim tim služi interesima Kremlja.“
Tako za <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rusija-liga-isl-paladins-desnicari-neonacisti/33669701.html">Radio Slobodna Evropa </a>slovački istraživač i stručnjak za bezbjednosnu politiku Rihard Straka opisuje Međunarodnu suverenističku ligu Paladins (International Sovereignist League – Paladins / ISL Paladins), transnacionalni savez desničarskih i neonacističkih organizacija osnovan u septembru 2025. godine u Sankt Peterburgu, u Rusiji.
Straka navodi da se kroz ovaj savez Rusija vraća na pozicije koje je, kao jedno od glavnih čvorišta međunarodne krajnje desnice na evropskom kontinentu, imala prije početka invazije na Ukrajinu.
- Rusija je pretrpjela ozbiljan udarac unutar desničarske mreže kada je, 2022. godine, značajan dio evropske krajnje desnice izrazio solidarnost s ukrajinskim partnerima. U tom kontekstu, inicijativa ISL Paladins može se posmatrati i kao pokušaj saniranja posljedica tog raskola, odnosno kao efikasan i relativno jeftin način za Rusiju da ostvari svoje ciljeve- navodi Straka.
Analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da na Telegram profilu međunarodnog saveza desnice „ISL Paladins“, osnovanog u Rusiji, gotovo da nema informacija o dešavanjima na ratištu u Ukrajini. Uz tek povremeno kritičko izvještavanje o evropskoj vojnoj pomoći Ukrajini, „ISL Paladins“ fokus svoje komunikacije preusmjerava na borbu protiv evropske migrantske politike.
- Ruska invazija na Ukrajinu podijelila je krajnju desnicu. Pitanje migracija, međutim, nije. Tema migracija već dugo predstavlja ključni element ruskih operacija uticaja i propagandnih kampanja protiv evropskih zemalja, što znači da se u suštini primjenjuje već provjerena strategija koja daje rezultate- objašnjava Straka.
Radikalne desničarske grupacije, među kojima je desetak organizacija iz Evrope, kao i pojedini pokreti iz Afrike i Latinske Amerike, potpisnice su deklaracije Međunarodne suverenističke lige.
Deklaracija, u kojoj se ističu parole poput „masovne deportacije migranata, obnova tradicije i kulture i rušenje globalizma Evropske unije“, usvojena je nakon skupa koji je 12. septembra 2025. godine u Sankt Peterburgu organizovao Konstantin Malofejev, ruski oligarh s bliskim vezama s Kremljom i Ruskom pravoslavnom crkvom.
Skupu je prisustvovao i jedan od vodećih ideologa Kremlja i bliski prijatelj Vladimira Putina, Aleksandar Dugin.
Nakon skupa u Rusiji, članice lige, između ostalih, postale su španske organizacije „Democracia Nacional“ i „La Falange“, grčka „Zlatna zora“, mađarski pokret „64 županije“, belgijski „Nation“, francuska grupa „Les Nationalistes“, kao i italijanske neonacističke organizacije „Forza Nuova“ i „Rete dei Patrioti“.
Objave na sajtovima ovih evropskih pokreta i izjave njihovih lidera nakon okupljanja u Sankt Peterburgu govore u prilog sinhronizovanoj reinterpretaciji ruske agresije na Ukrajinu.
Uz isticanje da se protive sukobu, zaključuju da Evropa manipuliše ratom u Ukrajini koji je, prema njihovom tumačenju, rezultat „napada međunarodnih elita na rusku kulturu i tradiciju“. Nakon skupa u Sankt Peterburgu, Hervé Van Laethem, predsjednik belgijskog desničarskog pokreta „Nation“, izjavio je da „Moskva danas više podsjeća na Evropu nego ulice Brisela ili Pariza“, dok je španska ekstremna desnica, predvođena političkom partijom „Democracia Nacional“, pohvalila posvećenost ruskih saboraca u povezivanju nacionalističkih organizacija „uprkos preprekama koje im postavljaju globalisti“.
Ipak, teza da je Rusija „čuvar tradicije“ i da je zbog toga izložena napadima globalista nije prihvaćena kod svih desničarskih organizacija, naročito onih iz istočne Evrope.
Telegram kanal „Autonom.pl“ je u novembru 2025. godine objavio pismo poljskih nacionalista u kojem se stvaranje „ISL Paladins“ ocjenjuje kao „političko i ideološko potčinjavanje evropskih nacionalističkih mreža interesima Kremlja“.
- Da li je ovakav događaj mogao biti održan bez znanja i učešća FSB-a? Naravno da nije! Skupovi poput ovog u Sankt Peterburgu imaju jednu svrhu – infiltraciju u evropske nacionalističke krugove- navodi se u pismu koje potpisuju „Poljski autonomni nacionalisti“.
Uz podsjećanje da je jedan od kreatora „ISL Paladins“, Aleksandar Dugin, više puta govorio da za nezavisnu Poljsku nema mjesta na evroazijskom kontinentu, poljski nacionalisti su poručili da prekidaju kontakte s organizacijama koje održavaju prijateljske odnose s krugovima bliskim Kremlju i da one nijesu dobrodošle na Marš nezavisnosti, organizovan u Varšavi 11. novembra prošle godine.
<h3>Borilački kampovi i aktiviranje mladih</h3>
Prema objavama nekoliko evropskih članica saveza „ISL Paladins“, iza poziva na okupljanje u Sankt Peterburgu i ideje o formiranju nove mreže desničarskih organizacija zvanično stoji ruski studentski pokret Akademsko bratstvo (rus. Bratstvo Akademistov).
Riječ je o organizaciji osnovanoj 2020. godine kao dio medijskog projekta „Tsargrad“, koji vodi ultrakonzervativni ruski oligarh Konstantin Malofejev.
