Von der Lajen: EU mora ostati snažna u vremenu globalnih izazova

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održala je jutros u Evropskom parlamentu u Strazburu svoj godišnji govor o stanju Unije, u kojem je predstavila ključne prioritete EU za naredne mjesece. Fokus njenog obraćanja bio je na jačanju evropske konkurentnosti, ubrzavanju zelene tranzicije, razvoju vještačke inteligencije i očuvanju socijalne kohezije, dok su pojedine teme – poput rastuće krize sa vodnim resursima – izostale.

Novi centar za borbu protiv dezinformacija

Dok je fokus njenog govora bio na jačanju evropske odbrane od fizičkih prijetnji poput dronova, Ursula fon der Lajen je najavila osnivanje „Evropskog centra za demokratsku otpornost“ koji će se baviti manipulacijama informacijama i dezinformacijama.

Najava dolazi u trenutku kada su nedavni izbori u Evropi i šire bili obilježeni miješanjem spolja, a izbori u Moldaviji kasnije ovog mjeseca pažljivo se prate zbog mogućeg ruskog uticaja.

Centar će objediniti stručna znanja i kapacitete „iz država članica i susjednih zemalja“, poručila je Fon der Lajen, dok su u sali odjekivali povici negodovanja.

- Očigledno se plašite ovog novog centra - odgovorila je ona.

Nakon što je dugo ignorisala dobacivanja poslanika desničarskih partija – od kojih su je mnogi prekidali na njemačkom jeziku – strpljenje predsjednice Komisije je očigledno počelo da ponestaje.

Veliki dio desne strane sale u međuvremenu je napustio zasijedanje, dok su oni koji su ostali pokušavali da se nametnu čak i dok je ona govorila sa govornice.

Fon der Lajen je bila prinuđena da nakratko prekine govor i zatraži od nekolicine poslanika da je saslušaju dok iznosi planove za jačanje demokratije i vladavine prava.

Fon der Lajen protiv algoritama

- Čvrsto vjerujem da roditelji, a ne algoritmi, treba da odgajaju našu djecu - poručila je Ursula fon der Lajen, kritikujući „tsunami" velikih tehnoloških kompanija koji "preplavljuje porodične domove“ i „algoritme koji ciljaju na ranjivosti djece sa jasnom namjerom da stvore zavisnost“.

Ovim je ponovila svoj prošlogodišnji apel za suzbijanje zavisnosti od društvenih mreža i sajber-nasilja među mladima. 

- Kao što smo u moje vrijeme učili djecu da ne smiju da puše, piju ili gledaju sadržaj za odrasle do određene dobi, vjerujem da je vrijeme da razmotrimo isto i za društvene mreže - rekla je ona poslanicima, podsjećajući na australijske pokušaje da se uvede zabrana za mlađe od 16 godina.

- Do kraja godine angažovaću panel stručnjaka koji će mi dati preporuku o najboljem pristupu za Evropu - dodala je.

Evropa – sljedeći globalni lider u zdravstvu?

Nakon što su SAD ukinule milione eura namijenjenih globalnom zdravstvenom fondu, Fon der Lajen je poručila da je Evropa spremna da preuzme lidersku ulogu.

Pozivajući se na svoje medicinsko iskustvo (što je izazvalo i nova dobacivanja u sali), kazala je da je „zgrožena“ širenjem dezinformacija o zdravlju, posebno u trenutku kada raste broj slučajeva morbila i dječje paralize.

Kako bi se to spriječilo, najavila je pokretanje nove Inicijative za globalnu zdravstvenu otpornost.

Ova najava predstavlja iznenađujuću dobit za zdravstvene organizacije, koje su očekivale da će u današnjem govoru fokus biti isključivo na konkurentnosti i trgovini, dok je farmaceutska industrija, suočena sa najavljenim tarifama, jedva i pomenuta.

Socijalna dimenzija i borba protiv siromaštva

Fon der Lajen je istakla da EU želi da do 2050. iskorijeni siromaštvo, najavljujući predlog Zakona o kvalitetnim poslovima koji bi trebalo da obezbijedi pravedne i pristojno plaćene uslove rada za sve građane. 

- Znamo koliko su vremena bila teška za mnoge porodice, kako su troškovi porasli i koliko ljudi žrtvuje da bi sastavili kraj s krajem - poručila je ona.

Posebno je naglašena i kriza stanovanja, koju je opisala kao prijetnju evropskoj konkurentnosti. 

- Medicinske sestre, nastavnici i vatrogasci ne mogu da priušte život tamo gdje rade. Mladi odlažu formiranje porodica, a studenti napuštaju studije jer ne mogu da plate kiriju - kazala je predsjednica Komisije, najavljujući izmjene pravila o državnoj pomoći kako bi članice mogle direktnije ulagati u dostupno stanovanje.

Zelena tranzicija i industrijska politika

Ekološka transformacija, prema njenim riječima, nije samo klimatski imperativ već i „industrijska politika koja treba da osnaži evropsku proizvodnju“. Najavila je novi trgovinski instrument koji će zaštititi industriju čelika od troškova dekarbonizacije, ali i naglasila da „budućnost čiste tehnologije mora ostati u Evropi“.

Iako je potvrdila da će EU nastaviti sa klimatskim i ekološkim ciljevima, nije otvoreno branila ambiciozni cilj smanjenja emisija do 2040. godine, koji je pod kritikama desnice i dijela njene političke porodice – Evropske narodne partije.

Fon der Lajen je takođe signalizirala pomak ka većem prihvatanju nuklearne energije kao „bazne“ u evropskom energetskom miksu, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnje podjele u Uniji.

Tehnologija i vještačka inteligencija

Veliki dio govora bio je posvećen razvoju vještačke inteligencije (AI) i digitalne ekonomije. Predsjednica Komisije najavila je osnivanje četiri do pet evropskih AI gigafabrika i donošenje Zakona o razvoju klauda i AI sljedeće godine. 

- Evropska vještačka inteligencija je ključna za našu buduću nezavisnost - poručila je ona.

Planirano je i jačanje saradnje sa privatnim investitorima kroz Scale-Up Europe fond, kako bi startapi iz oblasti AI i kvantne tehnologije lakše dobijali kapital bez oslanjanja na strane ulagače.

Fon der Lajen je promovisala i projekat digitalnog eura, za koji smatra da će „olakšati poslovanje i potrošnju u Evropi“ jer će omogućiti digitalna plaćanja nezavisno od američkih kartičarskih giganata.

Odnosi sa SAD i globalna trgovina

Značajan dio govora posvećen je odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Fon der Lajen je naglasila da EU ima pravo da sama postavlja i sprovodi svoja pravila – bilo da se radi o digitalnoj ili ekološkoj regulativi. 

- Mi postavljamo sopstvene standarde. Mi određujemo svoja pravila - poručila je, aludirajući na česte napade američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je kritikovao evropski digitalni okvir tvrdeći da stavlja američke kompanije u nepovoljan položaj.

Uprkos kontroverzama, Fon der Lajen je branila trgovinski sporazum sa SAD, potpisan ovog ljeta, opisavši ga kao „najbolji mogući dogovor“. Sporazum, koji ograničava carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto, izazvao je oštre kritike opozicije u Evropskom parlamentu i pojedinih država članica. 

- Naše trgovinske veze sa Sjedinjenim Državama su najvažnije - rekla je, naglašavajući da je sporazum dao prednost evropskim izuzecima i dodatnim stopama.

Poljoprivreda i automobilska industrija

Poljoprivrednici, koji su protekle godine često izlazili na ulice, dobili su svoje „15 minuta“ u govoru. Fon der Lajen je obećala mjere za poštenije cijene i pojednostavljenje birokratije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, uz nova pravila protiv nepoštenih trgovačkih praksi.

Kada je riječ o automobilskoj industriji, najavila je inicijativu „Mali pristupačni automobili“, kojom želi da Evropa razvije sopstvene električne automobile, pristupačne građanima i proizvedene na kontinentu. Najava je, međutim, dočekana negodovanjem u parlamentu, posebno među poslanicima iz Evropske narodne partije, koji tradicionalno zastupaju interese industrije zasnovane na motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Pozdrav grčkim herojima

Ursula fon der Lajen odala je priznanje herojskom radu grupe grčkih vatrogasaca koje je EU poslala da pomognu u gašenju požara koji su ovog ljeta poharali špansku regiju Asturija. 

Jedan od članova tima pridružio se predsjednici u Evropskom parlamentu i dobio je ovacije poslanika koji su mu aplaudirali stojeći.

Novi centar za gašenje požara na Kipru

Predsjednica Evropske komisije najavila je da će EU „radikalno pojačati napore u pravcu klimatske otpornosti i prilagođavanja“, naglašavajući da „klimatske promjene čine svako ljeto toplijim, surovijim i opasnijim“.

U tom cilju, predložila je osnivanje „Evropskog centra za gašenje požara“, koji će biti smješten na Kipru, i završila svoj govor odajući počast evropskim vatrogascima.

Odabir Kipra ima posebno simbolično značenje jer je ta zemlja ovog ljeta doživjela najteže požare u posljednjih nekoliko decenija.

Fon der Lajen tražila pomoć avio-kompanija u borbi protiv krijumčarenja migranata

Avio-sektor u govoru nije bio pomenut osim u dijelu koji se odnosio na migracije. Nakon što je uvjerila poslanike da će Unija nastaviti da poštuje svoje međunarodne obaveze u pogledu prava na azil, Fon der Lajen je naglasila da o tome „ko dolazi kod nas i pod kojim uslovima“ mora odlučivati Evropa, a ne krijumčari ljudi.

- Zato moramo bliže sarađivati sa avio-kompanijama, posebno na problematičnim rutama, kao što su one prema Bjelorusiji - dodala je predsjednica Komisije.

Izostavljena pitanja i kritike

Iako je govor obilovao novim inicijativama, izostalo je pominjanje krize vodosnabdijevanja, iako se više od 40 odsto evropskog stanovništva već suočava sa nestašicom vode. Taj propust već izaziva kritike ekoloških organizacija i dijela poslanika.

Takođe, najavljeni paket za proizvodnju baterija u iznosu od 1,8 milijardi eura ocijenjen je skromnim u poređenju sa kineskim ulaganjima, poput investicije od 7,3 milijarde eura kompanije CATL u Mađarskoj.