Ovo je peti put da Ursula fon der Lajen drži svoj govor o stanju Unije. Ove godine počela ga je pozivom Evropi da se bori za svoje vrijednosti i slobodu, ali i za svoje mjesto u svijetu „u kojem su mnoge važne sile ili podijeljene ili otvoreno neprijateljski raspoložene prema Evropi“.
Predsjednica Evropske komisije poziva na „trenutak evropske nezavisnosti“. Ovoga puta govorila je više od sat, a prvenstveno se usredsredila na spoljnu politiku. Istakla je da Ukrajina mora da nastavi da dobija podršku i da se pritisak na Rusiju mora dodatno povećati. Na 19. paketu sankcija protiv Rusije se, kako kaže, radi. I traže se novi načini da se zamrznuta ruska imovina stavi na raspolaganje Ukrajincima.
Iznad svega, međutim, u govoru je riječ o situaciji u Gazi. Nju je Ursula fon der Lajen opisala kao „neprihvatljivu“.
<h2>Iznenađujuće najave o Izraelu</h2>
To je ujedno i područje o kojem je predsjednica Komisije dala najkonkretniju izjavu, kao i najavu koja najviše iznenađuje: Evropska komisija obustaviće sva bilateralna plaćanja Izraelu – s izuzetkom sredstava za civilno društvo i Memorijal Holokausta Jad Vašem.
Konkretno, portparol Evropske komisije objasnio je da je riječ o sredstvima iz fonda za međunarodnu saradnju koja u prosjeku iznose šest miliona eura godišnje od 2025. do 2027, kao i 14 miliona eura za tekuće projekte.
Evropska komisija takođe namjerava da predloži suspenziju trgovinske komponente Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela i uvođenje sankcija protiv „ekstremističkih“ ministara i „nasilnih doseljenika“. EU je najveći trgovinski partner Izraela.
Izrael je odmah kritikovao Fon der Lajen. Izraelski ministar spoljnih poslova Sar tako je na Iksu napisao da neke od njenih izjava ponavljaju „lažnu propagandu Hamasa i njegovih partnera“. Hamas je militantna islamistička grupa i EU i SAD ga, između ostalih, klasifikuju kao terorističku organizaciju.
<h2>Koliko su vjerovatne te sankcije?</h2>
Odluke o sankcijama i Sporazumu o pridruživanju zahtijevaju većinu među državama-članicama EU. Predsjednica Evropske komisije Fon der Lajen takođe je svjesna da će ih biti teško pronaći, što je jasno stavila do znanja i u Evropskom parlamentu.
Države-članice Evropske unije duboko su, naime, podijeljene oko toga kako se odnositi prema Izraelu. Dok neke zemlje, poput Irske i Španije, već dugo pozivaju na strože zajedničko djelovanje, uključujući (djelimičnu) suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, druge zemlje, a posebno Njemačka, tome se protive.
Mnogi poslanici pozdravljaju najave Fon der Lajen, koja je u prošlosti bila kritikovana zbog prevelikog oklijevanja prema Izraelu. Valeri Aje, liderka liberalne grupe Renew, obećava predsjednici Komisije da će podržati prijedloge i biti spremna da preduzme dalje korake. Martin Širdevan, lider Ljevice, i dalje smatra da su prijedlozi Fon der Lajen previše slabi. On takođe poziva na prekid isporuka oružja i suspenziju Sporazuma o pridruživanju.
Thu Ngujen, zamjenica direktora spoljnopolitičkog trusta mozgova Centar Žak Delor, takođe vidi najavu Fon der Lajen kao pokušaj da povrati svoju raniju snagu. Tako je, kaže ona, predsjednica Komisije odlučila da, koliko je to moguće, odustane od postizanja konsenzusa s državama-članicama i da nastupi s pitanjima koja su joj važna.
<h2>„Ljeto poniženja“ još urezano u kosti Evropljana</h2>
Ljeto američke diplomatije između Rusije i Ukrajine, u kojem su Evropljani uglavnom bili marginalizovani, kao i trgovinski sporazum sa SAD kojim su Evropljanima nametnute carine od 15 odsto u mnogim oblastima – sve se to još osjeća u Strazburu.&nbsp;
Pozicija Fon der Lajen posljednjih nedjelja nije bila laka, a više puta je kritikovana zbog svojih pregovaračkih vještina sa SAD.
To je bio slučaj i u Strazburu. Tamo je Žordan Bardela, vođa krajnje desne parlamentarne grupe Patriote za Evropu, kritikovao sporazum Fon der Lajen sa SAD, za koji je rekao da će Evropu pretvoriti u „vazalnu državu“. Kritika na račun sporazuma došla je i od predsjedavajuće Socijaldemokratske grupe, Iratse Garsija Perez.
- Prihvatanje carine od 15 odsto bez predviđanja uzvratnih mjera je neprihvatljivo - navela je ona.
U svom govoru Usrula fon der Lajen branila je sporazum.
- Obezbijedili smo da Evropa dobije najbolji mogući sporazum - rekla je ona.
Iako, kako je rekla, ona odbacuje carine, istovremeno je naglasila da je sporazum uspio da postigne stabilnost u odnosima EU i SAD u teškim geopolitičkim vremenima.
<h2>Evropa je svjesna svoje beznačajnosti</h2>
Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije (EPP), kojoj pripada i Fon der Lajen, u raspravi je rekao: „Mi Evropljani stojimo sami u olujnom svjetskom poretku. Niko nas na svjetskoj pozornici trenutno ne sluša.“ Veber odgovor na to vidi u većoj saradnji unutar Evrope.
I Fon der Lajen se kune u evropsko jedinstvo, a prije svega nezavisnost. To je tema koja se provlači kroz cio njen govor.
<h2>Široko razumijevanje nezavisnosti</h2>
Evropski „trenutak nezavisnosti“ obuhvata ne samo elemente odbrambene politike. Tako, na primjer, Fon der Lajen ne govori samo o sprovođenju zajedničkih odbrambenih projekata i proširenju geostrateških kapaciteta, već je i cilj smanjenje ekonomske zavisnosti. Da bi se to postiglo, prema njenim riječima, EU bi, između ostalog, trebalo da postane konkurentnija, smanji energetsku zavisnost i uspostavi nova trgovinska partnerstva.
Fon der Lajen takođe želi da riješi pitanja unutrašnje politike, poput visokih troškova stanovanja, pravila o pristupu društvenim mrežama za djecu i obezbjeđenja budućnosti automobila u Evropi.
Thu Ngujen primjećuje da je govor pokušaj prevazilaženja razlika u Evropskom parlamentu i da se nešto ponudi, posebno, strankama koje podržavaju Ursulu fon der Lajen – naime EPP-u, socijaldemokratama i liberalnoj grupi Renew.
<h2>Poslanici: Sada Fon der Lajen mora da pokaže rezultate</h2>
Govor je dobro primila većina poslanika iz demokratskog centra. Na primjer, jedan od predsjedavajućih Zelenih, Bas Ajkhout, rekao je za Dojče vele da je Fon der Lajen prenijela da želi da promijeni stvari, ali da na kraju zavisi od toga šta će zapravo da uradi. Prošle godine bili su, kaže, razočarani.
Ekspertkinja za evropsko pravo Ngujen takođe je kritikovala Fon der Lajen zbog njenih velikih ambicija i patosa – a malo konkretnih akcija. Međutim, u intervjuu za Dojče vele, naglasila je da konkretna primjena planova Ursule fon der Lajen zavisi i od podrške država-članica i Evropskog parlamenta. A rasprava u parlamentu je, kaže ona, pokazala da je ta institucija EU veoma podijeljena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Fon der Lajen želi veću nezavisnost EU - šta to znači?

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održala je jutros u Evropskom parlamentu u Strazburu svoj godišnji govor o stanju Unije, u kojem je predstavila ključne prioritete EU za naredne mjesece. Fokus njenog obraćanja bio je na jačanju evropske konkurentnosti, ubrzavanju zelene tranzicije, razvoju vještačke inteligencije i očuvanju socijalne kohezije, dok su pojedine teme – poput rastuće krize sa vodnim resursima – izostale.
<h2>Novi centar za borbu protiv dezinformacija</h2>
Dok je fokus njenog govora bio na jačanju evropske odbrane od fizičkih prijetnji poput dronova, Ursula fon der Lajen je najavila osnivanje „Evropskog centra za demokratsku otpornost“ koji će se baviti manipulacijama informacijama i dezinformacijama.
Najava dolazi u trenutku kada su nedavni izbori u Evropi i šire bili obilježeni miješanjem spolja, a izbori u Moldaviji kasnije ovog mjeseca pažljivo se prate zbog mogućeg ruskog uticaja.
Centar će objediniti stručna znanja i kapacitete „iz država članica i susjednih zemalja“, poručila je Fon der Lajen, dok su u sali odjekivali povici negodovanja.
- Očigledno se plašite ovog novog centra - odgovorila je ona.
Nakon što je dugo ignorisala dobacivanja poslanika desničarskih partija – od kojih su je mnogi prekidali na njemačkom jeziku – strpljenje predsjednice Komisije je očigledno počelo da ponestaje.
Veliki dio desne strane sale u međuvremenu je napustio zasijedanje, dok su oni koji su ostali pokušavali da se nametnu čak i dok je ona govorila sa govornice.
Fon der Lajen je bila prinuđena da nakratko prekine govor i zatraži od nekolicine poslanika da je saslušaju dok iznosi planove za jačanje demokratije i vladavine prava.
<h2>Fon der Lajen protiv algoritama</h2>
- Čvrsto vjerujem da roditelji, a ne algoritmi, treba da odgajaju našu djecu - poručila je Ursula fon der Lajen, kritikujući „tsunami" velikih tehnoloških kompanija koji "preplavljuje porodične domove“ i „algoritme koji ciljaju na ranjivosti djece sa jasnom namjerom da stvore zavisnost“.
Ovim je ponovila svoj prošlogodišnji apel za suzbijanje zavisnosti od društvenih mreža i sajber-nasilja među mladima.&nbsp;
- Kao što smo u moje vrijeme učili djecu da ne smiju da puše, piju ili gledaju sadržaj za odrasle do određene dobi, vjerujem da je vrijeme da razmotrimo isto i za društvene mreže - rekla je ona poslanicima, podsjećajući na australijske pokušaje da se uvede zabrana za mlađe od 16 godina.
- Do kraja godine angažovaću panel stručnjaka koji će mi dati preporuku o najboljem pristupu za Evropu - dodala je.
<h2>Evropa – sljedeći globalni lider u zdravstvu?</h2>
Nakon što su SAD ukinule milione eura namijenjenih globalnom zdravstvenom fondu, Fon der Lajen je poručila da je Evropa spremna da preuzme lidersku ulogu.
Pozivajući se na svoje medicinsko iskustvo (što je izazvalo i nova dobacivanja u sali), kazala je da je „zgrožena“ širenjem dezinformacija o zdravlju, posebno u trenutku kada raste broj slučajeva morbila i dječje paralize.
Kako bi se to spriječilo, najavila je pokretanje nove Inicijative za globalnu zdravstvenu otpornost.
Ova najava predstavlja iznenađujuću dobit za zdravstvene organizacije, koje su očekivale da će u današnjem govoru fokus biti isključivo na konkurentnosti i trgovini, dok je farmaceutska industrija, suočena sa najavljenim tarifama, jedva i pomenuta.
<h2>Socijalna dimenzija i borba protiv siromaštva</h2>
Fon der Lajen je istakla da EU želi da do 2050. iskorijeni siromaštvo, najavljujući predlog Zakona o kvalitetnim poslovima koji bi trebalo da obezbijedi pravedne i pristojno plaćene uslove rada za sve građane.&nbsp;
- Znamo koliko su vremena bila teška za mnoge porodice, kako su troškovi porasli i koliko ljudi žrtvuje da bi sastavili kraj s krajem - poručila je ona.
Posebno je naglašena i kriza stanovanja, koju je opisala kao prijetnju evropskoj konkurentnosti.&nbsp;
- Medicinske sestre, nastavnici i vatrogasci ne mogu da priušte život tamo gdje rade. Mladi odlažu formiranje porodica, a studenti napuštaju studije jer ne mogu da plate kiriju - kazala je predsjednica Komisije, najavljujući izmjene pravila o državnoj pomoći kako bi članice mogle direktnije ulagati u dostupno stanovanje.
<h2>Zelena tranzicija i industrijska politika</h2>
Ekološka transformacija, prema njenim riječima, nije samo klimatski imperativ već i „industrijska politika koja treba da osnaži evropsku proizvodnju“. Najavila je novi trgovinski instrument koji će zaštititi industriju čelika od troškova dekarbonizacije, ali i naglasila da „budućnost čiste tehnologije mora ostati u Evropi“.
Iako je potvrdila da će EU nastaviti sa klimatskim i ekološkim ciljevima, nije otvoreno branila ambiciozni cilj smanjenja emisija do 2040. godine, koji je pod kritikama desnice i dijela njene političke porodice – Evropske narodne partije.
Fon der Lajen je takođe signalizirala pomak ka većem prihvatanju nuklearne energije kao „bazne“ u evropskom energetskom miksu, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnje podjele u Uniji.
<h2>Tehnologija i vještačka inteligencija</h2>
Veliki dio govora bio je posvećen razvoju vještačke inteligencije (AI) i digitalne ekonomije. Predsjednica Komisije najavila je osnivanje četiri do pet evropskih AI gigafabrika i donošenje Zakona o razvoju klauda i AI sljedeće godine.&nbsp;
- Evropska vještačka inteligencija je ključna za našu buduću nezavisnost - poručila je ona.
Planirano je i jačanje saradnje sa privatnim investitorima kroz Scale-Up Europe fond, kako bi startapi iz oblasti AI i kvantne tehnologije lakše dobijali kapital bez oslanjanja na strane ulagače.
Fon der Lajen je promovisala i projekat digitalnog eura, za koji smatra da će „olakšati poslovanje i potrošnju u Evropi“ jer će omogućiti digitalna plaćanja nezavisno od američkih kartičarskih giganata.
<h2>Odnosi sa SAD i globalna trgovina</h2>
Značajan dio govora posvećen je odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Fon der Lajen je naglasila da EU ima pravo da sama postavlja i sprovodi svoja pravila – bilo da se radi o digitalnoj ili ekološkoj regulativi.&nbsp;
- Mi postavljamo sopstvene standarde. Mi određujemo svoja pravila - poručila je, aludirajući na česte napade američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je kritikovao evropski digitalni okvir tvrdeći da stavlja američke kompanije u nepovoljan položaj.
Uprkos kontroverzama, Fon der Lajen je branila trgovinski sporazum sa SAD, potpisan ovog ljeta, opisavši ga kao „najbolji mogući dogovor“. Sporazum, koji ograničava carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto, izazvao je oštre kritike opozicije u Evropskom parlamentu i pojedinih država članica.&nbsp;
- Naše trgovinske veze sa Sjedinjenim Državama su najvažnije - rekla je, naglašavajući da je sporazum dao prednost evropskim izuzecima i dodatnim stopama.
<h2>Poljoprivreda i automobilska industrija</h2>
Poljoprivrednici, koji su protekle godine često izlazili na ulice, dobili su svoje „15 minuta“ u govoru. Fon der Lajen je obećala mjere za poštenije cijene i pojednostavljenje birokratije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, uz nova pravila protiv nepoštenih trgovačkih praksi.
Kada je riječ o automobilskoj industriji, najavila je inicijativu „Mali pristupačni automobili“, kojom želi da Evropa razvije sopstvene električne automobile, pristupačne građanima i proizvedene na kontinentu. Najava je, međutim, dočekana negodovanjem u parlamentu, posebno među poslanicima iz Evropske narodne partije, koji tradicionalno zastupaju interese industrije zasnovane na motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
<h2>Pozdrav grčkim herojima</h2>
Ursula fon der Lajen odala je priznanje herojskom radu grupe grčkih vatrogasaca koje je EU poslala da pomognu u gašenju požara koji su ovog ljeta poharali špansku regiju Asturija.&nbsp;
Jedan od članova tima pridružio se predsjednici u Evropskom parlamentu i dobio je ovacije poslanika koji su mu aplaudirali stojeći.
<h2>Novi centar za gašenje požara na Kipru</h2>
Predsjednica Evropske komisije najavila je da će EU „radikalno pojačati napore u pravcu klimatske otpornosti i prilagođavanja“, naglašavajući da „klimatske promjene čine svako ljeto toplijim, surovijim i opasnijim“.
U tom cilju, predložila je osnivanje „Evropskog centra za gašenje požara“, koji će biti smješten na Kipru, i završila svoj govor odajući počast evropskim vatrogascima.
Odabir Kipra ima posebno simbolično značenje jer je ta zemlja ovog ljeta doživjela najteže požare u posljednjih nekoliko decenija.
<h2>Fon der Lajen tražila pomoć avio-kompanija u borbi protiv krijumčarenja migranata</h2>
Avio-sektor u govoru nije bio pomenut osim u dijelu koji se odnosio na migracije. Nakon što je uvjerila poslanike da će Unija nastaviti da poštuje svoje međunarodne obaveze u pogledu prava na azil, Fon der Lajen je naglasila da o tome „ko dolazi kod nas i pod kojim uslovima“ mora odlučivati Evropa, a ne krijumčari ljudi.
- Zato moramo bliže sarađivati sa avio-kompanijama, posebno na problematičnim rutama, kao što su one prema Bjelorusiji - dodala je predsjednica Komisije.
<h2>Izostavljena pitanja i kritike</h2>
Iako je govor obilovao novim inicijativama, izostalo je pominjanje krize vodosnabdijevanja, iako se više od 40 odsto evropskog stanovništva već suočava sa nestašicom vode. Taj propust već izaziva kritike ekoloških organizacija i dijela poslanika.
Takođe, najavljeni paket za proizvodnju baterija u iznosu od 1,8 milijardi eura ocijenjen je skromnim u poređenju sa kineskim ulaganjima, poput investicije od 7,3 milijarde eura kompanije CATL u Mađarskoj.

Duško Mihailović

Von der Lajen: EU mora ostati snažna u vremenu globalnih izazova

Crna Gora se suočava sa izazovima u energetskom sektoru – od stabilnosti cijena električne energije do velikih investicija u obnovljive izvore. Portal ETV razgovarao je sa ministrom energetike i rudarstva Admirom Šahmanovićem o cijenama struje, poslovanju EPCG, strateškim partnerstvima i planovima za energetsku nezavisnost. Ministar šalje jasnu i pozitivnu poruku na početku godine – čine &nbsp;sve da ne dođe do poskupljenja struje. Ističe da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. <h2>CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE I STANDARD GRAĐANA</h2> Portal ETV: Da li će računi za električnu energiju biti uvećani ove godine i, ukoliko hoće, za koliko? Šta će konkretno poskupjeti i da li postoji bojazan da će povećanje cijena struje povući lančano poskupljenje drugih usluga? ŠAHMANOVIĆ: Cijene električne energije u Crnoj Gori utvrđuju se kroz jasno definisane zakonske procedure i na osnovu analiza koje podnose operatori i snabdjevači, uz konačnu odluku regulatora. Stav Vlade i Ministarstva energetike i rudarstva je vrlo jasan – učinićemo sve što je u našoj nadležnosti da se postojeći nivo cijena zadrži i da se zaštiti standard građana. Moramo, međutim, biti realni i poštovati zakonski okvir. Cijene zavise od više faktora: ukupne energetske situacije, troškova proizvodnje i nabavke, stanja sistema i njegove dugoročne održivosti. Ono što mogu sa punom odgovornošću da kažem jeste da neće biti naglih poskupljenja niti udara na standard građana. Posebna pažnja biće usmjerena na penzionere, domaćinstva sa nižim primanjima i sve kojima je pomoć najpotrebnija. Ukoliko dođe do bilo kakvog usklađivanja cijena, ono će biti blago, postepeno i praćeno jasnim i ciljanim mjerama zaštite. Važno je istaći da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. Zbog toga ne očekujem da eventualna manja korekcija može izazvati lančana poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Posebno sam zadovoljan što je usvajanjem novog Zakona o energetici energetska politika po prvi put jasno povezana sa socijalnom politikom. Kroz novu uredbu o ranjivim kupcima, domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija u potpunosti se subvencioniše potrošnja električne energije do 600 kWh mjesečno. Time energija prestaje da bude teret, a postaje garant osnovne sigurnosti i dostojanstva. <h2>POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EPCG</h2> Portal ETV: Lani ste uputili listu zahtjeva rukovodstvu EPCG u vezi sa zapošljavanjem. Šta su pokazali podaci i da li EPCG poštuje Vaše zahtjeve? ŠAHMANOVIĆ: Kraj je godine bio vrijeme laza osvrt i analizu rada i poslovanja EPCG, uključujući i politiku zapošljavanja. Vizija Ministarstva i Vlade je jasna – EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus i za to su potrebni stručni, kvalitetni i odgovorni kadrovi. Energetika mora postati razvojna šansa Crne Gore, ne samo u smislu investicija, već i zapošljavanja, sticanja znanja i novih iskustava. Potrebni su nam ljudi koji će planirati i realizovati državne projekte. Pitanje partijskog zapošljavanja nije novo i svjesni smo da ne postoji jednostavno rješenje. Ali ono što želim jasno da poručim jeste da u godinama koje dolaze želimo da energetika bude sektor u kojem se traži radnik više – sektor koji zapošljava, a ne stagnira. To nije floskula, već realna razvojna perspektiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  <h2>PONIŠTEN TENDER ZA BATERIJSKE SISTEME</h2> Portal ETV: Zašto je lani poništen tender za izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije? ŠAHMANOVIĆ: Tačno je da je tender poništen i iza te odluke stojim. Baterijski sistemi su Crnoj Gori potrebni i u to nema dileme. Međutim, procijenio sam da u tom trenutku nije bilo ni pravo vrijeme ni adekvatan finansijski model. EPCG se nalazi u složenoj situaciji – Termoelektrana Pljevlja je bila van pogona, hidrološka godina je bila izuzetno loša, a istovremeno se realizuje više velikih investicija. U takvim okolnostima novo zaduženje od 48 miliona eura nije bilo odgovorno rješenje. Vjerujem da kroz najavljena strateška partnerstva možemo doći do boljeg i održivijeg modela finansiranja baterijskih sistema, bez dodatnog opterećenja kompanije i države. <h2>FINANSIJSKI REZULTATI EPCG</h2> Portal ETV: EPCG je završila godinu sa velikim gubitkom. Da li Vlada ima jasnu sliku uzroka? ŠAHMANOVIĆ: Negativan finansijski rezultat EPCG svakako nije dobra vijest, ali nije ni neočekivan. Posljedica je niza izuzetno nepovoljnih okolnosti: višemjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja, najlošije hidrološke godine u istoriji i rasta potrošnje električne energije od oko šest odsto. U takvim uslovima EPCG je bila prinuđena da značajan dio energije nabavlja na tržištu po višim cijenama. U stalnoj sam komunikaciji sa menadžmentom kompanije i znam da se ulažu maksimalni napori da se sistem stabilizuje. Istovremeno, EPCG ne stoji u mjestu – završava se vjetroelektrana Gvozd snage 54 MW, a već je ugovoreno proširenje za dodatnih 20 MW. To su projekti koji dugoročno jačaju energetsku nezavisnost i stabilnost kompanije. <h2>SARADNJA SA MASDAROM IZ UAE</h2> Portal ETV: Kakva je saradnja sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? ŠAHMANOVIĆ: Masdar vidimo kao izuzetno kredibilnog i snažnog strateškog partnera. Razgovori se vode o velikim kapitalnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije – hidro, solarne i vjetroenergije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="vjetroelektrane"> </figure>  Trenutno radimo na definisanju liste potencijalnih projekata, uz posebno vođenje računa o zaštiti životne sredine i smanjenju ekoloških konflikata. Razmatraju se i modeli saradnje između EPCG i Masdara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodne potencijale Crne Gore, uz znanje, tehnologiju i kapital strateških partnera. Riječ je o projektima vrijednim desetine i stotine miliona eura, koji mogu biti ključni za energetsku tranziciju i postepeno napuštanje proizvodnje iz uglja. <h2>ISPLATA POTRAŽIVANJA BIVŠIM RADNICIMA RUDNIKA BOKSITA</h2> Portal ETV: Da li su isplaćena potraživanja bivšim radnicima Rudnika boksita? ŠAHMANOVIĆ: Na samom početku mandata razgovarao sam sa bivšim radnicima Rudnika boksita i bio svjestan koliko je to dugogodišnje pitanje opterećivalo njihove porodice. Uz podršku kolega iz Vlade, posebno ministara finansija i rada, pronađen je model da isplate konačno krenu. Isplate se vrše fazno i još su u toku, pa ne mogu govoriti o konačnom iznosu. Najvažnije je da je proces pokrenut nakon deset godina čekanja. To je rezultat na koji sam iskreno ponosan. <h2>PRIPREME ZA CBAM MEHANIZAM EVROPSKE UNIJE</h2> Portal ETV: Kako se Crna Gora priprema za primjenu CBAM mehanizma EU? ŠAHMANOVIĆ: CBAM predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje nijesu članice EU, posebno za izvoz električne energije iz fosilnih izvora. Tokom posjete Briselu imao sam priliku da predstavim rezultate koje je Ministarstvo postiglo u proteklih osam mjeseci. Ispunili smo gotovo sve obaveze iz Reformske agende i Poglavlja 15, što je prepoznato od strane Evropske komisije. To će biti važna olakšavajuća okolnost prilikom izmjena CBAM regulative. Inicijalne procjene dodatnih troškova već su značajno ublažene, ali poruka je jasna – nemamo vremena za čekanje. Moramo ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bismo zaštitili konkurentnost naše privrede. <h2>NOVE KONCESIJE U RUDARSTVU</h2> Portal ETV: Da li se planiraju nove koncesije u rudarstvu? ŠAHMANOVIĆ: Rudarstvo je specifična i često stigmatizovana oblast. Plan godišnjih koncesija za 2026. godinu uskoro ide na javnu raspravu. Paralelno radimo na izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima i na novom Zakonu o rudarstvu. Cilj je jasan – da se mineralni resursi koriste u najboljem interesu države, uz najviše standarde zaštite životne sredine i punu transparentnost procesa. <h2>ENERGETSKA NEZAVISNOST CRNE GORE</h2> Portal ETV: Ima li Crna Gora plan za energetsku nezavisnost? ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora decenijama nije izgradila nove velike energetske izvore, dok potražnja za električnom energijom globalno snažno raste, naročito zbog razvoja vještačke inteligencije i data-centara. To jasno pokazuje koliko se brzo mijenja energetska mapa svijeta i koliko je važno da Crna Gora pronađe svoje mjesto u toj tranziciji. Naš odgovor su veliki kapitalni projekti iz obnovljivih izvora energije, kroz strateška partnerstva sa kredibilnim investitorima. Potencijala imamo, geostrateška pozicija nam ide u prilog, zakonodavni okvir je u potpunosti usklađen sa EU, a interesovanje investitora postoji. Ono čega imamo najmanje je vrijeme. Ako kao društvo prepoznamo energetiku kao državni prioritet, rezultati neće izostati.

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Bivši ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da je njegova smjena uslijedila zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja.
Skupština Crne Gore danas je, na prijedlog premijera Milojka Spajića, razriješila Šćekića sa funkcije minista glasovima 44 poslanika.
Šćekić se zahvalio predsjedniku Vlade i velikom broju kolega na, kako je rekao, korektnoj saradnji "koja je rezultirala brojnim uspjesima i vidljivim rezultatima u oblasti sporta i unapređenja položaja mladih u Crnoj Gori". 
- Posebno hvala mojim odanim saradnicima koji se nisu štedjeli u želji da poboljšaju prilike u crnogorskom sportu - saopštio je Šćekić.
Zahvalio se se sportskim društvima, savezima, klubovima, sportskim radnicima i sportistima na ukazanom poštovanju i povjerenju da mi sugerišu na goruće probleme.
- Svjestan sam da je moja smjena uslijedila zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja (PNP) koji sam sa brojnim saradnicima formirao nakon izlaska iz prethodne partije i želje da moj nesporni politički uticaj kod mnogih građana bude umanjen. Poziv na koalicioni sporazum na osnovu kojeg je formirana Vlada je neosnovan politički argument, jer sam lično dao ogroman doprinos da ostane živa partija iz koje sam istupio nezadovoljan njenim lošim političkim dostignućima i kontinuiranim urušavanjem i padom povjerenja građana - istakao je on.
Prema njegovim riječima, obrazloženje premijera Spajića je prihvatio uvažavajući njegovo pravo da bira članove Vlade i želju da sačuva njenu stabilnost u ovom politički osjetljivom momentu za Crnu Goru.
- Zahvaljujem kolegi Buturoviću na korektnoj diskusiji u parlamentu i medijima sa kojima sam kao ministar sporta i mladih sarađivao u nadi da ćemo dalju saradnju nastaviti čvršće i još sadržajnije u sledećoj stabilnijoj Vladi. Poštovanim građanima posebno hvala na dosadašnjem povjerenju i mogućnosti da vas zastupam i radim u opštem interesu u izvršnoj vlasti i koristim priliku da poželim srećne novogodišnje i božićne praznike, onima koji slave - zaključio je Šćekić.

Šćekić: Smijenjen sam zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je novi javni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati 20 dana, odnosno do 20. januara.
- Prethodni javni poziv za zapošljavanje policijskih službenika uspješno je okončan i oko 360 kandidata zasnovaće radni odnos u Upravi policije, čime je napravljen važan iskorak u jačanju kadrovskih kapaciteta i obnovi povjerenja u bezbjednosni sektor - saopšteno je iz MUP-a.
Novi javni poziv je, kažu u MUP-u, za sve koji žele da budu dio suštinskih promjena, koji su spremni da preuzmu odgovornost i da profesionalno i časno služe građanima i državi.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da rješava ne samo pitanje kadrovskog deficita, već i pitanje kvaliteta i integriteta policijskog sastava. Kroz potpuno transparentan, zakonit i rigorozan postupak selekcije, u policijsku službu mogu ući isključivo kandidati sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, spremni da bez kompromisa štite ustavni poredak, zakon i bezbjednost svih građana Crne Gore - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Na javni poziv mogu se prijaviti kandidati do 30 godina starosti, kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili.
Proces selekcije biće sveobuhvatan i strogo kontrolisan, a obuhvata: provjeru psihofizičkih sposobnosti, detaljne bezbjednosne provjere, procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue i provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave dostupne su na internet stranici <a href="http://www.gov.me/mup">www.gov.me/mup</a>, putem e-mail adrese javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od sedam do 15 sati.

MUP zapošljava 514 novih policajaca

Opšti kolektivni ugovor (OKU), koji garantuje najveći obim radničkih prava, od danas više nije važeći, a nove pregovore socijalnih partnera Vlada je zakazala tek za 16. januar, pišu Vijesti.
OKU je posljednji put potpisan krajem 2022. godine na period važenja od tri godine od stupanja na snagu, što je isteklo u utorak.
Ovim od danas značajan obim radničkih prava više nema oko 100 hiljada zaposlenih, koji nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ili ugovorima na nivou poslodavca.&nbsp;
Postojala je mogućnost da Skupština u utorak ili danas usvoji izmjene Zakona o radu kojim bi se postojeći OKU produžio za godinu, ali to na kraju nije ni predloženo.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su navodno socijalnim partnerima obećali da neće iskoristiti pravnu prazninu i zakidati ili jeftinije otpuštati zaposlene. Dio socijalnih partnera smatra da je bitno da se novi OKU zaključi prije obračuna januarske zarade, kako bi se on radio po novom.
Socijalni partneri - Vlada, UPCG, Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Savez sindikata (SSCG) već mjesecima pregovaraju o zaključenju novog kolektivnog ugovora.
Obje sindikalne centrale traže da se novim OKU poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na rast zarada za oko deset odsto. Da se o tome raspravlja imaju podršku i UPCG, ali se predstavnici Vlade tome protive.&nbsp;
Zbog toga su više puta odlagane sjednice Socijalnog savjeta, koji treba da potvrdi novi OKU, kako bi ga predstavnici svih socijalnih partnera potpisali.
Zakon o radu predviđa osnovna prava radnika, ali OKU određuje značajan dio kao što su pravo na uvećanje zarade po osnovu minulog, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, na veći broj dana godišnjeg odmora, na plaćeno odsustvo u određenim životnim situacijama, na otpremninu u slučaju odlaska u penziju, na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju smrti člana uže porodice, na doprinos poslodavca za prevenciju radne invalidnosti i rekreativne aktivnosti i pet slobodnih dana za zaposlene koji to pravo koriste, kao i na brojna prava i slobode sindikalnih organizacija i predstavnika.
Radnička prava iz OKU-a se detaljnije predviđaju i mogu poboljšati u granskim kolektivnim ugovorima i kolektivnim ugovorima kod poslodavca na nivou kompanija, međutim, problem je što mnoge djelatnosti nemaju granske kolektivne ugovore. Ti zaposleni svoja prava crpe samo iz OKU-a, a ako bi on prestao da važi više ih ne bi imali.

Opšti kolektivni ugovor istekao

Crna Gora je u prvih 11 mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 178,2 miliona EUR, što je 2,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).
- Uprkos povećanim izdvajanjima za socijalnu zaštitu i kapitalne projekte, budžetski deficit za 11 mjeseci ove godine iznosi 178,2 miliona EUR, što je 77,7 miliona bolje od plana. Istovremeno, ostvaren je suficit tekuće potrošnje od 62,1 miliona, što dodatno potvrđuje fiskalnu održivost i kvalitetno upravljanje javnim finansijama- navodi se u saopštenju MF.
&nbsp;Iz tog Vladinog resora su kazali da ostvareni rezultati jasno pokazuju da Crna Gora u ovoj godini bilježi snažne fiskalne performanse, stabilan rast prihoda, odgovornu potrošnju i nastavak pozitivnih ekonomskih trendova, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje finansijske sigurnosti države i građana.
&nbsp;- Budžetski rezultati za period od januara do novembra potvrđuju snažan fiskalni kapacitet države, stabilnost javnih finansija i efikasno upravljanje prihodima i rashodima, uz izražen pozitivan trend u ključnim poreskim kategorijama- rekli su iz MF.
&nbsp;Ukupni prihodi budžeta za 11 mjeseci ove godine iznosili su 2,54 milijarde EUR, odnosno 31,3 odsto procijenjenog BDP-a, što je rast od 1,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.&nbsp;
&nbsp;- Ostvarenje prihoda na nivou od 97 odsto plana jasno potvrđuje kontinuitet fiskalne discipline i pouzdanost budžetskog planiranja- saopštili su predstavnici MF.
&nbsp;Posebno snažan doprinos rastu prihoda zabilježen je kod ključnih poreskih oblika, pa je porez na dobit preduzeća iznosio 230,2 miliona EUR ili 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Taj iznos je 6,9 odsto veći od planiranog.&nbsp;
&nbsp;Porez na dohodak građana iznosio je 94,5 miliona EUR i porastao je 25,9 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ostvareni iznos premašio je i plan.&nbsp;
&nbsp;- Porez na dodatu vrijednost (PDV) iznosio je 1,27 milijardi EUR i bio je 14,5 odsto veći nego prethodne godine, dok je plan premašen za 20,3 miliona. Prihodi od PDV-a su zaključno sa novembrom 49,7 miliona veći od ukupne naplate u cijeloj prošloj godini, što potvrđuje snažnu ekonomsku aktivnost- kazali su iz MF.
&nbsp;Akcize su, kako je saopšteno, iznosile 366,7 miliona EUR, što je rast od 8,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
&nbsp;- U novembru je naplaćeno je 196,1 milion EUR prihoda budžeta, što je za gotovo deset odsto više nego u istom periodu prethodne godine, potvrđujući stabilan mjesečni priliv javnih prihoda- rekli su predstavnici MF.
&nbsp;Oni su saopštili da su ukupni izdaci budžeta za 11 mjeseci ove godine iznosili 2,72 milijarde EUR ili 33,5 odso BDP-a, uz racionalno izvršenje i kontrolu tekuće potrošnje.&nbsp;
&nbsp;- Tekući izdaci realizovani su na nivou od 90,3 odsto plana, dok su kapitalni iznosili 240,3 miliona ili 91,2 odsto planiranih, uz snažan rast od 27 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. To potvrđuje posvećenost razvojnim i investicionim projektima“-poručili su iz MF.
&nbsp;Transferi za socijalnu zaštitu iznosili su 1,01 milijardu EUR, što je 2,6 odsto iznad plana, čime je dodatno osnažena socijalna sigurnost građana.