Bratstvo je nastalo kao omladinska baza za podršku njegovoj kandidaturi za Državnu dumu 2021. godine. Malofejev se nalazi pod zapadnim sankcijama još od 2014. godine, zbog podrške ruskoj aneksiji Krima i destabilizaciji istočne Ukrajine.
U Sjedinjenim Američkim Državama optužen je za kršenje i zavjeru radi izbjegavanja sankcija, a optužnica ga, između ostalog, tereti za pokušaj ilegalnog prebacivanja deset miliona dolara investicija iz jedne američke banke.
Povodom osnivanja saveza ISL Paladins, Malofejev je na svom Telegram kanalu objavio da je više od 50 delegata iz 15 desničarskih organizacija sa tri kontinenta došlo u Sankt Peterburg.
- Različiti, ali ujedinjeni oko ključnih pitanja: želje da se odbrane hrišćanske vrijednosti, borbe za nacionalni identitet i suverenitet, kao i otpora našem zajedničkom neprijatelju – globalizmu- napisao je Malofejev na Telegramu 23. septembra 2025. godine.
Slovački istraživač i stručnjak za bezbjednosnu politiku Rihard Straka kaže za Radio Slobodna Evropa da su u kreiranju Suverenističke lige Paladins uočljivi lični politički ciljevi Malofejeva, kao i da je „Bratstvo Akademistov“ i dalje politički aktivnije na domaćem nego na međunarodnom planu.
- Njihove aktivnosti mogu se pratiti kroz komunikacione kanale i očigledno je da raspolažu značajnim finansijskim, logističkim i kadrovskim resursima za svoje djelovanje- navodi Straka.
Bratstvo danas ima mrežu studentskih organizacija koje djeluju na velikim ruskim univerzitetima i na okupiranim ukrajinskim teritorijama, poput Krima i Hersona.
Prema navodima nezavisnih ruskih medija, Bratstvo akademista formiralo je svoja predstavništva na najmanje dvadesetak univerziteta širom Rusije.
Od 2024. godine priključuju se ili pokreću zajedničke akcije sa srodnim desničarskim grupama iz Evrope.
Prema informacijama objavljenim na njihovom Telegram profilu, saradnju su prvo uspostavili sa srpskim desničarskim organizacijama „Narodna patrola“ i „Srbska akcija“ u septembru 2024. godine, da bi već u novembru iste godine objavili da su, u saradnji s „bratskim organizacijama“ iz Srbije, Grčke, Italije, Francuske, Portugala i Mađarske, širom tih zemalja organizovani skupovi protiv „globalističke invazije na evropsku kulturu“.
Na domaćem terenu, aktivnosti Bratstva kreću se od promovisanja studentskih zabava, preko predavanja i debata, do organizovanja borilačkih kampova, pokazuju objave na njihovom Telegram kanalu. Organizovanje „treninga“ za mlade primjetno je i kod još nekoliko organizacija potpisnica deklaracije „ISL Paladins“.
Objave s Telegrama pokazuju da je španska grupa „Falange of the JONS“, članica suverenističke lige osnovane u Rusiji, tokom prošle godine organizovala desetine borilačkih obuka za svoje članove.
„Vjeruj, slušaj, bori se“, navodi se u Telegram objavi koju je 30. novembra, uz fotografiju treninga svojih pristalica, podijelila španska „Falanga JONS“.
Ova desničarska partija sebe predstavlja kao nasljednika fašističkog pokreta koji je tridesetih godina prošlog vijeka osnovao José Antonio Primo de Rivera, saveznik diktatora Fransiska Franka.
Kampove za obuku mladih „u cilju samoodbrane“ organizuje i francuska organizacija „Les Nationalistes“, takođe članica „ISL Paladins“.
Riječ je o grupi koju predvodi Yvan Benedetti, jedan od ultranacionalističkih političara u Francuskoj, poznat po govoru mržnje i antisemitskim stavovima zbog kojih je više puta osuđivan.
„Les Nationalistes“ su u januaru 2025. godine pokrenuli školu koja uključuje i borilačke obuke, a koja, kako navode na društvenim mrežama, ima za cilj „obrazovanje mladih umova u skladu s nacionalističkom doktrinom“.
Od 2011. godine paravojne obuke sprovodi i mađarska desničarska partija „64 županije“, takođe pod parolom obrazovanja mladih. Ova organizacija imala je najveću delegaciju na okupljanju radikalne desnice u Sankt Peterburgu i među potpisnicima je deklaracije „ISL Paladins“.
Rihard Straka navodi da je mobilizacija mladih globalni trend organizacija i partija s desne strane političkog spektra.
- Mladi ljudi, pretežno muškarci, predstavljaju primarnu ciljnu grupu krajnje desnice na globalnom nivou. To je zato što su mladi skloniji radikalizaciji, ali i spremniji na ulični aktivizam- kaže Straka za RSE.
On dodaje da većina organizacija članica „ISL Paladins“ u svojim zemljama nema veliki politički uticaj, zbog čega su spremne na udruživanje čak i s grupacijama koje imaju različite interese, kao što je slučaj sa srpskim nacionalistima i mađarskom grupom „64 županije“, koja se, između ostalog, zalaže za vraćanje teritorija koje su danas dio Srbije.

(VIDEO) Dvanaest državljana BiH osumnjičeno za ratne zločine u Ukrajini

Tagovi

SAD: U akciji ICE-a uhapšeno još dvoje državljana BiH

Lješnjak sumnja da se uskoro može postići dogovor o produženju boravka kamiondžija u Šengen zoni

Ptičiji grip potvrđen i u Zagrebačkoj županiji

Desnica pod ruskim uticajem ublažava stav prema Ukrajini, ujedinjuje se protiv migranata

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO